document1

Upload: barbara-vlahovic

Post on 14-Jan-2016

216 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

2

TRANSCRIPT

1.to je ekonomijaPojam ekomija antikog je podrijetla s korijenom u grkim rijeima oikos (kua, kuanstvo) nomos (zakon, pravilo) pa se pod tim pojmom oznaavalo praktino znanje voenja kuanstva. U hrvatskom jeziku ekonomije je naziv za ekonomsku znanost u cjelini. Ekonomija prouava nain na koji drutva upotrebljavaju rijetke resurse za proizvodnju korisnih dobara i kako ih raspodjeljuju izmeu razliitih skupina.2. Imenujte tri osobe i njihove knjige koje su utjecale na ekonomsku misao tijekom stoljea, i detaljnije objasnite njihov utjecaj.Adam Smith- Iako je rad vrlo dugo zauzimao vano mjesto u ekonomskoj analizi, nain na koji su mu ekonomisti prilazili odraavao je velike promjene tijekom vremena, zbog ega su podijeljena miljenja o postanku znanstvene discipline ekonomije rada. Tako se ne mogu osporiti tvrdnje da je prouavanje problema rada jednako star kao izuavanje bilo kojeg drugog aspekta politike ekonomije, te da se ve samim otvaranjem svog djela Bogatstvo naroda naslovivi prvu knjigu "Of the Causes of Improvement in the Productive Powers of Labour and of the Order According to Which Its Produce is Naturally Distributed Among the Different Ranks of People" Adam Smith otkrio i utvrdio osobiti znaaj znanstvenog podruja ekonomije rada.Karl Marx (''Kapital'') prihvatio je radnu teoriju vrijednosti i razvio je u teoriju eksploatacije. Njegovo polazite bili su zakljuci klasine politike ekonomije da je rad osnova i mjera vrijednosti, a da se njegova cijena temelji na trokovima njegove proizvodnje, odnosno odranja. Marx je pretpostavio da je drutveno potrebno radno vrijeme potrebno da se proizvede koliina proizvoda ekvivalentna trokovima proizvodnje tog rada manja od duljine radnog dana. Upravo taj preostali dio radnog dana omoguuje kapitalisti da prisvoji stvoreni viak vrijednosti i time eksploatira radnika koji ga je stvorio.John M. Keynes (''Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca'') je 1929. razvio teoriju multiplikatora kojom je napokon uspio pobiti tvrdnje ekonomista klasine kole da javni radovi i dravna potronja ne mogu rijeiti probleme, ve samo izazivaju inflaciju.3. Razlika izmeu makroekonomije i mikroekonomijeSva su osnovna podruja ekonomije makroekonomija i mikroekonomija. U poetku je postojalo samo jedno podruje koje se istraivalo odnosno jedna ekonomija. Meutim poslije velike ekonomske krize u 1930-im godinama poinju se razlikovati dva navedena podruja. Makroekonomija prouava funkcioniranje gospodarstva u cjelini prouava problematiku gospodarstva kao cjeline, shodno tome ralanjuje pojedine varijable npr razinu nacionalne proizvodnje, ukupnu zaposlenost, ukupna investicije, opu razinu cijena, gospodarski rast. Mikroekonomija ralanjuje ponaanje pojedinih djelova npr poduzea i kuanstava, odnosno proizvoaa i potroaa. Bavi se ralanjivanjem pojedinanih pojava, veliina, odnosa, akcija i posljedica u ekonomskom djelovanju proizvoaa i potroaa. 4. Model ponaanja potroaaU teoriji ponaanja potroaa ima nekoliko pretpostavki. Prvo potroa ima fiksirani dohodak I, zatim svoje potrebe zadovoljava kupujui n dobara i usluga ije se kupljene koliine oznaavaju sa q1, q2,...,qn, a cijene sa p1,p2,...,pn . Isto tako pretpostavka je da u danom razdoblju potroa troi cjelokupni dohodak I na kupnju navedenih dobara n i usluga tako da postoji relacijan pi qi = Ii=1

Stupanj zadovoljenja potroaevih potreba je funkcija koliina dobara i usluga koje on troi; to su vee utroene koliine, to je vei i stupanj zadovoljenja potreba.U = f (q1, q2,..., qn)

Svrha teorije ponaanja potroaa: odgovoriti kako e potroa alocirati svoj dohodak I na kupnju n dobara i usluga, tj kako e se formirati potroaeva potranja? Odgovor na to pitanje jest da e potroa teiti maksimizirati korisnost u granicama raspoloivog dohotka: max U = f (q1, q2,..., qn)uz uvjet: n pi qi = Ii=1

5. Model ponaanja proizvoaaModel ponaanja proizvoaa promatramo kroz najjednostavniji sluaj proizvoaa koji proizvodi homogeni proizvod i koji angaira n razliitih naturalno izmjerljivih proizvodnih initelja ( to su x1, x2,...,xn), a ije su cijene 1, 2,..., n.q je koliina proizvodnje .Ona predtavlja funkciju tih n proizvodnih utroaka:q = f (x1, x2,...,xn)Pretpostavka: proizvoa ne moe utjecati na cijenu pUkupan prihod proizvoaa TR = umnoak cijene (p) i prodane koliine proizvoda (q):

TR = p * q

Ukupni trokovi TC = zbroj umnoaka koliina proizvodnih utroaka i njihovih cjelina:nTC = 1 x1i=1

6. Temeljna ekonomska pitanjato proizvoditi?Razliita drutva na razliite naine izabiru to proizvoditi. Pretpostavka preko trinog mehanizma potroai izabiru koja dobra proizvesti.Kako proizvoditi?Gospodarski je izazov izabrati najbolju kombinaciju rijetkih resursa za proizvodnju eljenog outputa najjeftinije tj s najniim oportunitetnim trokom. Na pitanje kako proizvoditi razliito se odgovara diljem svijeta, ovisno o relativnoj raspoloivosti ili relativnoj rijetkosti razliitih proizvodnih resursa u svakoj zemlji.Za koga proizvoditi?Razliita drutva razliito odgovaraju na to pitanje. Razvijena drutva rjeavaju to pitanje uglavnom odlukama o kupnji i prodaji na tritu iako katkada rabe i politike mjere vlade u rjeavanju dijela tih temeljnih gospodarstvenih pitanja.7. Alternativni ekonomski sustaviEkonomski sustav sastoji se od odreenog skupa pravila, ciljeva i poticaja koji upravljaju ekonomskim odnosima izmeu ljudi u drutvu te prave okvir za davanje odgovora na temeljna ekonomska pitanja. Svaki ekonomski sustav mora upotrijebiti jednu ili vie metoda za davanje odgovora na ta pitanja. Tri osnovne metode donoenja ekonomskih odluka u svezi s temeljnim ekonomskim pitanjima su obiaj, komanda i trite, pa se slijedom toga mogu razlikovati tri alternativna ekonomska sustava i to obiajno tradicionalno, komandno plansko i trino gospodastvo. Meutim, nijedno gospodarstvo danas nije ista forma jednog od tih sustava, ve su to mjeovita gospodarstva s elementima iz svih triju formi.Obiajna gospodarstva rjeenje problema to, kako i za koga proizvoditi tradicionalno se prenosilo od starijih na mlaeKomandna gospodarstva svjesno reguliranje gospodarskih procesa; drava donosi sve odluke o proizvodnji i raspodjeli dohotka; tu su resursi uobiajeno dravno vlasnitvo (pr.Kuba, Kina). Za komandno gosp.nije vano vlasnitvo nad resursima nego dominacija drave. Planiranje koliko resursa potrebno, koliko vremena, to tono proizvesti , u kojoj tono koliini, kad tono i kojom tehnologijom. Plansko gosp. predstavlja jednu krajnost u rjeavanju temeljnih pitanja (druga krajnost je trino gosp.)Trino gospodarstvo: trite je veliki automatski regulator cjeloukupne proizvodnje; ovisno o tome to se nudi (ponuda) i to se trai (potranja) , formiraju se cijene, koje primoravaju proizvoae da proizvode ono to je potrebno.U istom trinom gosp. drava ima jako malu ulogu, isto da zatiti pojedince, vlasnitvo i sl.Mjeovita gospodarstva veina suvremenih gospodarstava, dijelom odluke donosi trite, dijelom drava.8. Mikroekonomski i makroekonomski ciljeviMikroekonomski ciljevi: ekonomska uinkovitost proizvodnja maksimalnog outputa zadanim rijetkim resursima i proizvodnja spleta dobara koji potroai elepravedna raspodjela dostizanje pravedne raspodjele dohotka i outputa izmeu kuanstavaekonomska sloboda biti u mogunosti proizvoditi i troiti u skladu s vlastitim preferencijamaMakroekonomski ciljevi:Ekonomski rast - s vremenom pomicanje krivulje PPF prema vanPuna zaposlenost osiguranje nezaposlenosti svih raspoloivih resursa za proizvodnjuStabilnost cinena odravanje bez rasta ili pada prosjene razine cijena.9. Ekonomske funkcije dravePoticanje uinkovitosti, poticanje jednakosti, poticanje stabilnosti1) Drava pokuava ispraviti trine nesavrenosti i neuspjehe u sluaju nesavrene konkurencije, eksternalija i javnih dobara. Trite ne uspijeva provesti alokativnu funkciju ako su na njemu prisutni elementi monopola, pa je potrebna intervencija drave.2) ak i najdjelotvorniji trini sustavi mogu proizvesti velike nejednakosti u dohotku koje nisu prihvatljive ni politiki ni moralno. Tada drava moe upotrijebiti progresivno oporezivanje vei porez na vii dohodak. Izgradnja sustava transfernih plaanja (pomo starijim, bolesnim, nezaposlenim..) i subvencioniranje potronje osobama s niskim dohotkom (bonovi za hranu, medicin.njega..) Tako drava postie financijsku sigurnost za siromano stanovnitvo.3) Uporabom fiskalne (oporezivanje i troenje) i monetarne politike (reguliranje ponude novca, kreditni uvjeti, kamatna stopa) drava obuzdava inflaciju i nezaposlenost, poveava ekonomski rast.10. Rijetkost i uinkovitostOgranienost ili rijetkosr moe se promatrati u apsolutnom i relativnom smislu. U apsolutnom smislu sva su dobra ograniena jer ne postoje dobra koja bi se u prirodi nudila beskonano velikim koliinama. Za ekonomiju je vanija relativna ogranienost ili relativna rijetkost dobra to znai ogranienost dobara u usporedbi s ljudskim potrebama. Za razliku od slobodnih dobara (zrak, suneva energija), dobra koja su relativno rijetka ili ograniena u ponudi nazivaju se ekonomskim dobrima i ona su jedino predmetom privreivanja.- apsolutna rijetkost: sva su dobra ograniena jer ne postoje dobra koja bi priroda nudila u beskonano velikim koliinama- relativna rijetkost: ogranienost dobara u usporedbi s ljudskim potrebama. To znai da neka stvar moe bit iznimno rijetka u prirodi , ali ako ona nije predmet ljudskih potreba, i pored velike apsolutne ogranienosti nju ipak NE smatramo relativno ogranienom (rijetkom). S druge strane, u prirodi postoje velike koliine nekih dobara, al je i ljudska potreba za njima ogromna, pa se ona vode kao relativno vrlo rijetka (ograniena) dobra (pr.nafta). Relativna rijetkost je bitna za ekonomiju!Rijetkost je temeljni ekonomski problem. Kad bi sva dobra na svijetu bila slobodna (neograniena) , onda nebi ni bilo potrebe za ekonomiziranjem, pa time ni za studijem ekonomije.Za razliku od slobodnih dobara (neogranienih), relativno rijetka dobra nazivaju se ekonomskim dobrima. Ona su predmet privreivanja (privreivanje, privreda svjesna ljudska djelatnost kojom se namjerava smanjiti ogranienost sredstava, tj dobara, kojima se zadovoljavaju ljudske potrebe).Ogranienost resursa: (proizvodni resursi:zemlja, kapital, rad, poduzetnitvo)- kada ljudi ele potroiti vie nego se u jednom gospodarstvu moe proizvesti; (neogranienost elja) - tako dobivamo ogranienost resursa.Uinkovitost (efikasnost, djelotvornost) nepostojanje rasipavanja resursa, ili to je mogue korisnija uporaba ekonomskih resursa da bi se zadovoljile potrebe drutva. Gospodarstvo proizvodi efikasno (uinkovito) kada ne moe proizvoditi vie jednog dobra bez manje proizvodnje drugog, to znai da je na svojoj granici proizvodnih mogunosti.10. Koncept oportunitetnog trokaRijetkost dobara nas prisiljava na izbor. Ne moemo proizvoditi sve. Ako se eli proizvesti vie jednog dobra, nuno se mora proizvesti manje drugoga, to se u ekonomiji naziva oportunitetnim trokom koji je jednak iznosu jednog dobra kojeg se treba odrei da bi se dobilo vie drugog. Uvijek izbor jednog znai odricanje drugog, a to odricanje je oportunitetni troak. 11. Granica proizvodnih mogunostiGranicu proizvodnih mogunosti smo dostigli kada nam ekonomija posluje maksimalno efikasno i to do te mjere da ne moemo proizvoditi vie jednog dobra bez da smanjimo proizvodnju drugog dobra. Pri maksimalnoj efikasnosti resursi se ne rasipaju i radi se s punim kapacitetima. Moe se poslovati unutar granice, granica se moe dostii, ali ekonomija ne moe nikada izai izvan njenih okvira.

13. Vodoravna i okomita ralanjenost proizvodnjeVodoravna ralanjenost proizvodnje moe se promatrati kroz samostalne proizvodne jedinice koje proizvode razliite proizvode s obzirom na vrstu potrebe koju ti proizvodi zadovoljavaju. Vodoravna struktura proizvodnje se dobiva svrstavanjem proizvoda u podruja, potpodruja, odjeljke, skupine, razrede i podrazrede. Okomita ralanjenost proizvodnje moe se promatrati kroz ralanjenost proizvodnje na uzastopne samostalne stupnjeve, a na svakom je iduem stupnju vea dovrenost proizvoda koji se proizvodi. Tako predmeti rada prelaze s jednog stupnja na drugi, od sirovina, preko raznih stadija, polugotovog do gotovog, dovrenog proizvoda. (s tim da se svakim stupnjem proizvod nieg stupnja troi radi proizvodnje proizvoda vieg stupnja dovrenosti) Sve su djelatnosti okomito ralanjene, a o njihovoj prirodi ovisi na koliko stupnjeva.14. Tijek dobara i tijek novanih dohodaka u mjeovitom gospodarstvuU suvremenim trinim, odnosno mjeovitim gospodarstvima kao subjekti u krunom tijeku dobara i novca javljaju se proizvodne jedinice, kuanstva i drava. Prodaja i kupnja odvijaju se posredovanjem novca, pa tako u gospodarstvu postoje dva tijeka: tijek dobara koji se kree u jednom pravcu i tijek novca ili novanih dohodaka koji se kree obratno. Na taj nain potrone jedinice razmjenjuju s proizvodnima svoje usluge za novac. U tako promatranom gospodarstvu postoji tijek novca u smjeru kazaljke na satu. Na taj se nain ilustriraju dva vana naela: Prvo- troenje je prijeko potrebno za proizvodnju jer se dobra i usluge proizvode samo kako odgovor na troenje potroaa. Drugo- dohodak koji tee na desno ovisi izravno i uglavnom neposredno o troenju koje tee na lijevo. Treba se uzeti u obzir i da kuanstva i poduzea ne troe cjeloukupan prihod, nego dio tede pa se taj dio moe poslovno investirati. Kako se mijenjaju investicije i tednja, dodaci potronji mogu biti vei ili manji nego odbici od nje, tako da se mijenjaju ukupna potronja i dohodak.15. Pojam i funkcije tritaTrite je ukupnost svih robno-novanih veza izmeu ekonomski subjekata u drutvu zasnovanom na drutvenoj podjeli rada. Trite je automatski regulator trino organiziranog gospodarskog sustva. Tu regulaciju trite postie preko svojih osnovnih funkcija:1. Selektivna obavlja selekciju koje emo proizvode proizvoditi, oslukuju potranju2. Alokativna rasporeuje resurse u proizvodnji tamo gdje su najpotrebniji3. Distribucijska osigurava da se traeni proizvodi distribuiraju onima koji ih trae4. Informacijska svim sudionicima u ekonomskom sustavu prua informacije o ponudi5. Razvojna potie razvoj novih proizvoda i usluga

16. Funkcija potranje i cjenovna elastinost potranjePod potranjom se podrazumijevaju koliine dobara i usluga koje e se kupiti po odreenim cijenama, na odreenom tritu u odreenom vremenu. Potranja pokazuje nabavnu spremnost kupaca pri razliitim cijenama nekog dobra na odreenom tritu u odreenom vremenu. Kolike e biti prodane koliine dobara ovisi ceteris paribus o cijeni dobra pa je u vezi s im potranja definirana u odnosu na cijene. Zakon potranje upuuje na ove odnose: kad cijena dobra raste, potraivana koliina se smanjuje, i obratno, matematika formulacija tog zakonad = f(p) uz uvjet f ' (p) < 0taj zakon vrijedi samo uz uvjete ceteris paribus.Elastinost potranje u ekonomskom smislu oznaava osjetljivost neke ekonomske veliine na promjene druge ekonomske veliine s kojom se nalazi u nekom korelacijskom odnosu. Stupanj te osjetljivosti mjeri se koeficijentom elastinosti koji openito iskazuje odnos izmeu postotne promjene zavisne ekonomske varijable. Cjenovna elastinost potranje pokazuje intenzitet promjene potraivane koliine ovisno o promjeni cijene dobra. Mjeri se dijeljenjem nastale promjene u opsegu potraivane koliine tog dobra s postotnom promjenom cijene % poveanja (smanjenja) Qx > Ed= ---------------------------------------- =1 %smanjenja (poveanja) px Ed>1), relativno neelastine potranje (0>Ed>1) i stabilne elastinosti (Ed=1)+ grafovi!!!17. Funkcija ponude i cjenovna elastinost ponudePod ponudom se podrazumijevaju koliine dobara i usluga koje e se nuditi na prodaju po odreenim cijenama, na odreenom tritu u odreenom vremenu. Ponuda pokazuje prodajnu spremnost proizvoaa nekog dobra pri razliitim cijenama tog dobra na odreenom tritu u odreenom razdoblju.Kolika e biti ponuena koliina ovisi ceteris paribus o cijeni dobra pa je ponuda kao i potranja definirana s obzirom na cijene. Zakon ponude proizvoai e biti voljni ponuditi veu koliinu odreenog dobra kad mu je, ceteris paribus, cijena vea i obratno, kad je cijena manje bit e spremni ponuditi manje. s = f(p) uz uvjet f ' (p) > 0 gdje je s ponuena koliina, a p cijena dobraCjenovna elastinost ponude predstavlja intezitet promjene ponuene koliine nekog dobra u odnosu prema promjeni cijene tog dobra. Mjeri se koeficijentom cjenovne elastinosti ponude, a on se dobiva dijeljenjem postotne promjene u opsegu ponuene koliine tog dobra s postotnom promjenom njegove cijene, odnosno:

dQx ----- %promjena u Qx Qx >Es= ----------------------- = -------- = 1 %promjena u px dpx