GODI

NA X

I •

BRO

J 97

• 1

5. I

II.

2011

.

S V I M L I J E » N I C I M A P R A K T I » A R I M A

i m p r e s u m

“LijeËniËke novine“ su glasilo Hrvatske lijeËniËke komoreza staleπka i druπtvena pitanja. »lanovi ih dobivaju besplatno.Godiπnja pretplata: 400,00 kn. PojedinaËni broj 50,00 kn.

LIJE»NI»KE NOVINEGlasilo Hrvatske lijeËniËke komore

ADRESA UREDNI©TVA10000 Zagreb, ©ubiÊeva 9, HrvatskaGLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK

Prof. dr. Æeljko PoljakVlaπka 12, 10000 Zagreb

e-mail:zeljko.poljak@zg.t-com.hrTAJNIK REDAKCIJE

Dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.Naklada 18.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, ©ubiÊeva 9, CroatiaEditor-in-chief Professor Æeljko Poljak, M.D.

Published in 17.000 copies

Rukopisi se πalju na adresu:“LijeËniËke novine HLK“, 10000 Zagreb, ©ubiÊeva 9/ III,

e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku.»lanci ne podlijeæu recenziji i uredniπtvose ne mora slagati s miπljenjem autora.

»lanci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za Ëlanove Komore besplatan.

UPUTA SURADNICIMA

LIJE»NI»KA KOMORA NA INTERNETU:www.hlk.hr • e-mail:hlk@hlk.hr

Hrvatska lijeËniËka komoraTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

Redakcija01/ 45 00 848 (novinarka Borka Cafuk)

UREDNI»KI ODBOR

IZDAVA»KI SAVJET

Oblikovanje A. Boman ViπiÊTisak "Mediaprint - Tiskara Hrastic d.o.o."

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiod 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj:534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene uovom broju "LijeËniËkih novina", cjelokupni odobrenisaæetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputasukladni su Ëlancima 16. i 22. Pravilnika o naËinuoglaπavanja i obavjeπÊivanja o lijekovima, homeopatskimi medicinskim proizvodima (NN br. 62/05).

Draæen BorËiÊ • Nikolina BudiÊBorka Cafuk • Egidio ΔepuliÊ

Stella FatoviÊ FerenËiÊ • Josip JeliÊSlavko LovasiÊ • Adrian LukendaIngrid Márton • Hrvoje Minigo

Mladen PetroveËki • Draæen PulaniÊDario Sambunjak • Katarina Sekelj KauzlariÊ

Ivica VuËak

Prim. dr. Draæen BorËiÊNikolina BudiÊ, dipl. iur.Prim. dr. Egidio ΔepuliÊMr. sc. Dubravko FurlanProf. dr. Herman Haller

Prim. dr. Josip JeliÊProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureπa

Prim. dr. Vjekoslav MahovliÊPrim. dr. Hrvoje Minigo

Prim. dr. Dragomir PetricProf. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊ

Dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊPrim. dr. Hrvoje ©obat

k a z a l o

3

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G “ B O N A M A R K “ • A M R U © E V A 1 0

• t e l / f a x 0 1 / 4 9 2 2 9 5 2 , t e l 0 1 / 4 8 1 8 6 0 3 , 4 8 1 8 6 0 0 • e m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

•

PRILOG

L I J E » N I » K E N O V I N E 9 7 • 1 5 . o æ u j k a 2 0 1 1 .

RIJE» PREDSJEDNIKA ..... 5»ekajuÊi novo proljeÊe...

IZ KOMORE ..... 739. sjednica Izvrπnog odbora • NaruËite Merck Manual • Organizatorima struËnih skupova

Naπe primjedbe na Smjernice za metadon i na Uvjete u pogledu prostora • Cjenik zdravstvenih postupaka

Pravna problematika lijeËnika • Izmjene u æupanijskim povjerenstvima

IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ..... 18Povjerenstvo za gerijatriju • Svjetski dan bolesnika • Zakon o zdravstvenoj zaπtiti • Hrana u vrtiÊima

HD za fizikalnu medicinu • Upravno vijeÊe HZZO-a • Darivanje organa • Rijetke bolesti • Kategorizacija bolnica

Crveni kriæ Zagreba • LijeËniËki bal • Prvi specijalisti hitne medicine

ZDRAVSTVO U SVIJETU ..... 29Klimatske promjene naruπavaju zdravlje • Milijuni nepotrebno uzimaju statine

Protiv krivotvorenih lijekova • Starenje svjetskog stanovniπtva

ZDRAVSTVENI SUSTAVI ..... 32Kako to rade Englezi i Amerikanci

TEHNOLOGIJA U MEDICINI ..... 36Primjena elektrokemoterapije u medicini

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 41ZA STRU»NO USAVR©AVANJE ..... 53

Razvojni poremeÊaj kuka

DRUGO MI©LJENJE ..... 55Ne bolnice, nego izvanbolniËka zaπtita mentalnog zdravlja

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 59PISMA UREDNI©TVU ..... 60

Zajedniπtvo ili rasap lijeËniËkog staleæa • Pogled unatrag i unaprijed

«ALTERNATIVAfl ..... 63Kneippovo ljeËiliπte u Krapini

IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE ..... 64BeËki «Josephinumfl i hrvatski lijeËnici

ZANIMLJIVA LI»NOST ..... 69Franz Wilhelm Lippich

USPOMENE I SJEΔANJA ..... 71Olga CareviÊ: OtkriÊe i prouËavanje lizosoma

LIJE»NICI UMJETNICI ..... 74Prof. dr. Dragutin Koπuta

KRATKA LIJE»NI»KA PRI»A ..... 76Ljiljana KlasiËek-BencetiÊ: Povratak

LIJE»NICI PJESNICI ..... 77Youssef Abou Aldan

O»IMA BOLESNIKA ..... 78Kako je barba uklonio strah od injekcije

BIOPATOGRAFIJE ..... 79Sudbine poznatih meimurskih skladatelja

KALENDAR STRU»NOG USAVR©AVANJA ..... 81

Pravilnik o disciplinskom postupku

5

• KonaËno je proπla duga i hladnazima. ProljeÊe budi nadu da Êe nam biti bolje,iako su brojna neugodna dogaanja u pri-marnoj i sekundarnoj zdravstvenoj djelatnostiuznemirila naπe Ëlanove. Sa zadovoljstvommogu reÊi da su se lijeËnici u svim tim sluËa-jevima obratili s povjerenjem svojoj Komori,a na njihovo traæenje organizirali smo brojnesastanke u Komori i zatraæili razgovor kodnadleænih tijela, pa i samog ministra zdrav-stva. U ovakvim prilikama najbolje se vidiuloga naπe profesionalne organizacije i snagazajedniËkog djelovanja naπih Ëlanova, njiho-vih udruga i same Komore koja svojim zako-nom utvrenim javnim ovlastima ima veÊemoguÊnosti djelovanja kroz sustav nego svakinjen Ëlan pojedinaËno. Koristim priliku da sezahvalim svim kolegama koji su konstruktiv-no, argumentirano i proceduralno potpunoprihvatljivo iznosili probleme, ali i predlagalirjeπenja, te djelovali kroz institucije sustavazajedno sa svojom Komorom. Istodobno, isti-Ëem i spremnost ministra da prihvati naπe ar-gumente i djeluje sukladno svojim ovlastima,a na korist lijeËnika i njihovih pacijenta.

Mislim da je vaæno spomenuti ak-tivnosti Komore na zaπtiti interesa lijeËnikau primarnoj zdravstvenoj zaπtiti. ZahvaljujuÊitome uspjeli smo odgoditi obvezu primje-njivanja odluke o vaenju krvi (i uzimanju u-zoraka urina) u ordinacijama opÊe/obiteljskemedicine, dok se toËno ne utvrde uvjeti kojesvaka ordinacija mora imati za obavljanjetakvog specifiËnog posla. Komora je od sa-mog poËetka zastupala jasan stav da ovausluga ne moæe biti obvezujuÊa te da se onimlijeËnicima koji je budu provodili za svojepacijente to posebno i plati. Cjenik Komoreza ove, ali i sve druge usluge, davno je poznati objavljen, pa predstavlja dobru podlogu zautvrivanje konaËnih cijena lijeËniËkih uslu-ga. Jasno, nikada nismo bili protiv edukacije,pa smo tako podræali i dodatnu edukacijumedicinskih sestara koje rade u timovimaPZZ-a, a koju je organizirala Komora medi-cinskih biokemiËara u suradnji s Komorommedicinskih sestara.

Na traæenje nekolicine kolegica izdjelatnosti obiteljske medicine organiziralismo u Komori joπ u sijeËnju sastanak s pred-stavnicima HZZO-a na najviπoj razini, a natemu prijetnji otkazom ugovora s HZZO-om.Ustrajno smo traæili i postigli arbitraæu, a ne

samo jednostrani prekid ugovora i odrei-vanje neprimjerenih novËanih kazni za jednuod ugovornih strana. Predstavnicu Komoreu samoj arbitraæi odabrale su kolegice nadkojima se ovaj neugodni postupak provodio.Sukladno zakonom utvrenom postupkuKomora u moæe u njemu znaËajno djelovati.Svojim utjecajem, a u stalnoj suradnji s kole-gama na terenu, uspjeli smo u konaËnici spri-jeËiti raskidanje ugovora s tri lijeËnice obitelj-ske medicine koje su bile optuæene zbog ne-koriπtenja licenciranog informatiËkog progra-ma. Zatraæili smo od mjerodavnih da se prikoriπtenju svih informatiËkih programa vodibriga o potrebama lijeËnika koji su podatkeu sustav unosili i s njim dnevno rade, ali i opacijentima koji zbog nekvalitetnih programamogu imati zastoj ili neprilike u ostvarivanjuprava na zdravstvenu zaπtitu na primarnoj ra-zini. Predlagali smo donoπenje jasnih kriterijapri licenciranju informatiËkih programa, teuvoenje relicenciranja nakon odreenograzdoblja rada sustava, jednako tako kako sei mi lijeËnici, pa i drugi zdravstveni radnici usustavu, redovito relicenciramo.

Kako sam u svom proπlomjeseË-nom uvodniku spomenuo probleme u prim-jeni novog Pravilnika o mjerilima za davanjeodobrenja zdravstvenom radniku za sklapanjeposlova iz djelatnosti poslodavca, sada mogupotvrditi neodræivost primjene takvih pravilakoja izmeu ostalog diskriminiraju naπe kole-ge. Komora je i sluæbeno, posebnim dopi-som, protestirala protiv ovakve valorizacijerada kolega u bolniËkom sustavu, te u speci-jalistiËko-konzilijarnoj sluæbi, koja ne uzimau obzir neke specijalistiËke preglede (npr.kontrolne) a niti pravedno vrednuje sloæenostposlova u okviru te djelatnosti. Svjesni smoËinjenice da je teπko objektivno mjeriti lijeË-niËki rad, jer je on sloæen i Ëesto nemjerljiv uvremenskom, struËnom i profesionalnom

smislu, ali se zalaæemo za vrednovanje svihnaπih poslova, jer nema tog posla koji lijeËnikobavlja u svakodnevnom radu s bolesnimljudima koji bi se mogao smatrati nepotrebnimi nevaænim. Radi se ipak o ljudima, i to u stanjuposebne potrebe!

Tijekom veljaËe, preuzeli smo i sluæ-beno naπe nove prostorije u Zagrebu, Tuπka-nova ulica 37, Ëime je graevinski dio okon-Ëan, i to u ugovorenom roku. Ponosimo se Ëi-njenicom da smo i mi svoje obveze potpunopoπtivali te da se nova informatiËka opremai dio namjeπtaja veÊ nalaze u naπim novimprostorijama. Vjerujemo da Êe se sredinomtravnja odræati i sluæbeno otvorenje naπihprostora, pa i preseljenje iz ©ubiÊeve 9. TimeÊe zavrπiti naπe podstanarsko razdoblje radai zapoËeti rad u naπem vlastitom prostoru. Tajveliki dogaaj u povijesti naπe Komoredostojno Êemo oznaËiti.

PoËeli su naπi izbori. Vidim da je za-nimanje vrlo veliko, tako da Êemo izmeu pu-no kandidata moÊi izabrati one najbolje, kojiÊe znati, moÊi i htjeti nastaviti i poboljπati sveono πto smo do sada radili. S ponosom mogureÊi da danas imamo 17 975 licenciranih Ëla-nova Komore i 263 Ëlana koji nemaju vaæeÊulicencu, ali su Ëlanovi Komore (najËeπÊe umi-rovljeni). Javno izreËen podatak u TV emisiji„Hrvatska uæivo", u kojoj sam branio uglednaπe profesije, da u Hrvatskoj ima oko 18 000lijeËnika nije se nekima svidio, tako da su po-kuπali to opovrgnuti, iako se popis lijeËnikaËlanova Komore odavno nalazi na naπoj webstranici sukladno naπoj zakonskoj obvezi opravu na pristup informacijama. Dræim da jepodatak o broju Ëlanova Komore vaæan i dajasno pokazuje kolik korpus visoko obrazo-vanih struËnjaka intelektualaca imamo. Mo-ramo biti svjesni da - ako smo sloæni, ako ima-mo razumijevanja za razne situacije i problemekoji se periodiËno pojavljuju u svim segmen-tima naπeg rada - moæemo postiÊi puno togaza naπu profesiju.

Uvjeren sam da velika veÊina nasobavlja svoj posao Ëasno, trudeÊi se da pone-kad i u vrlo teπkim uvjetima pruæi svojim paci-jentima najbolju uslugu. Meutim, u javnostiËesto dominiraju stavovi, kako su lijeËnici koru-mpirani, da ne rade dovoljno, da namjernopoveÊavaju liste Ëekanja kako bi mogli pacijen-te upuÊivati u svoje privatne ordinacije te kakosu podloæni snaænom utjecaju farmaceutskeindustrije itd. Jasno je da se samo poπtenim ipredanim radom moæemo boriti protiv ovakvenegativne percepcije, a one meu nama kojise ponaπaju suprotno naπem Kodeksu medi-cinske etike i deontologije valja sankcionirati.

Krajem proπle godine izdane su no-ve Ëlanske iskaznice jer je starima istekao rok

»ekajuÊi novo proljeÊe ...

rijeË predsjednika

rijeË predsjednika

6

nostima primarne zdravstvene zaπtite (PZZ)i da oni predstavljaju iskljuËivo moguÊ doda-tan prihod ugovornih ordinacija. U napomenikoja se odnosi na uvjete i naËin provoenjadijagnostiËko-terapijskog postupaka u PZZ-u do sada je stajalo da je uzimanje venske krviza laboratorijsku analizu u ordinacijama opÊe/obiteljske medicine obvezno, osim na lokaci-jama gdje za to ne postoji moguÊnosti. U pre-dloæenoj izmjeni iz napomene je izbrisano''osim na lokacijama gdje ne postoji moguÊ-nosti za provoenje istog''. Komora nije zado-voljna Ëinjenicom da je ta izmjena, koja obve-zuje sve lijeËnike na vaenje venske krvi, ob-razloæena iskljuËivo stavom Hrvatske komo-re medicinskih biokemiËara kao ni Ëinjenicomda jedna od komora u zdravstvu predlaæe zna-Ëajne promjene u svakodnevnom radu i orga-nizaciji radnog vremena Ëlanova druge komo-re - u ovom sluËaju Ëlanova Hrvatske lijeËniËkekomore.

Ovakvo postupanje Komora smatraneprihvatljivim i traæi da se predloæena izmje-na Odluke o osnovama za sklapanje ugovorao provoenju zdravstvene zaπtite iz obveznogzdravstvenog osiguranja briπe s dnevnog redasjednice Upravnog vijeÊa HZZO-a 28. veljaËe,sve dok se uvjeti i naËin provoenja vaenjakrvi u ordinacijama PZZ-a konaËno ne utvrdina zajedniËkom sastanku predstavnika Ko-more, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbii HZZO-a, i to u istom sastavu u kojem je naposljednjem zajedniËkom sastanku usuglaπenstav oko vaenja krvi u ordinacijama PZZ-a.

Organizatori skupovaobvezni su upisivati sudionikeu informatiËku aplikacijutrajnog usavrπavanja

Povjerenstvo za medicinsku izo-brazbu lijeËnika predloæilo je IO-u naËin pri-pisa bodova ostvarenih u okviru trajne medi-cinske izobrazbe u aplikaciju za praÊenje traj-nog usavrπavanja. Predsjednica Povjerenstvaprof. dr. Tatjana Jeren istaknula je da se sada30 posto skupova prijavljuje elektroniËkim pu-tem preko mreæne stranice Komore. No, do-gaa se da organizatori skupova ne upisujuimena sudionika koji su sudjelovali na struË-nom skupu, zbog Ëega se sudionicima nepripisuju bodovi. Stoga je Povjerenstvo pred-loæio, a IO prihvatio, da se u LijeËniËkim novi-nama objavi obavijest za organizatore sku-pova i lijeËnike sudionike skupova, kojom seorganizatori upozoravaju da imaju obvezu

• Tijekom sjednice Izvrπnog od-bora Hrvatske lijeËniËke komore 25. veljaËedonesen je zakljuËak i hitno je poslan dopisHrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje(HZZO) kojim se Komora oπtro protivi pred-loæenoj izmjeni Ëlanka 49. stavka 1. Odlukeo osnovama za sklapanje ugovora o provo-enju zdravstvene zaπtite iz obveznog zdrav-stvenog osiguranja, odnosno predloæenombrisanju dijela napomene ispod Tablice 1.7.koja se odnosi na uvjete i naËin provoenjadijagnostiËko-terapijskog postupaka u pri-marnoj zdravstvenoj zaπtiti - PZZ19 Uzimanjevenske krvi za laboratorijsku analizu.

Naime, Komora je 22. veljaËe pri-mila dopis HZZO-a kojim se traæi njeno miπlje-nje na zaprimljene nacrte opÊih akata Zavo-da. »lankom 49. Odluke utvreni su dija-gnostiËko-terapijski postupci koje mogu pro-voditi doktori ugovoreni u pojedinim djelat-

S 39. sjedniceIzvrπnog odbora

Komora se protivi obvezi uzimanjavenske krvi u ordinacijama obiteljskemedicine gdje za to ne postoje uvjeti

Borka Cafuk

valjanosti. Kao πto vam je poznato, naπe Ëlan-ske iskaznice su zahvaljujuÊi naπem partneruSplitskoj banci SG ujedno i potencijalnekreditne kartice. Naæalost, ovoga je puta tajnaπ partner napravio tehniËki propust, pa nijeaæurirao podatke za iskaznice, a u proteklomrazdoblju dogodile su se promjene u titulama,prezimenima i mjestu rada, pa i boravka.

Osim toga, neki Ëlanovi su nam seæalili da su pogodnost za naπe Ëlanove s aktivi-ranom karticom ove banke ispod njihovih oËe-kivanja. Stoga smo odræali sastanak Partner-skog vijeÊa Komore i banke na najviπoj razini.Upozorili smo na ove propuste i zatraæili boljeuvjete za naπe Ëlanove. Banka je s velikom paæ-njom i zainteresiranoπÊu razmotrila sve naπeprigovore, izrazila æaljenje i pristala ispravitisve svoje propuste.

Uskoro Êemo objaviti novosti i po-godnosti za naπe Ëlanove koji se odluËe svoju

Kao πto sam na poËetku rekao da jeproπla duga i hladna zima i da napokon dolaziproljeÊe nade u bolje sutra, vjerujem u naπusnagu i znam da Êemo samo u zajedniπtvu i usljedeÊem razdoblju postiÊi viπe za boljitaknaπe profesije. Pri tome je jako vaæno da semeusobno poπtujemo i cijenimo te da namnikad ne padne napamet da istiËemo samosebe i neopravdano sve uspjehe pripisujemosamo svojim zaslugama, ocrnjujuÊi i omalo-vaæavajuÊi druge kolegice i kolege. KonaËnoi naπ Kodeks upuÊuje nas na to, a vrijemekorizme navodi na promiπljanja.

Vaπ predsjednik:Prim. dr. Hrvoje Minigo

•••••

iskaznicu aktivirati ili koristiti ponude bankeza lijeËnike, studente medicine i studentedoktorskih studija na naπim fakultetima.

U tijeku je podjela besplatnih pri-mjeraka MSD priruËnika za svakog lijeËnikapraktiËara. Zbog toga je postavljena aplikacijana naπoj web stranici. Interes je jako velik. Na-æalost, neke grupacije naπih Ëlanova nisuobuhvaÊene u podjeli priruËnika u ovoj fazi.

Ovo iz razloga jer je MSD osigurao12 700 primjeraka, baπ onoliko koliko premaevidencijama Zavoda za javno zdravlje imalijeËnika u zdravstvenom sustavu koji sudefinirani kao „lijeËnici praktiËari".

Komora se, meutim, zalaæe da svinaπi Ëlanovi bez obzira na mjesto rada, a kojise æele koristiti ovom praktiËnom i vrijednomknjigom, dobiju za to priliku. Nadamo se daÊe se uz pomoÊ naπih donatora naÊi i za ovajtrenutaËni problem neko rjeπenje, a sve vasmolim za strpljenje.

iz komore

iz komore

7

lust izvijestila je IO o sastanku s predstav-nicima Koordinacije hrvatske obiteljskemedicine (KoHOM) odræanom u Komori 27.sijeËnja. Na sastanku se raspravljalo o brojnimjoπ uvijek nerijeπenim pitanjima, poputminimalne cijene deæurstava u PZZ-u koja bisvugdje trebala biti ista, o tome da lijeËnicikoji deæuraju moraju imati potpisan ugovors domovima zdravlja, o vaenju venske krvina πto lijeËnici pristaju da to bude uvrπteno

upisivanja lijeËnika sudionika skupova u in-formatiËku aplikaciju trajnog usavrπavanja.

Ako organizator ne ispuni svoju ob-vezu upisivanja lijeËnika u informatiËku apli-kaciju, Komora ne moæe pripisati bodove uelektroniËku karticu niti ih priznati u postupkuobnove odobrenja za samostalan rad(Obavijest organizatorima struËnih skupovai lijeËnicima sudionicima, kratak podsjetniko pravima i obvezama objavljena je u ovombroju LN-a).

Usklaivanja djelatnostiobiteljske medicine seuropskim standardima

Predsjednik Povjerenstva za pri-marnu zdravstvenu zaπtitu prim. dr. Drago-mir Petric izvijestio je IO da je 19. veljaËeodræana proπirena sjednica Povjerenstva nakojoj se raspravljalo o projektu usklaivanjadjelatnosti obiteljske medicine s europskimstandardima i na koju su bili pozvani dipl. iur.Marija Pederin predstavnica Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi, pomoÊnik ravna-telja HZZO-a dr. Mario Bagat i predstavniciMedicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu,Katedre za obiteljsku medicinu doc. dr. Mla-denka VrciÊ KegleviÊ i prof. dr. Milica KatiÊ.ZakljuËci sa sastanka biti Êe objavljeni u slje-deÊem broju LijeËniËkih novina.

Zamjenica predsjednika Povjeren-stva za PZZ prim. mr. Nevenka Vinter Repa-

u DTP ali ne i da bude obvezno, o arbitraæiitd. Svi njihovi prijedlozi, istaknula je VinterRepalust, identiËni su zakljuËcima Povjeren-stva za PZZ i prijedlog je da Komora i KoHOMponovo, zajedniËki, zatraæe rjeπavanje ovihpitanja.

IO je zakljuËio da se uvaæavaju sveinformacije i primjedbe KoHOM-a i da sezapisnik sa sastanka upuÊuju Povjerenstvu zaPZZ na razmatranje i verifikaciju.

Pokrenute aktivnostiza dopunu Cjenikazdravstvenih postupaka

Povjerenstvo za privatnu praksu iugovornu specijal istiËku izvanbolniËkudjelatnost pokrenulo je aktivnosti za dopunuCjenika zdravstvenih postupaka Komore,obavijestio je IO predsjednik Povjerenstvaprim. mr. Egidio ΔepuliÊ. Naime, objasnio je,vaæeÊi Cjenik zdravstvenih usluga usvojen je2007. i zbog brojnih novih dijagnostiËkih iterapijskih postupaka nuæno ga je dopuniti.Povjerenstvo je pozvalo sve zainteresiranepruæatelje zdravstvenih usluga da dostaveobrazloæene prijedloge izmjena i dopunastavki postojeÊeg Cjenika (o tome posebnaËlanak u ovom broju LN-a). Vezano uz Cjenikzdravstvenih postupaka, Povjerenstvo Êeuputiti i dopis svim osiguravajuÊim druπtvimada trebaju voditi raËuna o Cjeniku Komoreprilikom oblikovanja cijena.

ΔepuliÊ je izvijestio i da Êe Povje-renstvo izraditi izmjene i dopune Pravilnika

RizniËar Komore prim. dr. Vjekoslav MahovliÊ, prvi dopredsjednik prim. dr. Josip JeliÊ ipredsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo

Predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju prof. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊ i predsjednica Povjerenstva za javnozdravstvenu djelatnost prof. dr. Vesna Jureπa

iz komore

8

Haller je naglasio da iako u Povje-renstvo pristiæe otprilike isti broj predmeta narazmatranje kao i prije, viπe je predmetarijeπeno pozitivno i upuÊeno na postupanjeSudu Ëasti Komore.

Povjerenstvo za javnozdravstvenudjelatnost se konzultiralo o prijedlogu Pra-vilnika o minimalnim uvjetima u pogleduprostora, radnika i medicinsko tehniËke opre-me za obavljanje zdravstvene djelatnosti,izvijestila je IO predsjednica Povjerenstva prof.dr. Vesna Jureπa. Upozorila je da se teleme-dicina pojavila u odredbama u πkolskoj me-dicini, gdje telemedicina nikada nije pripadalate da bi tu odredbu trebalo brisati. Prvi put sepojavljuje, dodala je Jureπa, standard opremei prostora za primalje.

Povjerenstvo za meunarodnu su-radnju radi na organiziranju sastanka Perma-nent Working Group of European JuniorDoctors (PWG), koji Êe se odræati od 5. do 8.svibnja u Zagrebu, izvijestio je IO predsjednikPovjerenstva prim. dr. Hrvoje ©obat.

Ostale aktivnosti Komore

Izmeu dviju sjednica IO-a, od 24.sijeËnja do 25. veljaËe 2011., odvijale su sebrojne aktivnosti u kojima su sudjelovaliduænosnici Komore.

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo i suradnici sastali su se s pred-

Komore o naËinu isticanja naziva i oglaπavanjarada privatne ordinacije, zdravstvene usta-nove, trgovaËkog druπtva i druge pravne oso-be u privatnom vlasniπtvu koja obavlja zdrav-stvenu djelatnost, a privatnicima Êe se poslatiupozorenje da se smiju oglaπavati samo uskladu s Kodeksom i rjeπenjem Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi.

Takoer, Povjerenstvo predlaæePovjerenstvu za struËna pitanja i struËni nad-zor da u struËni nadzor uvrste i nadzor nadprivatnim poliklinikama i ordinacijama opÊeprakse.

Iz rada ostalihpovjerenstava IO-a

Predsjednica Povjerenstva za me-dicinsku etiku i deontologiju prof. dr. MirjanaSabljar-MatovinoviÊ izvijestila je IO daPovjerenstvo rjeπava pristigle predmete i bavise odjecima tribine ''Eutanazija danas'', kojuje organiziralo 26. studenog 2010.

Predsjednik Povjerenstva za struËnapitanja i struËni nadzor prof. dr. HermanHaller iznio je plan aktivnosti provoenjastruËnog nadzora u tekuÊoj godini istaknuvπida je cilj plana dovrπiti nadzor nad bolnicamai proπiriti ga na domove zdravlja, hrvatskezavode za javno zdravstvo i hitnu medicinskupomoÊ. Na prijedlog predsjednika KomoreIO je usvojio plan struËnoga nadzora za 2011.

stavnicima lijeËniËkih komora Slovenije i Italije22. sijeËnja kako bi dogovorili odræavanjetrilateralnog sastanka u svibnju na Brijunimavezanog uz priznavanje specijalizacija.

U Komori je 24. sijeËnja odræansastanak s lijeËnicima PZZ-a kojima prijetiotkaz ugovora s HZZO-om.

Prim. Minigo, dopredsjednik prim.dr. Josip JeliÊ i tajnik Komore dipl. iur. Niko-lina BudiÊ sastali su se 26. sijeËnja uMinistarstvu zdravstva s dræavnim tajnikomdr. Draæenom JurkoviÊem u vezi s Pravil-nikom o mjerilima za razvrstavanje lijekovate o propisivanju i izdavanju lijekova narecept.

Predsjednik Komore je 27. sijeËnjakao Ëlan Odbora za zdravstvo i socijalnu skrbHrvatskog sabora nazoËio 52. sjednici na kojojse raspravljalo o izmjenama i dopunamaZakona o doprinosima te o proglaπenje Na-cionalnog dana borbe protiv raka vrata ma-ternice. Potom se sa suradnicima sastao spredstavnicima KoHOM-a u vezi s otvorenimpitanjima opÊe/obiteljske medicine.

U Komori je isti dan odræan sasta-nak s institucijama, komorama i udrugamalijeËnika obiteljske medicine vezan za Prijed-log izmjena Smjernica za farmakoterapijuopijatskih ovisnika metadonom (viπe u po-sebnom Ëlanku u ovom broju LN-a). Odræanje i sastanak o provoenju postupaka za

Drugi dopredsjednik Komore prim. dr. Draæen BorËiÊ i predsjednica VijeÊaKomore doc. dr. Ljiljana PeriÊ

Predsjednik Povjerenstva za privatnu praksui ugovornu specijalistiËku izvanbolniËku

djelatnost prim. mr. Egidio ΔepuliÊ

iz komore

9

primjenom Pravilnika o mjerilima za davanjeodobrenja zdravstvenom radniku za sklapanjeposlova iz djelatnosti poslodavca.

Isti je dan dr. Katarina Sekelj-Ka-uzlariÊ sudjelovala na sastanku Povjerenstvaza prihvaÊanje pokroviteljstva, novËanopodupiranje znanstveno-struËnih skupova uzdravstvu i davanje miπljenja na dodatnostruËno usavrπavanje zdravstvenih radnika.

Prva sjednica Srediπnjeg izbornogpovjerenstva odræana je 7. veljaËe (viπe u Ëlan-ku u proπlom broju LN-a od 15. veljaËe).Istoga je dana dr. Sekelj-KauzlariÊ sudjelovalana sastanku o radu konzultanata u projektureforme hitne medicine - Komponenta 1.

Prim. Minigo i prim. JeliÊ nazoËilisu sastanku i prezentaciji prijedloga Mreæehitne medicine Republike Hrvatske 9. veljaËeu Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, a dr.Sekelj-KauzlariÊ je sudjelovala na sastankuPovjerenstva za gerijatriju u Ministarstvuzdravstva.

Predsjednik Komore je nazoËioSvetoj misi povodom obiljeæavanja 20. godiπ-njice osnivanja Hrvatskoga katoliËkog lijeË-niËkog druπtva odræanoj 12. veljaËe u crkvisv. Katarine.

U Komori je 14. veljaËe odræan sas-tanak na kojem se raspravljalo o Pravilniku ominimalnim uvjetima u pogledu prostora,radnika i medicinsko-tehniËke opreme zaobavljanje zdravstvene djelatnosti s naËel-

priznavanje specijalizacija iz hitne medicines predstavnicima Hrvatskog zavoda za hitnumedicinu.

Tajnik Komore je 3. veljaËe sudje-lovala na sjednici uæeg saziva Pravnog savjetaUdruge poslodavaca u zdravstvu u vezi s

nicom Sluæbe za inspekcijske poslove Mi-nistarstva zdravstva dr. Vesnom Sokol.

Prim. Minigo i prim. JeliÊ bili su naradnom sastanku s ministrom zdravstva i so-cijalne skrbi mr. Darkom MilinoviÊem 15.veljaËe. Prim. Minigo i dr. Sekelj-KauzlariÊsudjelovali su na sastanku Srediπnjeg povje-renstva za lijeËniËke specijalizacije koji jeodræan 16. veljaËe.

Dr. Sekelj-KauzlariÊ bila je na sjed-nici Sektorskog vijeÊa za zdravstvo i socijalnuskrb 21. veljaËe u Agenciji za strukovno obra-zovanje.

Komora i MSD su potpisali ugovoro dodjeli MSD priruËnika 22. veljaËe, kojim jeMSD preuzeo i sve troπkove naruËivanja kaoi distribucije priruËnika Ëlanovima Komore,aktivnim praktiËarima.

U Komori je 24. veljaËe odræanradni sastanak s predstavnicima Hrvatskogzavoda za hitnu medicinu o provoenju postu-pka za priznavanje specijalizacija iz hitne me-dicine. U HZZO-u su se sastali predstavniciKomore i HZZO-a i raspravljali o prijedloguizmjena akata za ugovaranje u primarnojzdravstvenoj zaπtiti i medicinu rada.

•••••

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••aplikaciju, Komora neÊe biti u moguÊnostipripisati bodove u elektroniËku karticu nitiih priznati u postupku obnove odobrenjaza samostalan rad (licence).

Isto tako podsjeÊamo organizatorestruËnih skupova prijavljenih putem obrascana odredbu Ëlanka 21. stavka 4. Pravilnika otrajnoj medicinskoj izobrazbi kojom je pro-pisano da je organizator kategoriziranog i vre-dnovanog struËnog skupa duæan sudionicimastruËnog skupa podijeliti potvrdnice.

Organizatorima koji ne podijelepotvrdnice sudionicima struËnog skupa, us-kratit Êe se vrednovanje buduÊih struËnih sku-pova koje prijave.

Za sva eventualna pitanja moæetese obratiti Tatjani BabiÊ, dipl. iur., tajnici Pov-jerenstva za medicinsku izobrazbu lijeËnikana broj telefona: 01/4500 830 ili na e-mail:tatjana.babic@hlk.hr

Za PovjerenstvoProf. dr. sc. Tatjana Jeren, dr. med.,

predsjednica•••

Vaæna obavijestorganizatorimastruËnih skupovai lijeËnicimasudionicimaKratki podsjetniko pravima i obvezama

• Povjerenstvo za medicinsku izo-brazbu lijeËnika skreÊe pozornost organiza-torima online prijavljenih struËnih skupova naobvezu upisivanja svih lijeËnika - sudionikaprijavljenog skupa, u informatiËku aplikacijutrajnog usavrπavanja.

Ulaz u aplikaciju svaki organizatorostvaruje putem korisniËkog imena i zaporkekoji se dodjeljuju prilikom online prijave skupa.

Upis lijeËnika u informatiËku apli-kaciju duænost je i obveza svakog organi-zatora. Ako organizator ne ispuni svoju ob-vezu upisivanja lijeËnika u informatiËku

KomoraMinistarstvupredloæila izmjeneSmjernica zafarmakoterapijuopijatskih ovisnikametadonom

• Na temelju zakljuËka Povjerenstvaza primarnu zdravstvenu zaπtitu Komora jeorganizirala sastanak posveÊen izdavanju lije-ka metadona u ordinacijama lijeËnika opÊemedicine. Naime, Povjerenstvo je zakljuËiloda je izdavanje tog lijeka u ordinacijama opÊemedicine na brojnim skupovima i internetskimforumima prepoznato kao postupak koji vre-menski, fiziËki i psihiËki najviπe optereÊujetimove opÊe medicine. Povjerenstvo istiËe dase radi o staleπkom problemu par excellencei da je Komora najpozvanija da sazove sasta-nak na kome bi predstavnici institucija odgo-

Predsjednik Povjerenstva za PZZprim. dr. Dragomir Petric

iz komore

10

vornih za organiziranje lijeËenja i udruga lijeË-nika opÊe medicine pokuπali naÊi prihvatljivijinaËin provoenja tog lijeËenja i predloæitiizmjene Smjernica za farmakoterapiju opijat-skih ovisnika metadonom.

Stoga je Povjerenstvo predloæilo, aIO prihvatio, te je 27. sijeËnja organiziransastanak na kojem su sudjelovali predstavnicisvih institucija ukljuËenih u rjeπavanje proble-ma zloporabe droga i lijeËenja ovisnosti,zainteresiranih komora u zdravstvu te udrugalijeËnika obiteljske medicine.

Izmjena SmjernicapoËetni je koraku redefiniranjupostojeÊeg naËinametadonske terapije

Na sastanku su prijedlog Komorezastupali predsjednik prim. dr. Hrvoje Mini-go, prim. dr. Josip JeliÊ, prof. dr. Vesna Jure-πa, dr. Ante IvanËiÊ i dipl. iur. Mijo Karaula.Institucije, komore i udruge su predstavljali:dr. Vesna Sokol iz MZS-a, dr. Asja Prgin Ro-goπiÊ iz HZZO-a, mr. krim. Dubravko KlariÊi dipl. iur. Sanja MikuliÊ iz Ureda za suzbijanjezloporabe droga Vlade Republike Hrvatske,prim. dr. Marina Kuzman iz HZJZ-a - Sluæbeza πkolsku i adolescentnu medicinu i preven-ciju ovisnosti, prof. dr. Slavko Sakoman izKB-a Sestre Milosrdnice - Referentnog centraza ovisnost o drogama MZS-a, bacc. ms. Bo-æena Vrabec iz Hrvatske komore medicinskihsredstava, mag. pharm. Katica VugrinËiÊ To-miËiÊ i mag. pharm. Danijela Huml iz Hr-vatske ljekarniËke komore, dr. Dragan Soldoiz Hrvatskog druπtva obiteljskih doktora HLZ-a, doc. dr. Hrvoje Tiljak iz Hrvatske udruæbeobiteljske medicine te dr. Marion Malnar,dr. Leonard Bressan i dr. Vjekoslava Amerl©akiÊ iz Koordinacije lijeËnika hrvatske obi-teljske medicine.

Sudionici sastanka podræali suprijedlog Komore o izmijeni Smjernica za far-makoterapiju opijatskih ovisnika metadonom,kao vaæan poËetni korak u postupku rede-finiranja postojeÊeg naËina davanja metadon-ske terapije. Sudionici su izrazili spremnostda izrade pojedinosti novog naËina davanjametadonske terapije u suradnji s MZS-om iHZZO-om.

Podræani su prijedlozi mjera i po-stupaka koji bi unaprijedili kvalitetu farma-koterapije opijatske ovisnosti a time i ukupnukvalitetu lijeËenja ovisnika. To se odnosi nazamjenu postojeÊih pripravaka metadona kojise pripremaju u ordinacijama opÊe medicine

oblikom koji bi se u kontroliranim uvjetimapripremao u ljekarnama, potom donoπenjeizmjena i dopuna pravilnika o mjerilima zarazvrstavanje lijekova te o propisivanju i izda-vanju lijekova na recept, kojima bi se omo-guÊilo izdavanje lijeka za razdoblje od jednogtjedna na recept.

Ali i donoπenje svih potrebnih pod-zakonskih propisa utvrenih Zakonom o suz-bijanju zlouporabe droga vezanih uz prometdroga i promet tvari koje se mogu uporabitiza izradu droge te posebnog vrednovanja istimuliranje rada svih zdravstvenih radnika kojisudjeluju u tretmanu ovisnika.

Prijedlog izmjena Smjernica

Premda Komora smatra da je po-stojeÊi model lijeËenja heroinskih ovisnika uRepublici Hrvatskoj, koji se temelji na surad-nji specijaliziranih centara i lijeËnika opÊe/obi-teljske medicine, u naËelu dobar, postoje ipoteπkoÊe u njegovoj provedbi, posebno udijelu koji se odnosi na neposredno davanjemetadonske terapije od strane lijeËnika opÊe/obiteljske medicine.

Komora smatra da je postojeÊi pro-tokol postupanja, utvren Smjernicama zafarmakoterapiju opijatskih ovisnika meta-donom, potrebno izmijeniti u dijelu koji ure-uje naËin neposrednog davanja metadona,a sve s ciljem unapreenja kvalitete i sigur-nosti lijeËenja heroinskih ovisnika. Prijedlogizmjena Komora je poslala Ministarstvu zdrav-stva. Komora predlaæe da se u dijelu Smjerni-ca koji ureuje neposredno davanje meta-dona briπu dijelovi teksta koji glase:

- LijeËnik, odgovoran za neposrednodavanje metadona, temeljem propisa za izda-

vanje „narkotika", ispisuje recept i osiguravapodizanje u ljekarni, a nakon toga i Ëuvanjepotrebne koliËine lijeka. Ovisnik ne smije sampodizati metadon u ljekarni. LijeËnik moæeovlastiti osobu, koja Êe to uËiniti umjesto njega.To moæe biti i pouzdani Ëlan obitelji ovisnika.U tom sluËaju je potrebno na receptu napisatiime i prezi-me te osobe te broj identifikacijskogdokumenta.

- Pacijent lijek treba popiti u ambu-lanti, pod kontrolom medicinskog osoblja.

- Lijek koji se daje unaprijed «u ru-kefl, zbog smanjenja rizika intravenoznog uzi-manja kao i oteæavanja moguÊe preprodaje,treba se prirediti u obliku pripravka, tj. tabletezdrobiti i na suho pomijeπati s voÊnim prahom(«cedevitafl ili drugi sliËni vitaminski pripravak)odnosno, ukoliko se radi o soluciji, treba istupomijeπati s voÊnim sirupom (to Êe biti potrebnodok se na naπem træiπtu ne osigura gotovi me-tadonski sirup).

Komora predlaæe da se umjesto to-ga u sadræaj Smjernica unese novi tekst kojiglasi:

- LijeËnik odgovoran za propisivanjemetadona, u pravilu njegov izabrani lijeËnikopÊe medicine, ispisuje recept. Za doze koje pre-ma preporuci ovlaπtenog lijeËnika Sluæbe iliCentra za lijeËenje ovisnosti pacijent treba popitiu ordinaciji pod nadzorom, sestra ili lijeËnik tre-baju preuzeti lijek u ljekarni. Za doze koje premapreporuci ovlaπtenog lijeËnika pacijent moæedobiti za uzimanje kod kuÊe, izabrani lijeËnikÊe napisati recept i pacijent Êe lijek preuzeti uljekarni. Ljekarna Êe osigurati izdavanje oblikalijeka koji nije pogodan za zlouporabu: solucijametadona pomijeπana s odgovarajuÊimsirupom ili gotovi sirup.

Borka Cafuk

LijeËnici javite se!• Komora nastoji pomoÊi kolegama koji moraju privremeno prekinuti rad,

onima kojima nedostaje lijeËnika primarne zdravstvene zaπtite i nezaposlenimlijeËnicima. Molimo da se i jedni i drugi jave osobno, pisano, faksom, telefonom iliputem naπe mreæne stranice.Adresa: Hrvatska lijeËniËka komora, ©ubiÊeva 9 (III kat), 10 000 ZagrebTelefon: 01/4500-830 (ga IvanËica Kalπan);Faks: 01/4655-465; www.hlk.hrNatjeËaji za zapoπljavanje zdravstvenih radnika mogu se naÊii na sluæbenim mreænim stranicama Ministarstva zdravstvai soci ja lne skrbi http://www.mzss.hr/hr/nat jecaj i/natjecaji_za_ zaposljavanje, te na stranicama Hrvatskogzavoda za zapoπlja-vanje http://www.hzz.hr/

iz komore

12

nicima zaposlenim u bolniËkim zdravstvenimustanovama, Komora smatra da je nuæno pro-pisati iznimku od predloæenih uvjeta u pogle-du radnika i radnog vremena.

RazmatrajuÊi predloæene minimal-ne uvjete u pogledu radnika Komora smatrada je preuranjeno da se u pojedinim djelat-nostima predvia iskljuËivo rad medicinskesestre, odnosno tehniËara specijalista u od-reenoj djelatnosti, a bez ostavljene moguÊ-nosti da na tim mjestima i nadalje rade sadauposlene medicinske sestre-tehniËari opÊenjege. Tim viπe πto vaæeÊi Zakon o zdravstve-noj zaπtiti (NN 150/08, 71/10, 139/10) pred-via da doktor medicine specijalist odreenedjelatnosti radi u timu s medicinskom sestrombez dodatnog specijalistiËkog struËnog usa-vrπavanja, osim za djelatnost hitne medicine.

Komora je Ministarstvu uputila idruge izmjene i dopune pojedinih Ëlanaka uNacrtu Pravilnika.

Novost je, izmeu ostalog, da suu Nacrtu Pravilnika prvi put predloæeni uvjetiza izvoenje zahvata u opÊoj anesteziji uprivatnim poliklinikama i trgovaËkim druπ-tvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti,a Komora je predloæila da se posebnim stav-kom utvrdi i obvezni sadræaj lijeËniËke torbe.

Zatraæeno je da u Pravilnik uu i mi-nimalni uvjeti u pogledu opreme i radnika uordinacijama djelatnosti patologije, mikro-biologije i citologije, kao i da se posebnim

•••••••••••••••••PrimjedbeKomore naNacrt Pravilnikao minimalnimuvjetima u pogleduprostora, radnikai medicinskotehniËke opreme zaobavljanjezdravstvenedjelatnosti

• Hrvatska lijeËniËka komora upu-tila je Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi16. veljaËe primjedbe na Nacrt Pravilnika ominimalnim uvjetima u pogledu prostora,radnika i medicinsko tehniËke opreme zaobavljanje zdravstvene djelatnosti, koji je za-primila 2. veljaËe.

U NaËelnim primjedbama Komoraneprimjerenim smatra da se u Nacrtu Pravil-nika za trgovaËka druπtva za obavljanje zdrav-stvene djelatnosti i za zdravstvene ustanove- poliklinike - na istovjetan naËin propisujuuvjeti u pogledu potrebnih radnika (lijeËnikodgovarajuÊe djelatnosti i medicinska sestra- medicinski tehniËar specijalist za punih 8sati radnog vremena). Naime, Zakonom ozdravstvenoj zaπtiti (NN 150/08, 71/10,139/10) za trgovaËka druπtva za obavljanjezdravstvene djelatnosti nije propisan uvjet daza svaku svoju djelatnost moraju zapoπljavatiu radnom odnosu na neodreeno vrijemenajmanje jednog doktora medicine odgova-rajuÊe grane specijalnosti, ovisno o registrira-nim djelatnostima, kao πto to sluËaj za po-liklinike - zdravstvene ustanove.

Komora istiËe da je trgovaËkimdruπtvima za obavljanje zdravstvene djelat-nosti potrebno omoguÊiti fleksibilnost uobav-l janju pojedinih dijagnostiËkih iterapijskih postupaka tako da nuæne kadroveangaæiraju na temelju odgovarajuÊih ugovora,sukladno vaæeÊim propisima, a prema potrebii opsegu posla.

UvaæavajuÊi brojnost trgovaËkihdruπtava koja obavljaju zdravstvenu djelatnosti Ëinjenicu da najviπe njih potrebne zdrav-stvene radnike osiguravaju upravo putemodgovarajuÊih ugovora sa zdravstvenim rad-

Ëlankom reguliraju uvjeti u pogledu teleme-dicinskih usluga.

Komora je, izmeu ostalog, traæilai da se definira pojam dnevne bolnice, odnos-no odgovarajuÊe opreme i prostora za obav-ljanje dijagnostiËkih i terapijskih postupakaza vrijeme redovnoga radnog vremena, s ob-zirom na to da je isto uËinjeno i drugim vaæe-Êim zakonskim i podzakonskim propisima.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Poziv Ëlanovima zadostavu prijedlogadopuna CjenikazdravstvenihpostupakaCjenik je nuæno dopuniti zbogbrojnih novih dijagnostiËkih iterapijskih postupaka

• Povjerenstvo za privatnu praksui ugovornu specijalistiËku izvanbolniËkudjelatnost Hrvatske lijeËniËke komore pokre-nulo je postupak za izmjene i dopune Cjenika

iz komore

13

zdravstvenih postupaka i poziva sve zainte-resirane pruæatelje zdravstvenih usluga dadostave obrazloæene prijedloge izmjena i do-puna stavki postojeÊeg Cjenika.

VaæeÊi Cjenik zdravstvenih uslugausvojen je 2007. ali zbog brojnih novih dija-gnostiËkih i terapijskih postupaka Povjeren-stvo za privatnu praksu i ugovornu specija-listiËku izvanbolniËku djelatnost smatra da gaje nuæno dopuniti.

Cjenikom zdravstvenih postupakautvrene su najniæe cijene zdravstvenih postu-paka i usluga na temelju kojih je moguÊe for-mirati cijene pojedinih usluga u privatnojpraksi zdravstvenih ustanova i trgovaËkihdruπtava za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

Trenutno vaæeÊi Cjenik dostupan jena mreænim stranicama Komore www.hlk. hru rubrici ''Cjenici i troπkovnici'', podrubrici''Cjenik medicinskih usluga''.

Prijedlozi dopuna mogu se dosta-viti poπtom na adresu: Hrvatska lijeËniËkakomora - Povjerenstvo za privatnu praksu iugovornu specijalistiËku izvanbolniËkudjelatnost, ©ubiÊeva 9, 10 000 Zagreb; faksomna broj 01/4655-465 ili elektronskom poπtomtajniku Povjerenstva dipl. iur. Miji Karauli namijo.karaula@hlk.hr.

•••••

donijeta je odluka da se svakom lijeËnikupraktiËaru osigura osobni primjerak u svrhutrajne edukacije.

Od dæepnog priruËnikado izdanja s viπe od36.000 pojmova

MSD medicinski priruËnik prvi putje objavljen 1899. i ubrzo je postao omiljenmeu onima kojima je trebao sveobuhvatani istovremeno saæet medicinski udæbenik. Dr.

• Od 1. oæujka na mreænim stra-nicama Hrvatske lijeËniËke komore www.hlk.hr dostupna je narudæbenica kojom svi lijeË-nici praktiËari mogu naruËiti svoj besplatniprimjerak 18. izdanja MSD priruËnika dijag-nostike i terapije (Merck Manual) na hrvat-skom jeziku.

»lan Komore, kojeg Êe se moÊi de-finirati kao aktivnog praktiËara, odnosnolijeËnika koji radi u kliniËkoj praksi, priruËnikÊe dobiti poπtom na adresu koju naznaËi unarudæbenici nakon πto ispuni sve obveznerubrike narudæbenice koje Êe sadræavati iden-tifikacijske osobne podatke.

Podsjetimo, u sklopu projekta''MSD priruËnik za svakog lijeËnika praktiËara''tiskano je 18. izdanje MSD priruËnika dija-gnostike i terapije na hrvatskom jeziku kojeÊe besplatno dobiti 12.700 lijeËnika koji radeu kliniËkoj praksi.

Projekt je predstavljen 9. prosincau Hrvatskom dræavnom arhivu u Zagrebu iprovodi se pod pokroviteljstvom Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi, u suradnji s Hrvat-skom lijeËniËkom komorom i farmaceutskomtvrtkom Merck Sharp & Dohme d.o.o. (MSD)(viπe u LN broj 95 od 15. prosinca 2010.).

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo naglaπava da je izuzetno vaænoπto je MSD prepoznao potrebu hrvatskihlijeËnika, a PriruËnik nosi dobrobit za lijeËnikei hrvatsko zdravstvo.

Minigo je prepoznao vrijednostPriruËnika i uz potporu rukovodstva Komore

Albert Schweitzer ponio ga je sa sobom uzabaËena podruËja Afrike 1913., a admiralRichard E. Byrd na Juæni pol.

Od dæepnog izdanja PriruËnik je dodanas narastao na knjigu od 3000 stranicakoja sadræi viπe od 36.000 pojmova i 22 pog-lavlja. Na njemu je radilo viπe od 300 neo-visnih autora, a na hrvatskom izdanju njih 50.Hrvatska je najmanja zemlja na svijetu koja

PriruËnik ima preveden na materinjijezik. Hrvatsko izdanje tiskala je izdavaËka kuÊaPlacebo, a tim struËnjaka, akademika i lije-Ënika, koji su radili na prijevodu na hrvatskijezik, uËinili su to iz vlastitog entuzijazma pot-puno besplatno jer bez volonterskog pristupaknjiga nikada ne bi bila izdana zbog malenaknade i visokih troπkova izrade, kako istiËeglavni urednik hrvatskog izdanja dr. ÆeljkoIvanËeviÊ.

Svrha PriruËnika je ista kao i prije111 godina: da daje korisne kliniËke informa-cije studentima medicine, staæistima, obitelj-skim lijeËnicima, praktiËarima (kliniËarima),specijalistima razliËitih grana, specijalizan-tima, farmaceutima, medicinskim sestrama,bolniËarima i drugim profesionalcima zdrav-stvene struke na saæet, cjelovit i toËan naËin.

PriruËnik omoguÊuje brz uvid u po-datke koji pomaæu kliniËaru (praktiËaru) dapruæi optimalno lijeËenje. Specijalistima i obi-teljskim lijeËnicima nerijetko su hitno potrebnipodaci iz drugih specijalistiËkih grana, a dijag-nostiËki i terapijski podaci svih specijalistiËkihgrana medicine nalaze se upravo u PriruËniku.

MSD ne kontrolira sadræaj PriruË-nika, kako istiËe glavni urednik izvornog ame-riËkog izdanja prof. dr. Robert Porter, veÊ gau potpunosti oblikuje tim struËnjaka, lijeËnikai profesora. U PriruËniku se ne nalaze stavoviMercka i ta tvrtka ne moæe utjecati na ono πtose preporuËa u sadræaju PriruËnika, poputlijekova.

Borka Cafuk••

NaruËite svoj primjerakMerck Manuala

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

S tri klika do MSD priruËnika

iz komore

15

• TreÊa zajedniËka radionica Hr-vatske lijeËniËke komore i Koordinacije hrvat-ske obiteljske medicine (KoHOM), u suradnjis Basler osiguranjem, na temu ''Pravna proble-matika u ordinacijama obiteljske medicine iuloga HLK-a u svakodnevnom radu lijeËnikaobiteljske medicine'', odræana je 26. veljaËeu Sesvetama u Zagrebu za lijeËnike Zagre-baËke æupanije.

Serija radionica organizirana na ra-zini æupanija posveÊena je pravnoj proble-matici s kojom se mogu susresti obiteljskilijeËnici i ulozi Komore u zaπtiti interesa Ëla-nova. Osim toga, na svakoj radionici dio jeposveÊen osiguranju lijeËnika, a dio je nami-jenjen struËnom predavanju.

S ove radionice donosimo najza-nimljivije dijelove o kojima nismo pisali uprethodnim Ëlancima, objavljenim u proπlombroju LijeËniËkih novina od 15. veljaËe.

Komora djelujeu okviru zakonskih ovlasti

PrezentirajuÊi sudionicima koja jeuloga Komore u zaπtiti interesa Ëlanova, tajnikKomore dipl. iur. Nikoline BudiÊ je istaknulada lijeËnici ponekad od Komore oËekuju viπe

no πto ona moæe uËiniti. Komora moæe djelo-vati samo u okviru zakonskih moguÊnosti,odnosno ovlasti koje su joj dodijeljene zako-nom.

Istina je, Komora je prije imala mo-guÊnost stavljanja veta na zakonske akte kojisu se donosili, no prvi put kada je iskoristila tuovlast ona je izbrisana iz zakona te joj je pre-ostala samo moguÊnost davanja miπljenja.

Komora, dodala je, buduÊi da usvojim zahtjevima od institucija uvijek traæimaksimum, zbog situacije koja prevladavaobiËno dobije minimum.

Ravnoteæa izmeu prava lijeËnika iodluka koje se donose i obvezuju ih postiÊi Êese u onom trenutku, poruËila je BudiÊ, kadase stvori kohezivna masa lijeËnika u primarnojzdravstvenoj zaπtiti.

LijeËnik u ulozi svjedoka

Suradnik Komore i sudac Æupanij-skog suda u Zagrebu Ivica VeseliÊ objasnioje da se lijeËnici u sudskim postupcima rijetkonalaze u ulozi tuæitelja, ËeπÊe su u ulozi tuæe-nog, a najËeπÊe se pozivaju na sud u ulozisvjedoka, dok se u ulozi sudskog vjeπtakapojavljuju ponekad.

TreÊa radionica posveÊenapravnoj problematici s kojomse susreÊu obiteljski lijeËnici

U praksi se kazneni postupcinajËeπÊe vode protiv bolnica

Odvjetnik Berislav ÆivkoviÊ i sudac Æupanijskog suda u Zagrebu Ivica VeseliÊ

Prof. dr. Dragutin Koπuta

•••••••••••••••••Odræanosmi TeËajizobrazbekandidata zastalne sudskevjeπtake

• U Komori je odræan osmi TeËaj zakandidate za stalne sudske vjeπtake od 21. do25. veljaËe na kojem je sudjelovalo 12 kandi-data.

Sukladno Pravilniku o stalnim sud-skim vjeπtacima (NN 88/08), Komora je ob-vezna provoditi pravnu izobrazbu lijeËnikakandidata za stalne sudske vjeπtake o ulozi ipoloæaju vjeπtaka u sudskom sporu.

Borka Cafuk

Prof. dr. Dragutin Koπuta

iz komore

16

bolnica, i to najËeπÊe u podruËju ginekologijei porodniπtva te hitnih sluËajeva.

Komora nikoga ne gonipo sluæbenoj duænosti veÊpostupak mora pokrenutistranka

LijeËnici su imali brojna pitanja,izmeu ostalog zanimalo ih je tko plaÊatroπkove dolaska na sud. VeseliÊ je objasnioda onaj koji je zatraæio neki dokaz, poputprimjerice zdravstvenog kartona pacijenta,mora i nadoknaditi troπkove pa je uputno uzkopiju kartona priloæiti i raËun. Kako bi seznalo da karton odgovara originalu, dodao jeVeseliÊ, potrebno je na svaku stranicu zdrav-stvenog kartona udariti æig lijeËnika. ÆivkoviÊje dodao da se moæe dobiti izgubljenadnevnica i nadoknaditi putni troπak, ali da utom sluËaju treba priloæiti autobusnu iliavionsku kartu, jer se za dolazak osobnim au-tomobilom troπak neÊe nadoknaditi.

LijeËnike je zanimalo πto se dogaau sluËaju kada se pacijent æali Komori. BudiÊje objasnila da neovisno o tome je li rijeË ograanskom, kaznenom ili prekrπajnom pos-tupku, istovremeno se moæe voditi i stegovnipostupak u Komori.

Komora, naglasila je, nikoga negoni po sluæbenoj duænosti veÊ postupak mo-ra pokrenuti stranka ispunjavanjem formalnogzahtjeva koji se onda prosljeuje Povjerenstvuza struËna pitanja i struËni nadzor ili Povje-renstvu za medicinsku etiku i deontologijuKomore.

Povjerenstvo razmatra zahtjev i tra-æi oËitovanje lijeËnika na kojeg se stranka æalite ga odbacuje ako ne pronae podlogu zadaljnje postupanje ili ga πalje dalje na postu-panje »asnom sudu Komore.

Ako je zahtjev stranke odbaËenkao neosnovan i stranka time nije zadovolj-na, ona moæe o vlastitom troπku, za 4.000 ku-na, pokrenuti postupak pred »asnim sudomKomore.

Borka Cafuk

BuduÊi da se lijeËnici na sudu po-javljuju najËeπÊe u ulozi svjedoka svojim paci-jentima, VeseliÊ preporuËa da se zdravstvenikartoni pacijenata vode vrlo pomno. Podaciu zdravstvenom kartonu pacijenta vlasniπtvosu pacijenta i zato lijeËnici s njima ne moguraspolagati kako æele. Ako sud u postupkuzatraæi zdravstveni karton, lijeËnik ga moæedati samo ako to pacijent odobri.

Zakon o zaπtiti prava pacijenata da-je moguÊnost pacijentu da ne preda svojzdravstveni karton sudu. Pacijent to moædaneÊe æeljeti, primjerice, zbog toga πto su ukarton upisane bolesti koje bi ga jednom kadasudska odluka postane pravomoÊna a sudskispis javan - mogle izvrgnuti ruglu. Stoga, akosud zatraæi karton a pacijent ne dozvoljava dase on preda sudu, lijeËnici ga mogu dati samona uvid sudu ili vjeπtaku jer tada on ne ulaziu sudski spis.

Za teæa kaznena djelaizriËe se bezuvjetna kazna odjedne do osam godina zatvora

Odvjetnik Berislav ÆivkoviÊ, kojise na radionici naπao u ulozi ovlaπtenog od-vjetnika Basler osiguranja da zastupa njegoveosiguranike u kaznenim postupcima, upo-zorio je lijeËnike da se uvijek moraju odazvatisudskom pozivu ili se na vrijeme ispriËati jerbi se u suprotnom moglo dogoditi da ih nasud privede policija.

Kazneni postupak, naglasio je,znatno je bræi od graanskog te su i suci punostroæi. Kazneni zakon predvia Ëitavu glavu''Kaznenih djela protiv zdravlja ljudi''. Od 11kaznenih djela koja se pojavljuju u toj glavi,lijeËnike mogu zakvaËiti samo tri, tj. kaznenodjelo nesavjesnog lijeËenja, samovoljnog lije-Ëenja i kazneno djelo nepruæanja medicinskepomoÊi.

Za lakπa kaznena djela moæe bitiizreËena zatvorska kazna u trajanju od tri mje-seca do tri godine, a za teπka kaznena djela,kao πto su smrt ili naruæenje, bezuvjetna kaznaod jedne do osam godina zatvora. U praksise kazneni postupci najËeπÊe vode protiv

•••••••••••••••••Izmjene uæupanijskimizbornimpovjerenstvimaBrodsko-posavskei Vukovarsko-srijemske æupanije

• Na sjednici Æupanijskog izbornogpovjerenstva (ÆIP) Brodsko-posavske æupanije14. veljaËe donesena je odluka da se dr. InesZeliÊ BariËeviÊ razrijeπi duænosti Ëlana Povje-renstva na vlastiti zahtjev. Na njeno mjestoÆIP je imenovao dr. Hrvoja Holika.

Povjerenstvo se sada sastoji od triËlana: predsjednika dr. Zvonimira Mahovne,te Ëlanova dr. Branke Jakovac i dr. Hrvoja Ho-lika i ima tri zamjene: zamjenika predsjednikadr. Tomislava Teskera, te zamjenike Ëlanovadr. Martina BariËiÊa i dr. Martina VinkoviÊa.

Na zahtjev mr. sc. Siniπe Maslo-vara, Æupanijsko izborno povjerenstvo Vuko-varske-srijemske æupanije razrijeπilo ga je duæ-nosti zamjenika Ëlana ÆIP-a i na njegovo mjes-to imenovalo je dr. Maria BegoviÊa.

Povjerenstvo se sada sastoji od triËlana: predsjednice dr. Jadranke Korda, teËlanova dr. Katice Drobnjak i dr. Zlatka Krta-liÊa i ima tri zamjene: zamjenicu predsjednicedr. Mariju JurkoviÊ, te zamjenike Ëlanova dr.Ivanu Delaπ i dr. Maria BegoviÊa.

Izmjene koje su se dogodile u ÆIP-ovima mora potvrditi Srediπnje izbornopovjerenstvo na svojoj iduÊoj sjednici.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Obavijest

• Sukladno Ëlanku 23. Pravilnika ojavnim knjigama i evidencijama HrvatskelijeËniËke komore objavljujemo da je dr. BruniVuletiÊu otuena lijeËniËka iskaznica.

U roku od 30 dana od objave gu-bitka lijeËniËke iskaznice u sluæbenom glasiluLijeËniËkim novinama, Komora, odnosno izda-vatelj iskaznice, lijeËniku Êe izdati novu is-kaznicu.

•••••

Hrvatski Crveni kriæpreveo 9. izdanje

najkvalitetnijeg priruËnikao prvoj pomoÊi u Europi

Najnovije smjernice za primjenupostupaka prve pomoÊi na jednome mjestu

• Hrvatski Crveni kriæ (HCK) nakladnik je prijevoda devetog izdanja priruËnika ''Prva pomoÊ'' izdavaËke kuÊe DorlingKindersley. Izvornik na engleskom jeziku, koji su odobrili St John Ambulance, St John Ambulance Association i Britanski Crveni kriæ,u godini je dana prodan u Ëetiri milijuna primjeraka i trenutno se smatra najkvalitetnijim priruËnikom prve pomoÊi u Europi.Dr. Æarka RogiÊ, urednica hrvatskog izdanja priruËnika i glavna referentica za prvu pomoÊ pri HCK-u, istiËe da je priruËnik jedino

sveobuhvatno izdanje o prvoj pomoÊi u Hrvatskoj. PriruËnik obuhvaÊa prvupomoÊ za sve ozljede i bolesti te za sve vrste nesreÊa i sadræi najnovijesmjernice za primjenu postupaka prve pomoÊi. Ilustracije i tekst na poËetkusvakog poglavlja prikazuju i objaπnjavaju pojedini tjelesni sustav, olakπavajuÊirazumijevanje ozljeda i stanja obraenih u poglavlju. Jasni i jednostavniopisi olakπavaju prepoznavanje znakova pojedinih stanja i bolesti, a postup-ne upute objaπnjavaju svaki korak u postupku pruæanja prve pomoÊi. - PriruËnik ne samo da pokriva sva podruËja gdje je potrebno primijenitiprvu pomoÊ veÊ su i postupci koji su u njemu opisani utemeljeni na znan-stvenim osnovama, a obraeni su na takav naËin da se olakπava edukacija.Namijenili smo ga prvenstveno svima koji se bave edukacijom iz prve po-moÊi. HCK sukladno Zakonu o HCK-u i Zakonu o cestama radi edukacijupredavaËa prve pomoÊi. TrenutaËno HCK ima oko 400 doktora medicinepredavaËa prve pomoÊi te mentore koji rade s djecom i mladeæi, a to sunastavnici i profesori u πkolama koji se u edukaciju ukljuËuju volonterski.Njihova je uloga znaËajna u motiviranju i kvalitetnoj edukaciji laika terazvijanju svijesti graana da je njihova duænost pruæiti prvu pomoÊ te dao tome moæe ovisiti hoÊe li unesreÊeni doËekati dolazak hitne medicinskepomoÊi æiv, objaπnjava RogiÊ.

HCK je proπle godine izradio priruËnik za vozaËe, πto nije bio tako jednostavan posao. Izrada sveobuhvatnog priruËnika prve pomoÊizahtijeva suradnju niza struËnjaka, i to ne samo zdravstvenih veÊ i onih s podruËja pedagogije, pa je dr. RogiÊ doπla na ideju da seprevede ovo 9. izdanje priruËnika ''Prva pomoÊ''.- PriruËnik je tako pisan da zapravo omoguÊava svakom graaninu, bez obzira na njegovo predznanje o biologiji, medicini i spoznajamakako funkcionira ljudsko tijelo, daje dobre podatke o tome kako se moæe postupiti u odreenim situacijama. S druge strane, lijeËniciu priruËniku mogu naÊi niz podataka koji im mogu pomoÊi u svakodnevnom radu kada se nau negdje u prilikama koje im ne omo-guÊavaju podrπku medicinske opreme, medikamenata i svega πto danas suvremena medicina ima na raspolaganju. Takoer, moæeim posluæiti i kada pacijentu laiku æele na jednostavan naËin objasniti postupke pruæanja pomoÊi, poput sniæavanja temperature ilipostupka u sluËaju povraÊanja. PreporuËamo ga svakako svim lijeËnicima koji su predavaËi prve pomoÊi, a bio bi koristan i studentimamedicine, istiËe RogiÊ.PriruËnik se moæe nabaviti u HCK-u za 125 kuna (viπe na mreænim stranicama http://www.hck.hr), te u knjiæarama Algoritma iMedicinske naklade.

Borka Cafuk

Dr. Æarka RogiÊ urednica hrvatskog izdanja priruËnika

18

od prioritetnih zadaÊa Povjerenstva i predla-ganje primjene programa Ëetiri stupnja ge-rijatrijske zdravstvene njege s usvojenom se-strinskom dokumentacijom od HKMS-a iopÊom/obiteljskom medicinom u domovimaza starije.

Prim. Tomek-RoksandiÊ dostavilaje Ëlanovima Povjerenstva Prijedlog plana iprograma specijalistiËkog usavrπavanja izgerijatrije po UEMS-u (izradba imenovanihËlanova dekanske konferencije MF u RH) iprisutne Ëlanove izvijestila o odgovoru Uredapredsjednice Vlade RH, vezanom uz inicijativuza izmjenu Ustava RH s ciljem sprjeËavanjadiskriminacije po dobi. ImajuÊi u vidu slo-æenost postupka izmjene Ustava, vodit Êe seraËuna o prijedlogu prilikom sljedeÊe izmjeneUstava.

Prof. LjubiËiÊ je izvijestio nazoËneo nedavnoj najavi zahtjeva NjemaËke i Fran-cuske za uvoenje obveze produljenja radnogvijeka na 67 godina za dræave nove ËlaniceEuro zone. Ujedno je naglasio osnovu kriterijaza produljenje radnog vijeka, od funkcionalnesposobnosti svakog starijeg pojedinca igospodarstvenih potreba poslodavaca tespecifiËnosti odreenih zanimanja. Potrebnoje javnost argumentirano senzibilizirati zaproduljenje radnog vijeka.

Centar za gerontologiju ZJZ-a"Dr. Andrija ©tampar"

Marica LukiÊ dipl.med.techn.

•••••••••••••••••Dvadeset godinaHrvatskogakatoliËkoglijeËniËkog druπtva

• Prilikom dvadesete obljetniceosnivanja HKLD-a 12. veljaËe 2011. u Aka-demskoj crkvi sv. Katarine u Zagrebu predvo-dio je misno slavlje kardinal Josip BozaniÊ,nadbiskup zagrebaËki, uz koncelebracijuduhovnika HKLD-a i jednog od suosnivaËa,Valentina PozaiÊa, pomoÊnog biskupazagrebaËkog. Nakon mise odræana je sveËanaakademija u Preporodnoj (Ilirskoj) dvoraniHAZU-a.

Brojne okupljene Ëlanove iz cijeleHrvatske pozdravili su i govorili o povijestiDruπtva predsjednica i duhovnik HKLD-a.Diljem Hrvatske osnovane su 22 podruænices preko 2.300 Ëlanova.

Rad je posebno obiljeæen promi-canjem naËela medicinske etike meu Ëlano-vima i neËlanovima HKLD-a.

Prim dr. Ivica RuæiËka

•••••••••••••••••PrijedloziPovjerenstvaza gerijatriju

• U Ministarstvu zdravstva i soci-jalne skrbi odræan je 9. veljaËe sastanak Povje-renstva za gerijatriju, Ëiji su Ëlanovi prim.dr.sc.Spomenka Tomek-RoksandiÊ, dr.med.,prof.dr. Zijad DurakoviÊ, dr.med, prof.dr.Mate LjubiËiÊ, dr.med., akademik ÆeljkoReiner, prof.dr. Sanja BlaæekoviÊ-MilakoviÊ,dr.med., Katarina Sekelj-KauzlariÊ, dr.med.,Vesna Hribar Skukan, u zamjenu za TatjanuKatkiÊ-StaniÊ, dipl.soc.rad. i Sanja Predavec,dr.med.

Povjerenstvo predlaæe prioritetnou kategorizaciji bolniËkog sustava u RH, kon-kretnim primjerom u Gradu Zagrebu, Speci-jalnu bolnicu za pluÊne bolesti u Rockefelle-rovoj 3 prenamjeniti u bolnicu «Bfl tipa, tj. ubolnicu za gerijatriju Prijedlog je sukladanprimjeni zdravstvene reforme, racionalizaciji gerijatrijske zdravstvene potroπnje te u svrsiunapreenja gerijatrijske zdravstvene zaπtite,a sukladno utvrenim zdravstvenim potreba-ma puËanstva i primjeni medicinskih djelat-nosti po specijalizacijama UEMS-a. Jedna je

iz hrvatskog zdravstva

• Jedna je najËeπÊih i najznaËajnijihkroniËnih bolesti starijih bolesnika skup boles-nih stanja koji nazivamo kardio-metaboliËkiX sindrom (CMXS). O tome je govorio prof.dr. Zijad DurakoviÊ na 175. Gerontoloπkojtribini 22 veljaËe 2011. u Centru za geronto-logiju ZJZ-a „Dr. A. ©tampar", uz nazoËnost169 sluπatelja iz cijele Hrvatske. CMXS uklju-Ëuje inzulinsku rezistenciju, tj. netolerancijuugljikohidrata ili tip 2B πeÊerne bolesti, abdo-minalnu pretilost, hiperlipoproteinemiju(hipertrigliceridemiju, sniæenu serumsku kon-centraciju HDL kolesterola i visoku koncen-traciju LDL kolesterola) i arterijsku hiperten-ziju. Uz to Ëesto ukljuËuje protrombotiËnostanje s hiperfibrinogenemijom i hiperuri-cemijom, porast koncentracije inhibitoraaktivatora tkivnog plazminogena i poviπenukoncentraciju C-reaktivnog proteina. U CMXS-u visoka je opasnost od koronarne bolesti,cerebrovaskularnog inzulta i periferne arterio-patije, koja je ËeπÊa u gerijatrijskih bolesnika.

Zajedniπtvu Ëimbenika pridonosebioloπka dob, tj. starenje organizma (kao tra-jan proces a ne kronoloπka dob), debljina, πe-Êerna bolest i joπ neke bolesti, npr. sindrompolicistiËnih jajnika uz metaboliËke posljediceu æena (hormoni i reprodukcijski sustav), ar-terijska hipertenziju i drugo. Danas je pet kri-terija za CMXS, od kojih se neki nadopunjujui preklapaju (IDF, WHO, NCEP/ATP III, AHA/

Kardio-metaboliËkisindrom u starijojdobi

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••NHLBI, EGIR). Prevencija CMXS-a treba zapo-Ëeti veÊ u djetinjstvu, u cilju osiguranja aktiv-nog produktivnog starenja. Oko 12% πkolskedjece u nekim zemljama ispunjava najmanje3 kriterija CMXS-a. ZnaËajan je porast uËes-talosti CMXS-a u odrasloj dobi u nekim zem-ljama, kao πto su SAD, u kojima prevalencijausklaena prema dobi ima tendenciju porastaod 24% u dobi ≥20 godina, do 27%. U rani-jem istraæivanju Instituta za antropologiju uZagrebu pod vodstvom akademika Pavla Ru-dana iznosila je na otoku Hvaru prevalencijaCMXS-a usklaena prema dobi 26% (muπkar-ci 32%, æene 24%), dok je u unutraπnjosti Hr-vatske, u podruËju Baranje, iznosila 40% (m.35% a æ. 42%). Novim istraæivanjem na hrvat-skim otocima uoËeno je da jedna treÊina bo-luje od CMXS-a. U starijoj dobi prevalencijaje za oko treÊinu viπa nego u srednjoj dobi. Tisu podaci sukladni podacima iz Europskepopulacije. U Sjevernoj Karolini, SAD, preva-lencija CMXS-a iznosi 47%, u Bologni 33,3%za æene i 19,6% za muπkarace, u Pekingu30,5% (m. 17,6 a æ. 39,2%), odn. 46,3% (m.34,8% a æ. 54,1%). ZakljuËno je u raspravi is-taknuta potreba sustavnog praÊenja i prouËa-vanja specifiËnih gerontoloπkih pokazatelja

Prof. dr. Zijad DurakoviÊ i prim dr. sc. Spomenka Tomek-RoksandiÊ

19

donese novi Zakon o spreËavanju sukoba inte-resa za podruËje zdravstva prema kojem bimijeπanje praksi bio sukob interesa za sve dje-latnike u javnom solidarnom zdravstvenomsustavu.

Ne uËini li se to odmah mogla bi sezbiti legalna tajkunizacija solidarnoga javnogzdravstvenog sustava i HUP pita ima li Pra-vilnik za cilj jaËanje privatne prakse i slabljenjejavnog solidarnog zdravstvenog su-stava.Takoer, HUP traæi da se bolesnicima objasnikako je spojivo da se uz postojeÊi ned-ostataklijeËnika omoguÊava lijeËnicima iz jav-nogsustava rad kod privatnika.

Liste Ëekanja su sve duæe, navodi HUP, pa primjerice pacijenti u nekim bolnica-ma na UVZ Ëekaju 230 dana, na ergometriju138, na termin za ednokrinoloπku-dijabe-toloπku ambulatnu 240 dana itd.

- Kakvo je stvarno stanje u javnomzdravstvu najbolje se moæe sagledati kadabolesnik, koji nema veze, uzme uputnicu i kre-ne od πaltera do πaltera. I tako doæivi poni-æenje, kada mu na πalteru kaæu koji je prvi slo-bodan termin. O preventivi da i ne govorimo.Je li se izgubio bolesni Ëovjek u ovakvom jav-nom zdravstvu? Pitamo se je li dvojna praksapostala plodno tlo za moguÊu korupciju i pre-usmjeravanje bolesnika iz javnoga solidarnogzdravstvenog sustava u privatnu praksu, uzobrazloæenje da Êe u bolnicama predugo Ëe-kati na pregled i lijeËenje, istiËe Drlje u dopisu.U HUP-u smatraju da treba ukinuti bolniËkelimite i omoguÊiti maksimalnu isko-ristivostkapaciteta u bolnicama te lijeËnike plaÊati ponjihovom stvarnom radu. Tada lijeËnici, istiËeHUP, ne bi odlazili raditi kod privatnika, imalibi veÊu plaÊu, novac bi ostajao u javnom zd-ravstvu, bolesnici bi bili zadovoljniji a listeËekanja kraÊe. Neka se privatno zdravstvo raz-vija, ali ne na πtetu solidarnog javnoga zdrav-stvenog sustava.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Nove izmjene idopune Zakona ozdravstvenoj zaπtitiPonovo produljen rok zaprovoenje koncesioniranja

• Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o zdravstvenoj zaπtiti (NN 22/11) πto ga je Sabor donio 4. veljaËe produljenje rok za provoenje postupka davanja kon-cesija za obavljanje javne zdravstvene sluæbe

•••••••••••••••••Svjetski danbolesnika

Predstavnici pacijenatastrahuju od legalnetajkunizacije javnogzdravstvenog sustava

• ObiljeæavajuÊi Svjetski dan boles-nika 11. veljaËe Ministarstvo zdravstva i so-cijalne skrbi u svojem je priopÊenju pozvaloi potaknulo sve na izgradnju boljeg, sigurnijegi humanijeg druπtva u kojem siromaπni, bo-lesni, svi koji na bilo koji naËin trpe, koji su unevolji i trebaju pomoÊ budu u srediπtu naπepozornosti, kako se nitko ne bi osjetio zabo-ravljenim i marginaliziranim.

Ministarstvo je u priopÊenju tako-er istaknulo da kontinuirano poduzima ak-tivnosti s ciljem poboljπanja kvalitete zdrav-stvene zaπtite i veÊe dostupnosti zdravstvenihusluga te da radi na osiguravanju prevencije,skrbi o bolesnima i osiguranju potrebne zd-ravstvene skrbi svakom bolesniku. Uz pobolj-πanje kvalitete lijeËenja, zdravstvenim radnici-ma i svima koji skrbe o bolesnicima kontinui-rano se naglaπava znaËenje i potreba ljudskei moralne potpore. Paæljivim ophoenjemmoæe se umanjiti strah od bolesti, ojaËati pov-jerenje i poπtovanje u zdravstveno i nezdrav-stveno osoblje, a uz podræavanje æelje i voljeza lijeËenjem te vjere i nade u uspjeπan ishod,zasigurno se mogu postiÊi i bolji rezultatirada.

No, s druge strane, a u povodu o-biljeæavanja toga istoga dana, predsjednikHrvatske udruge pacijenata (HUP) Marijo Dr-lje uputio je javni krik predsjednici VladeRepublike Hrvatske za spas solidarnog javnogzdravstvenog sustava obruπivπi se na Pravilniko mjerilima za davanje odobrenja zdravstve-nom radniku za sklapanje poslova iz djelat-nosti poslodavca, kojim se legalizira dopunskirad bolniËkih lijeËnika u privatnim ordina-cijama. HUP od predsjednice Vlade traæi da

sukladno mreæi javne zdravstvene sluæbe do30. lipnja ove godine.

Ovo je veÊ drugo produæivanje ro-ka za provedbu koncesioniranja, a usvojenoje zbog problema koji su se javili u praksi.Naime, kako stoji u obrazloæenju Izmjena idopuna Zakona, koncesiju na prijedlog pro-Ëelnika ureda upravnog tijela nadleænog zazdravstvo daje æupan, odnosno gradona-Ëelnik, uz suglasnost ministra. No, pokazalose da je provoenje opisanog postupka zah-tjevno, sloæeno i vremenski dugotrajno, πtoza posljedicu ima nemoguÊnost poπtivanjaprije utvrenog roka za provedbu postupkaza davanje koncesija, koji je trebao zavrπiti 31.prosinca 2010.

Postupak davanja koncesija je zavr-πen u osam æupanija i izdana su rjeπenja za1909 subjekata. Preostale æupanije privodekraju postupak davanja koncesija. Postupakkoncesioniranja sporan je u æupanijama ukojima su uloæene æalbe Dræavnoj komisiji zakontrolu postupaka javne nabave na odlukeo odabiru najpovoljnijih ponuditelja. Æalbe supodnijete u Poæeπko-slavonskoj, Splitsko-dalmatinskoj, DubrovaËko-neretvanskoj,Zadarskoj,

©ibensko-kninskoj i Brodsko-posav-skoj æupaniji te u Gradu Zagrebu. Prva æalbapodnesena je 12. srpnja 2010. u Poæeπko-slavonskoj æupaniji, a postupak joπ uvijek nijeokonËan. Postupak davanja oko 2300 kon-cesija u tih sedam æupanija zaustavljen je tese ne sklapaju ugovori o koncesiji i konce-sionari ne podnose zahtjeve za izdavanjenovih rjeπenja ministru zdravstva i socijalneskrbi.

Ne provedu li æupanije provedupostupak davanja koncesija do 30. lipnja ovegodine, provest Êe ga Ministarstvo zdravstvai socijalne skrbi do 31. prosinca 2011.

Novi rok za prestanakrada zdravstvenog radnikau privatnoj praksina osnovi zakupa

Kako bi se osigurao kontinuitet pru-æanja zdravstvene zaπtite i ne bi ugrozio statuszdravstvenih radnika u privatnoj praksi naosnovi zakupa, koji je prema odredbama sta-rog Zakona o zdravstvenoj zaπtiti trebaoprestati 31. prosinca 2010., i taj je rok pro-duæen i to do 31. prosinca tekuÊe godine.Tada istiËe i rok za prijenos ugovora o raduzdravstvenih radnika u timu zakupca jedinicezakupa doma zdravlja.

Zakon je dopunjen i obvezom do-noπenja posebnog pravilnika koji Êe regulirati

iz hrvatskog zdravstva

prevalencije CMXS-a, no kako su oni razmjer-no oskudni, nameÊe se pitanje koji je udio po-jedinih komponenti CXMS-a u razvoju i ukup-noj prevalenciji te bolesti u gerijatrijskih bo-lesnika.

Prim.dr.sc.Spomenka Tomek-RoksandiÊ,

Voditeljica Centra za gerontologijuZJZ-a "Dr A. ©tampar"

iz hrvatskog zdravstva

20

iz 2005. Kroz ove smjernice naglaπava senuænost izbjegavanja strogih ograniËenja uprehrani, potreba primjene raznolikih namir-nica te nuænost pripreme svjeæih i sezonskihnamirnica. U obzir treba uzeti vrstu hrane,okruæenje, ali i prehrambene navike. Osimprehrambenih vrijednosti namirnica potrebnoje voditi raËuna o tjelesnoj aktivnosti djeteta,uz preporuku provoenja umjerene do jaËeigre ili tjelesne aktivnosti (60 min dnevno).

S nutricionistiËkog glediπta, pre-hrana djece mora zadovoljiti potrebe za nu-tritijentima i energijom te na taj naËin omo-guÊiti pravilan rast i razvoj. To je ujedno naËinprevencije bolesti u kasnijoj æivotnoj dobi.Prema Nacional Institute of Child Health andHuman Development US, djeci treba servirati5 porcija voÊa i povrÊa dnevno, izabrati pro-teine nemasnog mesa, oraπida i jaja, serviratikruh od cjelovitog zrna, kuhati na vodi ili napari, ograniËiti unos brze hrane, ponuditi vo-du i mlijeko umjesto zaslaenih voÊnih so-kova.

PreporuËeni dnevni unos hrane zadjecu u dobi 4-6 godina je 1600 kcal. Prepo-ruËuje se dnevni unos 10-15% bjelanËevina,30-35% masti i 50-60% ugljikohidrata.DoruËak je najvaæniji dnevni obrok. Istraæi-vanje Dræavnog sveuËiliπta u Oklahomi po-kazala su da djeca i adolescenti koje su ro-ditelji poticali na konzumaciju doruËka imajumanji rizik za debljinu u odrasloj dobi.

DoruËak se povezuje s manjim in-deksom tjelesne mase. Kada govorimo okvaliteti prehrane djece vrtiÊke i rane πkolskedobi moramo imati na umu da ona ovisi o na-Ëinu pripreme hrane, kvaliteti namirnica,naËinu kombiniranja namirnica, vremenu inaËinu uzimanja hrane.

Prilikom uvoenja novih standardau prehrani djeËjih vrtiÊa, uvaæavao se multi-disciplinarni pristup te ukljuËenost roditeljai djece. Evaluacija primjene prehrambenihstandarda - jelovnika i normativa, provodi sekroz kontinuirano praÊenje uhranjenosti djeceu jaslicama, vrtiÊima te ustanovama koje skrbeza djecu, uz edukaciju djece, roditelja, svihdjelatnika koji skrbe o djeci te ukljuËenost me-dija u promoviranje pravilne prehrane.

Kako bi se ovaj proces uspjeπnonastavio potrebno je uspostaviti kvalitetnusuradnju zakonodavnih i struËnih institucija,struËnjaka i osoblja koje neposredno ili pos-redno utjeËe na prehranu djece. Na raziniGrada Zagreba, kao i na nacionalnoj razini,potrebno je dosljedno provesti postojeÊestrategije, odnosno sustavno raditi na posti-zanju ciljeva vezanih za pravilnu prehranudjece. Pravilna prehrana u djetinjstvu temelj

nastavak rada zdravstvenog radnika u pri-vatnoj praksi u sluËaju prestanka koncesije.

Domovi zdravlja obvezaniraspisivati natjeËaje

Takoer je utvrena i obveza do-mova zdravlja da u roku od 30 dana od istekaroka za predaju ponuda za obavljanjezdravstvene djelatnosti na osnovi koncesijeraspiπu natjeËaj za zapoπljavanje u domuzdravlja, kako bi se omoguÊilo zapoπljavanjezdravstvenih radnika koji ne podnesu ponudupo objavljenoj obavijesti o namjeri davanjakoncesije, a prethodno su radili u jedinicamazakupa domova zdravlja. Ova je obveza uve-dena jer je uoËeno da domovi zdravlja upraksi ne raspisuju natjeËaje.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Prehrana u djeËjimvrtiÊima GradaZagreba

Na tribini„Zagreb - zdravi grad"prikazan uspjeπan model izprakse

• U sklopu kampanje „Navikepromijeni, zdravlje pokreni" odræan je u ZJZ-u „Dr. Andrija ©tampar" 10. veljaËe prvi okru-gli stol - javnozdravstvena tribina „Zagreb -Zdravi grad" s temom „Uspjeπan model izprakse - prehrana u djeËjim vrtiÊima GradaZagreba". PredavaËi na tribini bili su prim.mr. sc. Marija Hegeduπ-Jungvirth, dr. med.,spec. pedijatrije; mr. sc. Irena ©venda,nutricionist; Ljuba VujiÊ ©isler, vms. i LjiljanaVuËemiloviÊ, vms.

PriruËnik „Prehrambeni standardiza planiranje prehrane djece u djeËjem vrtiÊu- jelovnici i normativi" (ur. VuËemiloviÊ Lj.,VujiÊ ©isler Lj., 2007) uspjeπno je primijenjenu djeËjim vrtiÊima Grada Zagreba. Povjeren-stvo Ministarstva zdravstva te skupina struË-njaka iz podruËja zdravstva, odgoja i obra-zovanja izradili su nove preporuke, smjernicei jelovnike za struËnjake koji rade na planiranjui pripremanju prehrane u djeËjim vrtiÊima.

Preporuke i smjernice za pravilnuprehranu u prve tri godine æivota djeteta de-finirane su i u preporukama Europske unije(2006.) te AmeriËkog udruæenja za srce (AHA)

je pravilnog rasta i razvoja, prevencije pre-tilosti i prevencije kroniËnih bolesti u odraslojdobi.

Ana Puljak, dr. med.,i Marija ©kes, prof. rehab.,

Centar za promicanje zdravlja, Sluæba zajavno zdravstvo, ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"

•••••••••••••••••Godiπnja skupπtinaHrvatskog druπtvaza fizikalnu irehabilitacijskumedicinu

• Godiπnja skupπtina Hrvatskogdruπtva za fizikalnu medicinu i rehabilitacijuHLZ-a odræana je u Daruvaru 12. veljaËe u pro-storijama Specijalne bolnice za medicinsku re-habilitaciju Daruvarske toplice. Druπtvo brojipreko 380 Ëlanova. Od toga je 14 certificiranihpolaganjem europskog ispita ili ekvivalen-cijom. Redovno se viπe puta godiπnje odræa-vaju sastanci s temama iz struke. Druπtvo iz-daje Ëasopis „Fizikalna i rehabilitacijska me-dicina", koji Êe sada biti dostupan i na webstranicama druπtva. Predsjednik je naglasiovaænost potpisivanja deklaracije u lipnju 2010.o suradnji izmeu naπeg Druπtva te Sekcije iOdbora za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinuUEMS-a, prilikom koje su nazoËili uvaæenigosti predstavnici ovih tijela i predsjednikaHLZ-a. Jedina smo zemlja koja je potpisalaovakvu deklaraciju a nije Ëlan Europske unije.Od druπtvenih aktivnosti istaknuto je tiskanjeknjige „Profit ili zdravlje" iz edicije BioetiËketeme prim. mr. sc. Gorana IvaniπeviÊa.

Dr. Boæidar EgiÊ

21

biokemiËara i Hrvatskom komorom medicin-skih sestara zavrπit Êe do kraja svibnja ove go-dine pa osiguranici viπe neÊe morati odlazitiu laboratorije.

HZZO je s 1. sijeËnjem u skladu sazakonskim promjenama preuzeo ugovaranjaspecifiËne zdravstvene zaπtite radnika te supripremljeni ugovori o provoenju tog oblikazdravstvene zaπtite u djelatnosti medicinerada. BuduÊi da u djelatnosti medicine radanisu popunjena sva mjesta, HZZO Êe imatitrajno otvoren natjeËaj za ugovaranje timova.

Takoer, a zbog nepopunjenostiMreæe javne zdravstvene sluæbe i potrebeprovoenja primarne i specijalistiËko-konzili-jarne zdravstvene zaπtite na odreenim pod-ruËjima, UV HZZO-a iznimno je odobrio skla-panje ugovora s novim subjektima.

UV HZZO-a donio je odluku o fi-nanciranju pripravniËkog staæa u 2011., kojiÊe zdravstveni radnici visoke i viπe struËnespreme obavljati u bolnicama, ugovornimzdravstvenim ustanovama i kod privatnihzdravstvenih radnika.

U suradnji Ministarstva zdravstvai socijalne skrbi i Ministarstva obitelji, brani-telja i meugeneracijske solidarnosti izraenesu nove zdravstvene iskaznice za Ëlanoveobitelji smrtnih stradalih, zatoËenih i nestalihbranitelja, hrvatske ratne vojne invalide izDomovinskog rata i branitelje iz Domovin-skog rata s utvrenim oπteÊenjem organizmaod najmanje 30 posto koji prema Zakonu opravima hrvatskih branitelja iz Domovinskograta i Ëlanova njihovih obitelji ostvaruju pravona oslobaanje od plaÊanja participacije.

Nova zdravstvena iskaznica s oz-nakom ''HB'' zamijenit Êe iskaznicu obveznogi dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Borka Cafuk

Obznanjen je nastavak dosadaπnjeprakse upuÊivanja specijalizanata pri poha-anju europskih πkola u Marseillesu i Syracusi,te organizacije europskog ispita. DruπtvovraÊa troπkove svakome tko uspjeπno poloæitaj ispit. Najavljen je 5. kongres fizikalne me-dicine i rehabilitacije u Zagrebu 2012. uorganizaciji prim. dr. sc. Ide KovaË. Sve aktiv-nosti druπtva mogu se pratiti na www.hdfrm.com.

Nakon skupπtine je dr. BoæidarEgiÊ iz Daruvarskih toplica odræao predacanjeo sportskoj rehabilitaciji. U Daruvarskimtoplicama djeluju 6 specijalista i 4 speci-jalizanta fizikalne medicine i rehabilitacije, atradicija se njeguje joπ od rimskih vremena.Druπtvo se zahvaljuje Daruvarskim toplicamana dobrodoπlici i organizaciji.

Tajnik dr. Vedrana MuæiÊ

•••••••••••••••••Sa sjedniceUpravnog vijeÊaHZZO-aOd 1. lipnja vaenjevenske krvi obvezno je u svimordinacijama opÊe/obiteljskemedicine

• Vaenje venske krvi kod iza-branog lijeËnika bit Êe obvezno u svim ordi-nacijama opÊe/obiteljske medicine od 1.lipnja 2011., odluËilo je Upravno vijeÊe Hr-vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje(HZZO) na sjednici 28. veljaËe. Edukacijamedicinskih sestara za vaenje venske krvi usuradnji s Hrvatskom komorom medicinskih

•••••••••••••••••Hrvatska na treÊemmjestu u svijetu pobroju darivateljaorgana

• Hrvatska je proglaπena Regional-nim zdravstvenim centrom za razvoj programadarivanja i transplantacije organa u okviruZdravstvene mreæe zemalja jugoistoËneEurope. Inauguracija je odræana 22. veljaËe uhotelu Four Points Sheraton - Panorama.ZahvaljujuÊi uspjeπnom organizacijskom mo-delu, izuzetnom poveÊanju broja darivateljaorgana i broja transplantacija te Ëlanstvu uEurotransplantu, hrvatskoj transplantacijskojmedicini danas pripada jedno od vodeÊihmjesta u Europi i svijetu.

- Hrvatska je sada zemlja lider uregiji. Plod je to desetogodiπnjeg rada iulaganja te uvoenja odreenih mjera, koji su2010. rezultirali izvrsnim rezultatima koji naspozicioniraju na sam svjetski vrh, uz ©panjol-sku i Portugal, izjavila je nacionalna transplan-tacijska koordinatorica dr. med. Mirela BuπiÊ.

Obrazovanje transplantacijskih ko-ordinatora i uvoenje organizacijskog modelabaziranog na mreæi educiranih bolniËkih inacionalnih koordinatora najvaænije su mjerekoje su dovele do prepoznavanja potencijalnihdarivatelja u bolnicama.

- U protekloj godini zabiljeæeno jerekordno poveÊanje broja donora od Ëak 64posto, kao i broja transplantacija od 54 posto.Takav porast broja donora i 394 transplan-tacije organa, od Ëega 247 bubrega, 105 jetre,36 srca i πest guπteraËa, pozicionirali su Hrvat-

S lijeva: dr. Vedrana MuæiÊ tajnik Druπtva, dr. Marino Hanih, dr. ZlaticaVezmar, mr.sc. Mira KadojiÊ i dr. Boæidar EgiÊ.

Nacionalnakoordinatorica zatransplantacijuorganadr. med.Mirela BuπiÊ

iz hrvatskog zdravstva

22

- Zalaæemo se i za osnivanje centrastruËnosti za pojedine bolesti ili grupe bolesti,kao i za ukljuËivanje hrvatskih pacijenata umeunarodna medicinska istraæivanja i za πtoveÊu dostupnost lijekova, rekla je VlastaZmazek, predsjednica Hrvatske udruge zarijetke bolesti, na konferenciji za novinare odr-æanoj u Tribini Grada Zagreba uoËi obiljeæa-vanja Dana rijetkih bolesti.

- Danas ne znamo koliko imamobolesnika s pojedinom rijetkom boleπÊu u Hr-vatskoj, kazao je dr. Mirando MrsiÊ i najavioskori poËetak rada telefonske linije „Help line",putem koje Êe svi oboljeli i zainteresirani moÊisaznati viπe o rijetkim bolestima.

Gordana JuriÊ

•••••••••••••••••KategorizacijabolnicaTrideset bolnicasvrstano u Ëetiri kategorije

• Ministar zdravstva i socijalne skrbiDarko MilinoviÊ uruËio je 9. veljaËe ravnate-ljima 30 hrvatskih bolnica rjeπenja o katego-rizaciji.

U 1A kategoriju svrstane su bolnicenacionalnog znaËenja: KBC Zagreb, KBC Split,KBC Sestre milosrdnice, KBC Rijeka i Osijek teKB Dubrava i Merkur. U 2A kategoriju svrstanesu æupanijske opÊe bolnice regionalnog zna-Ëenja: KB Sveti Duh, OB Zadar, Varaædin,Dubrovnik i Slavonski Brod. U 3A kategorijusvrstane su æupanijske opÊe bolnice: Pula,

sku na sam europski i svjetski vrh. Hrvatska ses 28 donora na milijun stanovnika u 2010.godini nalazi na prvom mjestu u Eurotran-splantu te treÊem mjestu u Europi i svijetu.Imamo i viπe od 80 transplantacija na milijunastanovnika, istaknula je BuπiÊ.

Hrvatska je tako, nakon tri godinepunopravnog Ëlanstva u Eurotransplantu, kaonajmlaa Ëlanica postala i najuspjeπnija Ëla-nica te meunarodne transplant organizacije.»lanstvo u Eurotransplantu Hrvatskoj jedonijelo transparentan i Ëvrsto strukturiransustav dodjele organa.

Za odliËne rezultate zasluæna su isve veÊa izdvajanja za transplantacijske uslu-ge. Ona su poveÊana unazad nekoliko godinas 45 na 80 milijuna kuna. Kako broj transplan-tacija raste, rastu i potrebe za dodatnim sred-stva, no i uπtede su popriliËne obzirom da pa-cijenti s transplantiranim bubregom viπe nisuna dijalizi, objasnila je BuπiÊ.

Tijekom 2010. najviπe je transplan-tacija napravljeno u KBC-u Zagreb (181), KB-u Merkur (143), KBC-u Rijeka (23), KB-uDubrava (18) i KBC-u Osijek (16). Najviπedonora bilo je u KB-u Sestre milosrdnice (25),KBC-u Rijeka (21), KBC-u Zagreb (17), KB-uDubrava (13) i Gradskoj bolnici Varaædin (12).Slijede druge s po πest, pet i manje donora.Liste Ëekanja u 2010. smanjene su za 19 postou odnosu na 2009.

Gordana JuriÊ

•••••••••••••••••Ne zna se kolikoje u Hrvatskojbolesnika odrijetkih bolesti

• „Rijetki ali jednaki" moto je ovo-godiπnjeg obiljeæavanja meunarodnog Danarijetkih bolesti, 28. veljaËe, koji se u Hrvatskojobiljeæava Ëetvrtu godinu za redom. Rijetkebolesti se javljaju kod manje od pet osoba na10.000 stanovnika. Procjenjuje se da u svijetupostoji izmeu 7000 i 9000 razliËitih vrstarijetkih bolesti, poput bulozne epidermolize,Prader-Willi sindroma, Ehler Danlos sindroma,Fabryjeve bolesti, fenilketonurije, miastenijegravis, Pompeove bolesta, mukopolisaha-ridoze, zatim rijetkih tumora koji Ëine 20 po-sto malignih, pa sklerodermije i drugih.

Rijetke bolesti najËeπÊe su kroniËne,degenerativne i progresivne, a 80 posto ih jegenetskog podrijetla. U Europi od njih bolujeoko 30 milijuna ljudi. NajveÊi dio tih bolesti,75 posto, pogaa djecu, a 30 posto umireprije pete godine æivota.

Sisak, Koprivnica, Virovitica, Vukovar, Vin-kovci, Karlovac, Zabok, GospiÊ, ©ibenik, »ako-vec, Poæega i Bjelovar. A u 4A kategorijuuvrπtene su lokalne bolnice: Knin, Ogulin,Pakrac, Naπice i Nova Gradiπka.

DijeleÊi ravnateljima rjeπenja o sta-tusu bolnice koju vode, MilinoviÊ se osvrnuona „svoju" bolnicu te je odbacio i najmanjumoguÊnost da je OB GospiÊ imala privilegiranstatus u dodjeljivanju treÊe kategorije.

- Zamolio sam Ëlanove Povjerenstvada dvaput provjere kriterije za gospiÊku bol-nicu, rekao je. Ministar je najavio i skori natje-Ëaj za akreditaciju bolnica.

- Kategorizacija je napravljena natemelju 11 kriterija, kao πto su broj lijeËnikai medicinskih sestara po krevetu, broj stanov-

iz hrvatskog zdravstva

Predsjednica Hrvatske udruge za rijetke bolestiVlasta Zmazek i prof. dr. Mirando MrsiÊ

Ministar zdravstva Darko MilinoviÊ uruËuje Rjeπenjeo kategorizaciji bolnice ravnateljici OB Vukovar

mr. sc. Vesni Bosanac

23

nika koji gravitira bolnici, broj ugovorenihkreveta, opseg usluga te razina pruæanjausluge, objasnio je MilinoviÊ i najavio da jekategorizacijom bolnica otvoreno natjecanjebolnica za viπu kategoriju, πto znaËi i razinu ikvalitetu zdravstvene usluge.

Razvrstavanje u kategorije osigu-rava minimalne standarde struËnog razvoja,racionalnog administrativnog upravljanja, teupravljanja prostorom, opremom i radnicimaradi postizanja minimalnih standarda kvalitetezdravstvene zaπtite, te ravnomjernoga razvojau cijeloj dræavi. Meutim, pojasnio je, da sei u bolnici niæe kategorije moæe dobiti jednakokvalitetna zdravstvena usluga, da nije moguÊe„bildanje" uvjeta kako bi se neopravdano stek-la viπa kategorija, te da su podaci o kriterijimakoje bolnice ispunjavaju javno provjerljivi.

- Ne znaËi da je neka bolnica kojaima status lokalne loπija od, primjerice, onekoja je nacionalna bolnica. To je samo korakdo akreditacije bolnica prema kojoj Êe seodrediti kvaliteta usluge svake pojedinaËnebolnice, objasnio je.

Kategorizacija je uvjet za akredi-tiranje pojedinih bolnica, Ëime se jamËi sigur-nost pacijenata u pogledu kvalitete medicin-ske usluge. Agencija za akreditaciju otvara

natjeËaj za akreditaciju prvih deset bolnica,a postupak Êe trajati pola godine. U akre-ditaciji Êe se prikupiti i obraditi podaci o teæinilijeËenih pacijenata, o sloæenosti medicinskihpostupaka, o broju, odnosno postotku kom-plikacija kod odreenih zahvata i drugo.

- Govorilo se da Êe zbog politizacijeproces kategorizacije bolnica biti teπko dovestido kraja. Ipak, politizacije nije bilo, rekao jeMilinoviÊ i kategorizaciju bolnica proglasiopovijesnim Ëinom u hrvatskom zdravstvu kaoi kljuËnim elementom reforme zdravstvenogsustava za koji je rekao da je najstabilniji uproteklih 20 godina.

Dug Hrvatskog zavoda za zdrav-stveno osiguranje dobavljaËima na poËetkureforme bio je 2,14 milijardi kuna, a po zavrπ-

nom raËunu za proπlu godinu koji se oËekuje,dug je oko 18 milijuna kuna. Istodobno je dugbolnica s 2,3 smanjen na 1,3 milijarde kunai to u recesijskoj godini i bez sniæavanja kvali-tete, kazao je MilinoviÊ te dodao da je u samojednoj godini lista lijekova poveÊana za 64inovativna lijeka, od kojih je 13 posebno sku-pih za rijetke bolesti, a da je u sedam prethod-nih godina na listu uvedeno samo 47 novihlijekova.

Ministar se osvrnuo i na liste Ëeka-nja na preglede i zahvate, objasnivπi da suneke duge zbog izriËitog zahtjeva pacijenatada ih pregleda ili operira odreeni lijeËnik.Ured za liste Ëekanja pri Ministarstvu dosadje kontaktirao s viπe od 13.000 pacijenata po-nudivπi im bræe usluge u drugim ustanovama

Ravnatelji bolnica u oËekivanju rjeπenja o kategorizaciji

iz hrvatskog zdravstva

24

•••••••••••••••••TradicionalnihumanitarnilijeËniËki bal

Sredstva namijenjena edukacijidjece sa πeÊernom boleπÊu iCentru za palijativnu medicinu

• Tradicionalni humanitarni lijeË-niËki bal odræan je 26. veljaËe, na Dan hrvat-skih lijeËnika, u Kristalnoj dvorani hotelaWestin u Zagrebu, u organizaciji HrvatskoglijeËniËkog zbora pod pokroviteljstvom pred-sjednice Vlade Jadranke Kosor, ministra zd-ravstva i socijalne skrbi mr. Darka MilinoviÊai gradonaËelnika Grada Zagreba Milana Ban-diÊa. Bal je otvoren uz valcere i polke ansam-bla salonske glazbe Animato te Hrvatskosalonsko kolo u izvedbi UmjetniËke udrugeHrvatska plemiÊka mladeæ.

Balom su prikupljana financijskasredstva za edukaciju djece sa πeÊernom bo-leπÊu koju organizira donirati Hrvatski savezdijabetiËkih udruga kroz DjeËji edukativni-re-kreativni kamp i inicijativu Hrvatskog druπtvaza palijativnu medicinu HLZ-a, koje je zahva-ljujuÊi ustrajnom radu uspjelo potaknutizdravstvene i politiËke strukture na osnivanjeCentra za palijativnu medicinu.

Akciji se prikljuËio i Lions klubKaptol. Na sudjelovanju u ovoj humanitarnojakciji gostima su se zahvalili predsjednik HLZ-a prof. dr. Æeljko Metelko i predsjednik Hrvat-ske lijeËniËke komore prim. dr. Hrvoje Mi-nigo.

Predsjednik Hrvatskog saveza dija-betiËkih udruga prof. Davor BuËeviÊ istaknuoje da Savez viπe od 40 godina tijekom ljetnihmjeseci organizira za djecu sa πeÊernomboleπÊu boravak, edukaciju i medicinsku re-habilitaciju u djeËjem edukativnom kampu uzstruËnu podrπku SveuËiliπne klinike Vuk Vrho-vac te povremenu ukljuËivanje i drugih me-dicinskih i inih ustanova. U kampu se djecueducira kako kontrolirati svoj dijabetes odnajmlae dobi i priprema ih se za trajni suæivots tom boleπÊu. Do sada je kroz kamp proπloviπe od tisuÊu djece.

Predsjednica Hrvatskog druπtva zapalijativnu medicinu dr. Marijana Braπ izjavilaje da se Druπtvo veÊ godinama bori za osni-vanje ustanove za palijativnu skrb u Hrvatskoj.Druπtvo je u suradnji s Hrvatskim centrom zapalijativnu skrb pokrenulo akciju ''Ostani uzmene'' 21. travnja protekle godine, s ciljemosnivanja znanstveno-edukativnog centra zapalijativnu medicinu i poticanje osnivanjaprvih ustanova u Hrvatskoj.

Dekan Medicinskog fakulteta Sveu-Ëiliπta u Zagrebu prof. dr. Davor MiliËiÊ dodaoje kako je vaæan iskorak u tom nastojanju i os-nivanje Centra za palijativnu medicinu, medi-cinsku etiku i komunikacijske vjeπtine. Odlukuo osnivanju Centra kao svoje posebne organi-zacijske jedinice donijelo je fakultetsko VijeÊe21. rujna 2010. MEF Êe pomoÊi i pri osnivanjusavjetovaliπta i stacionara.

PomoÊnica proËelnika Gradskogureda za zdravstvo i branitelje Grada Zagrebadr. Lidija HrastiÊ Novak izjavila je da Êe seGrad pridruæiti naporima koji se pokuπavajuostvariti na podruËju palijativne skrbi. Dodalaje da Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbiizdalo rjeπenje za rad prvoj privatnoj ustanoviza palijativnu skrb u Brezovici.

Posebni izaslanik predsjednika Re-publike Hrvatske prof. dr. Mirando MrsiÊ

iz hrvatskog zdravstva

i gradovima, πto je prihvatilo njih oko 6000.Njima je prihvatljivo da pregled MR-om obavene u Zadru ili Zagrebu, veÊ u GospiÊu u punokraÊem roku.

NabrajajuÊi uspjehe reforme minis-tar je spomenuo i informatizaciju zdravstva,e-recepte, a uskoro i e-uputnice, te elektroniË-ke kartone. UbuduÊe Êe i specijalisti u bolnica-ma moÊi propisati lijek, pa se primarna zdrav-stvena zaπtita dodatno oslobaa administri-ranja.

- Do kraja ove godine i papirnateuputnice za specijalistiËke preglede i dijag-nostiku uÊi Êe u povijest kao πto su e-receptizamijenil i papirnate recepte, rekao jeMilinoviÊ.

Gordana JuriÊ

•••••••••••••••••Projekt Crvenogkriæa Grada ZagrebaMreæna stranicaBanka krvi

• Prvi tehnoloπki projekt ''Bankakrvi'' kojim Êe se informatizirati proces sakup-ljanja krvi u akcijama Crvenog kriæa GradaZagreba (CKGZ) predstavljen je poËetkomveljaËe.

- Cilj projekta je iskoristiti prednostimodernih tehnologija i unaprijediti naËin radakako bi se ostvarili novi kontakti s postojeÊimi s buduÊim darivateljima krvi putem nekolikokomunikacijskih kanala. Vjerujem da Êemo sBankom krvi privuÊi mnoge, posebno mladedarivatelje koji se danas uvelike sluæe Inter-netom, rekao je autor projekta Martin BiraË,koji je projekt osmislio u suradnji s CKGZ-omte tvrtkama NIVAS i Vipnet. Banka krvi je mreæ-na stranica na kojoj graani mogu ostaviti svojkontakt ako æele postati dobrovoljni davateljikrvi.

Stvaranjem prve baze podatakasvih darivatelja krvi u Zagrebu potpuno Êe seuskladiti baze podataka darivatelja, formiratÊe se krizni stoæer za informiranje s preciznimslanjem SMS poruka prema grupama ljudi kojiimaju toËno odreene krvne grupe, informiratÊe se javnost o aktivnostima CKGZ-a i una-prijediti sustav nagraivanja vjernih dari-vatelja.

- Posljednjih godina nema nestaπicakrvi, no moramo biti pripravni na kriznastanja, izjavio je izvrπni predsjednik HrvatskogCrvenog kriæa Nenad Javornik.

Svi potencijalni darivatelji krvi u Hr-vatskoj svoje podatke mogu ostaviti na mreæ-noj stranici www.bankakrvi.hr. Baza podataka

potpuno je zaπtiÊena od upada izvana i do-stupna samo djelatnicima Hrvatskog Crvenogkriæa i Hrvatskog zavoda za transfuzijskumedicinu.

U bazi podataka sada je 30.000 da-rivatelja, a Saπa MadæareviÊ, guverner Bankekrvi i predsjednik Skupπtine darivanja krvi,nada se da Êe projekt Banka krvi poveÊati brojdarivatelja, poboljπati sustav prikupljanja krvii pridonijeti poveÊanju solidarnosti u druπtvu.

Gordana JuriÊ

25

•••••••••••••••••Besplatan priruËnikza djecu s bolnimzglobom

• Druπtvo reumatiËara za djecu iodrasle grada Zagreba ponovno nas je raz-veselilo novim besplatnim priruËnikom zabolesnike ,odnosno njihove roditelje "Bolanzglob u djece" (autorice: Mandica VidoviÊ,dr.med., i prim.mr.sc. Ksenija BerdnikGortan, dr.med.). Broπura sadræi kratak prikaznajËeπÊih bolesti i stanja kojima je vodeÊisimptom bol u zglobu.

Navedene su pretrage koje je pot-rebno uËiniti da se pravovremeno postavidijagnoza i zapoËne lijeËenje. Prikaz danaπnjihdijagnostiËkih i terapijskih postupaka nado-punjen je na kraju pregledom vjeæbi iz progra-ma medicinske gimnastike radi odræavanjafunkcionalnog statusa lokomotornog sustava.PriruËnik se moæe dobiti besplatno u sjediπtuDruπtva u Zagrebu, Laginjina 16 (tel.01/4604155).

Prim. mr. sc.Lana TambiÊ Bukovac, dr. med.

•••••••••••••••••Tribina okategorizacijibolnicaPravilnik o uvjetima zarazvrstavanje bolniËkihzdravstvenih ustanova ukategorije mora ostati otvorenza poboljπanja

• Pravilnik o uvjetima za razvrsta-vanje bolniËkih zdravstvenih ustanova u ka-tegorije ne bio smio biti ''zatvorena knjiga''jer ima prostora za njegovu doradu i poboljπa-nja te bi u daljnju raspravu o kategorizaciji ipoboljπanju Pravilnika nuæno trebalo ukljuËitipredstavnike bolniËkih ustanova i Udrugeposlodavaca u zdravstvu, istaknuo je prvidopredsjednik Hrvatske lijeËniËke komore natribini o kategorizaciji bolnica, koju je 2.veljaËe organizirala zagrebaËka podruænicaHrvatskog lijeËniËkog zbora.

Miπljenje Komore o PrijedloguPravilnika prvi je put zatraæeno 23. srpnja, arok za davanje miπljenja bio je 28. srpnja, πtoje, istaknuo je JeliÊ, doista premalo vremena

prenio je okupljenima predsjednikov pozdravi poruku da se uvijek s posebnim poπtovanjemodnosi prema lijeËnicima i da su njegova vratauvijek otvorena njihovim inicijativam za po-boljπanja na podruËju zdravstva.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Beyond Life -projekt splitskihstudenata

• Beyond Life je projekt koji se na-kon natjecanja na nacionalnoj razini plasiraou svjetsko finale studentskog natjecanja podnazivom Citizen Act u organizaciji SociétéGénérale Group.

U velikoj meunarodnoj konkuren-ciji od 250 timova, projekt splitskih studenataodabran je u prvih 45 u svijetu, nakon Ëegasu zasluæili posjet Parizu poËetkom veljaËe ka-ko bi prisustvom nizu radionica i predavanjastekli znanje za daljnji razvoj projekta. »lanovitima su troje studenata Ekonomskog fakultetau Splitu. To su redom: Dunja DuranoviÊ, Lu-ka Bakotin i Ivana Biluπ.

Tema natjecanja osmiπljena je kaotzv. awareness kampanja, odnosno inicijativaza podizanje svijesti o vaænosti doniranjaorgana. Osnovni cilj projekta je otkloniti svemoralne dileme i etiËke barijere koje koËedruπtvo da se viπe angaæira po ovom pitanju.Glavna motivacija za angaæman na ovomstudentskom projektu je vlastito iskustvo Ëla-nova tima, koji smatraju da je edukacijomljude moguÊe potaknuti na djelovanje, a uovom sluËaju se radi o djelovanju koje spaπavaljudske æivote. Trenutno je najveÊi naglasakna promoviranju projekta, o Ëijoj uspjeπnostiizmeu ostalih elemenata, ovisi i prolaz u 10najboljih timova na svijetu.

Njihov vrijedan projekt je joπ jedandokaz da splitski studenti nisu samo pasivniËlanovi druπtva, veÊ da se mogu aktivirati i napodruËju osjetljivih socijalnih tema.

www.bit.ly/beyondlife •••••••

•••••

za oËitavanje o tako vaænom aktu. Pravilnik jeu Narodnim novinama objavljen 4. kolovoza.

Komora je na ukupno 26 ËlanakaPravilnika istaknula 21 primjedbu. Temeljneprimjedbe odnosile su se na traæenje izmjenepravilnika kojim se propisuju minimalni uvjetiu pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehniËke opreme za obavljanje zdravstvenedjelatnosti, izmjene pravilnika kojim seureuju uvjeti za ustroj zavoda i odjela u KBC-ima i KB-ima te pravilnika kojim se ureujuuvjeti za ustroj odjela u opÊim i specijalnimbolnicama, i donoπenje pravilnika kojim seureuje naËin voenja, Ëuvanja, prikupljanjai raspolaganja medicinskom dokumentacijom.

Prijedlog Pravilnika je, takoer, od-reivao da Hrvatski zavod za javno zdravstvopreuzima nadleænosti struke i Ministarstvazdravstva. Nigdje u svijetu, naglasio je JeliÊ,novËarska, odnosno osiguravajuÊa kuÊa neodreuje smjernice o kvaliteti zdravstvenihusluga tj. vrednovanja usluga i sloæenosti pos-lova ili standarde i normative opsega pruæanjazdravstvenih usluga.

U razinama zdravstvene uslugezaboravljena je polikliniËka razina/dnevna bol-nica, πto je na traæenje Komore uneseno uPravilnik. Potom, u popisu djelatnosti po kate-gorijama djeËja kirurgija nije bila predvienanigdje osim u klinikama, ortopedija i urologijanisu bile predviene u æupanijskim bolnicama,otorinolaringologija, endokrinologija idijabetologija nisu bile predviene u dnevnojbolnici a, izmeu ostalog, medicinska bio-kemija, dentalna medicina, oralna kirurgija iljekarniËka djelatnost uopÊe se nisu nalazilena popisu djelatnosti po kategorijama,istaknuo je JeliÊ.

Premda Komora, zakljuËio je JeliÊ,nije zadovoljna s naËinom donoπenja Pravil-nika, ona je zadovoljna s krajnjim rezultatom,ali pod uvjetom da Pravilnik ostane otvorenza daljnja poboljπanja.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••DonacijaVaraædinskimtoplicama • Rehabilitacijskom odjelu 2 Spe-cijalne bolnice za medicinsku rehabilitacijuVaraædinske Toplice doniran je 3. oæujka ure-aj za razgibavanje ekstremiteta oboljelih odmultiple skleroze, tetraplegije i paraplegije.RijeË je o proizvodu «Thera Vitalfl njemaËketvrtke Medizintechnik GmbH, koji je koriπtenu njemaËkoj bolnici, no kako su proizvedeni

iz hrvatskog zdravstva

26

Cilj je reorganizacije HMP-a stva-ranje dostupnog, sigurnijeg, kvalitetnijeg,strukturno stabilnog i financijski odræivog na-cionalnog sustava hitne medicine. PacijentiÊe time dobiti ujednaËenu, bræu, uËinkovitijui kvalitetniju hitnu medicinsku skrb, a zdrav-stveni radnici bolje uvjete rada, bolje moguÊ-nosti struËnog usavrπavanja, a moguÊnostpogreπke i izvanrednog, neæeljenog dogaajaÊe se smanjiti.

ReorganizacijaHMS-a

Projekt reorganizacije HMS-a stoji90 milijuna eura i biti Êe zavrπen do 2013. Odtoga je 18,1 milijun eura kredit Svjetske ban-ke, a Vlada se ugovorom sa Svjetskom ban-kom obvezala osigurati 72 milijuna eura.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu,koji radi na reformi HMP-a, osnovan je 26.veljaËe 2009. od kada i traje projekt reorga-nizacije HMS-a.

TrenutaËno je u tijeku osnivanje æu-panijskih zavoda za HM u 16 æupanija, kojeÊe biti dovrπeno u lipnju ove godine, a u pre-ostalim æupanijama osnivanje Êe biti dovrπenokrajem godine. Preduvjet je za osnivanje za-voda u preostalim æupanijama donoπenjeMreæe hitne medicine i Pravilnika o mini-malnim uvjetima u pogledu prostora, radnika,medicinsko-tehniËke opreme za obavljanjedjelatnosti HMS-a.

Kada se Mreæa uspostavi osnovatÊe se 103 centra obiteljske medicine u domo-vima zdravlja i time ojaËati njihove funkcijete smanjiti pritisak na HMP.

Planira se izgradnja objedinjenoghitnog bolniËkog prijema u svim akutnimbolnicama te u domovima zdravlja MetkoviÊ

ureaji nove generacije, doπlo je do njegovezamjene. Ureaj je servisiran te potpunofunkcionalan i uπËuvan, a donirala ga je tvrtkaElektroniËar d.o.o. Zagreb, koja Êe provestii obuku osoblja za rad na njemu.

Vedran Kruljac, dipl. iur.

•••••••••••••••••Promovirani prvilijeËnici specijalistihitne medicineMinistarstvo zdravstvaprezentiralo Mreæu hitnemedicine i provedbu reformehitne medicinske sluæbe

• U Hrvatskoj Êe do 2013. na svakih50 kilometara biti najmanje jedan tim hitnemedicine (HM) koji Êe do pacijenta stizati urok od 10 do 20 minuta za 80 posto poziva,pa Êe pacijenti u objedinjeni hitni bolniËkiprijem stizati unutar zlatnog sata Ëime Êe sepoveÊati πansa za preæivljavanje za 30 do 50posto., istaknuo je ministar zdravstva i soci-jalne skrbi mr. Darko MilinoviÊ na konfe-renciji za novinare 16. veljaËe odræanoj u po-vodu promocije prvih lijeËnika specijalistaHM-a i prezentacije Mreæe hitne medicinskesluæbe u Ministarstvu zdravstva i socijalneskrbi. Na konferenciji je promovirano prvih27 specijalista HM-a, a 45 zahtjeva za stjeca-nje specijalizacije joπ je uvijek u postupku.

NeujednaËenaorganizacija HMS-a uHrvatskoj

U Hrvatskoj sada postoji neujedna-Ëena organizacija Hitne medicinske sluæbe(HMS), koja je organizirana kroz ustanove zahitnu medicinsku pomoÊ (HMP), timove HMP-a u domovima zdravlja, te kroz deæurstvai pripravnosti. Ustanove za HMP-a u Zagrebu,Osijeku, Splitu i Rijeci imaju nadleænost nad17 posto povrπine Hrvatske i skrbe za 40 postostanovnika, dok ostale jedinice kroz koje seodvija HMS imaju nadleænost nad 83 postopovrπine Hrvatske i skrbe se za 60 posto sta-novnika.

NeujednaËenost se vidi primjericeu Zagrebu koji na 60.000 stanovnika imajedan punkt HMP-a, Rijeka s jednim punk-tom zbrinjava 100.000 stanovnika, dok se uIstarskoj æupaniji 1 punkt brine o 25.000 sta-novnika.

i Senj. TrenutaËno funkcioniraju tri objedi-njena hitna bolniËka prijema, i to u KBC-uZagreb, KB-u Sv. Duh i OB-u Koprivnica, a joπËetiri su izgraena u opÊim bolnicama »a-kovec, Karlovac, Zabok i Bjelovar te ih jepotrebno opremiti.

LijeËnici specijalisti hitnemedicine i medicinske sestre/ tehniËari sa specijalistiËkimusavrπavanjem iz hitnemedicine

Nova specijalizacija za doktoremedicine iz hitne medicine (HM) trajati Êe petgodina i do sada je pristiglo 22 zahtjeva zaspecijalizaciju te se oËekuje da Êe za petgodina Hrvatska imati 200 lijeËnika specijalistaHM-a. Ove godine sukladno odredbamaPravilnika o stjecanju statusa specijalista HM-a lijeËnici mogu steÊi status specijalista hitnemedicine ako su viπe od 15 godina radili u dje-latnosti izvanbolniËkog HM-a, ili ako su lijeË-nici specijalisti interne medicine ili opÊe kirur-gije ili anesteziologije, reanimatologije i inten-zivnog lijeËenja ili obiteljske (opÊe) medicineviπe od 10 godina radili u djelatnosti HM-a,ili ako su viπe od 10 godina radili u djelatnostiHM-a i bili u radnom odnosu u zdravstvenojustanovi koja obavlja djelatnost HM-a.

U pripremi je i specijalistiËko usavr-πavanje medicinskih sestra / tehniËara u djelat-nosti HM-a, koji Êe samostalno izlaziti na hitneintervencije, i oËekuje se donoπenje pravilnika.U iduÊih pet godina trebalo bi 220 medi-cinskih sestara / tehniËara zavrπiti specijalis-tiËko usavrπavanje iz HM-a. Takoer, izraenje plan edukacije i poËeo je trening za vozaËei radnike u prijavno-dojavnim jedinicama.

Promocija prvih lijeËnika specijalista hitne medicine i prezentacija Mreæe hitne medicinske sluæbeu Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi

iz hrvatskog zdravstva

27

æupanijama mogu se pronaÊi na mreænimstranicama Ministarstva zdravstva i socijalneskrbi http://www.mzss.hr u rubrici ''Novosti''pod naslovom ''Mreæa i pregled provedbeprojekta Reforme Hitne medicinske pomoÊi'',u PDF dokumentu ''Reforma HMP mreæa'').

Sada je u HMS-u 462 lijeËnika,medicinskih sestara/tehniËara i 717 vozaËa,a prema prijedlogu mreæe bit Êe 486 lijeËnika,1150 medicinskih sestara/tehniËara i 455vozaËa. Hrvatska ima 4.437.460 stanovnikai povrπinu od 56.542 kvadratnih kilometara. Prema sadaπnjem ugovorenom stanju ima 55punktova i 359 timova koje Ëine lijeËnici,

Nova vozila, opremai integralni informacijsko-komunikacijski sustav

Za HMS Êe se nabaviti i nova op-rema. U tijeku su Ëetiri postupka javne nabaveza 106 milijuna kuna. Nabavlja se 128opremljenih vozila, aspiratori, pulsni oksi-metri, boce za kisik, sredstva za imobilizacijui izvlaËenje te reanimacijski ruksaci, defibri-latori i respiratori.

U tijeku je priprema natjeËaja zarazvoj i instalaciju medicinskog informacijskogsustava za 21 æupanijski zavod za HM.

NatjeËajem Êe se nabaviti raËu-nalna oprema i softver za integralni informa-cijsko-komunikacijski sustav HMS-a, program-ske aplikacije za prijem i disponiranje hitnogpoziva i TETRA sustav za potrebe komuni-kacije HMS-a. Sustav Êe omoguÊavati lo-ciranje i praÊenje vozila za hitne intervencijete biti implementiran u informatiËki sustavzdravstvene sluæbe.

Sadaπnje ugovoreno stanjei prijedlog mreæe

Kriteriji za donoπenje prijedlogamreæe timova HM-a jesu broj stanovnika,gustoÊa naseljenosti povrπina æupanije,kvaliteta cestovne infrastrukture, gustoÊacestovne mreæe, udaljenost od bolnice,podruËje koje pokriva tim te radi li se o otoku,objasnio je dræavni tajnik Ministarstvazdravstva dr. Draæen JurkoviÊ.

Primjerice, Vukovarsko-srijemskaæupanija ima 204.768 stanovnika i povrπinuod 2.448 kilometara kvadratnih. Premasadaπnjem ugovorenom stanju ona ima tripunkta, u Vukovaru, Vinkovcima i Æupanji, i15 timova koje Ëine lijeËnik specijalist HM-a,medicinska sestra/tehniËar i vozaË te tripunkta pripravnosti, tj. Ilok, Tovarnik - Lovas,Gunja - RaËinovci, πto stoji 16.331.354,27kuna.

Prema prijedlogu mreæe ostala biova tri punkta s 15 timova, osnivaju se joπ tripunkta s 15 timova koje Ëine medicinske se-stre/tehniËara sa specijalistiËkim usavrπa-vanjem iz HM-a i medicinske sestre/tehniËarite bi ostala dva punkta pripravnosti Ilovik iTovarnik - Lovas, prijavno-dojavna jedinicakoja Êe djelovati 24 sata, neÊe biti deæurstavate tri centra obiteljske medicine u Vukovaru,Æupanji i Vinkovcima. Æupanija Êe dobiti πestnovih vozila hitne medicinske pomoÊi iobjedinjeni hitni bolniËki prijem. Sve to stajatiÊe 16.331.354,27 kuna (informacije o ostalim

medicinske sestre/tehniËari i vozaËi, 83 de-æurstva, 74 pripravnosti i Ëetiri prijavno-do-javne jedinice za æupanije, πto stoji 358.104.715,27 kuna. Prema prijedlogu mreæe,Hrvatska Êe imati 91 punkt s 455 timova kojeËine lijeËnici specijalisti HM-a, medicinskesestre/tehniËari i vozaËi, 49 punktova s 245timova koje Ëine medicinske sestre/tehniËarisa specijalistiËkim usavrπavanjem iz HM-a imedicinske sestre/tehniËari, 38 deæurstava,35 pripravnosti i 21 prijavno-dojavnu jedinicu,πto Êe sve zajedno stajati 452.594.564,66kuna.

Prvi lijeËnici specijalistihitne medicine

S obzirom da u Hrvatskoj do sadanije postojala specijalnost HM-a, donosimoabecedni popis prvih lijeËnika koji su steklistatus specijalista HM-a i Ëija je promocijaupriliËena u Ministarstvu zdravstva i socijalneskrbi na konferenciji za novinare 16. veljaËe.

1. Dr. sc. Ingrid Boπan-Kilibarda.2. Ljiljana Cergolj, dr. med.3. Ruæica FatoviÊ, dr. med.4. Boris FilipoviÊ, dr. med.5. Mr. sc. Diana Florini, dr. med.6. Maja Grba BujeviÊ, dr. med.7. Biserka GrbËiÊ- MikuliËiÊ, dr. med.8. Mr. sc. Viπnja JovanoviÊ, dr. med.9. Celestina Kegalj, dr. med.10. Jasna Janeπ - KovaËeviÊ, dr. med.11. Gordana Kranjec, dr. med.12. Jugoslava KurelËuk - BogavËiÊ, dr. med.13. Teodosija LakiÊ, dr. med.14. Irena MiklauπiÊ, dr. med.15. Nada MrπiÊ, dr. med.16. Blaπko PaviÊ, dr. med.17. Boris PerπiÊ, dr. med.18. Andrea PecotiÊ, dr. med.19. Jasna Pletikosa, dr. med. 20. Petar RadakoviÊ, dr. med.21. Gordana SlavetiÊ, dr. med.22. Slaana SrdoË, dr. med.23. Senka ©trbo, dr. med.24. Branka TomljanoviÊ, dr. med.25. Mario Vrabac, dr. med.26. Angela VuËkoviÊ, dr. med.27. Mladen Vuljak , dr. med.

•••••

iz hrvatskog zdravstva

Ministar zdravstva Darko MilinoviÊ uruËujerjeπenje o steËenom statusu specijalistice hitnemedicine ravnateljiciHrvatskog zavoda za hitnu

medicinu prim. dr. Maji Grbi - BujeviÊ

29

invaliditeta povezanih s poveÊanjem tempe-rature, pogotovo meu starijim osobama, dje-com i trudnicama. Takoer, poplave izazvaneklimatskim promjenama poveÊavaju broj smr-tnih sluËajeva i ozljeda, s ogromnim negativ-nim posljedicama za zemlje u razvoju. Migra-cije biljaka i peluda produæavaju sezonualergija i izazivaju nove vrste alergija. ©irenjeinfektivnih bolesti i bolesti koje prenose ko-marci i drugi vektori, poput malarije, dengagroznice, Lymeove bolesti i dr., posljedica jerasta temperature. Klimatske promjene pove-Êavaju i opasnosti od kanalizacijskog i kemij-skog zagaenja, vode u glad i pothranjenostte poveÊavaju obolijevanje od bolesti koje seprenose vodom i zrakom.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Milijuni nepotrebnouzimaju statine

• Milijuni nepotrebno uzimaju sta-tine i Statini svima a milijarde farmaceutskimtvrtkama, naslovi su Ëlanaka objavljenih usijeËnju ove godine u najveÊim britanskim no-vinama Telegraph. Pisci tekstova pozivaju sena novoobjavljeni sustavni pregled Cochra-nove knjiænice Statini u primarnoj prevencijikardiovaskularnih bolesti. Rezultati te analizene govore u prilog postavci o korisnosti ovihpripravaka u ljudi s malim rizikom srËanoæilnihbolesti, a upravo ta populacija Ëini znaËajandio od ukupno 7 milijuna potroπaËa statina uVelikoj Britaniji. Autori sustavnog pregledapreporuËuju oprez pri propisivanju ovihlijekova zdravim ljudima, odnosno njihovoograniËavanje na kardiovaskularne bolesnikei osobe s visokim kardiovaskularnim rizikom,te pozivaju lijeËnike da prekinu nepotrebnuterapiju.

Cilj spomenutog sustavnog pregle-da bio je utvrditi uËinkovitost i sigurnoststatina u osoba bez srËanoæilnih bolesti. Uklju-Ëeno je 14 randomiziranih pokusa objavljenihizmeu 1994. i 2006. godine, s trajanjem iz-meu 1 i 5,3 godine i ukupno 34.272 ispita-nika meu kojima je manje od 10% imalosrËanoæilnu bolest. Naeno je smanjenjeukupne smrtnosti za 17% i kardiovaskularnih

dogaaja za 30%, bez jasnih dokaza o πkod-ljivosti. Meutim, autori ukazuju da su rezul-tati precijenjeni zbog greπaka u metodologijistudija (ukljuËivanje kardiovaskularnihbolesnika, nepotpuno izvjeπtavanje o isho-dima, zanemarivanje nuspojava, prijevremenoprekidanje studija) i Ëinjenice da su sve uklju-Ëene pokuse, osim jednog, potpuno ili djelo-miËno financirali proizvoaËi statina, a spon-zorirane studije su dokazano pristrane. Osimtoga, neka istraæivanja koja nisu ukljuËena upregled pokazala su nedostatak uËinka naukupan mortalitet. Stoga se autori priklanjajumiπljenju onih struËnjaka koji su demonstriraniuËinak statina u primarnoj prevenciji sklonipripisati greπkama u istraæivanju, a ne njihovustvarnom efektu. U svjetluËinjenice da se nuspojave ustatinskim studijama nepot-puno prikazuju, upozoravajuna pojedina manja istraæi-vanja koja su demonstriralaveÊu vjerojatnost jetrene le-zije, akutnog bubreænog za-tajenja, hemoragijskog inzul-ta i kognitivnog oπteÊenja(statinska demencija).

Statini u zadnjih desetak godinabiljeæe eksponencijalni rast primjene i danassu najprodavanija klasa lijekova. Pfizerovatorvastatin proπle je godine bio najunosnijipreparat s utræenih 13,3 milijarde USD πiromsvijeta. Meu prva tri pripravka na koje jehrvatsko zdravstvo u 2009. potroπilo najviπenovca, nalaze se dva statina; platili smo ih viπeod 180 milijuna kuna. Joπ vaænije i urgentnijenego u Velikoj Britaniji, i u Hrvatskoj je vrijemeda prestanemo bacati oskudan i dragocjendruπtveni novac.

Lidija Gajski, dr. med.

•••••••••••••••••CPME pozdraviomjere Europskogparlamenta u borbiprotiv krivotvorenihlijekova

• Stalni odbor europskih lijeËnika(CPME) pozdravio je mjere koje je 16. veljaËeusvojio Europski parlament u borbi protivkrivotvorenih lijekova.

Posljednjih se godina broj krivo-tvorenih lijekova poveÊao i dolazio je do pa-cijenata ne samo ilegalnim veÊ i legalnimputem. Ovi lijekovi obiËno sadræe sastojke kojisu ispod standarda ili su krivotvoreni, uopÊe

•••••••••••••••••Zdravstveni radnicizahtijevaju da sepozornost posvetiosiguranjuglobalnog zdravljakoje naruπavajuklimatske promjene

• Zdravstvene i okoliπne organi-zacije udruæile su snage i pozvale pregovaraËei sudionike konferencije Ujedinjenih narodao klimatskim promjenama da uzmu u obzirstvarne troπkove klimatskih promjena i pred-nosti poduzimanja odgovarajuÊih aktivnostikoje u obzir uzimaju i dimenziju ljudskogzdravlja.

UN konferencija o klimatskim pro-mjenama odræana je od 29. studenog do 10.prosinca 2010. u Cancúnu (Meksiko). Ozbilj-nost svojih zahtjeva organizacije koje zastu-paju milijune zdravstvenih radnika πirom svije-ta izrazile su i potpisivanjem izjave o klimi izdravlju ''Cancun Climate and Health State-ment'' 6. prosinca 2010., koja je u cijelostidostupna na mreænoj stranici http://www.env -hea l th .o rg/ IMG/pdf /20101203_Cancun_Statement.pdf.

Izjavu je potpisalo 10 zdravstvenihorganizacija - Svjetska lijeËniËka organizacija(World Medical Association), Stalni odboreuropskih lijeËnika (Standing Committee ofEuropean Doctors), VijeÊe za klimu i zdravlje(Climate and Health Council). Meunarodnafederacija organizacija studenata medicine(Internationl Federation of Medical Student'sAssociation), Meunarodno udruæenje lijeËni-ka za okoliπ (Internationl Society of Doctorsfor the Environment), LijeËnici za druπtvenuodgovornost (Physicians for Social Responsi-bility), Alijansa za zdravlje i okoliπ (Health andEnvironment Alliance), Zdravstvena skrb bezπtete (Health Care Without Harm), Svjetskafederacija javnozdravstvenih organizacija(World Federation of Public Health Associa-tions) i Meunarodno vijeÊe medicinskihsestara (Interational Council of Nurses).

U Izjavi se naglaπava da je sve viπedokaza koji upuÊuju na to da ljudskim dje-lovanjem izazvana promjena klime veÊ sadastvara ozbiljne zdravstvene probleme πiromsvijeta, koji Êe samo eskalirati s daljnjom de-stabilizacijom klime.

Klimatske promjene izazivaju pove-Êanje broja smrtnih sluËajeva, ozljeda i

zdravstvo u svijetu

zdravstvo u svijetu

31

raspon ekonomsko-politiËkih i socijalnihproblema". U sklopu tih problema posebnosu tangirane dvije javne sluæbe: zdravstvenoi mirovinsko osiguranje.

©to se tiËe zdravstvenog osigura-nja, podsjetimo se da je joπ Mimica u davnavremena utvrdio da stariji od 50 godina imajublaæe ili jaËe oblike neke kroniËne bolesti.Naglo uveÊanje broja starijih zahtijeva da sekvantitativno i kvalitativno promijeni sustavzdravstva jer taj ne moæe na to ostati indife-rentan.

Joπ snaæniji utjecaj osjeÊa se u mi-rovinskim sustavima. Moæe se slobodno reÊida su, uz popratnu generalnu ekonomsku kri-zu, doπli u egzistencijalni problem, πto moæe-mo ilustrirati i s prilikama u naπoj zemlji, ma-kar ona u tom sklopu nije tipiËna veÊ jeponekim determinantama naæalost europski pai svjetski rekorder.

©to se tiËe starosne strukture, Hr-vatska je u skupini od 196 zemalja Ëlanica UN-a na visokome 9. mjestu! S 23,1% starijih od60 godina ona premaπuje mnoge visoko razvi-jene zemlje kao πto su ©vicarska, Belgija, Dan-ska i SAD. Dakako, taj broj je mnogo viπi odonoga koji vrijedi za Ëitavu naπu planetu i za"visoko razvijene regije" (koje imaju 21,4 %starijih od 60 godina) i za Europske prilike(21,6 %).

Drugi podatak koji treba razmatratijest prosjeËna starost stanovnika. Po izraËu-navanjima 2009. godine Hrvatska je ponovnona vrlo visokom 11. mjestu s 41,3 godine,dok je svjetski prosjek 28,1 (u visoko razvije-nim zemljama je 39,6 a u Europi 40,1).

Posebno zabrinjavaju podaci iz eu-ropskih mirovinskih sustava. Dobro su poznatipodaci da je u Hrvatskoj prosjeËna dob od-laska u mirovinu 59,9 godina, da imamo go-tovo jednak broj umirovljenika kao onih u rad-nom odnosu, da to optereÊuje bruto druπtve-ni proizvod s oko 10% te da samo 14% umi-rovljenika ima puni mirovinski staæ.

OptereÊeni smo i beneficiranim,povlaπtenim mirovinama. Prema tome,daleko smo od odrednica koje bi trebale kra-siti primjerene mirovinske sustave, tj. da najednog umirovljenika dolaze dva do tri Ëov-jeka u radnom odnosu te da bi, generalnogledajuÊi, Ëovjek trebao biti 40 godina u rad-nom odnosu, a 20 godina u post-radnom raz-doblju (kod nas je gotovo suprotno!).

Kao u i drugdje u svijetu, a posebi-ce u Europi, oËekivano trajanje æivota se i unas poveÊava (sada iznosi 76,8 godina), pase suoËavamo s time da (izraæeno godinama)radimo kraÊe a æivimo dulje.

Kako je to problem i drugih ze-malja, UN je u spomenutoj ediciji o starenjuizrazio Ëuenje i izrazio uvjerenje da su nuænepromjene u sustavima socijalne sigurnosti.

nemaju sastojke koji su na deklaraciji ili se oniu njima nalaze u krivoj dozi. CPME je viπe putaisticao kako krivotvoreni lijekovi predstavljajuozbiljnu opasnost za pacijente. Europski jeparlament dopunio je Direktivu 2001/83/ECpa Êe infiltracija krivotvorenih lijekova u legal-ni lanac nabave biti onemoguÊena provjeromautentiËnosti.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Starenje svjetskogstanovniπtva- trijumfËovjeËanstva,ali uz nuspojave

• U zavrπnim desetljeÊima proπlogi u poËetnim ovoga stoljeÊa, svjetska sejavnost, a posebice autoritativne globalnemeudræavne organizacije (prvenstvenosustav ujedinjenih naroda) bavi nekimpojavnostima i promjenama koje zavrjeujupunu pozornost. Meu inim tu je akcele-rantan porast svjetskog stanovniπtva (uskoroÊe nas biti 7 milijardi!), te u sklopu tog feno-mena i starenje stanovniπtva. Ovaj posljednjifenomen predmet je pomnog razmatranja istudiranja posebnog odjela Ujedinjenihnaroda koji veÊ po treÊi puta u posljednjimdesetljeÊima izdaje o tome posebnu pub-likaciju.1 Visoku zainteresiranost UN-a, kaouostalom i svih nacionalnih i struËnih organi-zacija u svijetu, ilustrira samo jedan od bez-brojnih podataka koji se u toj publikacijinavode: u razdoblju od 1950. do sada brojstarijih od 60 godina utrostruËio se, a oËekujese ponovno utrostruËenje do 2050. godine.

S jedne strane tu pojavnost trebatretirati kao svojevrstan trijumf ËovjeËanstva,jer je rezultat impozantnog smanjenjadojenaËke smrtnosti, golemih dostignuÊamedicinskih i medicini srodnih znanosti teboljih opÊih i æivotnih uvjeta. Ali je taj velikiporast broja starijih poremetio dosadaπnjustrukturu svjetskog stanovniπtva. Promatramoli tri tzv. "πiroke skupine" svjetskog stanov-niπtva (od 0-15 - formativno razdoblje, od 16-65 radno aktivno stanovniπtvo i od 65 nadaljepost-radno razdoblje2, moæemo zakljuËiti daistovremeno uz relativno smanjenje naj-mlaeg stanovniπtva nastaje poremeÊaj rav-noteæe s radno aktivnim stanovniπtvom kojese mora skrbiti za ostale πiroke skupine. UNu spomenutoj publikaciji opravdano utvrujuda "pomak u dobnoj strukturi zdruæen sastarenjem populacije snaæno utjeËe na πirok

Senzibiliziran je i problem koji javnost teæepercipira, naime da æene æive duæe od muπka-raca. Prema recentnim podacima, u razvijenimzemljama æene æive duæe 6,9 godina od muπ-karaca, πto odgovara i hrvatskim prilikama.UnatoË tome svugdje u svijetu su æestoke pro-timbe pokuπajima da se mirovinski staæ æenai muπkaraca izjednaËi, makar Êe u eventual-nom izjednaËenju radnog staæa æene i daljeæivjeti duæe od muπkaraca!

UN upuÊuje nedvojbenu sugestiju,iako vrlo obazrivo, da se razmisli o reguliranjuradnog i mirovinskog staæa. To stajaliπte inaËeuvelike propagira i SZO sloganom "Active,Productive Ageing" i dobro fundiranim sta-jaliπtem da duæi opÊi, a posebice radni angaæ-man, djeluje povoljno za fiziËko, mentalno,intelektualno i bihevioralno zdravlje.

Uostalom, rado se citira sluËaj Ja-pana koji veÊ desetljeÊima ima neke odlike ko-je ne mogu biti sluËajne. Jedna je da je Japanzemlja s najboljim zdravstvenim stanjem nasvijetu (po sluæbenim indikatorima SZO-a),zatim da je Japan prvi po broju ljudi starijih od60 godina i prvi po prosjeËnoj æivotnoj sta-rosti, ali istovremeno postoji opÊe uvjerenjeda nema radiπnijeg naroda od njih; Japanciidu u odreenoj dobi u mirovinu ali i kaoumirovljenici nastavljaju raditi.

Uostalom, poznato je da stariji rad-nici u nekim profesijama ne poznaju mirovinu(znanstvenici, politiËari, umjetnici i sl.) ta dau pravilu duæe æive od prosjeka. Prema tome,treba se veseliti produæenju ljudskog æivljenja,ali istovremeno forsirati aktivno, produktivnoi kreativno starenje, πto Êe biti korisno ne samoza pojedinca veÊ i za πiru zajednicu.

Uostalom, u spomenutoj publikacijiponovno se tretira stajaliπte UN-a iz 2002. go-dine koje glasi: "Izazov buduÊnosti je osiguratida ljudi svagdje budu sposobni starjeti sa si-gurnoπÊu i dostojanstvom te nastaviti sa sudje-lovanjem u svojim zajednicama kao graanis punim pravima".

Prim. dr. Berislav Skupnjak

1 U.N. World population ageing, New York 2010.2 Makar Ujedinjeni narodi gledano bioloπki i u po-pulacijskoj dinamici broj i strukturu stanovnika podstarije uvrπtava sve osobe iznad 60 godina!

•••••

zdravstveni sustavi

32

tegic Health Authorities - SHA). TemeljnanaËela zdravstvenog sustava i danas su jedna-ka kao i prigodom utemeljenja:

• ispuniti zdravstvene potrebe svih graana• biti besplatan za graane• biti temeljen na zdravstvenoj potrebi, a nemoguÊnosti plaÊanja.

Tijekom lipnja 2000. postojeÊim sunaËelima dodana i sljedeÊa:• osigurati cjelovitu zdravstvenu skrb• osigurati zdravstvene usluge prema potre-bama pojedinaca, njihovih obitelji i radnihmjesta• uspjeπno odgovarati razliËitim potrebamarazliËitih skupina graana

• stalno nastojanje da se unaprijedi kakvoÊazdravstvene skrbi, a moguÊe pogrjeπke sveduna πto manju mjeru• podupirati i ispravno vrjednovati djelatnikeu zdravstvu• javna sredstva za zdravstvenu skrb koristitiiskljuËivo za dobrobit pacijenata• raditi usklaeno s drugim sluæbama kako bise pacijentima osigurala zdravstvena uslugabez poteπkoÊa• pomagati odræanje zdravlja stanovniπtva ismanjivati zdravstvene nejednakosti uvaæavatipovjerljivost podataka svakog pacijenta i osi-gurati otvoren pristup podatcima o radu sus-tava, lijeËenju i uËinjenim postupcima.

Dakle, kao πto bi to rekli protivnicizdravstva s ljudskim licem, pravi komunistiËkimodel - svatko ga koristi prema svojim potre-bama, a doprinosi prema svojim moguÊ-nostima (plaÊajuÊi porez).

Velika Britanija je 2008/2009.odvajala oko 3076 US$ (1980 £) po stanovni-ku za zdravstvenu zaπtitu. Oko 60% sredstavasluæi za plaÊanje osoblja, 20% za lijekove i me-dicinske potrepπtine, te 20% dijelom za odr-æavanje i izgradnju zgrada, opremu, struËnousavrπavanje, a dijelom za medicinsku opre-mu, prehranu, ËiπÊenje i ostalo. Oko 80%sredstava rasporeuje se mjesnim jedinicama.

BolniËko je osoblje izravno zapo-sleno u NHS-u, dok su obiteljski lijeËnici, sto-matolozi i oftalmolozi gotovo u cijelosti pri-vatnici koji imaju ugovor s NHS-om. Oni mo-gu raditi samostalno ili udruæeni s drugimlijeËnicima, zapoπljavati vlastito osobljeukljuËujuÊi i druge lijeËnike. Ipak, NHS pone-kad izravno zapoπljava lijeËnike i prateÊeosoblje za podruËja kojima nedostaju obi-teljski lijeËnici.

Usporedno s NHS-om razvijali su sei privatni oblici zdravstvene djelatnosti kojeveÊinom plaÊaju privatna osiguranja i Ëije us-luge koristi oko 8% stanovnika - uglavnomkao dopunu NHS-u.

Valja istaknuti kako zdravstvenazaπtita nije besplatna samo za stanovnike Ve-like Britanije nego i za sve koji se zateknu nanjezinom tlu, odnosno i za sve strance neovis-no o njihovom statusu (radnici, studenti,turisti, imigranti). Tako je 2007. na taj obliklijeËenja potroπeno oko 30 milijuna funti,odnosno 0,03% od ukupnih troπkova, pa seËesto Ëuju i zahtjevi konzervativnih stranakada Nacionalna zdravstvena sluæba prestanebiti i „Svjetska zdravstvena sluæba".

Iznimnost zdravstvenog sustavaVelike Britanije jest u Ëinjenici πto se, upravotakav - komunistiËki, razvio u samom srcu ka-pitalistiËkog druπtva.

Radi boljeg razumijevanja naπegazdravstva bit Êe ukratko prikazana dva naj-poznatija zdravstvena sustava - onaj u VelikojBritaniji te ameriËki zdravstveni sustav, i tostoga πto je zdravstvo u svakoj od tih zemaljasvojevrstan obrazac Ëije Êe nam poznavanjeolakπati razumijevanje bilo kojega drugogzdravstvenog sustava.

Moralni divovi- engleskizdravstveni sustav

„Vlast rabite da udovoljite potrebamazajednice."

Anthony Neil Wedgwood Benn,bivπi Ëlan britanskog parlamenta

• Zdravstveni je sustav Velike Brita-nije (Nacionalna zdravstvena sluæba - NationalHealth Service - NHS) prikazan stoga πto seuvrijeæeno uzima za jedan od najboljih na svi-jetu. Sustav je utemeljen 5. lipnja 1948. zavrijeme tadaπnjeg ministra zdravstva AneurinaBevana, a zamislio ga je lord Beveridge.

Zdravstveni se sustav plaÊa iz pore-za, a zdravstvena je zaπtita u cijelosti besplat-na za sve stanovnike, neovisno o dobi, spolu,zaposlenosti, primanjima ili moguÊnosti pla-Êanja. Nacionalizirane su skoro sve bolnice(ljekarne i tvornice lijekova nisu nacionalizi-rane), a lijeËnici i sve zdravstveno osoblje po-stali su dræavni sluæbenici sa stalnim plaÊama.Obiteljski je lijeËnik plaÊen prema broju osobakoje pripadaju njegovoj ambulanti (glavari-nom). Sustav organizira i nadgleda Vlada pu-tem Ministarstva zdravstva (Department ofHealth), a izravno rukovoenje i nadzor pro-vodi deset oblasnih zdravstvenih tijela (Stra-

Kako to radeEnglezi i Amerikanci?

Draæen Gojranski1

Lord William Beveridge(1879-1963)

1 Autor je djelatnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (gorjanski@os.t-com.hr). Izneseni su stavovi osobni stavoviautora i nisu sluæbena stajaliπta HZZO-a ni HLK-a. Reference su dostupne u njegovoj knjizi Obnova zdravstva (Zagreb, 2011.).2 Izjava predsjednika Reagana tijekom njegova prvog nastupnog govora.3 Medicare i Medicaid uveo je 1965. Lyndon B. Johnson, 36. ameriËki predsjednik.

zdravstveni sustavi

33

proπlog stoljeÊa, pa je velika vjerojatnost dani lord Beveridge ni ministar Bevana nisu zanju ni Ëuli.

Moralni patuljci- ameriËki zdravstveni sustav

„ Postoji moralno suvisli argumentprotiv zajamËene zdravstvene zaπtite, koji sesvodi na to da je æivot moæda nepravedan alida nije zadaÊa dræave da iskorjenjuje nepravduna svijetu. Ako si neki ljudi ne mogu priuπtitizdravstveno osiguranje, glasio bi taj argument,to je æalosno ali dræava nema obvezu viπim po-rezima prisiljavati druge ljude da im pomognu.Ako su neki ljudi naslijedili gene koje ih Ëine bo-leæljivima, ili u nekom trenutku u æivotu stjeca-jem okolnosti izgubili pravo na zdravstvenoosiguranje, e pa peh je Ëesta æivotna pojava.Dræava ne moæe rijeπiti sve probleme, i nemarazloga naËiniti iznimku za takvu vrst pro-blema."

„Odakle ta postavka da svi zaslu-æuju besplatno πkolovanje? Besplatnu zdrav-stvenu zaπtitu? Besplatno sve æivo? Iz Moskve.Iz Rusije. Izravno iz dubine pakla."

Ova dva citata moæda najsaæetijeopisuju stav veÊine Amerikanaca premauvoenju zdravstvenog osiguranja za sve

Naime, i ruski se zdravstveni sustavrazvio s istim odlikama kao i engleski (Semaπ-kov model s cjelovitom i besplatnom - komu-nistiËkom - zdravstvenom zaπtitom), ali je onbio u skladu sa socijalistiËkim svjetonazoromtadaπnjega Sovjetskog Saveza, dakle primjerendruπtvenom ureenju, dok se NHS razvio usu-prot postojeÊem svjetonazoru i druπtvenomureenju. Za takav su iskorak sposobni samoiznimni moralni divovi. Velika Britanija je ima-la sreÊu roditi takve velikane.

BuduÊi da se u zdravstvenim susta-vima odvija stalna borba sa silama koje ih nas-toje unazaditi, sustavi se i razvijaju, ali i unaza-uju, pa je osobitost NHS-a ne samo u tomeπto je nastao, nego i πto se odræao na istimvisokim moralnim naËelima na kojima je izaËet. Ostaje pitanje kakav bi sustav bio dasu uz bolnice bile nacionalizirane i tvornicelijekova, a πto bi bilo u skladu i s teænjom stva-ranju „dræave blagostanja", i sa πto boljim us-trojem zdravstvene sluæbe, i s teorijom sus-tava.

No, mala je vjerojatnost da je lordBeveridge znao za Teoriju sustava. Naime, Lu-dwig von Bertalanffy, otac Teorije, prvi ju jeputa izloæio 1936. u Chicagu, a Teorija se po-Ëela ozbiljnije razvijati tek pedesetih godina

graane. Zemlja koja je izvoriπte neolibe-ralnog kapitalizma, zamisli po kojoj Êe sustavponude i potraænje potpuno samostalnourediti cjelokupni æivot i po kojemu „Dræavanije rjeπenje za ... probleme; dræava je prob-lem",2 i u kojoj velik broj vodeÊih gospodar-stvenika doista smatra kako dræavu (pojed-nostavljeno reËeno) treba privatizirati, ne mo-æe iznjedriti niπta drugo nego privatni i profit-no usmjereni zdravstveni sustav.

U SAD-u je oko 85% graanazdravstveno osigurano, dok ih 15% (oko 45milijuna) nema nikakvo zdravstveno osigura-nje; 60% osobnih bankrota uzrokovano jetroπkovima lijeËenja, gotovo 45.000 osobasvake godine umre samo zbog toga πto si nemoæe platiti primjerenu medicinsku skrb ilizato πto nema zdravstveno osiguranje.

Prve zamisli o uvoenju obveznogzdravstvenog osiguranja za sve zaposlene iËlanove njihovih obitelji pojavili su se u SAD-u joπ 1939., no nisu se mogle ostvariti zbogsnaænog opiranja AmeriËkog lijeËniËkog udru-æenja i osiguravateljskih kuÊa. Danas zaposlenigraani imaju zdravstveno osiguranje prekoposlodavca (jer uplate za zdravstvo nepodlijeæu porezu na dohodak), dok dræavapokriva zdravstveno osiguranje najsiromaπ-nijih (Medicaid), starijih od 65 godina (Me-

zdravstveni sustavi

35

rava ili do visine koje pacijent moæe platiti vrloskupe lijekove i visoke naknade lijeËnicima,postaje jasno zaπto je ameriËko zdravstvonamijenjeno „samo bogatima".

ProuËavanje je ameriËkog sustavakorisno iz (bar) triju razloga: prvi je πto je naπetrenutno usmjerenje upravo prema takvomemodelu, drugi πto su u ameriËkom sustavu„skinute maske" pa svaka zainteresirana stranaslobodno izraæava svoje teænje k πto veÊoj za-radi na bolesti, a treÊi je spoznaja tko Êe svebiti protivnik uvoenja reda u naπe zdravstvo,jasno, ako do toga uopÊe doe. Tako su naj-veÊi protivnici unaprjeenja ameriËkog zdrav-stva politiËka opozicija, privatna osigura-vateljska druπtva, proizvoaËi lijekova, ameriË-ki lijeËnici, ali i brojni graani. Zanimljiva jeËinjenica kako je prvi pokuπaj uvoenja zdrav-stvenog osiguranja za sve graane koji je joπËetrdesetih godina pokuπao uvesti tadaπnjipredsjednik Harry Truman „propao zbog pro-tivljenja dvije najvaænije grupe: American Me-dical Association i juænjaËkih bijelaca, koji bi

dicare),3 te ratne veterane. No, kao i dobro-voljno osiguranje ni ta osiguranja ni pribliænone pokrivaju stvarne potrebe svojih osigura-nika. Osiguravateljske su kuÊe privatne i nemaklasiËnog obveznog osiguranja kao πto je tou mnogim europskim zemljama. Iako jezdravstveno osiguranje putem poslodavcaponajbolje rjeπenje, ono je dostupno sve ma-njem broju graana. Tako je 2001. takvo osi-guranje imalo 65% radnika, a u 2006. svega59%. Razlog je stalnom smanjivanju broja osi-guranih radnika putem poslodavca sve viπacijena osiguranja; u 2006. ono je iznosilo viπeod 11.000 dolara, odnosno koliko i „ukupnagodiπnja zarada radnika zaposlenog na punoradno vrijeme koji dobiva minimalnu nadnicu." No, i uz posjedovanje zdravstve-nog osiguranja cijena je zdravstvenih uslugajoπ uvijek (i za Amerikance) priliËno visoka.

Primjerice, majke bez zdravstve-nog osiguranja platit Êe obiËan porod izmeu14.000 i 25.000 dolara (oko 80.000 do142.000 kuna), a one s osiguranjem izmeu500 do 3.000 dolara (2.850 do 17.100 kuna),uz dodatan raËun za novoroenËe od 1.500do 4.000 dolara (8.550 do 22.800 kuna).Bude li potreban carski rez, majke s „dobrim"osiguranjem (primjerice koji pokriva 80%troπkova) porod Êe platiti izmeu 3.000 i3.500 dolara (17.100 do 20.000 kuna), uzuobiËajen dodatan raËun za novoroenËe.

TeπkoÊe ameriËkog zdravstvenogsustava nastaju iz teænje da svaka jedinica usustavu ostvari svoju osnovnu zadaÊu - πtoveÊu zaradu. Tako osiguravateljske kuÊe osi-guravaju samo one graane Ëije zdravstve-no stanje, njihova osobna povijest bolesti tepovijest bolesti njihove obitelji daju statistiËkuvjerojatnost da Êe osiguranjem takve osobetvrtka zaraditi. U suprotnom - pokaæe li statis-tiËki izraËun kako Êe zbog trenutnog zdrav-stvenog stanja, ranijih bolesti ili bolesti u obi-telji rizik osiguranja biti previsok, osoba se ne-Êe moÊi osigurati (osim ako se ne osiguravaputem poslodavca). Postupak koji je nazvan„skupljanjem vrhnja". Cilj je, naime, imati πtoviπe zdravih osoba koje se neÊe, ili je za to vrlomala statistiËka vjerojatnost, razboljeti. Jer,nuæno je zapamtiti kako „privatna osigura-vajuÊa druπtva ne zarauju na plaÊanju troπ-kova lijeËenja nego na premijama dok neplaÊaju troπkove lijeËenja." SljedeÊa je teπkoÊaza graane SAD-a πto Êe osiguravateljskadruπtva nastojati osporiti plaÊanje uËinjenihmedicinskih usluga - bilo tako πto Êe ih pro-glasiti nepotrebnim ili, πto je znatno neugod-nije, posljedicom neke ranije preboljele, apreπuÊene bolesti ili stanja, a za koje pacijentiËesto nisu ni znali, ili to nisu smatrali vaænimza osiguranje. Dodamo li tome i lijeËenje kojeje iskljuËivo u skladu s policom osiguranja,odnosno samo do iznosa koji ta polica osigu-

zbog svojih niskih prihoda tim programomnajviπe dobili, ali koji su mu se usprotivili zbogstraha da bi to znaËilo rasno integrirane bo-nice." »ini se kako sebiËnost i strah od „soci-jalistiËkog zdravstva" igra presudnu ulogu unastajanju ameriËkog zdravstva. Tako su serepublikanci, tijekom lobiranja protiv zdrav-stvenog osiguranja za sve Amerikance, najËeπ-Êe sluæili pojmom „socijalizam", te ga ËestoneznalaËki, prostaËki i uz obilje laæi vezaliupravo uz engleski model zdravstvenog osi-guranja.

Usto je na ameriËkom iskustvu oso-bito vaæno uoËiti kako je razvoj zdravstvenogsustava zapravo stalna borba izmeu skupinakoje sustav æele unaprijediti i onih koji ga æeleunazaditi - svojevrsnih sila evolucije i deevo-lucije. Drugim rijeËima, Ëak i ako sustav doseg-ne odreene razine ustroja to nije potvrdakako Êe ih i trajno zadræati; dio se ameriËkihpolitiËara ne samo zduπno bori protiv nastaja-nja humanog sustava nego i za uniπtenje veÊdosegnutih razina.

•••••

36

mjeni za lijeËenje koænih i potkoænih tumora,pisali smo prije tri godine [2]. U meuvre-menu, EKT se primjenjuje i u lijeËenju tumorai metastaza drugih tkiva, o Ëemu smo se os-vjedoËili na 1. meunarodnom sastankukorisnika EKT-a odræanom u Bolonji u stu-denom 2010. O prihvaÊenosti EKT-a nedavnoje objavljen prikaz u JAMA-i [3].

NaËela elektrokemoterapije

Elektrokemoterapija (EKT) jedno-stavan je, siguran i uËinkovit ne-termiËki naËinuniπtenja tumora [4] koji se kliniËki koristi zalokalno odstranjivanje prvenstveno koænih ipotkoænih tumora u viπe europskih zemalja.Temelji se na postizanju in vivo elektroper-meabilizacije tumorskih stanica uporabomvisokonaponskih elektriËnih impulsa dove-denih lokalno na tumor tako da se znaËajno

pospjeπuje djelotvornost lijekova za koje sta-niËna membrana nije permeabilna, a imajuvisoku intrinstiËnu citotoksiËnost (npr. ble-omycin) ili lijekova dokazane djelotvornostiza koje postoji niska permeabilnost staniËnemembrane (npr. cisplatin). Lijekovi morajubiti uneseni u podruËje tumora prije primjeneelektriËnih impulsa. Elektropermeabilizacijastanica djeluje na sve vrste stanica i omogu-Êava protutumorskim lijekovima koji djelujuizravno na staniËnu DNA ulazak u stanicu tena taj naËin poveÊava citotoksiËnost lijeka zanekoliko redova veliËine [5, 6] (Sl. 1).

Bleomicin, unesen u stanicu, pokre-Êe proces mitotiËke staniËne smrti. Zahvalju-juÊi maloj koncentraciji citostatika ne stvarajuse nepoæeljni sporedni efekti na zdrave stanice,a primijenjeno elektriËko polje samo po sebinema neæeljenih utjecaja na stanice. Zajed-niËka primjena kemoterapeutika i elektriËkogpolja dovodi do uspjeπnog lijeËenja jer uniπta-va stanice tumora, a ima zanemarivo maliutjecaj na zdrave stanice u veÊini sluËajeva.

EKT se provodi na taj naËin da se ci-tostatik ubrizgava u tumor lokalno ili se dovodisistemski, intravenoznim putem. Nakon odre-enog vremena (nekoliko minuta nakon apli-kacije lijeka, kad se u tkivu postigne zadovolja-vajuÊa koncentracija) primjenjuje se niz od 8pravokutnih visokonaponskih impulsa jakokratkog trajanja (samo 100 μs (mikrosekundi),frekvencije 1 Hz ili 5 kHz. Vrπna vrijednostnaponskog impulsa ovisi o udaljenosti izmeuprimijenjenih elektroda i o obliku elektroda.Standardno su danas u uporabi ploËaste iiglaste elektrode (Sl. 2 i 3). Vrπna vrijednostnaponskog impulsa postavlja se obiËno takoda je elektriËko polje (napon prema udalje-nosti) oko 1300 V/cm. PloËaste elektrode

tehnologija u medicini

Saæetak

• Elektrokemoterapija (EKT) je re-lativno novi postupak u lijeËenju Ëvrstih tu-mora Ëija je πira humana primjena zapoËelaprije otprilike pet godina. Zasnovana je naelektroporaciji, tehnici kojom se s pomoÊuelektriËnog polja preko staniËne membraneu njenu unutraπnjost unose razliËite molekule,koje inaËe teπko prodiru kroz staniËnu mem-branu. U sluËaju EKT-a, unose se lijekovi po-put bleomycina i cisplatina. U proteklih dva-deset godina, od prve primjene EKT-a bleo-mycinom u Institutu Gustave Roussy u Fran-cuskoj 1991. g. [1], EKT se kao naËin lijeËenjaproπirio u europskim zemljama (Austrija,Italija, Danska, Irska, ©panjolska, Slovenija,Maarska, Ujedinjeno Kraljevstvo itd.), Nika-ragvi. O EKT-u, kao novoj primjeni suvremenetehnologije u medicini i njenoj kliniËkoj pri-

Pet godina πire primjeneelektrokemoterapijeu klinici

Prof. dr.sc. Ratko MagjareviÊ, doc. dr. sc. Igor LackoviÊ,SveuËiliπte u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raËunarstva, Zagreb;prof. dr. sc. Damijan MiklavËiË, SveuËiliπte u Ljubljani,ElektrotehniËki fakultet, Ljubljana

Slika 1. Postupak provoenja elektrokemoterapije

37

(2000. - 2010.) kao i s drugim istaknutimistraæivaËkim centrima u Europi.

Elektrode za razliËite primjeneelektrokemoterapije

EKT tumora koæe i potkoænih tumo-ra izvodi se ploËastim (Sl. 2) ili iglastim elek-trodama (Sl. 3). Elektrode prikazane na slika-ma 2 i 3 proizvode se industrijski i u standard-noj su kliniËkoj primjeni u oko stotinjak zdrav-stvenih centara u Europi i πirom svijeta [9, 10,11]. Elektrode se postavljaju u poloæaj kojimse osigurava da cjelokupni tumor budeobuhvaÊen elektriËkim poljem iznosa veÊegod granice potrebne za postizanje reverzibil-nog praga permeabilizacije. Kad se radi otumorima koæe ili potkoænog tkiva, postav-ljanje obiËno nije problem jer lijeËnik moæevidjeti granice tumora. Kod tumora unutarnjihorgana i kostiju to nije sluËaj, pa je bilo po-trebno naÊi najbolji moguÊi naËin prilaæenjatumoru i projektirati odgovarajuÊe elektrode.EKT se smatra minimalno invazivnim terapij-skim postupkom, pa se do tumora nastoji doÊiuz minimalnu inciziju, perkutano, iglastimelektrodama. Takve su elektrode znaËajnodulje od onih prikazanih na Slici 3. Navlakamaod izolatora navuËenim na iglaste elektrodeodreuje se aktivno podruËje pojedine igleodnosno osigurava koji dio tkiva Êe biti obu-hvaÊen elektriËkim poljem i podvrgnut elek-tropermeabilizaciji. Na skupu korisnika EKT-a u Bolonji u studenom 2010. prikazane su

koriste se za EKT tumora na povrπini koæe kojisu lako dostupni, a uz upotrebu ploËastih e-lektroda metoda je u potpunosti neinvazivna.Iglaste elektrode koriste se za tretman pot-koænih tumora koji su se razvili relativno du-boko pod povrπinom koæe. (Slika 2. i 3.)

Za uspjeπnost EKT-a vaæno je osigu-rati da elektriËno polje u cijelom volumenutumora postigne vrijednost dovoljnu za rever-zibilnu elektropermeabilizaciju, a da u okol-nom tkivu ne prijee vrijednost polja kod ko-jeg nastaju trajna oπteÊenja staniËne mem-brane koja dovode do nekroze stanica. In vivoi in vitro studije pokazale su da je uspjeπnostelektropermeabilizacije stanica u korelaciji svrijednoπÊu primijenjenog elektriËnog polja[7, 8].

Na Fakultetu elektrotehnike i raËu-narstva SveuËiliπta u Zagrebu istraæujemomoguÊnost primjene EKT-a i elektro-gensketerapije na tumorima drugih organa koji sumanje dostupni od koæe i potkoænog tkiva,ali su dostupni endoskopski, kao i na tumorenastale duboko u tkivu. Pri tome projektiramoodgovarajuÊe elektrode (njihov oblik i dimen-zije) kao i sonde na koje su one smjeπtene, azatim izraËunavamo raspodjelu elektriËnogpolja sloæenim programskim alatima naraËunalima velike raËunalne snage. Takoer,proraËunavamo elektrode i sonde tako daosiguramo uvjete potrebne za sigurnost EKTpostupka [4]. Niz godina suraujemo s Labo-ratorijem za biokibernetiku ElektrotehniËkogfakulteta SveuËiliπta u Ljubljani na znanstve-no-istraæivaËkim bilaterelnim projektima

izvedbe novih elektroda razvijene u razliËitimistraæivaËkim centrima u Europi. Neke od tihnovih tipova elektroda prikazujemo kroz foto-grafije i shematski prikaz postupka primjene.Svaki puta kad govorimo o prikljuËivanjuelektriËkih impulsa, treba se sjetiti da je pret-hodno, sistemski ili lokalno u tumor, aplicirankemoterapeutik.

Na Slici 4 prikazana je kiπobranastaelektroda kakva se zasada koristi na animalnimmodelima za terapiju tumora mozga [12, 13].Unutar drπke (1) nalazi se nekoliko tankih,iglastih elektroda (2), koje se pomoÊu napravena drπci mogu pojedinaËno gurnuti u okolinutumora u mozgu, na razliËitu, prethodno pro-raËunatu dubinu. Nakon πto su elektrodepostavljene na æeljena mjesta, na pojedineparove se prikljuËuju naponski impulsi premaunaprijed predvienom i proraËunatomredoslijedu. Æice se iz drπka πire prema van,tvoreÊi oblik krnjeg stoπca oko tumora.

Metastaze u kostima (Sl. 5) tretirajuse na taj naËin da se perkutano, kroz ploËicu(template, 2) koja omoguÊuje fiksiranje po-jedinih elektroda, i kroz potkoæno tkivo i miπi-Êe, u kost uvedu iglaste elektrode (1) promjera1,8 mm. S pomoÊu navlaka od izolatora, odre-uje se aktivni dio elektroda (3), dakle dioelektrode koji je za vrijeme postupka EKT-apod naponom. Nakon postavljanja, poloæajelektroda se prekontrolira RTG snimkom, aelektriËki impulsi prikljuËuju se unaprijedodreenim protokolom [15]. Na sliËan naËin,

Slika 2.PloËaste elektrode

(IGEA, Carpi, Italija).

b) Tumor u naborukoæe, postavljen

izmeu ploËastihelektroda

Slika 3.Iglaste elektrode

(IGEA, Carpi, Italija).

b) Iglaste elektrodeuvedene u

potkoæni tumor

tehnologija u medicini

38

Za pristup intraluminalnim tumo-rima (Sl. 6), predvia se koriπtenje para para-lelno postavljenih elektroda (1) dovedenih

s pomoÊu dugaËkih igala promjera 1,2 mmi ploËice za fiksiranje, izvodi se i terapija tu-mora jetre.

do tumora na vrhu endoskopa (5) s pomoÊuobujmice (2) i s pomoÊu cjevËice (3) poveza-nih na sustav za usisavanje (4) [16]. LijeËnik

tehnologija u medicini

Slika 4. a) Kiπobranasta" viπeelektrodna sonda za EKT tumora na mozgu

(Copenhagen University Hospital, Herlev, Danska). 1 - dræak sonde; 2 - aktivni

dio sonde s elektrodama. b) Dræak sonde se postavi iznad mjesta na mozgu

zahvaÊenog tumorom. c) Aktivni (iglasti) dijelovi se mehanizmom na drπku

sonde (nije prikazan) izvlaËe i prodiru u podruËje tumora. d) ElektriËni impulsi

dovode se na pojedine elektrode prema odgovarajuÊem protokolu tako da se

u tumoru stvori odgovarajuÊe elektriËno polje [12].

Slika 5. a) DugaËke elektrode zaEKT metastaza u kostimauvedene u model bedrenekosti. Elektrode se krozploËicu (template) uvode ipriËvrπÊuju u æeljeni poloæaju kosti (Istituto OrtopedicoRizzoli, Bologna, Italija); b)Shematski prikaz elektrodapostavljenih u metastazu ubedrenoj kosti [14].

Slika 6. a) Sonda s elektrodama razvijena za EKT intraluminalnih tumora (Cork Cancer Research Center, Cork, Irska). b) Sonda spojena na sustav za usisavanje.c) Elektrode su spojene na ureaj za EKT. d) Sonda se dovode u podruËje tumora. e) Sustavom za usisavanje, podruËje zahvaÊeno tumorom usiπe se meu

elektrode tako da se u obuhvaÊenom podruËju izmeu elektroda stvori odgovarajuÊe elektriËko polje.

tehnologija u medicini

39

dio organa joπ uvijek u eksperimentalnoj fazi.Uz nove ideje za odgovarajuÊe ele-

ktrodne sustave, automatizacijom planiranjaterapije (proraËun elektriËkog polja) i umjeπ-noπÊu lijeËnika da pravilno uvedu elektrode,moæe se oËekivati da EKT u narednim godi-nama postane kliniËki prihvaÊena metoda

moæe endoskopom vidjeti unutraπnjost or-gana, te postaviti elektrode tako da obuhva-te tumor πto je moguÊe viπe (Sl. 6d). Sustavza usisavanje dodatno „povuËe" oboljelo tkivomeu ploËice (Sl. 6e) te se u odgovarajuÊemtrenutku na elektrode prikljuËuju naponskiimpulsi (6). Na ovaj naËin tretirani su i prvihumani tumori debelog crijeva.

ZakljuËakPosljednjih pet godina od zakljuËka

projekta ESCOPE [17, 18] elektrokemoterapijaje sve prisutnija u kliniËkoj praksi, ali je za velik

Literatura

[1] Mir LM, Orlowski S, Belehradek JJr, Paoletti C. Electrochemotherapy potentiation of antitumour effect of bleomycinby local electric pulses. Eur J Cancer & Oncol (1991), 27:68-72.[2] MagjareviÊ R, LackoviÊ I, Mir LM, MiklavËiË, D. Elektrokemoterapija-metodologija i kliniËka primjena. LijeËniËkenovine (2008), 67: 32-35.[3] Hampton T. Electric Pulses Help With Chemotherapy, May Open New Paths for Other Agents. JAMA, (2011), 305:549-551.[4] LackoviÊ I, MagjareviÊ R, MiklavËiË, D. Three-dimensional Finite-element Analysis of Joule Heating inElectrochemotherapy and in vivo Gene Electrotransfer. IEEE Trans Die El Insul (2009), 16: 1338-1347.[5] Mir LM, Banoun H, Paoletti C. Introduction of definite amounts of nonpermeant molecules into living cells afterelectropermeabilization. Exp Cell Res (1988), 175: 15-25.[6] Serπa G, »emeæar M, MiklavËiË D. Antitumor effectivness of electrochemotherapy with cis-diamminedichloroplatinium(II) in mice. Cancer Res (1995), 55: 3450-3455.[7] MiklavËiË D. »oroviÊ S, Pucihar G, Pavπelj N. Importance of tumor coverage by sufficiently high local electric fieldfor effective electrochempotherapy. Eur J Cancer Suppl. (2006), 4: 45-51.[8] MiklavËiË D, Beravs K, ©emrov D, »emaæar M, Demπar F, Serπa G. The importance of electric field distribution foreffective in vivo electroporation of tissues. Biophys. J (1998), 74: 2152-2158.[9] Campana LG, Mocellin S et al. Bleomycin-based electrochemotherapy: Clinical Outcome from a single Institution'sExperiance with 52 patients. Ann Surg Oncol (2009), 16:191-199.[10] Testori A, Tosti G, et al. Electrochemotherapy for cutaneous and subcutaneous tumor lesions: a novel therapeuticapproach. Dermatologic Therapy, (2010), 23: 651-661[11] Mu_oz Madero V, Ortega Pérez G. Electrochemotherapy for treatment of skin and soft tissue tumours.Update anddefinition of its role in multimodal therapy. Clin Transl Oncol (2011), 13:18-24[12] Mahmood F, Gehl J. Optimizing clinical performance and geometrical robustness of a new electrode device forintracranial tumor electroporation <http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B6W72-51WD0KG-1&amp;_use r=3875467&amp;_coverDate=01%2F06%2F2011&amp;_a l id=1665021485&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=high&amp;_orig=search&amp;_origin=search&amp;_zone=rslt_list_item&amp;_cdi=6614&amp;_st=> . Bioelectrochemistry, In Press, Corrected Proof, Available online, 6 January 2011[13] Linnert M., Gehl J. Bleomycin treatment of brain tumors: an evaluation. Anti-cancer drugs (2009), 20(3):157-64[14] Bianchi G, Campanacci L, Fini M, Mercuri M. Electrochemotherapy treatment of bone metastases, izlaganje naElectrochemotherapy - 1st International users' meeting, Bologna, 2010.[15] MiklavËiË D, Snoj M, et al. Towards treatment planning and treatment of deep-seated solid tumors byelectrochemotherapy. Biomed. Eng. Online (2010), 9: 10, http://www.biomedical-engineering-online.com/content/9/1/10[16] Soden, D.M., Sadadcharam, M et al. An endoscopic system for gene and drug delivery to intraluminal tissue. IFMBEProceedings, (2007), 16: 628.[17] Marty M, Serπa G, et al. Electrochemotherapy - An easy, highly effective and safe treatment of cutaneous andsubcutaneous metastases: Results of ESOPE (European Standard Operating Procedures of Electrochemotherapy) study.Eur. J. Cancer Suppl. (2006), 4: 3-13.[18] Mir LM, Gehl J., Serπa G., et.al. Standard operating procedures of the electrochemoterapy: Instructions for theuse of bleomicin or cisplatin administrated either sistematiclly or locally and electric pulses delivered by ClinioporationTM by means of invasive or non-invasive electrodes. Eur J Cancer Suppl. (2006), 4:14-25.

Slika 7. Suvremena inaËica ureaja za EKT- Cliniporator (IGEA, Carpi, Italija).

Tablica 1. Broj pacijenata lijeËenihelektrokemoterapijom i broj centarau Europi u kojima se EKT primjenjuje

lijeËenja sve veÊeg broja tumora, nadamo sesa sve veÊom efikasnoπÊu. (Viπe o lijeËniËkompogledu na EKT i njenu uËinkovitost proËitajteu Ëlanku prim. dr. Egidija ΔepuliÊa u jednomod iduÊih brojeva).

•••••

Slika 8.Rasprostranjenostprimjene EKT-apo europskimzemljamado 2010. g.

novosti izmedicinske literature

Apendektomija bi mogla biti potrebna uz ovariektomiju•

Jedna je incizija jednako dobra kao i Ëetiri incizije kod klasiËne laparoskopske kolecistektomije•

Identificirani prediktori kandidemije nakon kardiokirurπke operacije•

Jednostavni preoperativni krvni testovi predviaju mortalitet nakon resekcije jetre•

Bolesnici s akutnim koronarnim sindromom koji krvare zahtijevaju antiagregacijsko lijeËenje•

CT snimke abdomena poveÊavaju dijagnostiËku sigurnost u hitnoj sluæbi•

Infekcije povezane s medicinskom njegom povezane su s poveÊanim mortalitetom u jedinicama intenzivnog lijeËenja•

SrËani zastoj kod kuÊe nasuprot javnom mjestu - ritmovi za defibrilaciju ËeπÊi na javnom mjestu•

Prehospitalna aktivna kompresijsko-dekompresijska kardiopulmonalna reanimacija•

NSAR mogu pogorπati ishod pneumonije•

Endoskopija koloniËkom videokapsulom vs. kolonoskopija u detekciji kolorektalnog karcinoma•

Rizik kolorektalnih adenoma kod bolesnika s celijakijom•

Antibiotik rifaksimin ublaæava simptomatologiju sindroma iritabilnih crijeva•

Stalno vjeæbanje smanjuje smrtnost od karcinoma kolona•

Je li preporuËljiva vaginalna primjena misoprostola prije insercije intrauterinog uloπka?•

Endokrina terapija benigne metastazirajuÊe lejomiomatoze•

IzvanbolniËka citoloπka analiza endometrija versus biopsija endometrija upostmenopauzalnih simptomatskih pacijentica

•Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

novosti iz medicinske literature

42

vaæniji nego makroskospki izgled apendiksakao prediktor koegzistirajuÊe patologije apen-diksa. U zakljuËku, autori tvrde: ako hitanintraoperacijski patohistoloπki nalaz ovarijaupuÊuje na serozni ili mucinozni karcinom,tumor niskog malignog potencijala ili meta-statski karcinom suspektan na primarni karci-nom gastrointestinalnog porijekla preporuËu-je se apendektomija.

KomentirajuÊi ove nalaze Barone(Manchester, Connecticut, USA), koji nije bioukljuËen u studiju, slaæe se da je potrebnaapendektomija ako hitan intraoperativnipatohistoloπki nalaz ovarijskog tumora pokaæeovarijski ili metastatski ili borderline tumor.Barone takoer dodaje da time postoje dokazida apendektomija i nalaz metastatske bolestii l i primarnog tumora apendiksa moæepromijeniti terapijski plan. Takoer, πto nijebilo dokazivano u ovoj studiji ali je otprijepoznato, incidentalna apendektomija imanisku stopu morbiditeta.(Obstet Gynecol. 2010;116:1348-53.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Jedna je incizijajednako dobra kaoi Ëetiri incizije kodklasiËne laparoskopskekolecistektomije

• Retrospektivna studija objavljenau Archives of Surgery pokazala je da je koriπte-nje jedne incizije kod laparoskopske koleciste-ktomije jednako efikasno i sigurno kao i kori-πtenje klasiËne laparoskopske kolecistektomijes Ëetiri standardnih incizija. Iako je ovo malastudija, koja je ukljuËivala ukupno manje od100 bolesnika, pokazala je da je kirurgija krozjednu inciziju (single-incision laparoscopicsurgery - SILS) u najmanju ruku jednako dobarpostupak kao i klasiËna lapaoskopska ko-lecistekomija s Ëetiri incizije te da bi je trebalopreporuËati bolesnicima, tvrde Paraskeva isur (Imperial College, London, Velika Brita-nija).

Mnogo je rasprave o moguÊoj viπojstopi komplikacija kao i cijeni samog postupkaSILS-a s obzirom na to da novi pristup zahti-jeva drugaËije instrumente i dodatnu obukulaparoskopskih kirurga. Do danas nije do-kazano da SILS smanjuje stopu komplikacija,odnosno razinu boli u usporedbi s klasiËnomkolecistektomijom, iako je bolji estetskirezultat.

Studijom je retrospektivno uspo-reivan 41 bolesnik podvrgnut SILS koleciste-ktomiji i 58 podvrgnutih standardnoj laparo-skopskoj kolecistektomiji s 4 incizije. Skupinenisu bile potpuno podudarne jer je u standar-dnoj laparoskopskoj skupini populacija bilaznaËajno starija. Glavna razlika izmeu analizi-ranih zahvata bilo je trajanje operacije i traja-nje hospitalizacije tvrde autori studije.

Srednje vrijeme SILS operacije iz-nosilo je 126,0 minuta, dok je srednje vrijemestandardnim laparoskopskim pristupomiznosilo 95,8 minuta. Meutim, SILS je sma-njio trajanje hospitalizacije gotovo na polo-vicu, sa 1,53 na 0,76 dana. Komplikacija jebilo u oba kirurπka pristupa (ukljuËujuÊi jednopostoperativno curenje æuÊi u svakoj skupini),ali su skupine bile premale da se komplikacijeanaliziraju kao ishodi. Iako su navedene sku-pine premale da se detektiraju znaËajne razlikeu stopi komplikacija, ipak je ohrabrujuÊe datrenutno nije prisutan trend koji bi sugeriraoda je kod SILS-a poviπen operativni rizik.

Paraskeva i sur. dræe da Êe se naj-vaænije prednosti SILS-a pokazati kod op-seænijih i kompleksnijih zahvata, npr. kodresekcije kolona.

Trebalo bi bolesnikovo zadovoljstvouvesti kao mjeru ishoda objaπnjava Curet(Stanford University, Palo Alto, California USA)u pridodanom editorijalu. Takoer, Curetobjaπnjava da je prijelaz s 4 incizije na jednuznatno manji nego prijelaz s otvorene klasiËnekolecistektomije na laparoskopsku s 4 incizije(Arch Surg. 2010;145:1187-1191,1191-1192.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Identificirani prediktorikandidemije nakonkardiokirurπke operacije

• Bolesnici podvrgnuti kardioki-rurπkoj operaciji koji razviju kandidemiju imajusliËne prediktivne Ëimbenike kao i populacijabolesnika u jedinicama opÊe intenzivne njege(JIL), rezultati su studije objavljene u InteractiveCardioVascular and Thoracic Surgery.

Pasero i sur. (San Giovanni BattistaHospital i University of Turin, Italy) objaπnja-vaju da je kandidemija dobro poznata kom-plikacija 'kritiËnih' bolesnika i da je incidencijainvazivnih kandida infekcija dramatiËno poras-la u posljednja tri desetljeÊa u JIL-u. Prethodnastudija identificirala je kardiopulmonalnopremoπtenje riziËnim Ëimbenikom za kandide-miju kod bolesnika primljenih u kardiokirurπkiJIL. Ova prospektivna opservacijska studija

•Apendektomijabi mogla biti potrebnauz ovariektomiju

• Hitan intraoperativni patohisto-loπki nalaz sugerira da bi uz ovariektomiju bilopotrebno uËiniti i apendektomiju æenamapodvrgnutim operaciji zbog suspektneovarijske neoplazme, rezultati su studije ob-javljene u Obstetrics and Gynecology.

Jazaeri i sur. (University of VirginiaHealth System, Charlottesville, USA) tvrde daapendikularne i ovarijske abnormalnostimogu ponekad koegzistirati. Ovarijski malignitumori Ëesto se πire na apendiks i obrnuto.»ak i mikroskopski apendikularni tumorimogu metastazirati na ovarije i prezentiratise kao ovarijska tvorba.

U dosadaπnjim preporukama apen-dektomija je indicirana kad apendiks izgledapromijenjeno. Upravo je ova studija pokazalada je apendektomija ponekad razumna Ëaki ako apendiks makroskopski izgleda potpunonormalno upravo zbog rizika mikroskopskihabnormalnosti. Autori dodaju da to ukljuËujeintraoperativni patohistoloπki nalaz ovarijskemase pod dijagnozom seroznog ili mucinoz-nog karcinoma ili tzv. graniËnog (engl. borde-line) ovarijskog tumora s niskim malignimpotencijalom.

Jazaeri i sur. retrospektivno suanalizirali podatke 191 bolesnice podvrgnuteovariektomiji i apendektomiji izmeu 1992.i 2007. godine i potvruju da su podaci uskladu s prije objavljenim studijama. Hitanintraoperativni patohistoloπki nalaz pokazaoje 7 mucinoznih i 35 seroznih karcinoma, 16seroznih i 33 mucinozna borderline tumora,71 mucinozni serozni cistadenom i 29 slu-Ëajeva metastatskih tumora suspektnih naprimarni gastrointestinalni tumor. Visoke sto-pe koegzistirajuÊe patologije apendiksapovezane su sa seroznim tipom ovarijskogkarcinoma. To je ukljuËivalo 94,4% makro-skopski abnormalnog i 35,3% makroskopskiurednog apendiksa. Kod ovarijskih tumorasuspektnih na primarni gastrointestinalni tu-mor imalo je 82,8% makroskopski abnormal-nih i 60,0% normalnih apendiksa koegzistira-juÊu mucinoznu neoplazmu. Kod bolesnikas intraoperacijskim patohistoloπkim nalazommucinoznog ovarijskog tumora i makroskop-ski normalnog apendiksa, stopa okultne pato-logije apendiksa iznosila je 6,5%.

Ukupno gledajuÊi, linearna regre-sijska analiza pokazala je da hitan intraope-rativni patohistoloπki nalaz ovarijske mase

novosti iz medicinske literature

43

Objavljeno je mnogo studija kojesu identificirale postoperativne Ëimbenike kojisu pridonosili poveÊanoj smrtnosti nakonresekcije jetre, objaπnjavaju Housseau-Ousso-ultzoglou i sur. (Hautepierre University Hos-pital, Strasburg, France). Autori ove studijeidentificirali su set testova koji se provode prijeoperacije, a predviaju postoperativni morta-litet, odnosno pridonose odluci o tome kojibolesnik ima ili nema indikaciju za trenutnuoperaciju. Istraæivanje autora pokazuje dapreoperativni jetreni testovi, testovi koagu-lacije kao i procjena jetrenog kapaciteta pred-skazuju stopu mortaliteta kod bolesnika kojise trebaju podvrgnuti desnostranoj ili proπire-noj resekciji jetre s resekcijom ekstrahepata-lnih æuËnih vodova. Jedna je od najvaænijihËinjenica da su upravo ovi testovi lako mjerljivii dostupni preoperativno iz uzorka krvi.

Iako je studija identificirala nekolikopreoperativnih mjera koje predskazuju mor-talitet, resekcije jetre izrazito su kompliciranizahvati koji se kod raznih populacija bolesnikaznatno razlikuju. S obzirom na viπi mortalitetu usporedbi s drugim zahvatima, nije neoËe-kivano da je retrospektivna studija otkrila nekevaæne mjere. S jedne strane radi se o opseænimzahvatima, a s druge strane o bolesnicima sauznapredovalim karcinomima, πto rezultiraznaËajnim morbiditetom. Ovako opseæni zah-vati zahtijevaju opseænu analizu Ëimbenika inije jednostavno odrediti nekoliko njih Ëak iako su vrlo znaËajni. Takoer, autori napo-minju da su ovi parametri odreivani rutinskiu mnogim ustanovama.

Studija je retrospektivno analiziralapreoperativne parametre 67 bolesnika bezciroze podvrgnutih resekciji jetre od najmanje4 segmenta jetre. Viπe od polovice bolesnika(n=35) imalo je komorbiditete prije operacije,najËeπÊe hipertenziju i kardiovaskularnu bo-lest. Glavni ishod studije bio je postoperativnimortalitet koji je ukljuËivao intraoperativnimortalitet, hospitalni mortalitet i mortalitetunutar 90 dana od operacije. U seriji bolesnikas posljedicom postoperativnog mortaliteta(7%) uzrok smrti povezan je s insuficijencijomjetre koja je pak povezana s obimom resekcijejetre i nemoguÊnoπÊu jetre za regeneracijom,dokazuju autori studije. Univarijantna analizapokazala je pet Ëimbenika povezanih spoveÊanim postoperativnim mortalitetom:serumska alanin-aminotransferaza (ALT) > 40U/L, preoperativna vrijednost protrombina(PT) < 70%, preoperativna stopa retencijeindocijanina nakon 15 minuta (ICGR-15) >15%, preoperativna bilijarna drenaæa iresekcija ekstrahepatalnih æuËnih vodova.Na temelju ovih rezultata i multivarijantneanalize autori su preporuËili da bolesnici s dvaili viπe riziËnih Ëimbenika, koji se temelje na

definirana je radi odreivanja drugih riziËnihËimbenika povezanih s kandidemijom kodbolesnika podvrgnutih kardiokirurπkim zahva-tima.

U razdoblju od srpnja 2005. doprosinca 2007. primljeno je 1955 bolesnikau kardiokirurπki JIL, gdje su boravili najmanje48 sati nakon kardiokirurπke operacije. Odtoga je broja 349 bolesnika zadovoljavaloselekcijske kriterije. IskljuËni kriteriji bili sutransplantacija organa ili koπtane sræi, pret-hodna dijagnoza kandidemije ili druge in-vazivne infekcije ili primitak u kardiokirurπkiJIL prije operacije. Kandidemija je dijagno-sticirana ako je u najmanje jednoj hemokulturinaena Candida spp.

Prediktori kandidemije sliËni su pre-diktorima kod bolesnika iz opÊe JIL populacije,zakljuËak je studije. Multipla regresijska ana-liza identificirala je nekoliko nezavisnih riziËnihËimbenika, ukljuËujuÊi totalnu parenteralnuprehranu (omjer rizika [OR], 9.56; 95%interval pouzdanosti [CI], 1.741 - 52.534),teπka sepsa (OR, 4.20; 95% CI, 1.292 -13.667), jednostavni acute physiology scoreII (OR, 1.16; 95% CI, 1.052 - 1.278), i duæinaboravka u ICU duæe od 20 dana (OR, 6.38;95% CI, 1.971 - 20.660). Od bolesnika kojisu odgovarali ukljuËnim kriterijima, 1,3% jerazvilo kandidemiju. Takoer, kandidemija serazvila u medijanu od 20 dana (raspon 8 - 49dana) nakon primitka u kardiokirurπki JIL, πtoje kasnije nego se izvjeπtava za vremenskopojavljivanje u opÊoj JIL populaciji.

Studija nije pokazala da je trajanjekardiopulmonalnog premoπtenja riziËanËimbenik za kandidijazu. Autori naglaπavajuda su u studiju ukljuËeni samo bolesnici kojisu u kardiokirurπkom JIL-u proveli viπe od 48sati. Ovi rezultati sugeriraju da kandidemijanije Ëesta niti u ovoj visoko riziËnoj skupini,ali je odraz kompleksnosti i 'kritiËnosti' oveskupine JIL bolesnika i, πto je takoer vaæno,da kandidijaza ne poveÊava stopu mortaliteta.(Interact Cardiovasc Thorac Surg. 2011;12:374-8.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Jednostavni preoperativnikrvni testovi predvidajumortalitet nakonresekcije jetre

• Set od tri preoperativna krvnatesta moæe predvidjeti hospitalni mortalitetnakon hepatektomije, rezultati su studijeobjavljene u Ëasopisu Archives of Surgery.

ICGR-15, protrombinskom vremenu i raziniALT-a, ne bi trebali biti podvrgnuti operaciji.Operaciji mogu biti podvrgnuti bolesnici sjednim riziËnim Ëimbenikom ali je i tada stopamortaliteta viπa od 5%. Drugim rijeËima,operaciju kod bolesnika riziËne skupine trebaodgoditi dok se potpuno ne oporave bioloπkiparametri, zakljuËuju autori. Za to vrijemeindicirana je palijativna antitumorska terapijada bi se sprijeËila tumorska progresija.Upravno zbog oËekivanoga visokog rizika odletalnog zatajenja jetre bolje je 'preæivjeti'nekoliko mjeseci s 'kroniËnom' bolesti negoumrijeti tijekom 30-dnevnoga hospitalnogboravka, krajnji je zakljuËak autora studije.(Arch Surg. 2010;145:1075-1081.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Bolesnici s akutnimkoronarnim sindromomkoji krvare zahtijevajuantiagregacijsko lijeËenje

• Na pitanje „zbog Ëega bolesnicis ranim krvarenjem nakon akutnog koronar-nog sindroma (AKS) imaju u praÊenju veÊuuËestalost ishemijskih dogaaja", novo istra-æivanje predlaæe da se lijeËnici boje otpustitinavedene bolesnike kuÊi s antiagregacijskomterapijom. Navedeno istraæivanje pokazalo jeda bolesnici s AKS-om koji su otpuπteni kuÊibez antiagregacijske terapije imaju poveÊanrizik ponovnih srËanih udara i Ëak smrti, po-gotovo oni kojima je implantiran stent.

Skupina istraæivaËa navedene jerezultate prikupila na uzorku veÊem od 26 000bolesnika s AKS-om koji su bili ukljuËeni u 4randomizirana istraæivanja - ukljuËivπi i 8582bolesnika koji su imali krvarenje za vrijemehospitalizacije.

VeÊina bolesnika koja je krvarilaotpuπtena je kuÊi s aspirinom ili tienopyridi-nom (npr. klopidogrelom) ili s oba lijeka, no9,6% bilo je otpuπteno kuÊi bez antiagrega-cijske terapije. Niti jedan bolesnik nije dobiovarfarin.

Nakon 6 mjeseci, oni koji nisu pri-mali nikakvu antiagregacijsku terapiju imali suznaËajno veÊi rizik kompozitnog ishoda -smrti, infarkta miokarda ili moædanog udara(prilagoeni omjer rizika (aHR), 1.36). Meubolesnicima koji su primali antiagregacijskuterapiju nije bilo znaËajnije razlike u konaËnomishodu izmeu monoterapije aspirinom ilitienopyridinom.

novosti iz medicinske literature

45

ni standard): Pretrage su izvodili razliËitigastroenterolozi endoskopiËari. U studiju jeukupno ukljuËeno 545 ispitanika. Crijevo jebilo odliËno ili dobro pripremljeno za analizukod 52% pacijenata pri izvoenju endoskopijes videokapsulom. Pet je pacijenata sa kolo-rektalnim karcinom dijagnosticirano kolono-skopski, od Ëega dva nisu bila uoËena video-kapsulom. ToËnost ove novije metode beæiË-nom videokapsulom za polipe ≥6 mm je bila39% (95% CI 30-48) glede osjetljivosti, 88%(95% CI 85-91) glede specifiËnosti, 47%(95% CI 37-57) za pozitivnu prediktivnu vri-jednost i 85% (95% CI 82-88) za negativnuprediktivnu vrijednost. ToËnost endoskopijekoloniËkom videokapsulom bila je bolja udetekciji uznapredovalih adenoma, kodpacijenata s dobro ili odliËno pripremljenimcrijevom te nakon πto je snimku reinterpre-tirao drugi nezavisni struËnjak gastroente-rolog. Autori zakljuËuju da se ova nova me-toda endoskopije kolon kapsulom dobro pod-nosi, meutim ne moæe zamijeniti kolono-skopiju koja je zlatni standard u detekcijikolorektalnih neoplazmi. (Aliment Pharmacol Ther. 2010;32(9):1145-53.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•CT snimke abdomenapoveÊavaju dijagnostiËkusigurnost u hitnoj sluæbi

• Prospektivno istraæivanje skupineameriËkih autora pokazalo je da je u gotovopolovine (49%) odraslih bolesnika koji su seu hitnoj sluæbi (HS) prezentirali netraumat-skom boli u abdomenu promijenjena dijagno-za i lijeËenje nakon uËinjene CT snimke.

Istraæivanje je provedeno na 584bolesnika od studenog 2006. do veljaËe2008. godine. IstraæivaËi navode da rezultatipodræavaju potrebu CT snimaka unatoË brizizbog poveÊanja troπkova i izloæenosti zra-Ëenju.

Koriπtenje CT snimaka bilo je pove-zano sa smanjenjem broja hospitalizacija nagotovo polovinu. Takoer, navedena slikovnatehnika bila je povezana s poveÊanjem razinesigurnosti lijeËnika u njihovoj dijagnozi sa70,5% na 92,2%.

Prije uËinjene CT snimke, lijeËnicisu planirali hospitalizirati 75,3% evaluiranihbolesnika (440 od 584). Nakon CT-a inicijalniplan je promijenjen u otpust s kasnijim pra-Êenjem u 106 od 440 sluËajeva (24,1%), a ta-koer se pratio i 126%-tni porast u postav-ljanju dijagnoze „nije akutno stanje". Kirurπki

zahvat je inicijalno bio planiran u 79 boles-nika, no nakon CT-a 20 bolesnika (25,3%)bilo je otpuπteno kuÊi. Koriπtenje CT-a takoerje smanjilo broj bolesnika kojima se planiralaopservacija za 44% (sa 117 na 66 bolesnika)i poveÊalo broj otpuπtenih bolesnika za 55%(sa 142 na 220).

Takoer se pokazalo da se za nekebolesnika lijeËenje „povisilo" na prijam, iakosu inicijalno bili planirani za otpust. Prije CT-a, lijeËnici su planirali otpustiti 142 bolesnika,no plan lijeËenja je promijenjen u „prijam" u29 bolesnika (20,4%). Ukupno je koriπtenjeCT-a smanjilo broj planiranih prijama za17,5%.

U istraæivanje su bili ukljuËeni po-datci samo odraslih bolesnika koji su se pre-zentirali u HS-u u razdoblju prisutnosti istraæi-vaËa (od 15 sati do ponoÊi) od ponedjeljkado petka, te kojima je uËinjena CT snimka kaodio obrade.(AJR 2011;196:238-243.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Infekcije povezanes medicinskom njegompovezane su s poveÊanimmortalitetom u jedinicamaintenzivnog lijeËenja

• Prospektivno kohortno istraæi-vanje skupine istraæivaËa iz Belgije pokazaloje da infekcije povezane s medicinskom nje-gom poveÊavaju rizik smrtnosti bolesnikahospitaliziranih u jedinicama intenzivnog lije-Ëenja (JIL), no da antimikrobna rezistencijaima u tome samo mali dodatan uËinak.

IstraæivaËi su nastojali ispitati pove-Êanu smrtnost i duljinu boravka u JIL-u pove-zanu sa sepsom (infekcijama krvotoka) i pneu-monijom. Analizirani su podatci JIL-a koji suprijavili infekcije povezane s medicinskom nje-gom uzrokovanom najËeπÊim uzroËnicima natemelju Europskog standardnog protokolanadzora. Procijenili su 20 razliËitih izloæenostina temelju mjesta infekcije, mikroorganizmai rezistencije na ceftazidim (Acinetobacterbaumannii ili Pseudomonas aeruginosa),cefalosporine treÊe generacije (Escherichiacoli), i oxacilin (Staphylococcus aureus).

KoristeÊi vremensko-ovisni modelregresije, ishodi za svaku izloæenost bili suusporeeni za izloæene i neizloæene bolesnike,nakon prilagodbe bolesniËkih faktora i vre-menske ovisnosti izloæenosti. Kohorta istraæi-

Meu bolesnicima koji su krvarilite kojima je uËinjena perkutana koronarnaintervencija (PCI), otpuπtanje kuÊi bez anti-agregacijske terapije rezultiralo je Ëetvero-struko veÊim rizikom neæeljenog ishoda.

Takoer se dvojna terapija poka-zala boljom od monoterapije: oni kojima suimplantirani stentovi i koji su dobili monote-rapiju imali su veÊi rizik kompozitnog ishoda(aHR 1.78) u usporedbi s onima koji su dobilidvojnu terapiju.

IstraæivaËi zakljuËuju da bi premanavedenim rezultatima bilo potrebno imatina umu navedene rizike te uloæiti trud kakobi se bolesnicima koji su krvarili, unatoË tomeπto bi monoterapija mogla biti kompromis,ipak ukljuËila dvojna terapija, i to prilikom ilinedugo nakon otpusta iz bolnice. Podatci zanavedeno istraæivanje dobiveni su iz PURSUIT,PARAGON-A, PARAGON-B i SYNERGYistraæivanja.(Am Heart J. 2010;160:1056-1064e2.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Endoskopija koloniËkomvideokapsulom vs.kolonoskopija u detekcijikolorektalnog karcinoma

• Kolorektalni karcinom jedan je odvodeÊih uzroka morbiditeta i mortaliteta di-ljem svijeta. Program probira i praÊenja pa-cijenata s prosjeËnim rizikom (asimpto-matski, æivotne dobi od 50-74 godine) ilipoveÊanim r iz ikom (as imptomatski sosobnom ili obi-teljskom anamnezom zapolipe i/ili kolorek-talni karcinom) temelji sena detekciji i ukla-njanju adenomatoznihpolipa. Kolonoskopija se danas smatrazlatnim standardom u probiru i praÊenju ovebolesti, iako je neu-godna, invazivna, smoguÊim po æivot opas-nim komplikacijamai ujedno skupa.Endoksopija koloniËkom videokap-sulom, tzv.PillCam colon (Given Imaging Ltd, Yoqnéam,Israel), nova je i neinvazivna tehno-logija,dimenzija 11x32 mm, s dvjema ka-meramapozicioniranim na krajevima. Temelji se naistim principima kao videokapsula za pregledtankog crijeva, samo je ova neπto duæa. Autoris t u d i j e p r o v e l i s u p r o s p e k t i v n u ,multicentriËnu studiju sa svrhom usporedbeovih dviju metoda u programima probira ipraÊenja kolorektalnih neoplazmi. Ispitanicisu se podvrgnuli prvog dana testiranju skapsulom, a drugog dana kolonoskopiji (zlat-

novosti iz medicinske literature

48

raËa, aresti su bili osvjedoËeni od strane pro-matraËa u 39% sluËajeva, AED-ovi su bilikoriπteni od strane promatraËa u 2% slu-Ëajeva, i aresti su bili osvjedoËeni od stranedjelatnika hitne medicinske pomoÊi (HMP) u9% sluËajeva. Ventrikulska fibrilacija/ventri-kulska tahikardija bez pulsa bila je inicijalniritam u znatno viπe javnih aresta nego arestakod kuÊe meu onima koji su bili osvjedoËeniod promatraËa (60% nasuprot 35%; pri-lagoeni omjer vjerojatnosti - adjusted oddsratio (AOR), 2,28), od djelatnika HMP-a (38%nasuprot 25%; AOR, 1,63), i onih kod kojihje primijenjen AED od strane promatraËa(79% nasuprot 36%; AOR, 4,48). Ukupna sto-pa preæivljenja do otpusta iz bolnice za bo-lesnike s poznatim inicijalnim ritmom bila je7%. Meu bolesnicima kod kuÊe bila je stopapreæivljenja 2% za neosvjedoËene areste, 8%ukupno za osvjedoËene areste, 10% za osvje-doËene areste s kardiopulmonalnom resusci-tacijom (CPR) od strane promatraËa i 12% zaosvjedoËene areste s primjenom AED-a odstrane promatraËa. Za bolesnike koji su do-æivjeli arest na javnome mjestu osvjedoËenod strane promatraËa, stope preæivljenja bilesu ukupno 20%, 34% za one kod kojih jeprimijenjen AED od strane promatraËa i 42%za one koji su defibrilirani od strane promat-raËa. Stope preæivljenja su bile usporedive zabolesnike kod kojih je primijenjena defibri-lacija AED-om od strane promatraËa bilo najavnom mjestu ili kod kuÊe.

Navedeno veliko multicentriËno is-traæivanje potvruje jasnu korist za preæiv-ljenje koriπtenjem AED programa za javnamjesta. AED bitno ne poveÊava korist CPR-aod strane promatraËa kod kuÊe, πto paksugerira prednost uËenja/vjeæbanja CPR-a nadπirokim razvojem AED-a za kuÊnu uporabu.(N Engl J Med 2011;364:313.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Prehospitalnaaktivna kompresijsko-dekompresijskakardiopulmonalnareanimacija

• Aktivna kompresijsko-dekompre-sijska kardiopulmonalna reanimacija (ACD-CPR) postiæe veÊi negativni intratorakalni tlaktijekom dekompresijskog razdoblja negostandardni CPR. ACD-CPR s poveÊanjemnegativnog intratorakalnog tlaka tijekom

vanja sadræavala je 119 699 bolesnika hospi-taliziranih izmeu sijeËnja 2005. i prosinca2008. godine, dulje od 2 dana u jednom od537 JIL-a u 10 zemalja.

U potpuno prilagoenom modelu,omjer rizika (hazard ratio (HR) za smrtni ishodod pneumonije kretao se od 1,7 (95%-tniinter-val sigurnosti - confidence interval [CI],1,4 - 1,9) za osjetljivi S. aureus do 3,5 (95%CI, 2,9 - 4,2) za rezistentni P. aeruginosa. Zainfekcije krvotoka, poveÊan rizik kretao se od2,1 za osjetljivi S. aureus (95% CI, 1,6 - 2,6)do 4,0 za rezistentni P. aeruginosa (95% CI,2,7 - 5,8).

Rizik za smrtni ishod zbog anti-mikrobne rezistencije, dodan na rizik za smr-tni ishod zbog infekcije bio je 1,2 (95% CI,1,1 - 1,4) za pneumoniju za kombinaciju sva4 ispitivana bakterijska soja i 1,2 (95% CI, 0,9- 1,5) za infekcije krvotoka. PoveÊan rizik zamikroorganizme bio je najveÊi za S. aureus(1,3 za pneumoniju [95% CI, 1,0 - 1,6] i 1,6za infekcije krvotoka [95% CI, 1,1 - 2,3]).Antimikrobna rezistencija nije bila povezanas produljenim trajanjem boravka u JIL-u.Za sva 4 kombinirana osjetljiva nasuprotrezistentna bakterijska soja, HR za otpust,æivog ili preminulog bolesnika, bio je 1,05 zapneumoniju (95% CI, 0,97 - 1,13) i 1,02 zainfekcije krvotoka (95% CI, 0,98 - 1,17). Zbogvisoke uËestalosti i patogenosti i osjetljivih irezistentnih sojeva P. aeruginosa, taj mikro-organizam bio je povezan s najveÊim breme-nom infekcija povezanih s medicinskomnjegom. Navedeni rezultati govore da je pot-rebno reafirmirati i naglasiti da prevencijainfekcija uzrokovanih medicinskom njegomima apsolutan prioritet.(Lancet Infect Dis 2011;11(1):30-8.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•SrËani zastoj kod kuÊenasuprot javnom mjestu- ritmovi za defibrilacijuËeπÊi na javnom mjestu

• U prospektivnom, multicen-triËnom kohortnom istraæivanju na 14.420odraslih bolesnika s netraumatskim srËanimarestom izvan bolnice izmeu 2005. i 2007.godine, istraæivaËi su ispitivali inicijalni ritam,koriπtenje automatiziranog vanjskog defibri-latora (AED), preæivljenje i lokaciju aresta(stambena ili javna lokacija).

Meu 12 930 bolesnika koji su ima-li poznati inicijalni srËani ritam ili su primilibarem jedan πok AED-om od strane promat-

dekompresije povezan je s viπom stopom fun-kcionalnog neuroloπkog preæivljavanja negostandardni CPR. U prospektivnom rando-miziranom istraæivanju (sponzoriranom odproizvoaËa) koje je ukljuËivalo 46 hitno-medicinskih sluæbi (emergency medical sy-stems - EMS), 1653 odraslih bolesnika s ne-traumatskim srËanim arestom randomiziranasu da budu reanimirana bilo standardnimCPR-om ili ACD-CPR-om s poveÊanjem ne-gativnog intratorakalnog tlaka tijekom de-kompresije putem ureaja s pragom impe-dancije koji je prikljuËen na masku za kisik.ACD-CPR provoen je ruËnom usisnom Ëaπi-com koja sadræi metronom i mjeraË sile kojimase odreuje dubina i vrijeme kompresija.

Stopa preæivljenja do otpusta izbolnice s modificiranim Rankin-ovim skorom3 (primarni ishod) bila je znatno veÊa u ACD-CPR skupini nego u skupini klasiËnog CPR-a(9% nasuprot 6%). Navedena razlika perzis-tirala je i nakon godinu dana. Skale za procje-nu nesposobnosti i stope bitnih neæeljenihdogaaja bile su sliËne u obje skupine, nopluÊni edem bio je ËeπÊi u ACD-CPR skupini(11% nasuprot 8%). ProsjeËno vrijeme odhitnog poziva do poËetka CPR-a od straneprofesionalnog spasioca nije se razlikovaloizmeu skupina (oko 6,7 minute); niti jedanbolesnik nije postigao primarni ishod ako jeprofesionalni CPR zapoËet 10 minuta nakonpoziva.

ACD-CPR pojaËan ureajem im-pedance negativnog tlaka dovodi do boljegfunkcionalnog neuroloπkog preæivljenja nakonizvanbolniËkog srËanog aresta te bi bilo dobroda ga uvedu hitno-medicinske sluæbe. No joπnije jasno bi li navedena tehnika koristila ibolesnicima koji su doæivjeli srËani arest u bol-nici, gdje profesionalni CPR uglavnom za-poËinje ranije.(Lancet 2011; 377:301.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•NSAR mogu pogorπatiishod pneumonije

• Domicilna pneumonija je ËestkliniËki entitet, nerijetko i sa smrtnim isho-dom. Postupnici za lijeËenje pneumonije Ëestose nadopunjuju novijim podacima, a nijedanod njih ne preporuËuje abuzus nesteroidnihantireumatika (NSAR). Meutim, oni se Ëestokoriste kao antipiretici i analgetici te mogupromijeniti odgovor domaÊina prema akutnojinfekciji, suprimirajuÊi inflamatorni odgovor.Cilj je ove studije bio ispitati potencijalni

novosti iz medicinske literature

49

•Rizik kolorektalnihadenoma kod bolesnikas celijakijom

• Celijakija je kroniËna autoimunabolest trigerirana s ingestijom glutena kodgenetski osjetljivih pojedinaca. Povezana jes poveÊnim mortalitetom i uËestalijom po-javnoπÊu malignih bolesti poput limfoma iadenokarcinoma tankog crijeva. Brojni istra-æivaËi su takoer opazili da poveÊan rizik zamalignome opada s vremenom nakon postav-ljanja dijagnoze, upuÊujuÊi na vaænost bezglu-tenske dijete u smanjuju ili poniπtavanju rizikaza malignome kod ovih bolesnika. VeÊinastudija do sada nije uoËila poveÊan rizik za ko-lorektalni karcinom kod bolesnika s celija-kijom, a cilj ove studije je bio ispitati pre-valenciju kolorektalnih adenoma kod pacije-nata s celijakijom i kontrolom skupinom zdra-vih, necelijakiËnih ispitanika. Tijekom 44-mje-seËnog razdoblja identificirani su svi boles-nici s celijakijom koji su uËinili kolonoskopiju,te su komparirani s rezultatima kontrolneskupine koja je bila usklaena glede dobi,spola i endoksopiËara koji je obavio pretragu.U istraæivanje je ukljuËeno 180 ispitanika scelijakijom i 346 kontrola. Najmanje jedanadenom detektiran je kod 13% ispitanikacelijekiËara te 17% kod kontrolnih ispitanika(P = 0,20). KoristeÊi multivarijatnu analizu,dob i muπki spol su bili povezani s adeno-mima, dok povezanost celijakije i adenomanije uoËena (OR 0.75, 95% CI 0,41-1,34).

Autori istraæivanja zakljuËuju dacelijakija nije povezana s poveÊanim rizikomza kolorektalne neoplazme, tj. da nema statis-tiËki signifikantne razlike izmeu ispitne i kon-trolne skupine. Ovo je do sada najveÊa studijakoja je pratila pojavnost kolorektalnih neo-plazmi u bolesnika s celijakijom, a buduÊestudije bi trebale razjasniti nejasnoÊe gledeindividualnog rizika za malignost.(Alimentary Pharmacology & Therapeutics.2010;32(8):1037-1043.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.••••••••••

utjecaj NSAR na kliniËku prezentaciju i krat-kotrajan ishod kod imunokompetentnih paci-jenata s domicilnim pneumonijama koji suupuÊeni na lijeËenje u intenzivne jedinice.

Podaci su prospektivno dobiveni urazdoblju od studenog 2002. do studenog2006. u Francuskoj, a iskljuËeni su pacijentikoji su dugotrajno uzimali NSAR i kortikoste-roide. Pneumonija je definirana kao stanjekod kojeg je na temelju kliniËke sumnjepotvren infiltrat pluÊa na rentgenogramuuz minimal-nu prisutnost jednoga kliniËkogznaka poput: kaπlja, iskaπljavanja, prsne boli,vruÊice, zimice. Snimku pluÊa su pregledaladva radiologa. Teæina upale pluÊa i kliniËkeslike klasificirana je prema engl. „PneumoniaSeverity Index", SOFA te SAPS zbroju. U stu-diju je ukljuËeno 90 pacijenata, a 32 (36%)ih je uzimalo NSAR prije dolaska u bolnicu.

Bolesnici koji su uzimali NSAR bilisu mlai i imali su manje komorbiditeta, alisliËnu teæinu kliniËke slike u usporedbi s ispita-nicima koji nisu uzimali NSAR. Pneumonija jemikrobioloπki potvrena kod 75% pacijenataa etioloπki se nije razlikovala meu skupinama.S. pneumoniae bio je predominantan mikro-organizam.

Plueropulmonalne komplikacijepoput pleuralnog empijema i pluÊnih kavita-cija ËeπÊe su se razvijale kod ispitanika sabuzusom NSAR-a (37,5% vs 7%; P = .0009).Osim toga, ovi su bolesnici imali invazivnijubolest i ËeπÊe pleuralni empijem (25% vs 5%;P = .014) i bakteriemiju. Pacijenti u NSARskupini nisu imali veÊu pojavnost sindromasustavnog upalnog odgovora ili multiorgan-skog zatajenja. Antimikrobna terapija pneu-monije trajala je 10 dana dulje u NSAR skupini(P = .003) a i hospitalizacija u jedinici inten-zivnog lijeËenja i opÊenito bolniËko lijeËenjetrajalo je dulje. Ukupan mortalitet nije serazlikovao meu skupinama. ZakljuËno semoæe istaknuti da NSAR koji se koristi u ranojfazi pneumonije moæe suprimirati imunoloπkiodgovor te maskirati razvoj infekcije. AbuzusNSAR-a je povezan sa ËeπÊom subakutnomkl in iËkom prezentac i jom domic i ln ihpneumonija koje imaju ËeπÊe komplikacije.(Chest. 2011;139(2):387-94.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.••••••••••

•Antibiotik rifaksiminublaæavasimptomatologijusindroma iritabilnihcrijeva

• Sindrom iritabilnih crijeva (SIC) jevrlo teπko i zahtjevno lijeËiti, prvenstveno zbognedostataka poznavanja jasnih patofi-zioloπkim mehanizima kojima se objaπnjavajukliniËke manifestacije bolesti. Postoje nekidokazi da pacijenti sa SIC-om imaju promi-jenjenu crijevnu floru, πto je usmjerilo vaænostprema probioticima. U sistematskom pregled-nom Ëlanku publiciranom u Ëasopisu Gut uoæujku 2010., autor Moayyedi s kolegamaizvjeπtava o rezultatima 19 kliniËkih istraæivanjas ukupno 1650 ispitanika koji pokazuju da suprobiotici superiorni u lijeËenju SIC-a od pla-ceba, ali najuËinkovitija vrsta i podtip "dobrebakterije" nije se mogao odrediti. Ova studijaistraæuje uËinkovitost i sigurnost antibiotikarifaksimina u lijeËenju SIC-a (kao lijeka koji sene apsorbira), koji na drugi naËin mijenjacrijevnu fluoru.

Istraæivanja pod imenima Target 1i Target 2 dvostruko su slijepa, identiËnodizajnirana, placebo kontrolirana, s ispita-nicima koji boluju od SIC-a, ali bez konstipa-cije. U istraæivanje su ukljuËeni punoljetniispitanici kojima je postavljena dijagnoza SICnakon kolonoskopije uËinjene posljednje dvijegodine. Kriteriji iskljuËenja bili su konstipacijai abuzus antibiotika posljednja dva tjedna, dokje primjena antidepresiva odobrena. Ispitanicisu postupkom sluËajnog uzorka raspodijeljeniu skupinu koja uzima rifaksimin 550 mg 3 xdnevno tijekom 2 tjedna, ili placebo premaistom protokolu, te su svi praÊeni dodatnih 10tjedana. KonaËan cilj bio je procjena reduci-ranja simptoma bolesti, poput bolova i nadu-tosti. U studiju je ukljuËeno 1260 ispitanika,srednje æivotne dobi 46 godina, a gotovo triËetvrtine su bile osobe æenskog spola. Stopasmanjenja simptomatologije SIC-a bila jesignifikantno manja kod rifaksimin skupine uusporedbi s placebo (40,8% vs 31.2%; P =.01, in Target 1; 40.6% vs 32,2%; P = .03, inTarget 2; and 40.7% vs 31,7%; P< .001, kodobje studije). Signifikantno manje nadutostije zabiljeæeno kod antibiotske skupine (39,5%vs 28,7%; P = .005, in Target 1; 41,0% vs31,9%; P = .02, in Target 2; and 40,2% vs30,3%; P < .001, kod obje studije). Redukcijasimptoma se uoËava tijekom drugog tjedna

novosti iz medicinske literature

50

•Je li preporuËljivavaginalna primjenamisoprostola prijeinsercije intrauterinoguloπka?

• Misoprostol je dobro poznat lijekkoji se primarno koristi za prevenciju ulkusa,a u ginekologiji za indukciju pobaËaja i po-roda kao i za prevenciju opstetriËkih krva-renja. Neki ga praktiËari koriste za omekπi-vanje cerviksa nerotkinja, a prije insercijeintrauterinog uloπka (IUD). U Ëasopisu HumanReproduction objavljen je zanimljiv rad na tutemu; naime autori su proveli dvostrukoslijepu, multicentriËnu, randomiziranu studijumeu pacijenticama koje su zahtijevaleugradnju IUD-a. U studiju su ukljuËene ne-rotkinje i viπerotkinje, a ugraivane su dvijevrste spirala: nehormonska Copper IUD ihormonska IUD-LNG (Mirena). U studiju jeukljuËeno ukupno 199 ispitanica. Jednojskupini ispitanica (njih 102) je 3 sata prijeugradnje spirale vaginalno administriranmisoprostol u dozi od 400 _g, a druga skupinaod 97 ispitanica primala je placebo.

Svega 3 insercije nisu uspjele, i to2 u skupini koja je primala misoprostol i jednau placebo grupi. Ukupan broj komplikacijavezanih uz inserciju IUD-a iznosio je 21,8% umisoprostol skupini, dok je u placebo grupibio 19,1 %. Preteæno se radilo o vazovagalnimrekacijama, a statistiËka obrada nije naπlaznaËajnu razliËitost u etiologiji komplikacijadviju skupina. Takoer nije naena statistiËkarazlika u bolnosti zahvata izmeu dvijuskupina. Nuspojave su bile znaËajno ËeπÊe uskupini koja je primila misoprostol (p=0.05).Studija nije naπla prednosti vaginalne apli-kacije misoprostola prije insercije IUD-a, a usvrhu omekπivanja cerviksa. DapaËe, uoËenaje tendencija komplikacija i nuspojava lijeka.U zakljuËku autori ne preporuËuju standardnupripremu pacijentica misoprostolom prijeinsercije IUD-a.Napomena: ovo istraæivanje registrirano je u EuropeanClinical Trials Database EudraCT 2006-006897-60.(Hum Reprod, 2010.)

Ingrid Marton, dr. med.••••••

istraæivanja, te postupno opada nakon 12.tjedna. Rifaksimin se pokazao superiornimtijekom Ëitavog razdoblja ispitivanja. Stopaozbiljnijih nuspojava je bila 1,6% za rifaksiminskupinu i 2,4% za placebo. Nije registriranosluËajeva proljeva zbog infekcije s Clostridiumdifficile niti ishemijskog kolitisa.(N Engl J Med. 2011;364(1):22-32.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Stalno vjeæbanjesmanjuje smrtnostod karcinoma kolona

• Prethodne studije su pokazalekako poveÊana fiziËka aktivnost tijekom æivotasmanjuje incidenciju karcinoma kolona. Me-utim, publicirano je nekoliko studija saopreËnim rezultatima glede uËinkovitostipromjene fiziËke aktivnosti na pojavnost ovogmalignoma. Takoer su ograniËeni i kontra-diktorni rezultati glede povezanosti vjeæbanjai mortaliteta od ovog karcinoma. Radi razjaπ-njenja ovih nejasnoÊa u CPS II kohortno istra-æivanje ukljuËeno je viπe od 150 000 ispitanikaoba spola, te je praÊena povezanost 10-godiπnje i 15-godiπnje promjene fiziËke aktiv-nosti (od 1982-1997) s rizikom incidencijekarcinoma kolona (od 1998-2005) i rizikomza mortalitet (1998-2006) od ovog maligno-ma. Tijekom 10-godiπnjeg razdoblja praÊenja50% ispitanika je navelo smanjenje intenzitetafiziËke aktivnosti, 22% kontinuirano niæi in-tenzitet vjeæbanja, 23% stalno viπi intenzitet,a 4% porast intenziteta vjeæbanja. Promjeneu intenzitetu fiziËke aktivnosti tijekom 10 i15-godiπnjeg razdoblja praÊenja nisu bilapovezane s incidencijom karcinoma kolona.Promjene fiziËke aktivnosti tijekom 15-godiπ-njeg praÊenja nisu bile povezane s mortalite-tom karcinoma kolona. Ispitanici sa stalnoviπim intenzitetom vjeæbanja su imali niæi mor-talitet tijekom 10 godina praÊenja u kompa-raciji s ispitanicima koji su vjeæbali stalno niæimintenzitetom. Autori zakljuËuju da porast ilistalno viπi intenzitet vjeæbanja kod odraslepopulacije ne smanjuje incidenciju karcinomakolona, meutim ispitanici koji stalno inten-zivno vjeæbaju imaju niæu stopu mortalitetaod ovog karcinoma u komparaciji sa skupi-nom koja stalno laganije vjeæba. Za smanjenjerizika mortaliteta potrebno je πetati najmanje30 minuta na dan.(Cancer Epidemiol Biomarkers Prev.2010;19(12):3000-4.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Endokrina terapijabenigne metastazirajuÊelejomiomatoze

• U respektabilnom Ëasopisu Gyne-cological Oncology objavljen je ilustrativanËlanak o rijetkoj bolesti - benignoj metastazi-rajuÊoj lejomiomatozi. Do sada je dijagnosti-cirana u manje od stotinjak æena, i to petna-estak i viπe godina nakon miomektomije ili,joπ ËeπÊe, nakon histerektomije zbog mioma-toznog uterusa. Bolest se prezentira meta-stazama mioma u pluÊima, peritoneumu, slo-bodnoj trbuπnoj πupljini i u limfnim Ëvoro-vima. Prvi takav sluËaj opisao je davne 1939.godine Steiner, meutim, do danas joπ uvijekne znamo mnogo o bioloπkoj prirodi, pato-genezi i prognozi ove bolesti. Zbog toga joπuvijek nije prihvaÊen standardni algoritamlijeËenja. Autori Ëlanka prikazuju sluËaj 45-godiπnje pacijentice koja je prije deset godinapodvrgnuta histerektomiji zbog miomatoz-nog uterusa. CT-om su dijagnosticirani brojniËvorovi u pluÊima do maksimalne veliËine 48mm u promjeru i solitarni Ëvor u peritoneumu.Pod kontrolom CT-a, iglom su punktirani Ëvo-rovi u pluÊima. Tkivo je podvrgnuto detaljnojhistoloπkoj i imunohistokemijskoj analizi.Histoloπkom analizom u miomatoznim Ëvoro-vima nisu naene ni atipiËne stanice niti mito-ze. Imunohistokemija je pokazala izrazitipozitivitet na aktin, dezmin i estrogen potvr-ujuÊi histoloπki nalaz. Definitivno je postav-ljena dijagnoza benigne metastazirajuÊelejomiomatoze. Konzilij se nije odluËio zaoperativni, veÊ medikamentni tretman, takoda je zapoËeto lijeËenje s GnRH agonistimakoje je pacijentica primala tijekom 36 mjeseci.Za to se vrijeme veliËina Ëvorova postupnosmanjivala. Pacijentica je redovito kontroliranatzv. imaging metodama; rast primarnihpromjena nije uoËen, kao niti pojava novihËvorova ni 15 mjeseci nakon prestankalijeËenja. Autori zakljuËuju kako endokrino,medikamentno lijeËenje moæe biti prva opcijalijeËenja premenopauzalnih pacijentica sbenignom metastazirajuÊom lejomiotozom,a prije operativne resekcije nodula.(I J Clin Oncol, 2010.)

Ingrid Marton, dr. med.•••••••

novosti iz medicinske literature

51

kologiju SveuËiliπta u Rimu. Njih 482 (45,6%)imalo je abnormalno krvarenje u postme-nopauzi, a njih 602 (57,0%) ultrazvuËni nalazzadebljanog endometrija (>5mm). U studijusu ukljuËene i pacijentice na hormonalnojterapiji (194), ukljuËujuÊi hormonsko nado-mjesno lijeËenje i one lijeËene tamoxifenom.Uzorak za citoloπku analizu endometrija u iz-vanbolniËkim uvjetima uzet je tzv. utero-brushom, dok je uzorak endometrija za histo-loπku analizu u bolniËkim uvjetima uzimanNovakovom kiretom. Histoloπka evaluacijauzoraka pokazala je neki od navedenih nalaza:a) malignu bolest endometrija, b) atipiËnu hi-perplaziju, c) benignu promjenu, d) normalanili atrofiËan endometrij. Autori su analiziralisljedeÊe: a) nemoguÊnost izvoenja zahvatauslijed stenoze cerviksa ili izrazite bolnosti, b)dobivanje neadekvatnih uzoraka za analizu,c) postavljanje toËne dijagnoze.

Analiziran je bodovni sustav bolitijekom oba zahvata, pa su rezultati pokazalikako je 50% pacijentica podvrgnutih uzima-nju uzorka „uterobrushom" pretrpilo manjubol tijekom zahvata, dok je 60% pacijenticakojima je biopsija endometrija izvedena

•IzvanbolniËka citoloπkaanaliza endometrijaversus biopsijaendometrija upostmenopauzalnihsimptomatskihpacijentica

• Ugledni Ëasopis European Journalof Gynecological Oncology objavio je radMossa i suradnika na temu usporedbe iz-vanbolniËke citoloπke analize endometrija skonvencionalnom biopsijom endometrija upostmenopauzalnih pacijentica s abnormal-nim uterinim krvarenjem i/ili ultrazvuËnimnalazom zadebljanog endometrija.

Izmeu prosinca 2003. i prosinca2009. upuÊena je skupina od 1056 postme-nopauzalnih pacijentica na Kliniku za gine-

pomoÊu Novakove kirete navodilo znaËajnubol tijekom zahvata. Neuspjeπnost zahvataiznosila je 8,0% za „uterobrush", prema 4,1%za izvoenje zahvata Novakovom kiretom.

Nedostatan uzorak dobiven je„uterobrushom" u 3,9% sluËajeva, te u Ëak10,3% Novakovom kiretom. Senzitivnost cito-loπke metode iznosila je 100%, a specifiËnost99%, pozitivna prediktivna vrijednost (PPV)97%, negativna prediktivna vrijednost (NPV)100%. Citologija je imala visoku dijagnostiËkuvrijednost za atipiËnu hiperplaziju: senzitivnostod 100%, specifiËnost 99%, PPV 83%, NPV100%.

Autori zakljuËuju da se dijagno-stiËka citoloπka analiza endometrija dobropodnosi i da su njezini rezultati pouzdani zadetekciju ranog stadija endometralnogkarcinoma u postmenopauzalnih pacijenticapod visokim rizikom nastanka karcinomaendometrija.(Eur J Gynecol Oncol 2010:31(6), 621-6.)

Ingrid Marton, dr. med.

•••••

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

U suradnji s Ëasopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenih u uglednim inozemnimznanstvenim i struËnim medicinskim Ëasopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.

ΔustoviÊ Z, ÆarkoviÊ K, CindriÊ M, Cipak A, JurkoviÊ I, Sonicki Z, Uchida K, ÆarkoviÊ N. Lipid peroxidation productacrolein as a predictive biomarker of prostate carcinoma relapse after radical surgery. Free Radic Res. 2010;44:497-504Department of Urology, Dubrovnik General Hospital, Dubrovnik, Croatia

MrakovËiÊ-SutiÊ I, TokmadæiÊ VS, Laπkarin G, MahmutefendiÊ H, LuËin P, Æupan Z, ©ustiÊ A. Early changes in frequencyof peripheral blood lymphocyte subpopulations in severe traumatic brain-injured patients. Scand J Immunol. 2010;72:57-65Department of Physiology and Immunology, Medical Faculty, University of Rijeka, Rijeka, Croatia

Boras J, LjubiÊ S, Car N, Metelko Æ, PetroveËki M, LovrenËiÊ MV, Reiner Æ. Lipoprotein(a) predicts progression of carotidartery intima-media thickening in patients with type 2 diabetes: A four-year follow-up. Wien Klin Wochenschr.2010;122:159-64Department of Cardiology, Vuk Vrhovac University Hospital, Zagreb, Croatia

Obad A, MarinoviÊ J, LjubkoviÊ M, BreπkoviÊ T, Modun D, Boban M, DujiÊ Æ. Successive deep dives impair endothelialfunction and enhance oxidative stress in man. Clin Physiol Funct Imaging. 2010;30:432-8 Department of Physiology,University of Split School of Medicine, Split, Croatia

Lawn JE, Bahl R, Bergstrom S, Bhutta ZA, Darmstadt GL, Ellis M, English M, Kurinczuk JJ, Lee AC, Merialdi M, MohamedM, Osrin D, Pattinson R, Paul V, Ramji S, Saugstad OD, Sibley L, Singhal N, Wall SN, Woods D, Wyatt J, Chan KY, RudanI*. Setting research priorities to reduce almost one million deaths from birth asphyxia by 2015. PLoS Med. 2011 Jan11;8(1):e1000389.*Croatian Centre for Global Health, Faculty of Medicine, University of Split, Split, Croatia

53

ovom se najËeπÊom ortopedskom priroenombolesti redovito susreÊu i specijalisti drugihstruka, kao npr. pedijatri, fizijatri, ginekolozi,ali i lijeËnici opÊe/obiteljske medicine.

RPK je poremeÊaj anatomskih od-nosa u kuku s poremeÊajem stabilnosti ili beztog poremeÊaja. Moæe varirati od prolaznenovoroenaËke nestabilnosti kukova, displa-zije i subluksacije do luksacije kukova.

RPK je vaæan jer u kasnijoj dobi uz-rokuje skraÊenje ekstremiteta, πepanje, sekun-darnu koksartrozu i invalidnost. Etiologija RPK-a je kombinacija egzogenih i endogenih Ëim-

benika. Od prenatalnih treba spomenutinasljeivanje, poloæaj u maternici, oligohidro-amnion, anomalije maternice i drugo πto pri-tiskom na Ëedo uzrokuje poremeÊaj. Od post-natalnih Ëimbenika najznaËajniji je naËin po-vijanja: zajednice kod kojih je bilo uobiËajenopovijanje novoroenËadi i dojenËadi s ispruæe-nih nogama, ekstendiranim u kuku, imale suveÊu prevalenciju (Dalmatinska zagora, Eskimi,Navaho indijanci).

Dijagnoza se postavlja na osnoviheteroanamneze, kliniËkog nalaza, ultrazvuË-ne i radioloπke obrade. U novoroenaËkoj idojenaËkoj dobi, do pojave jezgrice osifikacijeu glavi femura, kliniËki nalaz i UZV su osnovadijagnostike. Rendgenogram ima svoje mjestotek po pojavi jezgrice osifikacije, i osnovan je dijagnostiËki postupak nakon prve godineæivota.

Prije poËetka konzervativnog lije-Ëenja treba jasno razlikovati nepotpuno „raz-vijene" kukove od stvarne razvojne patologijekuka. Nesigurnost u interpretaciji ultrazvuË-nog nalaza nikako ne smije biti argument zaaplikaciju ortoze. Pretjerano lijeËenje (engl.over-treatment) moæe uzrokovati avaskularnunekrozu glave femura i stoga treba biti vrlopaæljiv pri postavljanju dijagnoze, kako dijetene bi bilo pogoeno ovom teπkom kompli-kacijom.

Konzervativno lijeËenje provodi seortozama, pri Ëemu najbolje rezultate dajudinamiËke ortoze, primjerice Pavlikovi remen-ËiÊi. U pravilu lijeËenje Pavlikovom ili drugomortozom mora trajati do stabilizacije zglobakuka i normalizacije ultrazvuËnog nalaza(obiËno 8 do 12 tjedana, uz redovite kontrole- u pravilu svaka dva tjedna). LijeËenje Pavliko-vim remenËiÊima ne bi se trebalo zapoËeti udjece starije od 6 mjeseci.

U dobi izmeu 6 i 18 mjeseci me-toda izbora lijeËenja je kraÊa perkutana trakcija(obiËno 7-14 dana) i repozicija kuka, ponekadu anesteziji, te sadrena imobilizacija u odgo-varajuÊem poloæaju (engl. „human position",fleksija izmeu 90 i 110° stupnjeva, abdukcijaumjereno, nikako viπe od 60°), u trajanju od8 do 12 tjedana. Ponekad, dok je dijete u anes-teziji, indicirana je i tenotomija adduktora kukai/ili artrografija zgloba kuka. Nakon zatvorenerepozicije, s anestezijom ili bez nje, bitno jeuËiniti post-redukcijski CT ili MRI jer dvodi-menzionalna rendgenska slika u sadrenompovoju nije pouzdana.

Nakon doba prohodavanja, viπe ne-ma indikacije za konzervativno lijeËenje.RPK i njegove posljedice nisu samo problemoboljelog djeteta i obitelji veÊ i znaËajno javnozdravstveno pitanje. Razvoj ultrazvuka kaodijagnostiËkog postupka te univerzalnost UZVklasifikacije RPK-a po austrijskom ortopedu

• Razvojni poremeÊaj kuka (RPK) oddavnina je lijeËnicima predstavljao izazov. Iakose prvi pisani tragovi o RPK-u nalaze veÊ u Hi-pokrata, tek je 19. stoljeÊe donijelo znaËajnijenovosti u terapiji. U 20. stoljeÊu su dijagno-stika i lijeËenje RPK-a doæivjele pravi procvat,prvenstveno zbog primjene rendgena, ultra-zvuka te razumijevanja patoanatomije i pato-fiziologije.

Danas se gotovo svi ortopedi u sva-kodnevnom radu susreÊu s RPK-om ili nje-govim posljedicama. Kako je u nas pojavnostrazliËitih stupnjeva RPK-a izmeu 2 i 4%, s

RazvojniporemeÊaj kuka

*Tema sa skupa u spomen na Boæidara ©piπiÊa. VeÊ 20 godina za redom, poËetkom svibnja mjeseca, Klinika zaortopediju MEF-a u Zagrebu i KBC-a Zagreb organizira struËni skup u spomen na Boæidara ©piÊiÊa, utemeljiteljaortopedije i rehabilitacije u Hrvatskoj, osnivaËa Klinike i Katedre za ortopediju MEF-a u Zagrebu. Ove je godinetema skupa bila „Razvojni poremeÊaj kuka". Kao rijetko kada u medicini, gotovo cijela ortopedija kao specijalnostdoπla je do izraæaja u lijeËenju u razliËitim razdobljima te bolesti, πto na ponos demonstrira ortopediju u svomsvojem sjaju.

Sa skupa u spomenna Boæidara ©piπiÊa*

Dr. sc. Marko Bergovec

PredavaËi na proπlogodiπnjem skupu (s lijeva):dr. sc. Tomislav SmoljanoviÊ, dr. sc. Goran BiÊaniÊ, prof. dr. Darko AntiËeviÊ, doc. dr. Tomislav –apiÊ,

glavna sestra Klinike vms. Zdravka MihaljeviÊ i predstojnik Klinike za ortopediju doc. dr. Domagoj Delimar

za struËno usavrπavanje

54

repozicije, kapsulorafije, korektivne osteoto-mije proksimalnog femura i zdjelice, te kombi-nacije tih postupaka.

RPK Ëesto ima za posljedicu unu-tarzglobna oπteÊenja koja mehaniËki moguuzrokovati boli u zglobu kuka. Velik broj unu-tarzglobnih oπteÊenja kuka moæe se danasuspjeπno lijeËiti s pomoÊu artroskopije kuka,Ëime se (izmeu ostaloga) u Klinici za ortope-diju bave prim. Ivan BojaniÊ i dr. TomislavSmoljanoviÊ. Artroskopski zahvati na kuku nesamo da otklanjaju trenutne smetnje, veÊ inormaliziraju odnose koji bi u nelijeËenomobliku ubrzali „troπenje" kuka i ranije uzro-kovali sekundarnu koksartrozu. NelijeËeni, adijelom i bolesnici koji su u djetinjstvu i mla-dosti bili lijeËeni od RPK-a, imaju poveÊan riziknastanka sekundarne artroze. Doc. DomagojDelimar je na viπe primjera prikazao razlogezaπto je lijeËenje takvih bolesnika ugradnjomtotalne endoproteze kuka u srednjoj æivotnojdobi zahtjevan ortopedski zahvat. Kod dis-plazije acetabuluma taj je pliÊi, manjeg ace-tabularnog kuta, s manjkom koπtane mase

prof. Grafu prepoznati su i osamdesetih go-dina dovode do opÊeg probira kukova u djecena podruËju Austrije, NjemaËke i ©vicarske.Programi probira su se tijekom vremena po-kazali vrlo uspjeπni u mnogim dræavama,poglavito s medicinsko-ekonomskog stano-viπta. Dr. Igor ©migovec je na Skupu objasniokako postojeÊe stanje u Hrvatskoj nije zado-voljavajuÊe, a jasnih preporuka nema niti da-nas, iako se u Hrvatskoj s UZV-om djeËjih ku-kova poËelo veÊ 1983. godine (meu prvimau Europi).

Na „okruglom stolu" je doc. Tomi-slav –apiÊ iznio preporuke Klinike za ortope-diju:

1. Bolest koju smo prije nazivalipriroeno ili razvojno iπËaπenje kuka toËnijeje nazivati razvojni poremeÊaj zgloba kuka.

2. Probir je potrebno uËiniti u svedjece, u dvije etape.

3. Kao metoda probira preporuËase kombinacija kliniËkog i ultrazvuËnog pre-gleda Grafovom metodom, eventualno uznadopunu drugim postupcima. U rodiliπtu jeprva etapa pregled sve novoroenËadi, a ra-de je pedijatri neonatolozi, pedijatri ili orto-pedi. U drugoj etapi preporuËa se pregledcjelokupne dojenaËke populacije u dobi od4 do 8 tjedana, πto rade educirane i struËneosobe - ortoped, pedijatar, radiolog ili lijeËnikopÊe prakse.

U djece s riziËnim faktorima prepo-ruËa se i troetapan pregled: kliniËki u rodiliπtu,kliniËki i ultrazvuËno u dobi od 4 do 8 tjednai s 3 mjeseca.

4. Potencijal izljeËenja najveÊi je uprva tri mjeseca te se, prema indikaciji, s lije-Ëenjem preporuËa zapoËeti πto ranije.

Operacijskom lijeËenju u djeËjoj iadolescentnoj dobi pristupa se kada su iscrp-ljene mjere konzervativnog lijeËenja, objasnioje prof. Darko AntiËeviÊ.

Cilj je operacije postiÊi centriranizglob s normalnim anatomskim odnosima ipun opseg pokreta, te pri tome izbjeÊi kom-plikacije. Operacije se sastoje od otvorene

medijalne stjenke. Glava femura proksimalizi-rana je, anteverzija poveÊana, vrat kraÊi, a me-dularni kanal je manji i ravniji. Sve ove ana-tomske i biomehaniËke promjene uzrokuju ra-niju pojavu artroze. Kako se radi o bolesnicimasrednje æivotne dobi, rekonstrukciju kuka en-doprotezom valja uËiniti s najveÊom paænjom,oËekujuÊi pritom πto duæe preæivljenje endo-proteze.

Dr. BiÊaniÊ i doc. Delimar su prika-zali i originalnu modifikaciju lateralnog ope-racijskog pristupa na kuk, razvijenu u Kliniciza ortopediju KBC-a Zagreb, a primjenjivu usluËajevima ugradnje endoproteze kuka ubolesnika s RPK-om.

Takoer veÊ tradicionalno, Klinikaza ortopediju izdala je i knjigu istog naziva kaoi skup, u kojoj je iscrpno prikazana cjelokupnaproblematika, od najstarijih do najsuvreme-nijih naËina lijeËenja razliËitih faza RPK-a. Ovaje knjiga preporuËeno πtivo svima koji na ne-posredan ili posredan naËin imaju doticaj sbolesnicima s RPK-om.

•••••

Ovaj logo odræanog Skupa prikazuje kao „æivotni film" razliËita razdoblja bolesti, od trudnoÊe, UZVprobira, i korektivne osteotomije u djetinjstvu do rekonstruktivne kirurgije i ugradnje umjetnihzglobova u srednjoj æivotnoj dobi (design dr. Marko Bergovec)

za struËno usavrπavanjeProf. dr. Dragutin Koπuta

55

javljuju radi æivotnih problema i nepovoljnihokolnosti razne naravi a s kojima se sami nemogu nositi, da pokuπaju uspostaviti mental-nu ravnoteæu mijenjajuÊi neπto u «sebi ili okosebefl i/ili da uz pomoÊ psihoterapeuta osnaæekapacitete prilagodbe na stvarnost ako je nemogu promijeniti.

Mentalne poteπkoÊe ne mogu serjeπavati sjedenjem u Ëekaonicama i u ambu-lanti pitanjem koje smetnje pacijent osjeÊa,da bi mu nakon ustanovljenog «popisafl sim-ptoma bio preporuËen lijek. Danas u psihija-triji, kao i medicini opÊenito, dobro indiciranafarmakoterapija, ali samo kao element kom-pleksnog terapijskog postupka, moæe silnopridonositi bræem oporavku i ukupnim rezul-tatima lijeËenja. No takav pojednostavljen pri-stup (simptomatska terapija), koji se u naj-veÊoj mjeri dogaa u praksi, bez pokuπaja dase ozbiljnije i sustavno djeluje na uzroke pore-meÊaja, ima za posljedicu enorman porast po-troπnje psihoaktivnih lijekova i na tisuÊe gra-ana koji su jatrogeno postali ovisni o psiho-aktivnim lijekovima iz skupine benzodi-jazepini.

Viπestruko je isplativa investicijapreventivno djelovanje u zajednici, Ëime bi seposljednjih godina trebalo intenzivno bavitiviπe struËnjaka. Rjeπenje je kreiranje sustavakoji bi posve drukËijim pristupom pridonosiopoboljπanju mentalnog zdravlja u zajednici,prevenciji mentalnih poremeÊaja, ranomotkrivanju riziËnih populacija i afirmaciji ulogepsiholoπkih i drugih nefarmakoloπkih inter-vencija u tretmanu onih kojima je to potreb-no. Pri tom nije cilj da taj novi sustav budekompetitivan postojeÊoj psihijatriji, veÊ dadjeluje komplementarno. Obaveza Ministar-stva zdravstva prema EU da se izradi Nacio-nalna strategija zaπtite mentalnog zdravljaubrzala je izradu tog dokumenta, utvrivanjeinstitucionalnog modela za ustroj sustava kojibi neposredno provodio mjere previene

provedbenim Programom a kojemu je Stra-tegija dala okvir za djelovanje.

Kad je procijenjeno da sadaπnja psi-hijatrija ne bi bila pogodna za praktiËnu (is-tinsku) realizaciju toga razvojnog projekta, aradi opÊe besparice i procjene (ne)pro-vedivosti odbaËen «na papiru ustrojen, Zavodza mentalno zdravljefl, Ministarstvo je doni-jelo strateπku odluku da se razvoj sustava zamentalno zdravlje povjeri mreæi æupanijskihzavoda za javno zdravstvo, uz koordinacijuHZJZ-a.

Tu sam ideju osobno zagovarao joπod 1977. kada sam kao tadaπnji predsjednikKomisije Vlade RH za suzbijanje zlouporabedroga traæio gdje locirati sluæbe za prevencijui izvanbolniËko lijeËenje ovisnosti (jer ovisnikei bavljenje prevencijom psihijatrija nije prih-vaÊala). I za to pitanje politika je 2002. ponu-dila rjeπenje «na papirufl i ustrojila takoer„nepostojeÊi" Zavod za bolesti ovisnosti, πtoje nije ostvareno u praksi, a prihvaÊen je mojprijedlog iz 1977., pa su zavodi za javno zdrav-stvo u svoj rad uspjeπno integrirali tu posvenovu aktivnost i ustrojili sluæbe za prevencijui izvanbolniËko lijeËenje ovisnika.

Stav koji sam zagovarao i javno iz-nosio, da temeljna dræavna institucija zaduæe-na za brigu o javnom zdravlju (HZJZ-i i mreæaZJZ-a) ne moæe potpuno ispunjavati svoju za-daÊu ako ne proπiri svoje djelovanje i na pod-ruËje mentalnog zdravlja (jer nema zdravljabez mentalnog zdravlja i nema zaπtite javnogzdravlja bez zaπtite mentalnog zdravlja), pri-donio je toj strateπkoj odluci. Dragocjeno isku-stvo rada ustanova za javno zdravstvo na pod-ruËju prevencije ovisnosti olakπalo je dono-πenje odluke da sluæbe za ovisnosti prerastuu sluæbe za zaπtitu mentalnog zdravlja, preven-ciju i izvanbolniËko lijeËenje ovisnosti. U ostva-renu toga projekta, u mnogome zahvaljujuÊiangaæmanu prim. dr. sc. Marine Kuzman(HZJZ) i dr. med. Danice KramariÊ (MZSS),danas, naπi zavodi za javno zdravstvo imaju ipotreban zakonski okvir da proπirenjem pod-ruËja svoga rada na podruËje mentalnogzdravlja mogu puninom svoga djelovanjapridonositi zaπtiti sveukupnog zdravljagraana.

Nadam se da Êe i u „LijeËniËkim no-vinama" biti prostora da se viπe piπe o pojedi-nostima toga izuzetno vaænog razvojnogprojekta, koji bi u perspektivi trebao imati vrlokorisne implikacije na stanje javnoga zdravlja.

(slavko.sakoman@gmail.com)

•••••

• ProËitavπi prosinaËki broj LijeË-niËkih novina, zastao sam na odgovoru kojije na pitanje flKada Êe biti otvoren centar zazaπtitu psihiËkog zdravlja i/ili Zavod za du-πevne bolesti....fl dala kolegica prof. dr. V.FolnegoviÊ u intervjuu na temu LijeËenje de-presije danas, a u kojem kaæe da «su u tijekupripreme za rad Zavoda za duπevne bolestifl.

Odmah kratak odgovor: Nikakavzavod za duπevne bolesti ali niti zavod zamen-talno zdravlje neÊe poËeti s radom, jerje taj «projekt na papirufl definitivno odbaËen.Ministarstvo zdravstva je prihvatilo drukËije,po mojoj ocjeni izvrsno rjeπenje, koje je konaË-no otvorilo put razvoju posve drukËije konci-piranog nacionalnog sustava za zaπtitu iunapreenje mentalnog zdravlja. No o tomemalo poslije.

ZaËuuje me stav najbolje pozicio-niranih psihijatara (uglavnom predstojnikaklinika) glede pitanja zaπtite mentalnogzdravlja, koji neizravno pokazuje u kojem sepravcu nakon odlaska prof. Hudolina razvijalanaπa psihijatrija posljednjih dvadesetak go-dina. Od socijalne ili, bolje reËeno, druπtvenoangaæirane psihijatrije koja je pokuπavala pri-donositi i zaπtiti mentalnog zdravlja u zajed-nici (sjetimo se uloge domova zdravlja i dis-panzera za mentalno zdravlje), matica da-naπnje psihijatrije bila je sukladno opÊoj zdrav-stvenoj politici devedesetih, uz margina-lizaciju preventivne medicine i ©tampara,usmjerena prema bolesti, «Ëekanju bolesnikafli dominantno bioloπkom pristupu terapiji.

Danas je najveÊi dio struËnih i ma-terijalnih resursa psihijatrije usmjeren hospi-talnom tretmanu pacijenata s 2-3 psihijatrijskedijagnoze. Izostao je razvoj suvremenog,uËinkovitog, jeftinog i lako dostupnog sustavakoji bi, preferirajuÊi psihoedukaciju, psihoso-cijalne postupke i etioloπki pristup, pomagaoobiteljima, djeci, mladima i odraslima, kodkojih se simptomi psihiËkog poremeÊaja po-

Ne bolnice za duπevnebolesti, nego sluæbe zaizvanbolniËku zaπtitumentalnog zdravlja

Prof. dr. Slavko Sakoman,voditelj Referentnog centra MZSS-a za ovisnosti o drogama

drugo miπljenje

Cochrane knjiænica objavljujesustavne pregledne Ëlanke kojise bave procjenom djelotvornostiintervencija u medicini.Na mreænoj straniciwww.thecochranelibrary.org moguse pretraæivati saæetci. Pristup punimtekstovimaCochrane Ëlanaka u Hrvatskojosigurava Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta korisnicima iz biomedicinskog konzorcijana mreænoj stranici Centraza online baze podataka:www.online-baze.hr, gdje jepotrebno kliknuti na pretraæivaËkosuËelje Ovid SP, unutar kojeg se nalazipoveznica na Cochrane Database ofSystematic Reviews. Kad u traæilici ovebaze pronaete Ëlanak koji vaszanima, punom tekstu pristupatepreko poveznice EBM Topic Review.

••••

pripremilaSilvija Maslov KruæiËeviÊ

••••••••••••••••••••••••••

cochrane zanimljivosti

59

srebrni sulfadiazin ne utjeËe preventivno nainfekciju, a usporava proces cijeljenja opek-line. Potrebna su daljna istraæivanja u tompodruËju.Citation: Storm-Versloot MN, Vos CG, Ubbink DT,Vermeulen H. Topical silver for preventing woundinfection. Cochrane Database of Systematic Reviews2010, Issue 3. Art. No.: CD006478. DOI: 10.1002/14651858.CD006478.pub2.Publication status and date: New, published in Issue3, 2010.

••••••••••••••••••••••••••Antiagregacijskilijekovi upreeklampsiji

• Preeklampsija je stanje u porod-niπtvu povezano s nedostatkom intravas-kularne produkcije prostaciklina i vazodila-tatora, a s pretjeranom produkcijom trombo-ksana, vazokonstriktora i stimulatora agre-gacije trombocita.

Promatranjem tih procesa, namet-nula se hipoteza da antiagregacijski lijekovi,osobito acetilsalicilna kiselina, moæe pre-venirati ili odgoditi stanje preeklampsije. Ciljje istraæivanja bio provjeriti uËinkovitost isigurnost antiagregacijskih lijekova u æena ko-je su u riziku od nastanka preeklampsije.

Duley i suradnici su pretraæili viπebaza podataka, pronaπli randomizirane kli-niËke kontrolirane pokuse, analizirali ih isastavili sustavni pregledni Ëlanak.

Svi kliniËki pokusi usporeuju anti-agregacijske lijekove s placebom. Ispitanicesu bile trudnice s rizikom za razvoj preeklam-psije i eklampsije.

Autori su pronaπli 59 kliniËkih po-kusa s ukupno 37560 trudnica. Od antiagre-gacijskih lijekova najviπe su koriπteni acetil-salcilna kiselina u niæim dozama i dipiridamol.Naeno je da niske doze aspirina reducirajurizik od preeklampsije za otprilike πestinu(17%), a sliËno je i smanjenje rizika (14%) odsmrti djeteta kao posljedice preeklampsije ieklampsije. Za oko 8% smanjen je rizik od pri-jevremenog poroaja uzrokovanog spome-nutim stanjima.

Doze acetilsalicilne kiseline do 75mg dnevno Ëini se da su sigurne s obzirom nanuspojave koje mogu nastati.

Potrebna su daljna istraæivanja otome u kojem razdoblju trudnoÊe treba za-poËeti s antiagregacijskom terapijom koje sumaksimalno uËinkovite doze s minimalnonuspojava.Citation: Duley L, Henderson-Smart DJ, Meher S, KingJF. Antiplatelet agents for preventing pre-eclampsia

and its complications. Cochrane Database ofSystematic Reviews 2007, Issue 2. Art. No.: CD004659.DOI : 10 .1002/14651858 .CD004659 .pub2 .Publication status and date: Edited (no change toconclusions), published in Issue 10, 2010.

••••••••••••••••••••••••••Funkcionalnaendoskopskakirurgija ukroniËnomrinosinuitisu

• Rinosinuitis je dobro poznati kli-niËki sindrom koji pogaa pacijente oba spolai svih dobnih skupina. Funkcionalna endo-skopska kirurgija sinusa (functional endo-scopic sinus surgery - FESS) ukljuËuje nekolikotehnika minimalno invazivne kirurgije kojeomoguÊuju izravan vizualni uvid u prostorsinusa.

Cilj je ovoga sustavnog preglednogËlanka bio istraæiti uËinkovitost FESS-a u lije-Ëenju kroniËnog sinuitisa u usporedbi s me-dikamentnom terapijom.

Khalil i suradnici su pretraæili viπebaza podataka i ukljuËili randomizirane kon-trolirane kliniËke pokuse; pacijenti su imalisinusne simptome dulje od 12 tjedana te pozi-tivne endoskopske i rtg nalaze.

Tri kliniËka pokusa s 212 ispitanikasu pokazala da FESS nije superioran u uspo-redbi s medikamentnom terapijom irigacijomsinusa i bez nje.

Autori zakljuËuju da je potrebno joπistraæivanja i dulje razdoblje praÊenja pacije-nata kako bi se mogle donijeti sigurnije pre-poruke za lijeËenje toga kliniËkog sindroma.Citation: Khalil H, Nunez DA. Functional endoscopicsinus surgery for chronic rhinosinusitis. CochraneDatabase of Systematic Reviews 2006, Issue 3. Art.No. : CD004458. DOI : 10.1002/14651858.CD004458.pub2.Publication status and date: New search for studiesand content updated (no change to conclusions),published in Issue 4, 2009.

•••••

Preparati srebrau tretiranju rane

• Preparati koji sadræe srebro Ëestose koriste u tretmanu rane, meutim, ne pos-toje dokazi o njihovoj uËinkovitoj prevencijinastanka infekcije, kao ni o poboljπanju ci-jeljenja. Cilj Versloot i suradnika bio je da toprovjere pa su pretraæili viπe baza podataka,ukljuËivπi sve randomizirane kontrolirane kli-niËke pokuse koji usporeuju uËinke prepa-rata koji sadræe srebro u usporedbi s prepa-ratima bez srebra na neinficiranim ranama.

Pronaeno je 26 kliniËkih pokusas ukupno 2066 ispitanika. Rezultati su gru-pirani ovisno o vrsti rane i o srebrnom prepa-ratu. Na opekline se odnosilo 20 kliniËkihpokusa, dok se u ostalima radilo o viπe vrstarana. Autori su analizirali spomenute kliniËkepokuse i sastavili sustavni pregledni Ëlanak.

ZakljuËeno je da nema dovoljnodokaza koji bi poduprli uporabu krema i mastikoje sadræe srebro; generalno takvi preparatinisu pridonijeli brzini cijeljenja kao ni pre-venciji infekcije. Jedna mala studija koja seodnosila na tretman opeklina pokazuje da

Prof. dr. Dragutin Koπuta

60

U razgovorima koji su voeni namnogobrojnim mjestima, u formalnim i ne-formalnim tijelima oformljenim za tu svrhu,sve se svodi na poznati slogan: „Imamo mi-lijun struËnjaka za gospodarstvo, imamo mi-lijun izbornika sportskih selekcija, imamomilijune prepametnih i sposobnih da se kaorezultat ne treba Ëiniti niπta, jer eto svi sveznamo".

U vremenima krize, promjena ilipomutnje do koje dolazi, vaæno je otkriti naπevlastite cehovske dugoroËne interese, per-spektive, a nikako samo neposredno reagiratina aktualne probleme. Dakle, potrebno namje okupiti osobe i grupe spremne na proak-tivnu akciju temeljenu na razumijevanju pro-blema u vremenu i prostoru, s moguÊnoπÊuotvaranja novih moguÊnosti i perspektiva.

VeÊina nas nije za takve akcije dob-ro pripremljena, jer nam je naπa svakodnevnamedicinska praksa preokupirana paniËnimreakcijama na aktivnosti drugih, a vlastitapraksa tradicionalno reaktivno oprezna. NarazliËite naËine reagiraju pojedine grupe ipojedinci zavisno od motiva koji dominirajui njihovom shvaÊanju svojih uloga i zadataka.

Ovisno o tome koliko i kakav diosvog posla i zvanja vole, πto im Ëini muku uradu i, na kraju, koji su im osobni ili grupniinteresi.

Promatranjem i praÊenjem prom-jena i pojava koje se dogaaju unutar lijeË-niËkog korpusa moæe se uoËiti nekoliko su-protstavljenih grupa, a πto zbog svakidaπnjepreokupacije ne daje jasne slike opasnosti odrasapa i podjele profesije. Nisu li izbori vrije-me i mjesto da se to ispravi, promjeni i usmjeriprema boljem putu. Jer, gubitak zajedniπtva,gubitak pripadniπtva grupi, cehu najviπe seosjeÊa kao slabost i teπko pada meu svimpripadnicima istog ceha.

Nova zbivanja i podjele meuogromnim brojem udruga branitelja to vrlojasno praktiËki potvruju, jer se gubi znaËaj,identitet i smisao postojanja.

Mislim da je preopasno vrijeme dase u naπoj maloj, ali vrlo znaËajnoj grupi (neπ-to viπe od 12-ak tisuÊa aktivnih lijeËnika)poËinje dogaati to isto s puno teæim i dale-koseænim nesagledivim posljedicama. Zatoje vaæno prepoznati glasnu manjinu i tihuveÊinu odanu svojem zvanju, svojoj profesijii sveopÊoj æelji pripadanju jedinstvenojprofesiji. Zbog toga je i odgovornost vodeÊihosoba, kao i onih koje to æele biti ili postati,da svoje naklonosti, svoje interese podredeinteresima cjeline, zajedniπtva, ceha. Ako ima-mo s jedne strane beskompromisno provo-enje vlastitog, ili nametnutog, programa zainterese pojedinog upravljaËkog segmentazajednice, interes zajedniπtva i cjeline cehamora biti pronalaæenje zajedniËkog odgovorakako djelovati i raditi πtiteÊi pri tome pojedineËlanove ceha i ceh kao cjelinu.

Zato se veÊ pri davanju povjerenjanovim Ëlanovima cehovske udruge valja voditispoznajom da postoje u naπim zvanjima samodva odluËujuÊa segmenta druπtva, a to sulijeËnici i pacijenti - bolesnici. Nastojimo nepostati bolesnici te se zaodjenuti pravom iistinskom maskom lijeËnika humanista i pra-vog Ëovjeka, a skinuti sve maske koje nas uda-ljavaju od naπeg istinskog najvrednijeg i naj-ljepπeg poziva koji smo izabrali.

•••••

pisma uredniπtvu

• Nastupilo je vrijeme za svakogatko je nezadovoljan svojom ulogom u sustavuzdravstva, ali i vrijeme ocjenjivanja svakogatko je mogao, ali nije uËinio neπto za bu-duÊnost hrvatske medicine.

Mnogi su Ëinili ogromne napore,nosili se s teπkim vremenima, ali im se uËiniloda im je rezultat mrπav, slab i bez odjeka.Podosta ih je nastojalo svoje vrijeme utroπitiu profesionalnim obvezama bez obzira narezultate i razoËaranja koje su im te obvezedonosile pri tome, koliko je moguÊe, racio-nalno rasporeujuÊi svoje vrijeme rastrganostiizmeu profesije, obitelji, socijalnih druæenjai vlastitog odmora.

Drugi su se pak pritajili u uskimspecijalistiËkim krugovima suosjeÊajno ja-dajuÊi se jedni drugima, nadajuÊi se boljitkuu nadolazeÊem imaginarnom vremenu itjeπeÊi se da ni drugima nije bolje.

Svi zajedno u stalnom iπËekivanjui oËekivanju nisu niti primijetili prohujalihdvadesetak godina novoga, kontinuiranog ireformama zahvaÊenoga zdravstvenog sus-tava koji se trebao temeljiti na profesionalnimznalcima s jedne strane i na bolesnicima -pacijentima s druge strane.

U Hrvatskoj lijeËniËkoj komori u ti-jeku su izbori, pred kojima postoje opravdanaoËekivanja, nadanja, ali i posvemaπnja ig-norancija, apatija i nezainteresiranost. U mno-gobrojnim razgovorima meu kolegicama ikolegama Ëuje se jasan eho: niπta se ne Êepromijeniti, niπta se ne moæe promijeniti, aionako je sve otiπlo predaleko da se moæeneπto popraviti.

I sada svatko od nas koji smo ovustruku izabrali kao najvaæniji i jedini diosvekolikoga vlastitog æivota postavlja pitanje:πto bi to trebalo mijenjati, ili pak, kako bi totrebalo mijenjati, ili tko bi se to trebao pro-mijeniti - mi ili oni, bez jasne granice tko smomi, a tko su oni. Nakon svega, i kada bi sepromijenilo, tko bi to objedinjeno vodio k je-dinstvenom cilju posvemaπnjeg zadovoljstva.

Zajedniπtvoili rasaplijeËniËkog staleæaPrim. Slavko LovasiÊ, dr. med.,specijalist opÊe-obiteljske medicine

61

pisma uredniπtvu

preporuËili urolozi a taj ima potpuno mirneparametre upale i simptome benigne hiper-plazije prostate; pravim se pametna smatrajuÊida i sama znam i mogu indicirati rentgenpluÊa, CD noænih vena ili arterija, gastrosko-piju, UZV srca, a bez prethodnog pregledapulmologa, vaskularnog kirurga, gastroente-rologa ili kardiologa, te tako πtedeÊi novacovom siromaπnom zdravstvenom sustavu ioslobaajuÊi pacijentu, koji zaista treba kon-zilijarni pregled, termin da na taj pregled nemora biti naruËen za tri mjeseca. I tako dalje.

Zaposlenici HZZO-a, bilo podruË-nog ureda, bilo Direkcije, ne vole me jer se u-vijek neπto bunim (npr. vratila sam im knjigukoju su mi tako velikoduπno poklonili, a u kojojje baπ bilo lijepo i pouËno nacrtano kako sedjetetu mjeri rektalna temperatura i mnogo-brojni sliËni „komplicirani" postupci); zato πtose ne prikljuËujem na CEZIH i ne odajem li-jeËniËku tajnu; zato πto ne priznajem svojukrivnju za veÊinu stvari za koje me oni æelekazniti i piπem im oËitovanja u obliku romanau nastavcima; zato πto stalno pratim koliko sumi pacijenata ovaj mjesec „ukrali" i za kolikomi ne plaÊaju to πto ih lijeËim. I tako dalje.

Ministar sreÊom ni ne zna da posto-jim (sumnjam da je imao vremena Ëitati dopiskoji sam mu uputila nekoliko puta, a u kojemga molim za tumaËenje TumaËenja Pravilnikao CEZIH-u), a da zna, vjerojatno me ni on nebio volio. Zato πto ne dam mira njegovom„Ëedu" - Reformi zdravstva, i njezinom sijam-skom blizancu „Informatizaciji PZZ-a"; zatoπto umjesto da na sve njegove dopise kaæem„Tako je rekao Vrhovni Doktor i tako biti mo-ra", ja Ëitam, razmiπljam, postavljam pitanja;zato πto sam doslovno shvatila Pravilnik oCEZIH-u i traæim od pacijenata da se oËitujupismeno dopuπtaju li da se njihovi podaci πaljuna internet ili ne, a onda za one koji ne do-puπtaju, stalno dosaujem i pitam πto Êu s nji-ma. I tako dalje.

I sada, „iπËekujuÊi Godota" (u obli-ku ureenog sustava u kojem Êe vladati red,rad i disciplina), kroz glavu oπamuÊenu odmnogobrojnih udaraca u zid (u pokuπaju pro-laska kroz isti), prolaze mi misli: "Kako je teπkobiti slab, kako je teπko biti sam, i biti star, abiti mlad!", te: "Biti ili ne biti - to je pitanje."

A samo ponekad se probije nekiglasiÊ i kaæe: „Nigdar ni tak bilo da ni nekakbilo. Pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu."Pozdrav od vaπe seoske doktorice.

•••••

lijeËnika obiteljske medicine, piπuÊi, dræeÊipredavanja, pojavljujuÊi se svugdje gdje mo-gu prikazati jednu drugu stranu obiteljske me-dicine u Hrvatskoj i tako barem djelomiËnosprati ljagu koju je na ovo plemenito zanima-nje bacio jedan politiËar, bijesan πto se nje-gove destruktivne zamisli ne provode dinami-kom koju je on zacrtao.

Istovremeno pokuπavam balansiratiu masi nelogiËnih i kontradiktornih zakona,pravilnika i smjernica, te upozoriti pacijente,javnost i medije na nezakonitost CEZIH-a iinformatizacije PZZ-a u Hrvatskoj ovakvekakva je sad.

A povrh svega, pripremam se dapostanem „ponosni" vlasnik „koncesije zaobavljanje javnozdravstvene djelatnosti",kojom dobivaju pravo da me kontroliraju i daim podnosim raznorazna izvijeπÊa, raËune ioËitavanja, osim HZZO-a, MZSS-a i Domazdravlja, i æupanija, i lokalni birokrati zaposleniu njoj.

I gdje sam ja nakon svega?Sjedim i razmiπljam kako pacijenti,

koji su u poËetku bili sretni πto se netko brineza njih, sad misle kako ih maltretiram - tjeramih da prestanu puπiti prijeteÊi im otkazivanjempluÊa i rakovima, tjeram ih da kontrolirajuπeÊer prijeteÊi im otkazivanjem bubrega i am-putacijom nogu (Ëak sam im donirala aparateza πeÊer i trakice, pa se moraju bockati i za-davati si bol); otkrivam im zatajenje bubregau 1. ili 2. stadiju pa se moraju lijeËiti i kontro-lirati, a mogli su biti mirni joπ neko vrijemeprije dijalize; roditelje djece gnjavim da dolazeda ili tri puta na kontrole kad su prehlaeniumjesto da im odmah dam antibiotik, pa dasu svi mirni. I tako dalje.

BolniËki kolege me ne vole, jer insi-stiram da πto hitnije prime akutnog pacijenta,a ne dam uputnice onome kojega su oni naru-Ëili za jedan ili dva mjeseca na nepotrebnukontrolu, s hrpom laboratorijskih pretraga,da vide kako pacijent podnosi lijek na koji suga stavili u dogovoru s farmaceutima; ne pro-pisujem ciprofloksacin pacijentu kome su ga

• Kada sam prije sedam godinadoπla raditi u obiteljsku medicinu æeljela samraditi kompletnu medicinu, tj. sve πto se moæeraditi u ambulanti primarne zdravstvene zaπ-tite. Naime, radeÊi godinu dana u hitnoj po-moÊi udaljenoj od najbliæe bolnice Ëetrde-setak minuta voænje nauËila sam svaπta raditi.

No reakcije moje okoline bile su:Jesi li ti luda? ©to se praviπ da si popila svu pa-met svijeta? Imaπ bolnicu na deset kilometara,a uzimala bi kruh kirurzima, urolozima? Zarti ne vidiπ da je sustav postavljen tako da seskupi πto viπe pacijenata i da se radi πto manje,jer uputnica ne koπta niπta, a sve drugo jetroπak (i moæeπ biti kaænjena za potroπnju)?

Na sve to sam morala napraviti ne-ke ustupke, jer ne mogu πiti rane bez kirur-πkog seta, niti mijenjati katetere kojih nemam,ali veÊinom sam nastavila raditi kako mi jesavjest nalagala - napraviti πto viπe u ambu-lanti, ne slati pacijenta nikamo bez prijekepotrebe, a ako ga ipak trebam poslati, ondaga obraditi πto bolje i takvog uputiti konzili-jarnom kolegi.

No, kako kaæu stari ljudi, vrag nikadne spava, pa tako poËetkom proπle godine umedijima poËinju istupati ministar MilinoviÊi njegovi pomoÊnici s priËom kako PZZ niπtane radi, samo piπe recepte i uputnice, i kakoÊe on njih dovesti u red tako πto Êe im smanjitiglavarine za 40 posto.

Iako sama takva tvrdnja krπi svezakone logike (zar nije logiËnije bolje platitiako se hoÊe da neπto bolje funkcionira i danetko viπe radi, zar nije logiËno da onaj komeuzmeπ sredstva za rad neÊe bolje raditi, negoÊe prestati raditi?), mene je duboko povrije-dilo to πto me se naziva neradnikom, skretni-Ëarom i pisarom.

Zdravu pamet i logiku sam odavnoprestala oËekivati s te strane, kao i prepozna-vanje kvalitetnog rada, ali nikom ne dopuπ-tam da me vrijea.

SljedeÊe dvije godine ja nastavljamraditi sa svojim pacijentima, pokuπavajuÊi bitijoπ bolja, istovremeno se angaæirajuÊi u udruzi

Jedan kratki pogled unatrag,i jedan duuuugi pogledunaprijed

Ljiljana »enan

63

drugi koji se bavi lieËenjem Ëini se krivim pre-krπaja nadrilieËniπtva. Kako bi pako po spo-

menutom ugovoru kupaliπte, a i lieËenje samoimalo stajati pod osobnim nadzorom g. OkiÊa,koji po naπim zakonima nije ovlaπten lieËiti,jer nije graduirani lieËnik, to ovime krapinskaobÊina podupire nadrilieËniπtvo, dakle neπtoπto je u protimbi s naπim zakonima. U lieËniË-kom je Ëasopisu suviπno razpravljati zaπto za-kon traæi znanstveno osposobljavanje za lieË-nika i dokazivati da ga g. OkiÊ ne moæe imati,ako je i 15 godina bio desna ruka pok. æupnikaKneippa. Time je oËito, a i veÊ odavna je poz-nata Ëinjenica da t. zv. Kneippova metoda kaou obÊe svaki naËin lieËenja, koji se πematskii bez nuædnoga znanja uporabljuje, u mnogosluËajeva bolestniku πkodi, a isto tako jasnoje, da je suviπan uz metodiËnu hydrotherapijukoju upravljaju znanstveno obrazovani iosposobljeni ljudi tj. lieËnici. Mislimo da nemoæe, sa spomenutih razloga, ovo poduzeÊesluæiti na diku krapinskoj obÊini, ne pomiπ-ljajuÊi ni na to da joj moæe biti na materijalnuπtetu, ako investira velike svote u takovo kupa-liπte. Kneippovom smrÊu prestao je nimbus,koji je podræavao ovu metodu, stala ju je stizatisudbina svih moda, da na ime polagano padau zaborav, kada je izginuo glavni pobornik ilikada se je tekom vremena opazilo da to nijezlato veÊ blistavilo. ©to Êe biti od investicijaako za nekoliko godina sasvim bankrotiraKneippova metoda koja, Ëini se, da sada utiËeu naπe krajeve, jer u velikom svietu svrπava.

Nadamo se da Êe mjerodavni fak-tori uËiniti svoje, da se sprieËi ovo poduzeÊe,koje moæe biti samo na πtetu bolujuÊeg Ëov-jeËanstva, a ne sluæi nam na Ëast, kada otva-ramo vrata poduzeÊima, s kojima je znanost,a Ëini se, i ostali obrazovani sviet veÊ obra-Ëunao.

• Miroslav pl. »aËkoviÊ Vrhovinskigimnaziju je zavrπio u Zagrebu. Tijekom stu-dija medicine u BeËu bio je biran u upravniodbor Hrvatskog akademskog druπtva "Zvo-nimir". Nakon promocije 1895. radio na kirur-πkom odjelu Bolnice milosrdnih sestara u Zag-rebu, te od 1897. bio glavni urednik "LijeËniË-kog vjesnika". Od studentskih je dana objav-ljivao pripovijetke pod pseudonimom Ladi-slav Ladanjski. Poslije je bio meu prva tri os-nivaËa Medicinskog fakulteta SveuËiliπta uZagrebu na kojem je imenovan 1918. profe-sorom kirurgije te bio prvi dekan. Aktivno jedjelovao u radu brojnih kulturnih i socijalno-humanitarnih institucija i druπtava u Zagrebu.Opπirnije u broju 76 iz 2009. godine.

Priredio Ivica VuËak

•••••

“alternativa“

• VeÊ od nekoga vremena pronaπase po dnevnicima viest da se imade u naπimkrajevima ustrojiti Kneippovo ljeËiliπte, a ovihdana velikim je slavljem proglaπeno da jekrapinska obÊina sklopila ugovor s nekim g.OkiÊem koji je kroz 15 godina bio desnomrukom? pok. æupnika Kneippa. Po tom ugo-voru se krapinska obÊina obvezuje sagraditikupaliπte i urediti isto onako, kako to lieËenjepo Kneippovoj metodi zahtieva, a g. OkiÊ ob-vezao se je poËetkom svibnja o.g. isto otvoriti.Kupaliπte kao i lieËenje samo stajat Êe podosobnim nadzorom g. OkiÊa.

Naπa je duænost da dignemo naπglas jer se ovdje kani uËiniti neπto πto se pro-tivi naπim zakonima, πto je na uπtrb boluju-Êega ËovjeËanstva i sigurno ne moæe biti nadiku krapinske obÊine. Po naπim je zakonima(zakon o ureenju zdravstvene sluæbe od 24.sieËnja 1894.) jasno i nedvojbeno, da u Hrvat-skoj smije lieËiti samo graduirani lieËnik, i svaki

Kneippovo ljeËiliπteu Krapini

Pod gornjim naslovom objavio jeu "LijeËniËkom vjesniku" u veljaËi 1902. godine

Miroslav pl. »aËkoviÊ (1865 - 1930) ovu raspravuo toboænjoj „alternativnoj" medicini, o kojoj je bilogovora i u proπlim brojevima „LijeËniËkih novina".

Bavarski æupnik Sebastian Kneipp (1821-1897)

iz povijesti hrvatske medicine

64

zgradom, postavljena je olovna skulpturaboæice Higijee koju je izradio Johann MartinFischer (1740-1840). Otvorena je 7. studeno-ga 1785. a imala je knjiænicu opskrbljenu sa6.000 svezaka. Nazvana je "Josephinum" u po-Ëast svome zaπtitniku koji je, veoma ponosansvojim ostvarenjem, dao iskovati spomenmedalju vrijednu 40 dukata. Brambila jepostavljen za ravnatelja Akademije koja jeimala πest katedri (Anatomija, Patologija,Kirurπke operacije, Interna, Botanika, Kemija)te Prosekturu, pa je od 3. veljaËe 1786. ispu-njavala sve preduvjete za sveuËiliπte na kojemsu se stjecale titule ranarnika te magistara idoktora medicine.

Novina je u Medicinsko-kirurπkojakademiji u BeËu bila zbirka od 1192 voπtanamodela ljudskog tijela u prirodnoj veliËini kojaim je sluæila u nastavi anatomije i primaljstva(zamjena za izravan kontakt s kadaverima).NaruËio ih je car Josip II po cijeni od 30.000guldena. Njihovu izradu u Firenci od 1784.do 1788. godine nadzirao je Paolo Mascagni(1755-1815), od 1780. asistent Petera Taba-rrinija, uglednoga profesora anatomije nasveuËiliπtu u Sieni, a poslije (od 1801.) profe-sor anatomije na sveuËiliπtu u Pisi.

• U BeËu je 4. i 5. studenoga odr-æan sastanak pod naslovom "Vizije buduÊ-nosti".

Uz skup kojem su domaÊini bili doc.dr. Sonia Horn iz Odjela za povijest medicinei Zbirki povijesnomedicinskih MedicinskogsveuËiliπta u BeËu te prorektor za nastavu istudije beËkog Medicinskog sveuËiliπta prof.dr. Rudolf Mallinger, otvorena je i nova(nakon gotovo 50 godina) izloæbena postavau jednoj od prostorija Muzeja u Institutu zapovijest medicine (Währingerstr. 25) u BeËu.Bila je to svojevrsna Ëestitka kojom je obilje-æena 225. obljetnica otvorenja Medicinsko-kirurπke akademije u toj zgradi.

Car Josip II (1741-1790) reformi-rao je mnoga podruËja druπtvenoga æivota. Uorganizaciji zdravstva i medicinske nastaveoslanjao se na Giovannija Alessandra Bram-billu (1728-1800), talijanskog kirurga, kojegaje 1779. postavio na Ëelo cjelokupnog austrij-skoga vojnog zdravstva. Austrijskome arhitek-tu Isidoru Canevaleu (1730-1786) povjerioje podizanje vojne Medicinsko-kirurπke aka-demije u BeËu, po uzoru na Kraljevsku kirurπkuakademiju u Parizu. Izgraena je izmeu1783. do 1785. godine, a u dvoriπtu, pred

BeËki "Josephinum"i hrvatski lijeËnici

Ivica VuËak

BeËki "Josephinum"i hrvatski lijeËnici

Car Josip II

iz povijesti hrvatske medicine

65

prostranoga Austro-Ugarskog carstva te seuspinjali do visokih rangova u vojnoj hijerar-hiji. Josip ZlataroviÊ (1807 - 1874) bio je od1834. profesor fiziologije na niæem kirurπkomteËaju, a zatim profesor interne medicine naviπem teËaju za lijeËnike u Jozefinumu. ZnaËa-jan je bio njihov doprinos i zdravstvu hrvatskihzemalja, jer su mnogi od njih nakon umirov-ljenja ostajali i radili kao civilni lijeËnici u raz-liËitim hrvatskim gradovima. Zbog dræanja udogaajima revolucionarne 1848. ZlataroviÊje prisilno preuranjeno umirovljen 1849. go-dine. Vratio se u Zagreb i 14. lipnja 1850. sud-jelovao na sastanku u domu tadaπnjeg prali-jeËnika na kojem je utemeljeno prvo lijeËniËkodruπtvo. I drugi su "jozefinci" imali vaænu ulo-gu u aktivnostima Hrvatskog lijeËniËkog zboraod njegova utemeljenja pod nazivom ZborlijeËnika Hrvatske i Slavonije 1874. godine.Klement Urpani (1842 - 1940) bio je uteme-ljitelj i odbornik u prvom odboru izabranom1874. ©ime ©vrljuga (1838 - 1910) bio je ute-meljitelj, odbornik, pregledaË raËuna, Ëlan»asnog suda, potpredsjednik te predsjednikZbora, Nikola Severinski (1839 - 1885) ob-naπao je funkciju odbornika i potpredsjed-nika, a izabran je i zaËasnim Ëlanom. Ivan

MatkoviÊ st. (1838 - 1920) bio je odbornik,knjiæniËar te potpredsjednik. Aleksandar Hu-ber (1835 - 1900) bio je odbornik, knjiæniËarte potpredsjednik. Ivan Maπek-Bosnadolski(1821 - 1886) bio je potpredsjednik Zbora teËelnik Druπtva Crvenoga Kriæa. Stjepan RuËe-viÊ (1850 - 1919) bio je odbornik te biljeæniki tajnik odbora. Ignjat Thaller (1840 - 1916)biran je za Ëlana »asnog suda te zaËasnogËlana. Svojim knjiæevnim i prosvjetnim radomistaknuli su se Gjuro AgustinoviÊ (1816-1870), Nikola GræetiÊ (1838 - 1909) i MilanNemiËiÊ (1844 - 1930). Meu 104 sudionikaproslave 25. obljetnice Zbora lijeËnika odræaneu Zagrebu 21. listopada 1899. Ëiji su likovisaËuvani na zajedniËkoj fotografiji, bili su iNemiËiÊ (oznaËen brojem 45) GræetiÊ (52)©vrljuga (68) MatkoviÊ (75) Huber (79) teThaller (84). U πirem druπtveno-politiËkomæivotu najvaænija mjesta dosegnuli su neka-daπnji "jozefinci": Ignjat Thaller - pralijeËnik,tj. ministar zdravstva hrvatsko-slavomsko-dalmatinske vlade u Zagrebu te Milan Amruπ(1848-1919) - gradonaËelnik Zagreba, pred-stojnik za bogoπtovje i nastavu hrvatske vladeu Zagrebu. To su samo najistaknutiji, no idrugi, a bilo ih je iz Slavonije i drugih dijelova

Smrt Josipa II oznaËila je pad vaæ-nosti „Josefinuma" i on je bio zatvoren od1820. do odluke cara Franje Prvoga Austrijs-koga (1768-1835) 1822. godine o ponov-nom otvaranju i izjednaËenju s drugim aus-trijskim sveuËiliπtima. No protekle su joπ trigodine do ponovnog poËetka predavanja 6.studenoga 1825. Odlukom cara Franje JosipaPrvoga (1830-1916), „Josefinum„ je opet zat-voren 1849. i prikljuËen Medicinskom fakul-tetu SveuËiliπta u BeËu. Slijedilo je 1854. go-dine joπ jedno otvorenje u rangu Vojne aka-demije - ustanove za edukaciju vojniËkihlijeËnika koja Êe definitivno biti raspuπtena1874.

Iz „Josefinuma" je proizaπao niz ge-neracija lijeËnika. O Hrvatima kojima je vojnastipendija omoguÊila edukaciju i medicinskukarijeru kakvu ne bi inaËe, u pravilu zbog siro-maπtva, mogli postiÊi pisali su Lujo Thaller(1891 - 1949) (Povijest medicine Hrvatske iSlavonije od 1770. do 1850. LijeËniËki vjesnik,1927) te Mirko Draæen Grmek (1924 - 2000)("Inauguralne disertacije hrvatskih, srpskih islovenskih lijeËnika" Starine JAZU, knj. 43,Zagreb 1951). Tijekom karijera vojnih lijeËni-ka oni su æivjeli i radili u razliËitim dijelovima

iz povijesti hrvatske medicine

67

(uz potporu Fausta Barbaglija) iz Muzejazoologije i prirodoslovlja "La Specola" u Firen-ci ("Zbirka voπtanih modela u "La Specola" -proπlost, sadaπnjost i buduÊnost izloæbe") teMaria Conforti iz Knjiænice za povijest medi-cinu SveuËiliπta "La Sapienza" u Rimu ("Odmagije do znanosti - PovijesnomedicinskiMuzej u Rimu"), a Giuliano Pancaldi iz Me-unarodnog centra za povijest sveuËiliπta iznanosti Odjela za filozofiju SveuËiliπta uBologni pridruæio se skupu u BeËu video-vezom.

Nizozemsku je predstavljao BartGrob iz Muzeja Boerhaave u Leidenu ("OdtoËke do toËke - moguÊi scenariji internetskesuradnje i suradnje na licu mjesta"), SlovenijuZvonka ZupaniË-Slavec iz Instituta za povi-jest medicine SveuËiliπta u Ljubljani ("Vaænostnastave i istraæivanja medicinskih huma-nistiËkih disciplina u Sloveniji"), predstavnik»eπke bio je Petr Svobodny iz Instituta za po-vijest medicine i Arhiva Karlova sveuËiliπta uPragu ("Medicinska povijest u Pragu - insti-tucije, projekti, publikacije"), a Benedek Var-ga i Katalin Czar iz Semmelweissova muzeja,Knjiænice i Arhiva za povijest medicine u Bu-dimpeπti ("Semmelweissov muzej, Knjiænicai Arhiv u 21. stoljeÊu - novi pristupi angaæira-nja javnosti i partnerstva") te Lilla Krasz s Ka-tedre za srednjovjekovnu i ranu modernu po-vijest SveuËiliπta EötvösLorànd u Budimpeπti

nekadaπnje Vojne Krajine te Istre i Hrvatskogprimorja (ne i iz Dalmacije ?) o kojima znamopuno manje poput, Gjure StojanoviÊa (VelikaKopanica, 1841- Karlovac, 1901), IvanaKalËiÊa (Lipa/Istra, 1849 - Zala-Mihalyfa/Maarska, 1908), Dominika LinardiÊa(Dubaπnica/Krk, ? - BeË 1911) te ©ime Man-diÊa (Vranje-Boljun/Istra, ? - BeË, ?), koji susvojim uËlanjenjem u Zbor te prilozima (nov-Ëanim i osobnim sudjelovanjem) u radudomoljubnih i prosvjetiteljskih udruga poka-zivali zanimanje za poboljπanje stanja u do-movini te πkolovanje novih generacija hrvat-skih intelektualaca.

U zgradi u kojoj su oni prije 150godina stjecali svoja medicinska znanja danasje Institut za povijest medicine. U njemu jepohranjena glavnina zbirki Medicinskogfakulteta beËkog sveuËiliπta starog preko πeststoljeÊa. U πest izloæbenih prostorija nalazese anatomski modeli. Nadalje, tu su prikup-ljene i zoologijske, mineraloπke i botaniËkezbirke. Blago koje se Ëuva u toj zgradi, njezinambijent i duh koji se u njoj odræava blago-tvoran je i poticajan za istraæivanja. Mnogoje predavanja, izloæbi i kongresa odræano unjoj.

No, tema ovogodiπnjega skupa nijebila povijest slavne institucije bogata promje-nama nego zajedniËka buduÊnost institucijaposveÊenih temi "Povijest i filozofija medicinei/ili kulturno nasljee medicine" u razliËitimeuropskim dræavama. U prvom su dijelu sas-tanka suradnice i suradnici Medicinskog sveu-Ëiliπta u BeËu, Austrijskog druπtva za istraæi-vanje druπtva za kulturnu suradnju Austrije(Saveznog ministarstva za obrazovanje, um-jetnost i kulturu) raspravljali o razliËitim mo-guÊnostima πiroke europske suradnje uz po-moÊ projekata i fondova EU-a. To pokazujeda usprkos recesiji, ili moæda baπ zbog nje,Europa shvaÊa vaænost poznavanja vlastitepovijesti (i povijesti medicine u tome) te ulaæeznaËajna sredstva u istraæivanje proπlosti svo-jih Ëlanica individualno, a pogotovo je zainte-resirana za meudræavne projekte.

U nastavku su svoje ustanove pred-stavili gosti iz medicinskih i znanstveno-povijesnih ustanova iz Italije, Nizozemske,Slovenije, »eπke i Maarske. Raspravljalo sei o putevima zajedniËkog rada u podruËjunastave, istraæivanja, muzeologije te o odnosuprema kulturnom nasljeu. Iz Italije su doπliMariacarla Gabarino iz Muzeja SveuËiliπta uPaviji ("Giovanni Alessandro Brambilla iSveuËiliπte u Paviji"), Fabio Zampieri izOdsjeka medicinskih humanistiËkih disciplinau Odjelu dijagnostiËkih medicinskih znanostii posebnih lijeËenja SveuËiliπta u Padovi ("BeËi Padova - duga povijest intelektualne raz-mjene u medicini i znanosti"), Claudia Corti

("Najstarije maarsko sveuËiliπte i moguÊnostiizgradnje jedne "Povijesti medicine"") pred-stavljali su Maarsku. Skup je zavrπio nefor-malnim prilozima, sugestijama i raspravom omoguÊnostima buduÊe suradnje.

©teta je πto nije bilo predstavnikainstitucija koje u Hrvatskoj skrbe za povijesno-medicinsko nasljee na skupu na kojem seraspravljalo o EU projektu "Kultura 2007-2013", o potpori EU-a akademskoj mobilnostite o moguÊnostima koriπtenja fondova EU-aza povijesnomedicinska istraæivanja.

Posljednjih su godina rekonstruiraniæivotni putevi "jozefinaca" Gjure AgustinoviÊa,Ignjata Thallera, Nikole GræetiÊa, Milana Ne-miËiÊa i Milana Amruπa. Bilo bi vrijedno uËinitito i za preostale meu njima, npr. Hinka KuËi-niÊa iz Vinice, prisnog prijatelja Agustinovi-Êeva, koji je studij na Jozefinumu zavrπio obra-nom doktorske disertacije na latinskom o bjes-noÊi "De rabie canina".

Svoje opaske i napomene donio jehrvatskim jezikom, a tiskao ih je Agustino-viÊevim pravopisom. U izvjeπÊu o njegovojpromociji u BeËu objavljenom u zagrebaËkim"Novinama dalmatinsko-horvatsko-slavon-skim" istaknut je njegov pozdrav upuÊen,dopuπtenjem profesora, gostima iz domovinena hrvatskom jeziku.

•••••

zanimljiva liËnost

69

Ljubljani i tijekom kasnijih sluæbi, objavio je nizradova obojenih socijalnopsihijatrijski i alkoho-loπki, a i sa πirom tematikom.

Lippich je tijekom Ëetiri godine struË-no i znanstveno-statistiËki obradio dvije skupineod po 100 alkoholiËara LjubljanËana i nalazeobjavio u knjizi „Temelji dipsobiostatike ili naosnovi lijeËniËkog zamjeÊivanja temeljenogpolitiËko - aritmetiËkog prikaza posljedicazlouporabe alkoholnih piÊa s obzirom na stanov-

niπtvo i æivotni vijek od dr. Fr. Wilh. Lippich-a. Kazuistika na temelju prvih i drugih stoispitanika." (Ljubljana, 1834. godine, izd.Horn.) Original je pisan na njemaËkom je-ziku. Poslije je knjiga ponovno tiskana, naj-prije na njemaËkom a zatim je prevedenana slovenski (Ljubljana, 2005.) i druge jezike,te obraena na engleskom jeziku. RijeË jeo prvom svjetskom i vrlo znaËajnom antial-koholnom propagandistiËkom (preven-tivno-alkoholoπkom) djelu. Slovensko iz-danje pod redakcijom prof. dr. Zvonke Æu-paniË Slavec objavljeno je pod naslovom„Dr. Fran Viljem LipiË - Osnovne znaËilnostidipsobiostatike - oziroma predstavitev po-sledic zlorabe alkohola" (420 stranica A5formata).

U vrijeme objavljivanja prvog izdanjaLippicheve knjige veÊ su bila objavljena

neka svjetska alkoholoπka djela (Rush, Menda-ville, Cheyne, Hufeland, Roesch, Horn, Hoff-

• U „Slovniku umjetnikah jugosla-venskih" Ivana KukuljeviÊa Sakcinskog(Zagreb, 1858.) nalazimo Ëlanak o umjetniciTerezi LipiÊ. Iz svih migracijskih podataka o tojobitelji saznajemo da su brojni ogranci plemiÊkeobitelji LipiÊ nakon odlaska iz Kotora na prije-lomu 15. i 16. stoljeÊa bili listom ponijemËenii æivjeli diljem Austrijske carevine (Transilvanija,Maarska, »eπka, SlovaËka, Austrija, Italija i Kra-njska-Slovenija), gdje su napose kao lijeËnici bilijeziËno kroz jedan do dva stoljeÊa i nekoliko ge-neracija prilagoeni i prihvaÊeni. Brojni potomciobrtniËke, priliËno bogate obitelj LipiÊ bili suvisoko obrazovani te su se, ponijemËeni ili ameri-kanizirani, afirmirali i u drugdje u svijetu.

Najpoznatiji je bio praunuk F. W.Lippicha C. F. Cori, beËki i gradaËki lijeËnik bio-kemiËar, koji je 1947. dobio Nobelovu nagraduza medicinu i fiziologiju iz podruËja meta-bolizma glikogena. Terezin brat, nadaren i spo-soban mladi lijeËnik Franjo (Fran, Franz) - Vilim(Viljem, Wilhelm), radio je kao gradski „siro-tinjski" lijeËnik u Ljubljani jedanaest godina. Iakonije bio Slovenac, tamo je dosta dugo djelovao,a zatim je zbog svoje afirmacije nastavio s radomkao profesor interne medicine na Medicinskomfakultetu u Padovi, te nakon toga na Medi-cinskom fakultetu u BeËu, gdje je i umro. I u

Franz Wilhelm Lippich(1799-1845)

Darko Breitenfeld, Mirko KaraËiÊ, Edvina Maras KaraËiÊ, Dominik Juran

Istaknuti alkohologpodrijetlom iz Boke Kotorske

mann) ali Lippich kao uzore navodi samo djelaBruehl Cramera i Trottera, koja temeljito anali-zira. Vaænost Lippichevog djela bila je u tome πtoje ono bilo izrazito znanstvenog znaËaja, obra-eno s velikom i opseænom statistikom. Naveoje socijalno ekoloπke podatke, te uËestalostobolijevanja, mortalitet i natalitet u obiteljima.Nadalje, Lippich je razraivao epidemiologijuzlouporabe alkohola sluæeÊi se vlastitom klasifi-kacijom koju je statistiËki obradio. Posebnu jepaænju posvetio pojavnosti i smrtnosti alkoho-lizma u djece alkoholiËara.

Obradio je i æenski alkoholizam te na-veo da æene izrazito ranije umiru. Pisao je o pro-miskuitetu te o smanjenom fertilitetu alkoho-liËarki. Istaknuo je radne probleme alkoholiËara.Napose se osvrnuo na poteπkoÊe lijeËenja alko-holiËara te ukazao na potrebu organiziranja po-sebnih ljeËiliπta za njih. Obradio je alkoholno pre-ventivni pristup, izraËunao potroπnju raznih alko-holnih piÊa te predloæio mjere za smanjivanjecjelokupne problematike. Upozorio je i na ulogulijeËnika opÊe medicine koji se susreÊe sa πezde-setak bolesti komorbidnih uz alkoholizam.

Lippich je obradio i pojavu alkoholnezlouporabe u raznim religijskim kulturama, teopisao vinogradarstvo s povijesnog glediπta, uka-zavπi na znaËajnu druπtvenu enofiliju (kulturupijenja vina).

I iz priloæenih ilustracija vidi se da jerijeË o ozbiljnom alkoholoπkom znanstvenomdjelu koje se i u svijetu smatra unikatnim za onodoba. Kako je autor vezan posredno i za naπekrajeve, a i Slovenci ga smatraju jednim od naj-znaËajnijih svojih medicinskih djelatnika u po-vijesti, smatrali smo vaænim upozoriti u hrvatskimstruËnim medijima na znaËenje autora i nje-govog djela.

•••••

»lanak o Terezi LipiÊ u KukuljeviÊevom«Slovniku umjetnikah jugoslavenskihfl (Zagreb, 1858.)

uspomene i sjeÊanja

71

izvanstaniËnog sadræaja u stanicu (endoci-toza), iz citoplazme u lizosomski sustav (auto-fagocitoza) te iz stanice i izvanstaniËni prostor(egzocitoza).

Osnovna funkcija lizosomskog sus-tava pripada primarnim lizosomima koji sadr-æe kisele hidroalaze odgovorne za razgradneprocese makromolekula kao πto su proteini,

lipidi, polisaharidi i dr. Netom nakon ulaskau stanicu makromolekule dospijevaju u lizoso-mski sustav u kojem se razgrauju djelova-njem kiselih hidrolaza u male molekule.

Moæda bi se moglo pojednostav-ljeno reÊi da lizosomski sustav djeluje poputprobavnog sustava stanice. U nastavku tihistraæivanja doπlo se do spoznaje da lizosom-ske tvorbe sudjeluju i u drugim fizioloπkimprocesima kao πto su: uklanjanje citoplazmat-skih tvorbi koje su izvrπile funkciju u stanici(mitohondrije, peroksisomi, Golgijev komleksi dr.), regresija tkiva (uterusa nakon poroda),pretvorba hormona (proinzulin u inzulin) i dr.

Osim toga je ustanovljeno da lizo-somi imaju bitnu ulogu i u nekim patoloπkimprocesima koji se dogaaju u upali, alergiji,ishemiji te nasljednim, reumatskim, tumor-skim, radijacijskim i nekim drugim bolestima.

Posebice valja spomenuti i njihovosudjelovanje u obrambenom mehanizmu sta-nice jer u lizosome dospijevaju i mikroorga-nizmi (bakterije, virusi). Jednom kada se nauu lizosomima, kisele hidrolaze oπteÊujunjihova aktivna svojstva.

De Duve je sa svojim suradnicima1974. ustanovio da se u lizosomskom sustavu

• Meu znanstvenicima koji su od-redili pravce razvoja znanstvenih podruËja ut-vrujuÊi pri tomu aksiome za mnoga kasnijaistraæivanja, jedno od znaËajnih mjesta ne-dvojbeno zauzima Christian de Duve, do-bitnik Nobelove Nagrade za medicinu 1974.godine, o kome sam pisala u „LijeËniËkim no-vinama" broj 93 (listopad 2010, str. 30).

Tijekom svoje znanstvene karijerede Duve je stekao poËasni naslov emeritusprofesora na sveuËiliπtima u Bruxellesu, Parizu,Louvainu, i New Yorku (Rockefeller Univer-sity). Osim toga, kao istaknuti znanstvenik de Duve je izabran za redovitog Ëlana u viπeakademija pa tako u Belgiji, Francuskoj, Nje-maËkoj, Engleskoj, GrËkoj i SAD-u. U tom jekontekstu vaæno spomenuti da je de Duve sasvojim suradnicima osnovao Institute ofcellular and molecular pathology u Bruxellesuu kojem je sve do umirovljenja obnaπaoduænost ravnatelja. Danas taj Institut nosinaslov „de Duve's Institute".

De Duveov znanstveni interes us-mjeren je na morfologiju, biokemiju, fiziolo-giju i patologiju stanica animalnog podrijetla.Ta su ga prouËavanja i dovela do otkriÊa cito-plazmatskih tvorbi lizosoma. Postupnim raz-dvajanjem homogenata jetre πtakora u ultra-centrifugi na KatoliËkom Univerzitetu u Lou-vainu, de Duve je sa svojim suradnicima izo-lirao tvorbe veliËine 0,4-0,8μ kojima sunazoËni enzimi kisele hidrolaze. Izoliranetvorbe nazvane su lizosomi. OtkriÊe lizosomaobjavljeno je u znanstvenom Ëasopisu:Biochem. J. 1955, 60:604-617.

Biokemijska i citokemijska prouËa-vanja s pomoÊu elektronskog mikroskopa po-kazali su da lizosomi djeluju unutar lizosom-skog sustava koji Ëini niz funkcionalno pove-zanih tvorbi razliËita podrijetla i sadræaja. Tese tvorbe meusobno spajaju mehanizmomstapanja membrana i sudjeluju u prijenosu

OtkriÊei prouËavanjelizosoma

U prigodi 55. obljetnicenjihova otkriÊa

Olga CareviÊ

uspomene i sjeÊanja

73

kojima sam mogla samo sanjati. Laboratoriju kojem sam radila bio je izuzetno stimu-lativno mjesto, opremljeno brojnim suvreme-nim instrumentima, a de Duve je, uvijek s bla-gim i ohrabrujuÊim osmjehom, bio briljantanu analizi rezultata te u usmjeravanju daljnjihprouËavanja. SjeÊam se, kako sam jednomotiπla na konzultacije kod de Duvea s rezulta-tima na kojima sam naporno radila nekoliko

dana. S puno paænje, ali i znatiæelje, pregle-dao je moje analize izoliranih lizosoma i rekao:„Mislim da ste to dobro izveli." Mojem „ushi-Êenju" nije bilo kraja, ali ne zadugo jer me jedruga reËenica spustila na zemlju: "Zaista samuvjeren da Êete dobiti gotovo jednake rezul-tate ako postupak ponovite joπ dva puta." Eto,takav je bio de Duve.

Po povratku u Zagreb organiziralasam kao voditeljica Grupe za medicinsku bio-kemiju lizosomska istraæivanja sa suradnicimaViπnjom ©verko, Veronikom PrpiÊ,Ksenijom Matotom i tehniËarkom –uromBeπliÊ. Suraivale smo s Institutom „Pliva" iHrvatskom ligom za rak, ali i sa znanstveni-cima iz Inπtituta „Joæef ©tefan" u Ljubljani.

Druga lizosomska konferencijaorganizirana je 1971. uz pomoÊ de Duvea injegovih suradnika u Herceg Novom. Potomsu slijedile konferencije 1972. u Louvainu,

nakupljaju farmakoloπki aktivne, toksiËne ikancerogene tvari neovisno o njihovimkemijskim svojstvima i mehanizmu ulaska. Tesu tvari nazvane lizosomotropne tvari a opi-sani fenomen lizosomo-tropizam. OtkriÊe fe-nomena lizosomotropizma objavljeno je uBiochem.Pharmacol. 1974, 23:2495-2531.

U nastavku tih istraæivanja naenoje da lizosomotropne tvari mogu utjecati nafunkciju lizosomskog sustava,posebice na strukturu lizosom-skih membrana, bilo da pove-Êavaju ili smanjuju njihovu pro-pusnost. Primjerice, kloriranii fosforni insekticidi, benzo (a)piren, dioksin, azbest, olovo ineke druge toksiËne i kance-rogene tvari oπteÊuju lizoso-mske membrane i otpuπtaju ki-sele hidrolaze u citoplazmu. Utakvim uvjetima lizosomski en-zimi razgrauju citoplazmat-ski sadræaj uzrokujuÊi autolizu,smrt stanice i oπteÊenje odgo-varajuÊeg organa ili tkiva. Na-suprot tomu, neke farmako-loπki aktivne tvari mogu uËvr-stiti membrane u patoloπkimuvjetima u stanici. Primjerice,diklofenak natrij (Voltaren), D-penicilamin, 5-fluorouracil,vitamini C i E, glukokorti-kosteroidi, kao i poznati anti-biotik azitromicin (Sumamed)koji djeluje poput stabilizatoralizosomskih membrana i na tajnaËin πtiti njihove strukture odπtetnih uËinaka mikroorga-nizama. Rezultati o azitromi-cinu objavljeni su u znanstve-nom Ëasopisu (O. CareviÊ, S.DjokiÊ, Agents an Actions 1988, 25: 124-131), a djelomiËno i u Patentu (11. srpnja1988).

Moj prvi susret s Christian de Du-veom desio se 1970. na Prvoj lizosomskojkonferenciji odræanoj na KatoliËkom Univer-zitetu u Louvainu. Na toj sam Konferencijiprikazala rezultate naπih istraæivanja s Instituta„Ruer BoπkoviÊ". Bila je to kinetika lizosom-ske alfa-glukozidaze. Naime, nedostatak togenzima uzroËno je povezan s nastankom gli-kogenoze tipa II (Pompeova bolest). Po za-vrπetku konferencije de Duve me pozvao daposjetim Odjel za prouËavanje lizosoma iupoznam novije metode rada. Tako sam udogovoru s kolegama na Institutu „RuerBoπkoviÊ" prihvatila poziv i provela dva mje-seca u de Duveovom laboratoriju. Zahvalju-juÊi gostoljubivosti i susretljivosti njegovihsuradnika svladala sam neke nove metode o

1973. u Amsterdamu, a 1974., 1976., i 1978.u SAD-u, u okviru poznatih Gordon ResearchConferences.

Sudjelovala sam na svim konferen-cijama, a 1989. primila priznanje Interna-cionalne grupe za prouËavanje lizosoma zarezultate postignute na podruËju fenomenalizosomotropizma. Na poziv JAZU-a (HAZU)de Duve je 1978. boravio u Zagrebu i tom pri-

likom posjetio Institut „RuerBoπkoviÊ" i Institut tvornice„Pliva". Potom je u Akademi-ji odræao zapaæeno predavanjeo lizosomima. Tijekom ratnihgodina redovito sam se dopi-sivala s de Duveom i njegovomsuprugom Janine. I u tim pis-mima osobne naravi de Duvenije zaboravljao davati podrπkusamostalnosti Republike Hr-vatske. Bio je i potpisnik akcije„Nobelovci za mir u Hrvatskoj"23. rujna 1991., koju su pot-pisala 104 nobelovaca.Svoju je aktivnost de Duve na-stavio i nako odlaska u miro-vinu. Dosad je objavio πest knji-ga filozofskog usmjerenja opodrijetlu æivota, povijesti evo-lucije, buduÊnosti planeta iæivota na njemu i dr. Knjige suproæete humanim i znanstve-nim rijeËima i mislima.U svojoj 91. godini (2008.) deDuve je izgubio suprugu Janinei njegova su pisma odisala du-bokom tugom nakon 62 go-dine sretnoga braka. Okruæendjecom, unucima i praunucimade Duve je nastavio pisati,lektorirati, a ponekad posje-

Êivati svoje suradnike u Institutu koji je os-novao.

De Duveov æivot i rad navode meda se prisjetim misli Immanuela Kanta (1724-1804):

„Zvjezdano nebo nada mnomi moralni zakon u meni."

•••••

lijeËnici umjetnici

74

• Dragutin Koπuta, kirurg i izvorankipar, æivi i radi u Zagrebu, gdje je roen s pro-ljeÊem 1943. Odabire kirurgiju, voli operirati,postaje specijalist, primarius, doktor nauka,sveuËiliπni profesor, predsjednik Kirurπkogkolegija Akademije medicinskih znanostiHrvatske itd. Od mladosti voli oblikovati glinu,klesati kamen, biljeæiti uËinjeni oblik u bronci....izloæbe, nagrade, priznanja.

(dkosuta@net.hr)

O Koπutinom kiparstvu

"Te ruke Ëovjeka koji gleda æivot ismrt, smrt i æivot, neobuzdano ulaze u to Ëudood gline, koja prerasta u oblik, u osjeÊaj, ustvarnost i u maπtu. I baπ taj susret s Ëovjekom,koji se raa i umire, neprekidan je spiritusmovens bliskom susretu sa zemljom." (JosipDepolo)

Osnovno polaziπte u interpretacijii iπËitavanju dubljeg znaËenja Koπutinih skulp-tura nametnuli su naoko kontrastni pojmovi- kirurgija/æivot i kiparstvo/umjetnost.

Meutim, ono πto intrigira i πto senameÊe temeljnim jest promatrati ih na razinipovezivanja: RUKA-znanje-intuicija... Jer, rukapovezuje æivot i umjetnost...veza s mozgom: S njima se Ëovjek povezuje s ËvrstoÊom misli(H. Focillon). Kirurgija je umjetnost profesije,a kiparstvo reanimira æivot. Dok kirurgijazahtijeva apsolutnu preciznost i nepogreπivost,kiparstvo Koπuti dopuπta viπe slobode,moguÊnost pogreπke, sluËaja, fleksibilnost (...)Umjetnost omoguÊuje odlazak, zaborav,fikciju (...) Iako je kiparstvo za Koπutu rekre-acija, ono je ujedno i mnogo viπe od toga, jerhobi je kao povrπnu rekreaciju potreb-norazlikovati od hobija kao unutarnje potrebeza stvaranjem i kreacijom (Kunstwolen).

Mr. sc. Hela Vukadin-Doronjga,viπi kustos Muzeja grada Zagreba

Prof. dr.

Dragutin Koπutakirurg i kipar

lijeËnici umjetnici

75

kratka lijeËniËka priËa

76

u kukuruziπtu ili πljiviku. ObiËne poljoprivredneposlove nikada nije volio. ZahvaljujuÊi savitljivostiekstremiteta, uæivao je zabavljati sluËajne prolaz-nike praveÊi πpagu ili dubeÊi na glavi nasreddvoriπta. Oni su voljeli njegove predstave.VraÊamu se i slika oca, nerado. Zalio Joka oca vrelomrakijom, sluËajno ili namjerno, nitko ne zna, pri-Ëalo je selo. Proπlo je od tada veÊ nekoliko ljeta.On se dobro sjeÊa oËeve psovke, gavrana na æici,uæarenog kazana. A majka je i taj put zatraæila odoca da ne psuje pred djetetom, i neka mladiÊapusti na miru. Uznemirena dogaajem nije dizalapaniku, hladne vode imala je malo, premalo daspasi oca svoga djeteta, usnuo je na njezinimrukama.

Teretnjak je baπ u tom trenutku trg-nuo Joku iz sna zaπkripivπi deseterostrukim kota-Ëima ispred hotela „ PARK", da vozaË i suvozaËprotegnu tijelo i odmore duπu.Tu se pije dobrakava, rekao je Maar. Joka odluËno naruËuje Ëajbez ruma, raspituje se za muπki zahod, popravljanaprtnjaËu da mu se ne zguæva odijelo, zijevne,triput se okrene oko svoje osi. »eka. Joπ uvijeknekog Ëeka. Nakon deset minuta doπao je k sebi:zagledao se u dobar dio puta ispred sebe a kami-onu ni traga, drugi vjerojatno neÊe stiÊi, pomisli.Pokuπava ignorirati bijes i vratiti osmijeh na lice.Razbudio se te nastavio pjeπaËiti.

S njim je hodalo i drveÊe s obje straneceste, i telefonske æice, i gnijezda ptica, i oblaËiÊina nebu, a on bi povremeno poskoËio pri prolas-ku jureÊeg automobila. Razgovarao je sam sa so-bom, srce mu je bubnjalo pokraj klokoËevaËkeπume, s vremena na vrijeme neki bi jelen pretrËaocestu, patuljci, pa vilenjaci. Bila je to samo iluzija.

Pokuπavao je odbaciti crne misli, izmu-sti mrvicu endorfina trljajuÊi dlanove, pjevuπeÊi,pljuskajuÊi svoje obraze. Napokon se dosjeti:izvuËe noæiÊ, odreæe Ëuperak kose i ugura vlasi unjedra; djeluju protiv zlih duhova, Ëuo je od dob-rih ljudi.

PotrËao je...trËi sve bræe i bræe...samoda izdræi joπ par kilometara.

UlazeÊi u svoje selo bivao je sve sret-niji. Krenuo je poljskim putem s rubom od korova.Na ambroziju veæu se polja æita, uljana repica,raæ. Kod kuÊe je najljepπe, pomisli. Neπto ga æuljau staroj rani. Izvadio je presaeno oko iz oËneπupljine, briæno ga obrisao rupËiÊem, navlaæiosuzom iz zdravog oka, vratio na isto mjesto. I biloje dobro.

U obiteljskom dvoriπtu joπ uvijek rasteljubiËasto drvo, u punom je cvatu. Zadrhti Jokacijelim tijelom, nasloni se na zid, spusti naprt-njaËu, grlo mu je zamrlo. Na mjeseËevoj svjetlostividi nekoliko razbijenih cigli pored ograde, zaralecijevi, a u jednom kutu leæi leπ nekog Ëovjeka.Oca?! Privienje. SjeÊa se stare slike dvoriπta:krupnih πljiva u buretu, vatre, smrada, rakije.Ubojstvo u afektu, proËulo se selom. Nakon togaJoka se htio ubiti. BjeæeÊi s mjesta zloËina, mislioje da Êe mu utroba eksplodirati, njegov smijeh iplaË orili se preko dvora, a za kaznu, iskopao jenoæiÊem roeno oko, bacio ga u jarak pored puta,a noæiÊ obrisao i spremio u dæep. ZgrËio se,stisnuo vjee i zube, niπta i nikoga nije htio vidjetidanima.

Joka je ponovo kod kuÊe, eto ga, ËuËiispod prozora. Iz kuhinje kroz poluotvorene griljeizlijeva se miris juhe od rajËice kakvu on najviπevoli.

©apatom doziva majku. Psa je htio po-milovati ali ne moæe ispruæiti ruku, neπto ga spu-tava da se pomakne, stoji nepomiËan. Pas gadobro razumije maπuÊi repom i lajuÊi.

Vidovita majËina ruka otvara vrata. Grlisina. Nije ga oËekivala. Joka joj vraÊa osjeÊaj ugodena lice. Nesretan sluËaj davno je preboljela, Jokije sve oprostila, i oko mu svoje iz glave darovala.Toplina sjeÊanja prostruji njezinim tijelom: bio jeumiljato dijete, dobar ak, najbolji. U πkoli jezabav-ljao djecu grimasama, πalama, knjige jeËitao dræeÊi ih naopaËke, a s vrha ograde recitiraotekstove iz povijesne Ëitanke. Jedanput je bioNapoleon, drugi put Selasije. Crtao je geome-trijskom preciznoπÊu desetke potpuno istih crteæa,na postavljeno pitanje: zaπto, odgovarao bi: sebiza uæitak. Nisu ga razumjeli. Preæalila je ona i novcrveni kiπobran od padobranske svile koji se ras-pao u krpice kad je Joka raπirio njegove æice i sko-Ëio, nekoliko puta, sa susjedova tri metra visokaoraha, sreÊom neozlijeen.Volio je letjeti. Æeliobih postati ptica ili πiπmiπ, zapisao je u proπaranuzadaÊnicu.

„Hajdemo za stol, Joka, skuhala sam tifinu paradajz Ëorbu, pusti priËe!"

„NauËio sam plesati, mamo, u lipnjuÊu skoknuti do New Yorka, na Broadway. Ja samplesaË, trenutno na praznicima", reËe Joka. Srediπ-nji prostor kuhinje pretvorio je odmah u podij zaples. Uzeo je metlu, okretao se, okretao. Kud on,tud i metla s njim.

Od tanjura i πalica vidio je reflektore,πareno svjetlo, glazbenike.

„Pogledaj me... sretan sam... ja samplesaË", vikao je okreÊuÊi se.

Psihoterapija ne pomaæe, ostao je isti,pomisli majka, Boæe, oprosti mi ako grijeπim.„Idemo veËerati!" rekla je mirna i spokojna. Nijesigurna da ju je Ëuo. „Poslije Êeπ progutati jednuzelenu i dvije srcolike tablete. Za ljepπi san, mojJoka", dodala je glasnije.A on je plesao i plesao...

•••••

• Na kraju dana Joka je nalaπtio cipele,iπËetkao laneno odijelo po duæini i πirini, naprt-njaËu s otpusnim pismom i Ëistom koπuljomnaslonio na vrata, da ju ujutro ne zaboravi te le-gao u krevet. Namjestio je kazaljke budilice naπest kako ne bi prespavao pravo vrijeme.

Ujutro, u πest i pet naπao se na stubiπ-tu. Medicinska sestra Tereza, u uniformi Ëasne,promatra Joku kako odlazi. Potpuno je izlijeËen,pomisli.

Hoda on s ispruæenim rukama priljub-ljenim uz tijelo, malo podignutih ramena, s gla-vom prema naprijed, i maskom finog gospodinana licu. Izbrojio je stotinjak koraka a onda sestidljivo okrenuo i ljupko nasmijeπio. Nigdje ni-koga. PoËeo je poskakivati s noge na nogu, raπirioruke daleko od tijela, baπ kao pri dolasku u usta-novu πest mjeseci ranije. Zanimljiv sluËaj, rekli suna odjelu za medicinska istraæivanja. Sagnuo jebradu, napuhao obraze zrakom i produæio daljeproizvodeÊi zvuk bumbara u letu.

Bzzzzzz...»eznuo je za ovim viken-dom, tri mjeseca sanjao je ovaj trenutak.

Noge su mu lake, savijaju se, a Ëizmegrabe metre, kilometre, nose ga dugom cestomslavonskom. MaËak u Ëizmama, sjetio se nakratkoistoimene priËe. TrËao je, do æuljeva i krvi, a ondase odluËio na bolje rjeπenje, auto-stopiranje.„Idete u Viljevo?" upitao je kamiondæiju. Ne do-Ëekavπi odgovor uskoËio je u kabinu teretnjakai pomislio: bitno je da se vozim u tom smje-ru.Tabla s natpisom LjESKOVICA ostala je dalekoiza kamiona. Maarski jezik Joka ne razumije, naupite vozaËa odgovarao je slijeganjem ramena,a onda su oboje zaπutjeli. Joka je pogledom pratioprijeeni put u vanjskom kutu retrovizora, a des-nom rukom provjerio stanje u postranom dæepu.Sve je tu. U dæepu je imao samo jedan rupËiÊ isvoj noæ.

Omamljen mirisom benzina i ugod-nom toplinom u kabini kamiona, Joka je zaklopiovjee i ubrzo se naπao u nekom polusnu. Krozglavu lete mu opsesivne slike iz djetinjstva: zrakesunca pleπu pred njim dok on hvata svoju sjenu,kriËe bijele guske u dvoriπtu ispred njegova jure-Êeg kotaËa, a u jesen, kao djeËak s deset godinana pleÊima, histeriËno pada ukoËen na zemlju,

*Dr. Ljljana KlasiËek-BencetiÊ, lijeËnica opÊe medicine u Naπicama, objavljuje kratke priËe u periodicima. Njezinubiografiju objavili smo u broju 91 uz priËu „Na putu". PriËa koju objavljujemo u ovome broju izmiπljena je i svakaje sliËnost s likom iz priËe sluËajna. Na nju ju je inspirirao posjet Domu za psihiËki bolesne odrasle osobe “Ljeskovica“,opÊina »aglin, Poæeπko-slavonska æupanija.

LjiljanaKlasiËek-BencetiÊ*

Povratak

77

©to Êe biti kad njih viπe nema?Kad oluja mrtva tijela nosi.Kad se smrt glasno, slatko smijeπiI nitko suze ne proli za njima.I bez njih æivot juri, hrli, vrtiMa πto su bili,„bogovi" ili niπta,Barem su jednaki u smrti.

•••••

O LI»ANKOSluπajkako kapi kiπeudaraju po prozorima napuπtenih kuÊa,negdje daleko u Lici ispod Velebita.Osluhnivjetar olujnikako slama grane starih borovanegdje daleko na jugu Lijepe naπe.Maπtajkako duπa usamljena, samatraæi srodnu duπu,i nigdje je ne naepa ne daj da umire sama.U mislima neka ti bude ljubav vjeËna,besmrtna jakai samilost za nemoÊne, slabe, krhke...πto ih ocean nosi i baca nemilosrdnou utrobi svojoj, u nepovrat.I ne daj da lava pred sobom spali sve,i iza sebe,ostavlja pustoπ i jad.Bori se snagom volje svojei gini za ono πto ti nije na dohvat ruke,negdje daleko, daleko...u snovima dolazi i odlazii ponavlja se u beskraj.I budi jaka kao bura orkanskaAl' ne ruπi sve pred sobom,ostavi nadu i mene, negdje u kutu sjeÊanja...

•••••

GOTOVO JEU pogledu jednom,meu nama je reËeno sve:Ti bludnica raπirenih nogu svakome,a ja, jadan uæasnut i zaljubljen u te.

U velikoj ravnoduπnosti odlaziπ,Za sobom ostavljaπ,nemirne noÊi,uplakane oËi,ruæe u procvatu,sebe,mene,uspomeneI nas....

Pokraj tvoje slikena stolu mom,polako venekaranfil bijelii ruπi se dom.

•••••

PIJANACViËe, galami, psuje, prijetiusred neke vinske klijeti. Slini, kaπlje, πmrca, grËi i do baËve stazu krËi.Pije vina, kisela, mutnajer kvaliteta nije bitna. Mrtav pijan pada, skaËe skida kaput, majcu, hlaËe.Via zmiju, maËku, miπai u gaÊe svoje piπa. Pije dalje i ne trijezni djeca, æena nek' su jezni.Sam sebe kudi, karaπto za piÊe ima dara. Sve πto kaæu njemu drugi nije vrijedno jednoj cugi.Svi su krivi πto on pijesudbu svoju oplakuje. Guna, plaËe, mrmlja, jada vani usred vinograda.VeÊ je kasno ide kuÊi,seoskim putem teturajuÊi. Æeni viËe: daj mi jesti, budi tiha sad Êe vijesti.OËi sklapa, glasno hrËeoko njega æivine trËe. I na stol glava pada bolje sutra u snu nada.

Sve se vrti, glava puca.Srce glasno, snaæno kuca. Mamuran je kad se budi, πto taj æivot njemu nudi!Osim piÊe i cigare,uspomene, rane stare. Svakog dana od poËetka: klet, pijanstvo, neka, neka.Svi ga znaju k'o pijanca,deci vina, dva"Studenca".

•••••

SVA–ARijeË po rijeË,rastanak.Korak po korak,odlazak.Dan po dan,zaborav.Godina po godina,sjeÊanja.I prolazi æivot,kao da nas nije ni bilo.Ostaje,na srcu rana,a u duπi bol...Zato πuti,to nam ne treba.

•••••

MI I SMRTSve polako nestaje u tami,Snovi, sreÊa, ufanija i nada.©to na zemlji nekad bili ljudi?Crta mala u knjizi æivota.Ptica leti, slomi krila, pada,od oluje nekada su jaËi,πto su stariji, to su viπe tiπiostaje im samo bol i bijeda....

Mladost ode πto su bili mila?Jedna cigla nad ciglom jednu kuÊu gradi,Vjetar puπe, njiπe i kuÊu sruπi,Crvi, zemlja jedu trula tijela.

Starost doe πto su oni reci?Cvijet cvjeta, dok ne vene miriπu ga æeneZvijezda sja, dok ne gasne gledaju je mnogiDio sunca sakriven u boci.

©to god bili, sada jesu manji.Svako veËe bez povratka ide dio njih.Gluhonijemi tonu u πutnji.U nekoj zbirci nepoznati stih.

• Youssef Abou Aldan, dr.med., mr. sc., specijalist epidemiologije, roenje 3. prosinca 1950. u gradu Hami, AR Sirija, gdje je zavrπio gimnaziju prirodnogsmjera. U bivπu Jugoslaviju doπao je 15. listopada 1969. i diplomirao na MEF-u u Zagrebu 1976.1987.g.je postao Magistrirao je 1987., a 1989. poloæiospecijalistiËki ispit iz epidemiologije. Objavio je desetak znanstvenih radovai napisao skripta iz mikrobiologije, infektologije i farmakologije za uËenikesrednje medicinske πkole u Pregradi gdje je bio predavaË. Radio je kao obiteljskilijeËnik u DZ-ima Kriæevci i Pregrada te kao epidemiolog u Kriæevcima i u

Hrvatskom zagorju. Sada radi kao vjeπtak HZMO-a u Bjelovaru. Bio je predsjednik radniËkog savjeta,direktor OOUR-a PZZ-a, voditelj zdravstvene stanice, predsjednik struËnog kolegija DZ-a Pregradate ravnatelj DZ-a Pregrada, Ëlan Upravnog odbora HLZ-a podruænice Krapinsko-zagorske te njezinpredsjednik. Stekao je priznanja Hrvatskog crvenog kriæa, civilne zaπtite i HLZ-a. Oæenjen je i ima dvasina. Pjesme piπe od 1967. na arapskom, a od 1974. i na hrvatskom jeziku.

Youssef Abou AldanlijeËnici pjesnici

oËima bolesnika

78

sumnju kako Êe teπko moÊi sâm obaviti taj„teæak" posao, samo se nasmijao i rekao „Ma-re, ne brini, sredit Êemo to on i ja!"

Naravno da sam strepio kada Êe sebarba pojaviti na vratima i bio sam spremanodmah poËeti urlati. Kad je stigao, pribor jeostavio u kuhinji i doπao k meni s darom. Bioje to „Matador", set metalnih dijelova za sas-tavljanje raznih igraËka. Mnogo godina poslijetakve setove izraivala je, doduπe ne takokvalitetno kao tvrtka „Matador", i „Mehano-tehnika" iz Izole.

„Evo, ovo sam ti donio na poklon.Davno sam to joπ kupio svom sinu ali on nijepokazivao interes za to. Vidiπ, nije ga ni raspa-kirao!" NeÊu opisivati svoje oduπevljenje, reÊiÊu samo da je moæda baπ taj dar bio uzrokmoga kasnijeg opredjeljenja za tehniku a nedruπtvene znanosti. Najvaænije je bilo da sam

u tom trenutku zaboravio zbog Ëega je barbauopÊe doπao. Dok sam se zabavljao raspakira-vajuÊi dar, on je donio pribor i pripremio injek-ciju.

„Ajde sad se na kratko okreni natrbuh," reËe i nasmijeπi se. „Uhvati se za ovemetalne πipke na uzglavlju i snaæno ih stisni!"Iako sa strahom, posluπao sam ga. Vjerojatnosam joπ uvijek bio u euforiji darovane igraËke.On mi skine pidæamu i ponovi neka stisnemsvom snagom metalne πipke, udarajuÊi mepritom lagano dlanom po debelom mesu. Jasam se sav usredotoËio na stiskanje metalnihπipki i zaboravio na straænjicu. Kad je barbaosjetio da miπiÊ straænjice nije napet ubo jeiglom i - za Ëas smo bili gotovi. Joπ se i danassjeÊam koliko sam bio u Ëudu da me gotovoniπta nije boljelo.

Tih tjedan dana uz novu igraËkuproπlo je vrlo brzo. Barbu je svaki dan doËekalaneka nova „tvorevina" od „Matadora", a onje onda na nju stavio bombon, malu Ëokola-dicu ili neku slasticu. Nakon dan-dva viπe ni-sam strepio od injekcije, ali bi πipke na kreve-tu, da su mogle, sigurno cviljele od boli kolikosam ih stiskao. Kao πto sam i sâm nekada urlaodobivajuÊi injekciju.

I dan-danas primjenjujem istu me-todu (opuπtanje miπiÊa), pa sam je primijenioi kad su mi vadili drenove nakon operacijesrca, uz doktorovo priznanje: „Ne sjeÊam sekad sam ikome ovako lako izvukao dren!"

A ja se prilikom svake injekcijesjetim svoga dobrotvora - barbe.

•••••

• Kad sam bio u æivotnim godi-nama koje su se joπ oznaËavale jednoznamen-kastim brojevima, bolestan i imao visoku tem-peraturu (ne znam je li to bio πarlah ili jakaupala krajnika), lijeËnik mi je propisao tretmanantibioticima, tada se to zvalo „penicilin". Tesu se injekcije trebale primati svakih πest sati.Majci se kosa na glavi dizala od pomisli kakvihÊe problema sada imati zbog mog paniËnogstraha od primanja injekcija. U ne tako rijet-kim sluËajevima kad sam ih trebao dobivati,morali su me dræati priljubljenog uz krevetdvojica, trojica jakih bolniËara dok mi je sestraubadala iglu u debelo meso.

Za taj problem saznao je i barbakoji je tada æivio u susjednom gradu. Kako jebio vojni lijeËnik imao je moguÊnost nabavititada prve doze jakih penicilina od milijun iliviπe jedinica, ne sjeÊam se viπe, i takve su sedavale jednom dnevno. I ne samo to, obeÊaoje da Êe svaki dan, kroz tjedan dana koliko jekura trebala trajati, dolaziti kod nas i osobnomi davati injekcije. Na maminu izraæenu

Kako je barba ukloniostrah od injekcije

Duπko Sambunjak, dipl. ing. (roen 1943),autor bloga "Semper contra"

“Barba“ iz ove pripovjesti bio jedr. Slavomir Sambunjak (1903-1978), vojni lijeËniki svojedobno ravnatelj vojne bolnice u Varaædinu

79

Na dan smrti dosta se πalio a na-veËer je svirao na glasoviru u svojoj sobi. Od-jednom mu je naglo pozlilo i pozvao je po-moÊ. Udarila ga kap te je umro za kratko vri-jeme, vjerojatno od moædanog udara (krva-renje) uslijed poviπenoga krvnog tlaka.

Vinko Æganec(1890.-1976.)

Roen je 1890. u Vrati-πincu. Bio je poznati hr-vatski etnomuzikolog iskladatelj. Osobito sebavio narodnim melo-dijama rodnog mu Me-imurja. Ob j a v i o j emnoge zbirke narodnihpjesama te pisao studije

i Ëlanke na istu temu. Glazbu je uËio najprijekao samouk a potom kod prof. Dugana.

Njegove poznatije zbirke su "Hrvat-ske puËke popijevke iz Meimurja" i "Narodnepopijevke Hrvatskog zagorja".

Bio je dugo razmjerno zdrav, zah-valjujuÊi i terenskom radu. U visokoj starostizadnjih pola godine æivota bio je tromiji i ma-nje aktivan ali potpuno pokretan, te je aktivnostvarao do samoga pada kada je slomio kuk.Supruga dræi da je moæda pao zbog nagleslabosti udova.

BuduÊi da je iza poslije toga biobudan i pogledom kontaktirao s okolinom,postoji moguÊnost da je tada nastupio moæ-dani udar s desnostranom klijenuti i moæda-nom afazijom koja je mogla sprijeËiti aktivnokomuniciranje s okolinom. Bio je odveden ubolnicu ali je nakon dijagnostiËkog i terapij-skog ambulantnog postupka bio vraÊen kuÊi,gdje su njegu nastavili supruga i rodbina.

Stanje se nije popravljalo, prehranaje bila oteæana te mu se nakon mjesec dana, pred smrt, stanje naglo pogorπalo uz oteæano

disanje i, vjerojatno, vruÊicu. Pozvana hitnapomoÊ dala mu je lijekove i kisik, ali veÊ istidan Æganec je umro, uz postavljenu dijagno-zu upale pluÊa.

Miroslav MagdaleniÊ(1906.- 1967.)

Hrvatski skladatelj MagdaleniÊroen 14. srpnja 1906. u »akovcu a poznatje po uvrπtavanju folklornih elemenata izrodnog Meimurja u svoja djela. Studirao jena Glazbenoj akademiji u Zagrebu u klasiBerse i Odaka. Nakon zavrπenog studija uZagrebu odlazi u Budimpeπtu na postdip-lomski studij muziËkog folklora i kompozicijekod Zoltana Kodalyja.

Neke od njegovih poznatijih skladbisu gudaËki kvartet uz solo pjesmu "Na terasinebodera", kantata "Mladost" na rijeËi Vladi-mira Nazora i dva simfonijska plesa. Takoerje dovrπio humoristiËnu operu "Krapinski su-dec". Bavio se i publicistiËkim radom: "Solfe-ggio na osnovu narodnog muziËkog izraza"i "Osnove tonskog sloga, I i II" za koje je zbognovog pristupa prouËavanju glazbe dobionagradu grada Zagreba 1967. godine.

Tijekom æivota nije bolovao od te-æih bolesti. Prema ranijim podacima, sada veÊpokojne skladateljeve supruge, a nedavno ipo sjeÊanju sina, g. Mladena MagdaleniÊa,zbog sjedilaËkog naËina æivota s vremenomje postao izrazito debeo te je poËeo dobivatiprobavne, napose æuËne poteπkoÊe, a imao jei bubreæne kamence, no nije patio od veÊihtegoba. Ipak je imao poteπkoÊe kod sjedenjatako da je nastojao veÊinu svoga posla raditiu stojeÊem stavu.

Nekoliko mjeseci prije smrti poæutioje te se na pretragama ustanovilo da je æuticauzrokovana opstrukcijom kamenaca u æuËnimvodovima. Nakon bolniËke obrade je operirante su mu izvaeni veÊi æuËni kamenci. Kako sestanje nije bitno poporavljalo, operiran je dru-gi put, da mu se odstrani i pijesak iz æuËnogmjehura.

Zbog pogorπanja stanja operiran jei treÊi put te je umro pod znakovima sepse, ana samome naglom kraju vjerojatno zbogpluÊne embolije.

•••••

• Maleno hrvatsko podruËje Me-imurje, dugo pod maarskom vlaπÊu, zadr-æalo je svoj hrvatski identitet zahvaljujuÊiprosvjeti, a naroËito crkvi koja je zadræala unarodu hrvatski govor, pismo ali i glazbu. Odmeimurskih skladatelja tijekom zadnjih viπeod dva stoljeÊa bilo je njih nekoliko znaËajnih.Iako roeni u Meimurju, oni su Ëesto radiusavrπavanja æivjeli i djelovali i u drugim kra-jevima. NajznaËajniji meu njima je Josip©tolcer Slavenski, koji je ostvario velikemeunarodne uspjehe, a o kojemu je bilarijeË u LN broj 92. Ovdje navodimo joπ trojicupo kronoloπkom redu roenja.

Fortunat PintariÊ(1798.- 1867.)

PintariÊ je bio franje-vac koji je svoj interesza glazbom zadovoljiosam tako da se na krajuprometnuo u vrsnogasamoukog orguljaπa.Roen je 1798. u »ako-vcu a umro je 1867. uKoprivnici. Od 1836.do 1857. πto je njego-

vo glazbeno najzanimljivije razdoblje - æivioje u Varaædinu gdje je i radio kao gimnazijskiprofesor.

Posebno mu se sviala crkvenaglazba, πto ga je potaknulo da svoj æivot pro-vede kao sveÊenik. Najpoznatije njegovodjelo je "Crkvena lira" s hrvatskim i latinskimtekstovima i napjevima. Bio je pristaπa ilirskogpokreta, πto se vidi u njegovu radu jer je pisaoi rodoljubne pjesme, budnice i klavirskekoraËnice. Poslije je bio samostanski gvardijanu Virovitici i Koprivnici.

Objavu svoga kantuala nije doæivioiako je naπao mecene u biskupu Strossmayeruijednog tiskara u Zagrebu. Umro je naglomsmrÊu u Koprivnici.

Sudbinepoznatih skladateljaiz Meimurja

Gordan RujevËan, Mijo Bergovec, ©tefanija Oæimec-Vulinec, Darko Breitenfled

biopatografije

81

kalendar struËnog usavrπavanja

UREDNI©TVO NE ODGOVARA ZA PODATKE U OVOM KALENDARU JER SU TISKANIONAKO KAKO SU IH ORGANIZATORI DOSTAVILI

• e d u k a c i j a t i j e k o m c i j e l e g o d i n e •Tjedno aæurirani raspored trajne medicinske izobrazbe nalazi se na web stranici : www.hlk.hr

Kongresi,simpozijii predavanja

UpuÊujemo organizatore da struËne skupove prijavljujuiskljuËivo putem web stranice Hrvatske lijeËniËkekomore (www.hlk.hr) na kojoj se nalazi aplikacija zapostupak trajne izobrazbe. U navedenoj aplikacijipotrebno je ispuniti sve obvezatne rubrike.Za sva pitanja vezana uz pristup aplikaciji moæete seobratiti kod ge Tatjane BabiÊ, dipl.iur. i ge FulvieAkrap u Komoru, na telefon: 01/45 00 830 i fax 01/46 55 465.•Organizatori koji struËne skupove joπ uvijek prijavljujuna obrascima Komore, moraju ispunjene obrasce poslatiizravno u Hrvatsku lijeËniËku komoru, Povjerenstvu

za medicinsku izobrazbu lijeËnika, ©ubiÊeva 9, Zagreb ilina fax: 01/4655-465.•Za prijavu struËnog skupa u Kalendaru «LijeËniËkih novinaflmolimo organizatore da na gornje brojeve telefona ili na e-mail dostave slijedeÊe podatke: naziv skupa, organizatora,mjesto, sat i datum odræavanja skupa, kontakt osobu, telefon,fax, e-mail i kotizaciju. Organizatori koji æele viπe prostora iliæele priloæiti program kao umetak «LijeËniËkih novinafl,pogotovo s logotipom i ilustracijama, trebaju isto dogovoritis poduzeÊem za marketing «Bonamarkfl (Zagreb, Amruπeva10, tel/fax: 01 4922 952, tel 01/4818 603) i to po pos-tojeÊem cjeniku za oglaπavanje u «LijeËniËkim novinamafl.

KRATICEAMZH - Akademija medicinskih znanostiHAZU - hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHD, genitiv HD-a - Hrvatsko druπtvoHLK, gen. HLK-a - Hrvatska lijeËniËka komoraHLZ, gen. HLZ-a - Hrvatski lijeËniËki zborHZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvoKB - KliniËka bolnicaKBC - KliniËki bolniËki centarMEF, gen. MEF-a - Medicinski fakultetMZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RHOB - OpÊa bolnicaPZZ - Primarna zdravstvena zaπtitaSB - Specijalna bolnica•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

TeËajevi iz kardiopulmonalne reanimacijeTijekom 2011. godineSplit, doc.dr.sc. Mladen RakiÊ, mob.: 098/423-455, fax.: 021/556-580,e-mail: mladen.rakic@st.htnet.hr, dr. M. Lojpur, mob.: 091/5242-806Rijeka, koordinator teËaja dr. Fred Zeidler, tel.: 051/217-223,e-mail: fred.zeidler@ri.htnet.hrOsijek, koordinator teËaja dr. Zlatko Houra, tajnica Dobrila Beljakov,tel. 031/511-502Slavonski Brod, tajnica teËaja sr. Draæenka Nikolovska, tel. 035/447-122/2291.200,00kn

TeËajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeÊa zareanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskogdruπtva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËajevi naprednog odræavanja æivota za odrasle (ALS-AdvancedLife Support) i djecu (EPLS-European Paediatric Life Support) EuropskogvijeÊa za reanimatologiju HLZ-aTijekom cijele godine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Slavonskom Brodu,Dubrovniku, Koprivnici, Zadru, Poæegi i ©ibenikuSve detaljne informacije nalaze se na www.crorc.org StruËna izobrazba i obnova znanja iz podruËja zaπtite odionizirajuÊih zraËenja pri radu s rendgen ureajimaHrvatski zavod za zaπtitu od zraËenjaHrvatska - permanentnoDr.sc. Dragan Kubelka, dipl.ing., tel.: 01/660-10311.400,00kn

UltrazvuËna dijagnostika djeËjeg kukaHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, Klinika za djeËje bolestitijekom 2010. god.Nevenka ValiËeviÊ, tel.: 01/4600-2145.200,00kn

Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih teËajevatijekom 2011.god.BLS (Basic life support - Osnovno odræavanje æivota), kotizacija 300,00knOpskrba diπnog puta u CPR-u, kotizacija 400,00knVenski put i lijekovi u CPR-u, kotizacija 300,00knDefibrilacija i monitoring, kotizacija 400,00knKatedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeËenje, MEFSveuËiliπta u RijeciRijeka, Kabinet vjeπtina, tijekom 2010. godineDiana Javor, tel. 051/407-400, fax./tel.: 051/218-407, e-mail: djavor@medri.hrHrvatsko psihijatrijsko druπtvo - Prepoznavanje i lijeËenje depresije i anksioznihporemeÊaja - uloga lijeËnika PZZ - 140 radionicaDr. Patricija Delimar, tel.: 01/2481-234

Edukacija iz neurofizioloπke tehnike - Evocirani potencijaliKBC Zagreb, Rebro - Klinika za neurologijuKontinuirana individualna edukacijaPapo Æeljka, tel.: 01/2388-352200kn po danu edukacije

Primjena harmoniËnog rezaËa u kirurgijiKBC Split, Klinika za kirurgiju KriæineJandra Rafanelli, tel.: 021/557-4811.200,00kn

«LijeËenje boli i primjena analgetikafl (on-line)«Cybermedfl d.o.o. i HD za kliniËku farmakologiju i terapijuwww.cybermed.hr

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, tijekom cijele godineDr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-718,e-mail: dmiklic@hotmail.com3.500,00kn

TeËaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBC Zagreb, Klinika za pedijatrijuZagreb, jednom mjeseËnoDr. D. MiloπeviÊ, tel.: 4920-013, mob.: 091/7213-113

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanostflKB «Sestre milosrdnicefl, Klinika za neurologijuZagreb, svaki zadnji Ëetvrtak u mjesecuDr.sc. Hrvoje HeÊimoviÊ, tel.: 01/3787-731, e-mail: hecimovic@inet.hr

Antimikrobno lijeËenje najËeπÊih infektivnih sindromaHLZ, HD za urogenitalne i spolno prenosive infekcijeZagreb, Slavonski Brod, Osijek, Split, Mostar, »akovec, Poæega, Rijeka, Zadar,PulaJasminka Blaha i Arijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-191; 4603-190,fax.: 01/4603-295300,00kn

Painmanagement - nove smjernice lijeËenja boli12 mjesta i gradova u Hrvatskoj«Belupofl d.d.Jadranka JanËiÊ BabiÊ, tel.:01/2481-237

Prave mjere za GERBHrvatsko gastroenteroloπko druπtvoZagreb, Nova Gradiπka, Sisak, Duga Resa, Varaædin, »akovec, Zabok, Krapina,Osijek, Lipik, VinkovciJasna Krupica, tel.:01/3778-896

Influenca: Uvijek aktualna i opasna bolestSekcija za respiratorne infekcije HD za infektivne bolesti HLZ-aZagreb i æupanijska srediπta tijekom 2010. god.Jasminka Blaha, tel.: 01/4603-191, fax.: 01/4603-295, e-mail: jblaha@bfm.hr300,00kn

Kompjutersko navoenje u kirurgiji koljenaKlinika za ortopediju LovranLovran, tijekom cijele godineNataπa MoæetiÊ, tel.: 051/710-212200,00kn

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinika za neurologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb, Referentnicentar MZSS RH za epilepsijuKontinuirana individualna edukacija tijekom cijele godine u trajanju od 30radnih danaDoc.dr.sc. Sanja Hajnπek, tel.: 01/2388-374, 2388-358e-mail: centar-za-epilepsiju@net.hr200kn po danu edukacije

Gerontoloπke tribine za lijeËnike PZZNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske æupanijeHelena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/358-728Tijekom 2011. god.

Dijagnostika i lijeËenje urogenitalnih i spolnoprenosivih infekcijaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-aZagreb, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran MihaljeviÊ", Zavod zaurogenitalne infekcije, Mikrobioloπki laboratorij, Laboratorij za molekularnudijagnostiku, Imunoloπki laboratorij, HZJZ - Sluæba za mikrobiologiju, Odjelza virologiju, Odsjek za dijagnostiku klamidijskih infekcijaArijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295- Individualna edukacija

Suvremeni pristup dijagnostici i lijeËenju urogenitalnih ispolnoprenosivih infekcijaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-a, Referentni centarMZSS RH za infekcije mokraÊnog sustavaArijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295Zagreb, Dubrovnik, Split, Osijek, Rijeka, Varaædin, Slavonski Brod, Koprivnica,Karlovac, ©ibenik, Zadar2010.god.

Javnozdravstveni struËni sastanci u HZJZ-uHZJZ ZagrebMjeseËno, tijekom 2011. god.Dr. Ivan Pristaπ, tel.: 01/4863-243, e-mail: ivan.pristas@hzjz.hr, www.hzjz.hr

Unapreenje zdravlja ljudi treÊe æivotne dobi (gerontoloπkeradionice)Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanijeGrad Cres, tijekom 2011.god.Helen GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija - Pedijatrijska sekcijaKBC Rijeka, Klinika za djeËje bolestiRijeka, jednom mjeseËnoMr.sc. Neven »aËe, dr.med., tel.: 051/659-111

Izobrazba kandidata za stalne sudske vjeπtakeHLKZagreb, tijekom 2011.god.Tajana Koπtan, Tatjana BabiÊ, tel.: 01/4500-8308.500,00kn

NajznaËajniji problemi urogenitalnog sustavaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-aZagreb, Split, Osijek, Rijeka, Varaædin, Sl.Brod, Korpivnica, Karlovac, ©ibenik,ZadarArijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Tijekom 2011., druga srijeda u mjesecuDr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

TeËaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB „Sestre milosrdnice", Kl. za internu medicinu - Zavod za kardiovaskularnebolestiZagreb, tijekom 2011. - trajna edukacijaProf.dr.sc. Vjeran NikoliÊ Heitzler, dr.med., tel.: 01/3787-93712.000,00kn

TeËaj iz medicinske akupunktureHD za akupunkturu HLZ-aZagreb, tokom 10 mjeseci, jedna subota i nedjelja mjeseËno (po 8 sati)Dr. Dalibor Veber, e-mail: dr.thew@yahoo.com, mob.: 095/3254-267http://www.medicinska-akupunktura.com15.000,00kn

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom jeseni 2011.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

82

83

kalendar struËnog usavrπavanja

IV. simpozij o lijeËenju ovisnikaHLZ, HD za alkoholizam i druge ovisnostiPrimoπten, 24.-25.03.2011.Prof. Lana Sakoman, tel.: 01/3787-750

1. seminar iz kreativne pshofarmakoterapije„Penta" d.o.o.Osijek, 24.-26.03.2011.Nikica ÆuniÊ, tel.: 01/4553-290650,00kn

VI hrvatski sastanak o kardiovaskularnim intervencijama smeunarodnim sudjelovanjemRadna skupina za intervencijsku kardiologiju Hrvatskog kardioloπkog druπtvaDubrovnik, 24.-27.03.2011.„Spektar putovanja" d.o.o., Jelena KrmiÊ, tel.: 01/4862-607

Ultrazvuk abdominalnih organaHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 24.03. - 28.05.2011.Ingrid BegiÊ, mob.: 091/7613-6779.500,00kn

Strukturirani kliniËki intervju za poremeÊaje s Osi I i II DSM-IV (SKID-I, SKID-II) i Dijag. i terap. algoritmi u psihijatrijiNaklada SlapZagreb, 25.03.2011.Valentina RuæiÊ, tel.: 0176313-044800,00kn + PDV

KliniËka endokrinologijaMEF SveuËiliπta u Zagrebu, KBC Zagreb, Zavod za endokrinologijuZagreb, 25.-26.03.2011.SunËana Zgaga, tel.: 01/2376-036

2. kongres Koordinacije hrvatske obiteljske medicineKoordinacija hrvatske obiteljske medicineZagreb, 25.-26.03.2011.Conventus Credo d.o.o., tel.: 01/4854-696, fax.: 01/4854-580,e-mail: veronika@conventuscredo.hr

Kontroverze u humanoj reprodukciji, kontracepciji i mediciniu menopauziHD za humanu reprodukciju i ginekoloπku endokrinologiju HLZ-aZagreb, 25.-26.03.2011.Jadranka Kontent, tel./fax.: 01/4604-723, e-mail:jadranka.kontent@gmail.com; Marina Goldstajn, tel./fax.: 01/4604-743, e-mail: marina.goldstajn@gmail.com1.000,00kn za specijaliste, 500,00kn za specijalizante

OCT teËaj Hrvatskog oftalmoloπkog druπtva smeunar.sudjelovanjemHrvatsko oftalmoloπko druπtvoRovinj, 25.-27.03.2011.Prof.dr.sc. Zoran Vatavuk, tel.: 01/3787-359

Suvremena otoimplantologija i neuro-otologijaSekcija za otologiju i neuro-otologiju HD za otorinolaringologiju i kirurgijuglave i vrataUmag, 25.-27.03.2011.Marica GrbeπiÊ, prof., tel.: 01/3787-360

Osnovni principi provedbe DDD mjera u praksi (stanje-mjere-rokovi- obrada-tehnika-zaπtita-prosudba)KoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom proljeÊa 2011.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

Darivanje organa i transplantacijska medicina u HrvatskojC.T. - Poslovne informacije d.o.o. (»asopis Medix)Oæujak, travanj i svibanj 2011. Dragan BraliÊ, tel.: 01/4612-083, mob.:098/289-819, www.medix.com.hrtest u Ëasopisu

OÆUJAK

UltrazvuËna dijagnostika skrotalne regijeHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 21.03.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

DDD i ZUPP '11 - prva linija borbe protiv zaraznih bolestiKoruniÊ d.o.o.Pula, 22.-25.03.2011.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-3411.000,00kn

MoguÊnosti kombinacije diuretika i blokatora Ca-kanala ulijeËenju arterijske hipertenzijeBelupo d.d.GospiÊ, 23.03.2011.Dr. Mirela MarkoviÊ, tel.: 01/2411-404

Svjetski dan tuberkuloze 2011-03-02Zavod za javno zdravstvo æupanijie Splitsko-dalmatinskeSplit, 23.03.2011.Anamarija JurËev-SaviËeviÊ, tel.: 021/401-151

3. hrvatski kongres o nuspojavama psihofarmaka smeunarodnim sudjelovanjemHDza kliniËkuk psihijatriju HLZ-aRovinj, 23.-27.03.2011.Dr. Oliver Kozumplik, tel.: 0173780-6661.600,00kn

Kardiokirurπko zbrinjavanje trauma prsiπtaHrvatski zavod za telemedicinu i KBC SplitSupetar, KorËula, Vela Luka, Mljet, Vis, Lastovo, 24.03.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Novi pristupi u lijeËenju kroniËne venske insuficijencijeKB SplitSplit, 24.03.2011.Dr. Lina MiriÊ, tel.: 021/557-453150,00kn

Meunarodni simpozij o homeaoptskoj mediciniHrvatsko homeopatsko medicinsko druπtvoZagreb, 24.03.2011.Helena JoviËiÊ Karre, mob.: 098/792-921150,00kn

Hrvatski registar kardiokirurπkih bolesnikaHD za kardiotorakalnu kirurgiju i anesteziologiju HLZ-aZagreb, 01.04.2011.Dr. Vedran ΔoriÊ, mob.: 098/292-323

Suvremeni pristupi u dijagnostici i lijeËenju tumora dojkeMEF SveuËiliπta u OsijekuOsijek, 01.-02.04.2011.Miπo Debeljak, mob.: 091/2241-420, tel.: 031/399-612, fax.: 031/512-833,e-mail: mdebeljak@mefos.hr800,00kn specijalisti, specijalizanti i znanstveni novaci 400,00kn

Napredni ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanja - International trauma Life Support -podruænica HrvatskaRavna gora, 01.-03.04.2011.e-mail: tvpervan@gmail.com2.500,00kn

3. hrvatski Cochrane simpozijMEF SveuËiliπta u SplituSplit, 02.04.2011.Dalibora Rako, tel.: 021/557-920150,00 - 350,00kn

Prva koferencija lijeËnika ruralne medicine Hrvatske smeunarodnim sudjelovanjemKoordinacija hrvatske obiteljske medicineKutina, 02.04.2011.Tanja Pekez Pavliπko, mob.: 09176333-370200,00kn

Drugi hrvatski i prvi jadranski kongres farmakoekonomike iistraæivanja ishoda lijeËenja s meunarodnim sudjelovanjemHLZ, HD za kliniËku farmakologiju i terapiju, O-tours d.o.o.Rovinj, 06.-09.04.2011.Damir PuljiÊ, tel.: 01/4831-444

Prevencija ateroskleroze - hipertrigliceridemija kao ËimbenikrizikaHLZ, HD za aterosklerozuZagreb, 07.04.2011.Marija Horvat, tel.: 01/2388-772

KroniËni virusni hepatitisi - dijagnoza, terapija i praÊenjeHrvatski zavod za telemedicinuKorËula, Vela Luka, Mljet, Supetar, Vis i Lastovo - 07.04.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

20. dani Ramira i Zorana BujasaFilozofski fakultet, Odjel za psihologijuZagreb, 07.-09.04.2011.Daria Rovan, tel.: 01/6002-380350,00kn

10. kongres osoba sa πeÊernom boleπÊu HrvatskeHrvatski savez dijabetiËkih udruga©ibenik, 07.-10.04.2011.Nataπa Δuk Roland, tel.: 01/4847-807400,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

84

Radionica manualne medicine - Donji ekstremitetiHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 26.03.2011.TonÊi ©titiÊ, mob.: 095/8300-766, e-mail: fizioterapeut@fizioterapeut.net800,00kn

Sportska rekreacija u funkciji unapreenja zdravljaHrvatsko druπtvo za sportsku medicinuOsijek, 26.03.2011.-urica KamenariÊ, tel.: 01/3658-619350,00kn

ABA program - cjelovit pristup razvoju komunikacije i govoraPreventivno-edukacijski centar „Adduco"Zagreb, 26.03.2011.Nataπa ©uniÊ, mob.: 091/3219-777350,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 28.03.-01.04.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

Ultrazvuk u ginekologiji i porodniπtvuMEF SveuËiliπta u Zagrebu, KB „Sveti Duh", Klinika za ginekologiju iporodniπtvoZagreb, 28.03. - 22.04.2011.Smiljka MaËvanin, KB „Sveti Duh", Klinika za ginekologiju10.000,00kn

6. hrvatski i 1. regionalni kongres o osteoporoziHrvatsko druπtvo za kalcificirana tkivaRovinj, 30.03. - 03.04.2011.Romana Blaæek, tel.: 01/4566-812, e-mail: romana.blazek@mef.hr1.100,00kn

V. savjetovanje „Zaπtita na radu u regiji Alpe-Jadran"Zavod za istraæivanje i razvoj sigurnosti d.d.Opatija, 31.03. - 01.04.2011.Kreπimir Telebec, tel.: 01/6111-334980,00kn + PDV

Novosti u kliniËkoj genetici: Molekularna dijagnostika, terapijai prevencija facio-skapulohumeralne miπiÊne distrofije (FSHD)Druπtvo za kliniËku genetiku HrvatskeZagreb, 31.03. - 01.04.2011.Prof.dr.sc. Nina Canki-Klain, tel.: 01/4596-851750,00kn, za specijalizante, znanstvene novake i Ëlanove DKGH 350,00kn

Hitna medicina u deset korakaMEF SveuËiliπta u Zagrebu, Katedra za internu medicinu, Kl. za unutarnjebolesti KB „Sestre milosrdnice"Dubrovnik, 31.03. - 03.04.2011.Dr. Vjekoslav RadeljiÊ, mob.: 099/3787-046, e-mail: radeljic@kbsm.hr600,00kn

TRAVANJ

Imunoloπki posredovana aterosklerozaHLZ, HD za alergologiju i kliniËku imunologijuZagreb, 01.04.2011.Dr. Marinko ArtukoviÊ, tel.: 01/3712-107, mob.: 091/7381-01080,00/50,00kn

85

kalendar struËnog usavrπavanja

StatistiËka obrada podataka u biomedicinskim istraæivanjimaMEF SveuËiliπta u RijeciRijeka, 08.-09.04.2011.Mladen PetroveËki, tel.: 051/651-2552.100,00kn

Alexander tehnikaUdruga za promicanje edukacije fizioterapeutaZagreb, 08.-10.04.2011.Tomislav Perica, bacc.fizioterap., mob.: 098/9655-435,e-mail: upefhr@gmail.com1.800,00kn

TreÊi proljetni susreti u Klanjcu: „Zdravstveni turizam: voda,zdravlje, kultura"Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, HLZ, Grad KlanjecKlanjec, 08.-10.04.2011.Snjeæana Ricijaπ, tel.: 049/500-878, e-mail: gkk@post.t-com.hr,g_ivanisevic@hotmail.com300,00kn

Gdje prestaje konzervativno a poËinje operacijsko lijeËenje ukoπtano-zglobnoj kirurgiji? Kada je vrijeme za umjetni zglob?Conventus Credo d.o.o.Zagreb, 09.04.2011.Conventus Credo d.o.o., Veronika JuriÊ, mob.: 099/4406-728tel.: 01/4854-696, fax.: 01/4854-580, e-mail: veronika@conventuscredo.hr

KroniËna venska insuficijencija - Sklerozantna terapijaKBC Zagreb, Klinika za koæne i spolne bolesti, MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 09.04.2011.Gordana DuËkiÊ, tel.: 01/2368-915, fax.: 01/2379-911,e-mail: branka.marinovic@kbc-zagreb.hrspecijalisti 300,00kn, specijalizanti 150,00kn, za radionicu 200,00kn

AlergijeMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 09.04.2011.Mario Cvek, tel.: 01/4590-270, mob.: 091/5392-866400,00kn

Glavobolje u kliniËkoj praksiMEF SveuËiliπta u Zagrebu, KBC Zagreb, Klinika za neurologijuZagreb, 09.04.2011.Jagoda ©tafa, tel.: 01/2388-149, fax.: 01/2321-672, e-mail: jstafa@mef.hr500,00kn

Hrvatska proljetna pedijatrijska πkolaHLZ, Hrvatsko pedijatrijsko druπtvo, HD za πkolsku i sveuËiliπnu medicinu,Hrvatska udruga medicinskih sestara - Pedijatrijsko druπtvo, KBC SplitSplit, 11.-15.04.2011.Prof.dr.sc. Vjekoslav Kræelj, tel.: 021/556-303, fax.: 021/556-590,e-mail: krzelj@kbsplit.hr, www.kbsplit.hr/hpps.htm1.000,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 11.-15.04.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

177. Gerontoloπka tribinaCentar za gerontologiju ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 12.04.2011.Marica LukiÊ, dipl.med.techn. tel.: 01/4696-164,e-mail: marica.lukic@stampar.hr

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 13.04.2011.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar. hr

Osnovni teËaj laparaskopske kirurgije Aesculap AkademijeAesculap akademija d.o.o.Zagreb, 13.-15.04.2011.Sonja ©ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-7722.200,00kn specijalizanti, 3.000,00kn specijalisti

8. simpozij Hrvatskog druπtva za zaπtitu od zraËenjaInstitut za medicinska istraæivanja i medicinu rada, Institut Ruer BoπkoviÊ,Dræavni zavod za radioloπku i nuklearnu sigurnostKrk, 13.-15.04.2011.Gina Branica, tel.: 01/4682-6541.200,00 rana, 1.500,00 puna kotizacija

Javnozdravstvena tribina: Zagreb - zdravi grad- PreporuËene vrste namirnica i jela u planiranju πkolskihjelovnika za uËenike osnovnih πkolaZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 14.04.2011.Marija ©kes, prof.rehab., dr. Ana Puljak, tel.: 0174696-332, 4696-175

Osmi hrvatski psihijatrijski daniHrvatsko psihijatrijsko druπtvoOpatija, 14.-17.04.2011.Vivian Michel-Kranjec, prof., tel.: 01/2388-3941.000,00kn

TeËaj Cyriax - modul 2Udruga za promicanje edukacije fizioterapeutaZagreb, 14.-18.04.2011.Tomislav Perica, mob.: 098/9655-4352.400,00kn

VIII. susret intervencijskih radiologa Hrvatske s meunarodnimsudjelovanjem sIRcro 2011HLZ, HD radiologa, Sekcija za intervencijsku radiologijuRab, 14.-17.04.2011.Dr. Nikola Ivan Lederer, dr. Marko Slavica, KB „Merkur", tel.: 01/2341-413

Hitnosti u kliniËkoj mediciniMEF Zagreb, KBC ZagrebZagreb, 14.-16.04.2011.Helena Globan, tel.: 01/2367-4651.500,00kn

Neuropatija i kroniËna bolMEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb, Klinika za neurologijuZagreb, 15.04.2011.Milica Jug, vft, tel.: 01/2388-116600,00kn specijalisti, 200,00kn specijalizanti

kalendar struËnog usavrπavanja

86

Hrvatsko-slovenski ultrazvuËni kongres - 2. zajedniËki kongresHD za ultrazvuk u medicini i biologiji HLZ-a i Zdruæenja zarabo ultrazvoka v medicini SZDDepol Komunikacije d.o.o.Rovinj 05.-07.05.2011.Daria Papo, e-mail: daria@depol.org; Svjetlana VukiÊ,e-mail: svjetlana@depol.org, tel.: 01/2444-333, fax.: 01/2431-478Rana kotizacija (prije 14.04.2011.) - Ëlanovi 160,00EUR,neËlanovi 250,00EUR, specijalizanti 120,00EURKasna kotizacija (poslije 14.04.2011.) - Ëlanovi 200,00EUR,neËlanovi 300,00EUR, specijalizanti 160,00EUR, osobe u pratnji 75,00EUR

4. kongres hrvatskih dermatovenerologa s meunarodnimsudjelovanjemHDVD HLZ-aOsijek, 05.-08.05.2011.Dr. Nives Pustiπek, ga. Nina AnzuloviÊ, tel.: 01/4862-600Do 01.02.2011. - 1.500,00kn, specijalizanti 500,00kn, od 01.02.2011.2.000,00kn, specijalizanti 750,00kn

Aktualnosti zdravstvenog zakonodavstva i pravne praksePravni fakultet SveuËiliπta u SplituNovalja, 06.-07.05.2011.Doc.dr.sc. Mirko KlariÊ, mob.: 091/7203-629800,00kn

Skup u spomen na Boæidara ©piπiÊaKBC Zagreb, Klinika za ortopediju, MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 07.05.2011.Boæica PetkoviÊ, tel.: 01/2368-986

Cyriax pristup - Modul 1Udruga za promicanje edukacije fizioterapeutaZagreb, 07.-11.05.2011.Tomislav Perica, bacc.fizioterap., mob.: 098/9655-435,e-mail: upefhr@gmail.com2.800,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 09.-13.05.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije: Suicidalnostu djeËjoj i adolescentnoj dobiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ, KukuljeviÊeva 11Zagreb, 10.05.2011.Dr. Enes KuπimiÊ, tel.: 01/4862-52460,00kn

9th European Pediatric Neurology Society Congress2nd European Congress for Pediatric Neurology Nurses andEEG/EMB Technicians40. Simpozij Hrvatskog druπtva za djeËju neurologijuHLZ, HD za djeËju neurologijuCavtat, 11.-14.05.2011.Congress Secretariat, e-mail: info@epns2011.com, tel.: 01/2388-704,mob.: 091/1218-535, fax.: 01/2421-894EPS and HDDN member from Croatia 300 EURO, za ostaloinfo@epns2011.com

VIDEO simpozij - Plastika abdominalne stjenke (Autoriziranevideo snimke operacija)HLZ, HD za plastiËnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgijuZagreb, 15.04.2011.Zlatko VlajËiÊ, mob.: 098/607-760500,00kn

Hitna stanja u alergologijiMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 15.-16.04.2011.Aida BegoviÊ, tel.: 01/6391-206700,00kn

Radionica manualne medicine - Lumbalna kraljeænicaHrvatski zbor fizioterapeutaOpatija, 16.04.2011.TonÊi ©titiÊ, mob.: 095/8300-766, e-mail: fizioterapeut@fizioterapeut.net800,00kn

Vrijednost neuroradioloπkih metoda u dijagnostici epilepsijadjeceHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 18.04.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

KroniËni virusni hepatitisi - dijagnoza, terapija i praÊenjeHrvatski zavod za telemedicinuKorËula, Vela Luka, Mljet, Supetar, Vis i Lastovo, 21.04.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Profesija lijeËnik izmeu gratifikacije i osudeHrvatsko katoliËko lijeËniËko druπtvoRijeka, 30.04.2011.Vanja Grbac Gredelj, mob.: 098/443-818

SVIBANJ

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije: ZnaËajusklaenosti odgojnih stavova roditelja za psihiËki razvojdjecePsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ, KukuljeviÊeva 11Zagreb, 03.05.2011.Dr. Enes KuπimiÊ, tel.: 01/4862-52460,00kn

7. kongres HD za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vratas meunarodnim sudjelovanjemHLZ, HD za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrataBol na BraËu, 04.-07.05.2011.Dr. Lana KovaË BiliÊ, tel.: 01/2367-610Do 31.03. - LijeËnici - 1.500,00kn, specijalizanti 1.000,00kn,osobe u pratnji 500,00kn;Od 31.03. - lijeËnici - 1.800,00kn, specijalizanti 1.300,00kn,osobe u pratnji 500,00kn

Najnovije spoznaje, vjeπtine i tehnike uspostave oteæanogdiπnog putaKB „Sestre milosrdnice", Zavod za anesteziologiju, reanimatologiju iint.lijeËenjeZagreb, 05.-06.05.2011.Julijana Obrst, tel.: 01/3787-428, mob.: 099/3787-1942.000,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

87

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 11.05.2011.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar. hr

FiberoptiËka intubacija u zbrinjavanju oteæanog diπnog putaKB „Sestre milosrdnice", Zavod za anesteziologiju, reanimatologiju iint.lijeËenjeZagreb, 12.-13.05.2011.Julijana Obrst, tel.: 01/3787-428, mob.: 099/3787-1942.000,00kn

Akutna stanja u pulmologijiKBC Split, Klinika za djeËje bolesti, Klinika za pluÊne bolestiKomiæa, 12.-14.05.2011.Doc.dr.sc. Neven Parlov, tel.: 021/556-286, 021/556-303, fax.: 021/556-590, e-mail: npavlov@kbsplit.hr500,00kn

68. Dani dijabetologaHLZ, HD za dijabetes i bolesti metabolizmaVodice, 12.-15.05.2011.A.T.I. d.o.o., Vesna BorisavljeviÊ, mob.: 091/1255-170500,00kn

SIS internationalni konsenzus konferencija o neinvazivnomraku dojke s meunarodnim sudjelovanjemHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvo©ibenik, 13.-15.05.2011.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6771.250,00kn

Radionica manualne medicine - Prsna kraljeænicaHrvatski zbor fizioterapeutaOpatija, 14.05.2011.TonÊi ©titiÊ, mob.: 095/8300-766, e-mail: fizioterapeut@fizioterapeut.net800,00kn

10. loπinjski dani bioetikeHrvatsko bioetiËko druπtvoMali Loπinj, 15.-18.05.2011.Doc.dr. Hrvoje JuriÊ, mob.: 091/5789-9891.110,00kn

MSCT toraksa u hitnim stanjimaHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 16.05.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

Otrovne æivotinje HrvatskeHrvatski zavod za telemedicinuVrgorac, Knin, Mali Loπinj, Trilj, Vrlika, Rab, 16.05.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

178. Gerontoloπka tribinaCentar za gerontologiju ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 17.05.2011.Marica LukiÊ, dipl.med.techn. tel.: 01/4696-164,e-mail: marica.lukic@stampar.hr

Javnozdravstvena tribina: Zagreb - zdravi grad- Tjelesna aktivnost kao æivotna navika djece i mladihZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 19.05.2011.Marija ©kes, prof.rehab., dr. Ana Puljak, tel.: 0174696-332, 4696-175

XVIII Kongres obiteljske medicineHrvatska udruæba obiteljske medicineOsijek, 19.-21.05.2011.Mateja BatnoæiÊ, dr.med., mob.: 099/8144-8141.000,00kn

3. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosiviminfekcijama s meunarodnim sudjelovanjemHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-a (HDUGISPI)Opatija, 20.-22.05.2011.Ulix, putniËka agencija, tel.: 01/6410-935, fax.: 01/6154-092,mob.: 099/7077-007, 099/6154-321, e-mail: kongresi@ulixtravel.comRedovni sudionici - do 17.04.2011. 1.200,00kn, nakon 18.04.2011. -1.400,00kn, na kongresu - 1.600,00kn; specijalizanti 500,00kn, osobe upratnji 500,00kn, izlagaËi 500,00kn, dnevna kotizacija 600,00kn

Napredni ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanja - International trauma Life Support -podruænica HrvatskaRavna gora, 20.-22.05.2011.e-mail: tvpervan@gmail.com2.500,00kn

Obesity and the GI TractHLZ, HD za parenteralnu i enteralnu prehranu, O-tours d.o.o.Opatija, 20.-22.05.2011.Tatjana JurËiÊ, mob.: 098/9805-716750,00kn

11. kongres Hrvatskog oftalmoloπkog druπtva s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, Hrvatsko oftalmoloπko druπtvoPrimoπten, 20.-22.05.2011.Prof.dr.sc. Zoran Vatavuk, tel.: 01/3787-359, 3787-106od 600,00 do 2.100,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 23.-27.05.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

6th Congress of the Croatian Neurosurgical Society and theJoint Meeting with the Slovenian Neurosurgical SocietyHLZ, Hrvatsko neurokirurπko druπtvoOpatija, 25.-28.05.2011.Zlatko KoliÊ, mob.: 091/2603-350, e-mail: info@6ccns.com

Europsko-ameriËka anestezijska konferencijaHLZ, HD za anesteziologiju i int. lijeËenjeDubrovnik, 25.-28.05.2011.Doc.dr.sc. Æeljko Æupan, tel.: 051/407-400, www.media-tel.hr/hdail

kalendar struËnog usavrπavanja

88

Otrovne æivotinje HrvatskeHrvatski zavod za telemedicinuVrgorac, Knin, Mali Loπinj, Trilj, Vrlika, Rab, 26.05.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

UltrazvuËna dijagnostika sustava za kretanje u djece iadolescenataHD za djeËju ortopediju HLZ-aZagreb, 27.-28.05.2011.fax.: 01/4818-810, tel.: 01/2368-911, 01/4818-333,e-mail: ortopkl@kbc-zagreb.hr2.000,00kn

17. meunarodni kongres o psihoterapiji i psihosocijalnimmetodama lijeËenja shizofrenije i drugih psihotiËnih poremeÊajaHLZ, HD za kliniËku psihijatriju, Sekcija za psihosocijalne metode lijeËenjapsihoza (ISPS Hrvatska)Dubrovnik, 31.05. - 04.06.2011.Vesna BorisavljeviÊ, A.T.I. Pula, tel.: 052/223-400, mob.: 091/1255-1701.944,00 - 4.824,00kn

8. hrvatski kongres o aterosklerozi s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, HD za aterosklerozuDubrovnik, 08.-11.06.2011.Zoran Svilar O-tours, tel.: 01/7334-574, fax.: 01/4813-130500,00kn, umirovljenici ne plaÊaju

XI. proljetni simpozij medicinske etike - Medicinska etiËkapovjerenstva u HrvatskojHLZ, Povjerenstvo za medicinsku etiku i dentologijuZagreb, 09.06.2011.tajnistvo@hlz.hr; g_ivanisevic@hotmail.com

1. kongres Hrvatskog druπtva za poboljπanje kvalitetezdravstvene zaπtite s meunarodnim sudjelovanjemHLZ, HD za poboljπanje kvalitete zdravstvene zaπtiteOpatija, 09.-11.06.2011.Marina ©tefanac, tel.: 01/4862-608

Novosti u infektologiji - 79. znanstveno struËni simpozijHD za infektivne bolesti HLZ-a, Klinika za infektivne bolesti KBC Split, AMZHTrogir, 09.-11.06.2011.Nevenka JakopoviÊ, e-mail: njakopovic@bfm.hr300,00kn za Ëlanove, 400,00kn za ostale

Ultrazvuk dojkeHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 09.06. - 19.08.2011.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6779.500,00kn

VI ljetna alkoholoπka πkolaHLZ, HD za alkoholizam i druge ovisnostiMali Loπinj, 10.-12.06.2011.Duπica Cesarec i Branko Lakner, mob.: 091/5458-072750,00kn lijeËnici, 300,00kn ostali

7th Central European oncology congress - A best of ASCOmeetingHLZ, HD za radioterapiju i onkologijuOpatija, 12.-15.06.2011.„Penta" d.o.o. - Danijela ΔurËiÊ, mob.: 091/4553-290

14 CIRAS (Croatian International Rhinosurgical School)KBC Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrataZagreb, 14.-16.06.2011.Marcel MarjanoviÊ Kavanagh, mob.: 095/8147-633, www.ciras.eu300,00 - 150,00EUR

51st International Neuropsychiatric Pula CongressKuratorium International Neuropsychiatric Pula Congress i Udruga zaneuropsihijatriju, South East European Society for Neurology and PsychiatryPula, 15.-18.06.2011.Akademkinja Vida Demarin, tel.: 3768-282, Katarina BrajkoviÊ,mob.: 098/376-597, www.pula-cong.com1.900,00kn

4. Internacionalni Simposium regionalne anestezije i analgezijei 4. hrvatski kongres iz regionalne anestezije i lijeËenja boli smeunarodnim sudjelovanjemHLZ/HDRAA, HD za regionalnu anesteziju i analgeziju, Europsko druπtvoza regionalnu anesteziju i medicinu boli - ESRA, MEF SveuËiliπta u Osijeku,MEF SveuËiliπta u Zagrebu, KB „Sveti Duh" ZagrebZagreb,16.-18.06.2011.www.westinzagreb.com, tel.: 01/4892-021, fax.: 01/4892-091,e-mail: petra.soprek@westin.comTajniπtvo KBSD, 01/3712-049, hdraa@mef.hr, www.mef.hr/hdraaspecijalisti 2.000,00kn do 01.04.2011., poslije 2.500,00kn, specijalizanti1.000,00kn

LIPANJ

8. kongres Hrvatskog druπtva za digestivnu kirurgiju smeunarodnim sudjelovanjemHD za digestivnu kirurgiju HLZ-a, KBC Rijeka, Klinika za kirurgiju, MEFSveuËiliπta u RijeciOpatija/Rijeka, 01.-04.06.2011.Ljubica GrbiÊ, dipl.oec., Studio Hrg d.o.o., tel.: 0176110-449, fax.: 01/6110-452, e-mail: kongres@studiohrg.hr, www.digestive-surgery2011.comDoktori medicine, specijalisti, predstavnici tvrtki: do 15.04. - 2.500,00kn,nakon 15.04.- 2.800,00knSpecijalizanti i studenti dodiplomskih studija - osloboeni kotizacijeDnevna kotizacija: do 15.04. - 850,00kn, nakon 15.04. - 950,00kn

TeËaj trajnog usavrπavanja iz intenzivne neurologije:Diferencijalna dijagnoza poremeÊaja svijestiMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 03.06.2011.Dr. Antonija Miπmaπ, tel.: 01/2388-341

Suvremeni pristup lijeËenju kroniËne boliHLZ, HD za lijeËenje boliSplit, 03.-04.06.2011.Dr. Marko JukiÊ, tel.: 021/557-384, mob.: 091/5739-0491.000,00kn

Kretanje i zdravlje u djece i mladihHLZ, HD za preventivnu i socijalnu pedijatriju, Kinezioloπki fakultet SveuËiliπtau Zagrebu, HD za πportsku medicinu, KB „S.milosrdnice",Kl. za djeËje bolesti, Ref.centar MZSS za praÊenje rasta i razvoja djecepredπkolske dobiSkrad, 04.06.2011.Martina Boπnjak, tel.: 01/4600-162, mob.: 09174600-268300,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 08.06.2011.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar. hr

kalendar struËnog usavrπavanja

89

Radionica manualne medicine - Gornji ekstremitetiHrvatski zbor fizioterapeutaSplit, 12.09.2011.TonÊi ©titiÊ, mob.: 095/8300-766, e-mail: fizioterapeut@fizioterapeut.net800,00kn

44th Annual Scientific Meeting of the European Society forPaediatric NephrologyDepol komunikacije d.o.o., European Society for Paediatric Nephrology,Croatian Society for Pediatric NephrologyDubrovnik, Cavtat, 14.-17.09.2011.Daria Papo, 01/2444-333www.espn2011.com, info@espn2011.com

21. znanstveni sastanak - Bolesti dojkeHAZU - Razred za medicinske znanostiZagreb, 15.09.2011.Ga. SekuliÊ, dr. PrpiÊ, tel.: 01/4895-171300,00kn

20th ECCO Educational WorkshopHrvatsko gastroenteroloπko druπtvo, Sekcija za upalne bolesti crijeva, ECCO- European Crohn's and Colitis OrganisationOpatija, 17.09.2011.Barbara Schmid, tel.: 0043-1-7102242, fax.: 0043-1-7102242-001,mail: b.schmid@ecco-ibd.eu

Vrijednost MRI dojke u analizi mikrokalcifikata dojkeHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 19.09.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

Javnozdravstvena tribina: Zagreb - zdravi grad- Savjeti roditeljima djece s ADHD/ADDZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 22.09.2011.Marija ©kes, prof.rehab., dr. Ana Puljak, tel.: 0174696-332, 4696-175

9. osjeËki uroloπki dani2. osjeËki nefroloπki daniKBC Osijek, Klinika za urologiju i Odjel za dijalizu Klinike za unutarnje bolestiOsijek, 22.-24.09.2011.Sandra KaraliÊ, tel.: 031/511-401, fax.: 031/512-224,e-mail: karalic.sandra@kbo.hrdo 01.05.2011. specijalisti 350EUR, specijalizanti 300EUR, med.sestre itehniËari 300EUR, osobe u pratnji 200EURod 01.05.2011. specijalisti 400EUR, specijalizanti 350EUR, med.sestre itehniËari 350EUR, osobe u pratnji 250EUR

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 26.-30.09.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

5. hrvatski kongres medicine rada s meunarodnimsudjelovanjem „Zdravlje, rad i zajednica"HD za medicinu rada HLZ-aHvar, 28.09. - 02.10.2011.Laura Popovac, VMD putniËka agencija, tel.: 01/6065-840/846,fax.: 01/6065-841, mob.: 091/5810-018, e-mail: laura@vmd.hr, www.vmd.hrDo 30.04.2011. - »lanovi HDMR 300EUR, ostali sudionici 400EUR, studenti,specijalizanti, umirovljenici i osobe u pratnji 125EUR, Samo radni diokongresa 100EUROd 01.05.2011. - »lanovi HDMR 350EUR, ostali sudionici 450EUR, studenti,specijalizanti, umirovljenici i osobe u pratnji 150EUR, Samo radni diokongresa 100EUR

MSCT abdomena u hitnim stanjimaHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 20.06.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

7th ISABS Conference in Forensic, Anthropologic and MedicalGeneticsMeunarodno druπtvo primijenjenih bioloπkih znanosti (ISABS)Bol, BraË, 20.-24.06.2011.VanEvent, tel.: 01/4820-048; 01/3702-961, e-mail: info@isabs.hr, www.isabs.hr90-400EUR

22nd Summer Stroke School - Healthy Lifestyle and Preventionof StrokeHD za neurovaskularne poremeÊaje HLZ-aDubrovnik, 20.-24.06.2011.Bernarda NikiÊ, tel.: 01/3787-740, www.iuc.hr750,00KN

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 20.-24.06.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

McConell koncept - koljenoUdruga za promicanje edukacije fizioterapeutaZagreb, 25.-26.06.2011.Tomislav Perica, mob.: 098/9655-4353.000,00kn

RUJAN

SIGNA VITAE, Second International Conference inPediatric/Neonatal Intensive Care and AnesthesiologyKBC SplitSplit, 02.-03.09.2011.Dr. Julije MeπtroviÊ, tel.: 021/556-6861.000,00kn

Dvanaesta loπinjska πkola prirodnih ljekovitih Ëinitelja - LjeËiliπnedestinacije u HrvatskojAkademija medicinskih znanosti Hrvatske, HLZ, LjeËiliπte Veli LoπinjVeli Loπinj, 02.-04.09.2011.ljeciliste-veli-losinj@ri.t-com.hr, zagreb@atlantis-travel.hr,g_ivanisevic@hotmail.com700,00kn

Osnovni teËaj laparaskopske kirurgije Aesculap AkademijeAesculap akademija d.o.o.Zagreb, 07.-09.09.2011.Sonja (c)ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-7722.200,00kn specijalizanti, 3.000,00kn specijalisti

Ultrazvuk πtitnjaËe i povrπinskih struktura glave i vrataHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 07.09.-26.11.2011.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6776.500,00kn

8. hrvatski kongres o ginekoloπkoj endokrinologiji, humanojreprodukciji i menopauziHD za ginekoloπku endokrinologiju i humanu reprodukciju HLZ-aBrijuni, 08.-11.09.2011.Jadranka Kontent, tel.: 01/4633-446Contres projekti d.o.o., Maja Orsag, tel.: 01/4821-193

kalendar struËnog usavrπavanja

90

XI kongres Hrvatskog druπtva obiteljskih doktora HLZ-aHrvatsko druπtvo obiteljskih doktora HLZ-aRovinj, 29.09. - 01.10.2011.Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi, mob.: 098/224-900800,00kn Ëlanovi HDOD, ostali 1.000,00kn, osobe u pratnji 200,00kn

LISTOPAD11-ta meunarodna konferencija o osteogenesis imperfectaHLZ, HD za djeËju ortopedijuDubrovnik, 02.-05.10.2011.Dr. Darko AntiËeviÊ, tel.: 01/2368-911

Endoskopska kirurgija nosa, sinusa, orbite i bazelubanje/Extended rhinologic surgery; nose and beyondKBC SplitSplit, 07.10.2011.Dr.sci. Nikola Kolja Poljak, mob.: 091/4568-994

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 10.-14.10.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

Urogenital Radiology - Joint Meeting of European Society ofUrogenital Radiology and Society of UroradiologyHD radiologa HLZ-aDubrovnik, 12.-16.10.2011.Andrea GrospiÊ, mob.: 091/4372-899250-350EUR

SrËane aritmije - racionalni pristupMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 13.-15.10.2011.Dr. Mislav PuljeviÊ, mob.: 091/4680-4141.500,00kn

Radiologija metaboliËkih bolesti mozgaHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 17.10.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

Power of fungi and mycotoxins in health and diseaseHrvatsko mikrobioloπko druπtvoPrimoπten, 19.-22.10.2011.Dr.sc. Maja ©egviÊ KlariÊ, tel.: 01/6394-493240EUR

Javnozdravstvena tribina: Zagreb - zdravi grad- Nutrigenomika u prevenciji prekomjerne teæine i pretilostiZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 20.10.2011.Marija ©kes, prof.rehab., dr. Ana Puljak, tel.: 0174696-332, 4696-175

13. godiπnji kongres Hrvatskoga reumatoloπkog druπtvaHLZ-aHLZ, Hrvatsko reumatoloπko druπtvoCavtat, 20.-23.10.2011.www.reumatologija.org; g_ivanisevic@hotmail.com500,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 24.-28.10.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

VII. hrvatski kongres hitne medicine s meunarodnimsudjelovanjemZavod za hitnu medicinu Grada Zagreba i HLZ, HD za reanimatologijuZagreb, 27.-28.10.2011.Dubravka Nemet, tel.: 01/6302-920, fax.: 01/6302-894e-mail: uhmp-zg@zg.t-com.hrDo 31.07. lijeËnici 150,00EUR, med.sestre, tehniËari, studenti, staæisti,umirovljenici 80,00EUROd 31.07. lijeËnici 180,00EUR, med.sestre, tehniËari, studenti, staæisti,umirovljenici 100,00EUR - protuvrijednost u kn

5. hrvatski endokrinoloπki kongres s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, Hrvatsko endokrinoloπko druπtvoPula, 28.09. - 02.10.2011.Vesna BorisavljeviÊ, A.T.I. d.o.o., mob.: 091/1255-170500,00kn

STUDENI

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije: Vjerodostojnostidkaza u vjeπtaËenjima seksualnog zlostavljanja djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ, KukuljeviÊeva 11Zagreb, 07.11.2011.Dr. Enes KuπimiÊ, tel.: 01/4862-52460,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 07.-11.11.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

Osnovni teËaj laparaskopske kirurgije Aesculap AkademijeAesculap akademija d.o.o.Zagreb, 09.-11.11.2011.Sonja ©ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-7722.200,00kn specijalizanti, 3.000,00kn specijalisti

Ultrazvuk dojkeHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 11.11.2011.-28.01.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6779.500,00kn

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije: ZnaËaj transferai kontratransfera u psihoterapiji djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ, KukuljeviÊeva 11Zagreb, 14.11.2011.Dr. Enes KuπimiÊ, tel.: 01/4862-52460,00kn

Javnozdravstvena tribina: Zagreb - zdravi grad- Uloga pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti uprevenciji pojave πeÊerne bolestiZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 17.11.2011.Marija ©kes, prof.rehab., dr. Ana Puljak, tel.: 0174696-332, 4696-175

Intravenska kontrastna sredstva: proπlost, sadaπnjost ibuduÊnostHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 21.11.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr