15635882 esej hasan kafija pruak temelji mudrosti o ureenju svijeta rasid maj 2009 godine

7/30/2019 15635882 Esej Hasan Kafija Pruak Temelji Mudrosti o Ureenju Svijeta Rasid Maj 2009 Godine

http://slidepdf.com/reader/full/15635882-esej-hasan-kafija-pruak-temelji-mudrosti-o-ureenju-svijeta-rasid-maj 1/12

Hasan Kafija Pruščak „TEMELJI MUDROSTI O UREĐENJU SVIJETA“

„TEMELJI MUDROSTI O UREĐENJU SVIJETA“

Hasan Kafija Prušćak ( 1544- 1616 u Pruscu )

Dar Sultanu Mehmedu III

Hasan Kafija Pruščak rođen je u Pruscu gdje je i proveo najveći dio svog života, na

položaju kadije prusačkog kadiluka. Spada u red najznamenitijih ličnosti kod Bošnjaka.

„Historičari se slažu da je Hasan Kafija Pruščak jedan od najpoznatijih alima i ličnosti na polju

arapsko-islamskih zananosti u evropskom dijelu Osmanskog carstva“.1

Život mu se kretao između obrazovanja i nauke s jedne strane, te administracije i politike s druge

strane. Nakon što je napunio 12 godina, počeo je sa sticanjem znanja upisavši jednu od

postojećih ( srednjih ) škola u Bosni. Najvjerovatnije je pohađao jednu od tadašnje tri mederese

koje su radile na teritoriji Bosne. „Najvjerovatnije je Kafija bio učenik jedne od tih medresa oko

deset godina, a zatim je otputovao u Istanbul sa navršene 23 godine. U Istanbulu znanje stiče

pred najvećim alimima tog vremena, sve dok nije dobio idžazu ( diplomu ) učitelja i vratio se u

svoj Prusac 1575. godine, gdje počinje sa predavanjem učenicima i pisnjem naučnih djela.2

Jedan period je radio kao pomočnik vrhovnog muftije za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu,

nakon čega se vraća u Prusac i ponovo radi kao učitelj sve dok nije imenovan za kadiju Prusca,

nakon čega je radio kao kadija za Srijem.

Duh istinskog učenjaka ga ne ostavlja na miru i on aktivno učestvuje u svim značajnim

dešavanjima, tako da je učesnik i nekih od značajnijih bitaka koje su se vodile na granicama

Osmanskog catstva.

Na poraz Osmanske vojske kod Siska 1593. godine, te niza poraza koji su potom uslijedili,

gledao je kao negativnu posljedicu unutrašnjeg i spoljnog stanja u kom se Carstvo nalazilo. Po

1 „Hasan Kafija Pruščak i njegovo djelo“, dr. Zuhdija Adilović, „Dom štampe“, Zenica 2004. godine2 Isto

1




njegovom mišljenju uzroci ovakvog stanja u Carstvu proizišli su iz obrazovnih, kulturnih i

moralnih kao i političkih, vojnih i ekonomskih faktora.

Uočavajući slabosti, on ne traži samo njihove uzroke nego i da, na osnovu racionalizma koji je

bio njegova najizrazitija osobina, ponudi i rješenje.

„Na osnovu tih zapažanja, Kafija piše čuveno djelo „Usulu-l-hiekm fi nizami-l-alem“ ( Temelji

mudrosti o uređenju svijeta ), u kojem pojašnjava ispravne temelje na kojima počiva i pomoću

kojih opstaje vlast.3

Djelo predstavlja moralno-političku raspravu o uređenju države i društva. U prvoj verziji, koja je

napisana 1596. godine na arapskom jeziku, želi da ukaže na uočene znake bure u Osmanskom

carstvu i nada se da će ih tadašnji sultan Mehmed III zaustaviti.

U jesen iste godine djelo podnosi državnim dostojanstvenicima s molbom da ga uruče sultanu.

Preporučiše mu da spomenuto dijelo prevede i protumači na turskom jeziku.

Kafija to i čini i odlazi lično do prijestolnice, te knjigu daje na uvid glavnom vojskovođi4, koji je

bio takođe Bosanac. On knjigu predočava Sultanu5, koji se zadivi njome i naredi da se prepiše i

postupi po onome što u njoj piše. Sultan je nagradio Kafiju imenujući ga doživotnim kadijom

Prusca, pod uslovom da ne prekida svoja predavanja kao učitelj, te mu poklanja veliki novčani

dar od kpojeg Kafija gradi novu četvrt u Pruscu, koja je sadržavala đamiju, školu, sudnicu i kuću

za zikr 6.

Kafija ostaje do kraja života u Pruscu koji nije napuštao izuzev odlaska u bitke, koje su bile česte

u ovim pograničnim predjelima Osmanskog carstva.

3 „Hasan Kafija Pruščak i njegovo djelo“, dr. Zuhdija Adilović, „Dom štampe“, Zenica 2004. godine

4 To je bio Hafiz Ahmed Paša, umro 1041. Godine. Kraće je vrijeme bio namjesnik Bosne i dva puta bioglavnokomandujući oružanih snaga Osmanskog carstva. „Hasan Kafija Pruščak i njegovo djelo“, dr. ZuhdijaAdilović, „Dom štampe“, Zenica 2004. godine

5 To je bio Sultan Ahmed I, vladao je 1603-1617. Godine, „Hasan Kafija Pruščak i njegovo djelo“, dr. Zuhdija

Adilović, „Dom štampe“, Zenica 2004. godine6 Obred karakterističan za bosanske Muslimane i neke krajeve Egipta, Sirije i Turske.

2




„Usulu-l-hiekm fi nizami-l-alem“ ili Temelji mudrosti o uređenju svijeta je podijeljeno na

uvod, četiri poglavlja ili temelja i zaključak.

U uvodnom dijelu Prušćak ukazuje na određene negativne pojave i kaže da svaka od njih ima

svoje stvarne uzroke, koji su opet rezultat djelovanja drugih pojava. Naročito ukazuje na četiri

uzroka koji rezultiraju nizom posljedica.

Ti uzroci su slijedeći:

1. Prvim uzrokom slabljenja unutar-političkih i vojnih prilika Osmanske države proglašio

je „zanemarivanje pravde i vođenja valjane politike“, iz razloga-što se „državni poslovi

ne povjeravaju ljudima sposobnim za njih“.

2. Na drugom mjestu je „nemaran odnos prema savjetovanju, razmjeni mišljenja i

planiranju“, a sve zbog oholosti i uobraženosti velikaša i njihovo izbjegavanje da se

druže sa „učenjacima i mudrim ljudima“ ( jer će oni otkriti stvarno stanje ).

3. Treći razlog slabosti države, po njegovom sudu, bio je u „indolentnosti u rukovođenju

vojskom i upotrebi oružja i ratne opreme za vrijeme borbe s neprijateljem, a uzrok je u

tome što se vojnici ne boje starješina“.

4. Krajnjim uzrokom svih nedaća Pruščak je pripisao „lakomosti na mito i sklonosti ka

ženarna“( uzrok svih uzroka ).

3




Iz prethodnih razloga, na samom početku „Temelja mudrosti o uređenju svijeta“ , poželio je da

njegovo djelo bude od „pomoći vladarima, uputa vezirima, uzor mudracima i potpora

siromasima“.

Nudeći riješenje stanja u državi, on po uzoru na „drevne učenjake“ dijeli ljude u četiri razreda:

• oni za sablju ( vladari, namjesnici, vojnici )

• oni za pero ( učenjaci, mudraci, pobožnici )

• oni za poljoprivredu ( raja )

• oni za zanat i trgovinu

Podijela ljudi po staležima, koja su određena podijelom rada i njihovim obavezama, a ne po

naslijeđu, rođenju i sl., i naglaskom da se ova podijela poštuje, je poruka sultanu da samo

sposobni ljudi, u svojoj struci rade predviđene poslove, a ne kako autor navodi „raja i zanatlije “

ućestvuju u borbenim dejstvima „jer su vojnici zanemarili svoju dužnost“, da bi država imala

prosperitet i uspjeh. Takođe naglasak daje na „čvrstu ruku“-zakon i moralna osječanja, što su

preduvijeti za spriječavanje rasula i anarhije.

Dajući mišljenje o ljudima koji nisu niti u jednom od nabrojanih kategorija Kafija kaže: „Što se

tiče onoga koji je izvan ovih staleža, ne treba ga kao takva ostaviti, nego ga, po mišljenju

islamskih mudraca, treba primorati da pristupi jednom od njih ( staleža ), a prema sudu nekih

filozofa, treba ga pogubiti, jer je na teret ljudskoj zajednici. U davna vremena vladari su,

jedanput godišnje naređivali da se pronađu besposličari i odstrane. Zbog toga su izdavane

naredbe zapovjednicima luka evropske Turske ( Rumelije )7 da progone nomade i ne dozvole im

ulazak u Rumeliju“.8

7 Rumelija ( Rumeli toprak – rimska zemlja ) je termin pod kojim je u tadašnje vrijeme u arapskim i turskim

područjima bila poznata teritorija današnje Evrope, Historija Bošnjaka, Mustafa Imamović, Bošnjačka zajednicakulture Preporod, 1995. godine8 „Temelji Mudrosti o uređenju svijeta“, Hasan Kafija Pruščak, „Graforad“ Travnik 1996. godine

4




PRVI TEMELJ: O Uredbi države i njezinu trajanju;

U poglavlju „ O načinu uređenja države i njenom trajanju “ sistematizirao je pitanja

vezana za funkcionisiranje države i organa uprave. Do propasti dolazi kada nastanu slijedeće

pojave:

• kada sladostrašće i pomama zagospodare nad razumom vladara,

• međusobna zavist i nepovjerenje ministara,

• povlačenje vojnika iz borbe i zanemarivanje savjetovanja o ratu

Možda je bitno za napomenuti i dati jedan kraći osvrt za period i područje Osmanskog carstva

u kojem je Kafija živio i radio. „Doba u kojem je živio Hasan Kafi smatra se periodom preokreta

u historiji Osmanskog carstva i početkom njegove dekadence. U to doba počinju unutrašnje

pobune i nemiri, zatim dugotrajni i iscrpljujući ratovi između Osmanske imperije i vladajučće

dinastije u Austro-Ugarskoj. Ti ratovi bili su naizmjenični, ponekad u korist Osmanlija, a

ponekad u njihovu štetu, nakon perioda u kojem osmanska vojska uopće nije znala za poraz.

Uz to treba spomenuti rat koji je osmanska država vodila na Istoku, tako da su temelji osmanske

države bili ozbiljno uzdrmani unutrašnjim pobunama u gotovo cijeloj Aziji, dok je plamen

užasnog rata harao njene pokrajine istoka i zapada.“9

Naglašavajući pravdu u ovom poglavlju, pokušao je ukazati na dužnosti i obaveze ljudi, pa i

samog vladara, na dužnostima državnika i vojnika , jer je pravda ideja i simbol uređenja

zajednice i kako autor navodi „Ona je postavljena kao imperativ jer ima porijeklo u Božijoj

zapovijedi i na njoj Kur'an bitno insistira.“

9 „Hasan Kafija Pruščak i njegovo djelo“, dr. Zuhdija Adilović, „Dom štampe“, Zenica 2004. godine

5




U brojnim citatima daje primjere kako pravednost i dobra politika treba da se manifestuju,

„Bog je nebesa okitio sa troje: suncem, mjesecem i zvijezdama, a zemlju je okitio sa troje:

učenjacima, kišom i dobrim vladarom.“

„Kada se vladar okrene od pravde narod se okrene od poslušnosti.“

„Pravda vojnicima i podanicima.“

„Poslove povjeriti najsposobnijima.“

A sve u cilju da se : zakon nepristrasno primjenjuje na sve, vraćanje prava potlačenim, sigurnost

na putevima itd. A da bi se sve ovo ostvarilo, vrlo važan je izbor pravih ljudi na odgovorna

mijesta, ističući sposobnost, vjernost i iskrenost kao vrline koje treba zahtijevati od judi u javnoj

službi.

Svijet postoji sa četiri vrline:

• sa naukom učenjaka

• sa pravednošću vladara

• sa pobožnošću

• sa dobročinstvom i darežljivošću ljudi

Govoreći o vrlinama koje treba da krase vlastodršce i vladare Kafija ističe slijedeće:

„Vladar: ponosan, blage ćudi, strpljiv, da uživa povjerenje, da ne bude brz u izricanju suda o

čovjeku kada o njemu nešto čuje.

6




U svojoj biografiji Kafija kaže: “Kada su se pojavili neredi među Urdulom i Koralom10,

izbiliratovi i pojavio se nered i nemoral među namjesnicima, ostavio sam kadilik i oformio

ders11za učenike u Pruscu.“12

DRUGI TEMELJ: O savjetovanju, blagostanju, mišljenju i razmišljanju

Nove misli nadovezuje u poglavlju „ O savjetivanju, molitvi, mišljenju i planiranju“ , ako se

vodeće ličnosti Carstva ne konsultiraju sa obrazovanim i mudrim, to vodi brojnim greškama i

slabostima u vođenju države, jer vladar, ako se ne savjetuje sa učenima koji nisu na vlasti, ne

može znati pravo stanje u državi.Govoreći o važnosti savjetovanja među prvacima Kafija i sam nene škrtari u dijeljenju istih

naglašavajući:

• Vladari i njegovi ministri trebaju da traže savjete od stubova države: učenjaka,

mudraca i iskusnih ljudi a ne da budu apsolutiste u svome mišljenju.

•

Hadis13

veli: “Ko se savjetuje, taj pobjeđuje”.

• “Mišljenje jednog čovjeka nije mišljenje”

• “Povjeri tajnu jednome a savjetuj se sa hiljadu”

TREĆI TEMELJ: O upotrebi ratnih sprava i o ratu, o uredbi i oduševljavanju vojske

U slijedečem poglavlju ( temelju ) govori „ O nužnosti upotrebe ratnih sredstava u ratu,

organizaciji vojske i podizanju njenog morala“ . Učestali osmanski neuspjesi na bojnom

polju, dali su povod ulaženja u ovu problematiku. Do tih neuspjeha nije samo dolazilo zbog

10 Urdulo i Koral su dvije kršćanske pokrajine na granici između današnje Mađarske i Rumunije.

11 Predavanje, poučavanje, hutba12 „Hasan Kafija Pruščak i njegovo djelo“, dr. Zuhdija Adilović, „Dom štampe“, Zenica 2004. godine13 Predaja koja govori o onome što je Poslanik Muhammed a.s. rekao

7




neuvježbanosti ili ne upotrebe novijeg i savremenijeg naoružanja i opreme ili zbog ne prisustva

sultana na bojištu, šti i sam Kafija često spominje, nego i zbog stalnih političkih previranja u

carstvu, politikanstva, kolaboracije i saradnje sa neprijateljem velikaša i opće dekadence društva

i carevine.

Možda je to ponajbolje opisano u narodnoj pjesmi koja kaže:

...Momak pjeva niz novu ćaršiju:

„Bog ubio cara i ćesara14 ,

gdje ne htjedoše zaturiti kavgu!

Danas nema rata ni serhata,

da okušam sreću u dorata.

Evo danas dvanaest godina,

Otkako sam dora nabavio,

sve ga hranim u toplom podrumu,

sve se kakvom ratovanju nadam.

Sada rata nikakvoga nema,

već se puste zemlje umiriše.“... .15

Iz ovog odlomka pjesme vidimo da je kod običnog naroda postojao osjećaj patriotizma i volja za

borbom za odbranom kućnih pragova i domovine, ali je u tom periodu Osmansko carstvo

dobrano bilo u fazi stagnacije i opadanja moći, što je kod raje i običnog puka izazivalo

nepovjerenje u namjesnike i potrebu za buđenjem i reformama.

14 Ćesar-vezir 15 Usmena epika Bošnjaka, dr. Đenana Buturović, KDB IP „PREPOROD“, 1995. godine

8




Prušćak savremene događaje, odnosno tadašnje događaje, upoređuje sa sličnim iz bliže i dalje

prošlosti, te iznosi stavove poznatih vojskovođa. Uzroci opadanja vojne moći Osmanskog

carstva vidi u nedostatku dovoljne vojne obuke, nekorištenju savremenog naoružanja i njegovog

nenabavljanja, a naročito u starješinskom kadru. Optužuje osnovne zapovjednike da ne

prisustvuju vojnim smotrama, pa neznaju ni koliko vojnika imaju, ni kako su naoružani, ni kakva

im je dužnost.

Znatan dio trećeg poglavlja posvetio je podizanju morala i hrabrosti kao i vojničkih vrlina.

„Junak je drag čak i neprijatelju, a kukavica je mrzak i svojoj majci. “

Potvrdu ove teze nalazimo u mnogim narodnim pripovjestima i pjesmama kao na primjer:

Pošto je u to vrijeme bilo rasprostranjeno potcijenjivačko mišljenje o protivničkoj strani ( kod

osmanskih oficira i vojnika ) on piše : „Ne potcijenjuj protivnika, jer ako ga pobijediš nećeš

zaslužiti pohvalu, a ako izgubiš nećeš se opravdati.“ Ni privremeno taktičko povlačenje on ne

smatra slabošću, naprotiv : „Povući se na vrijeme bolje je nego ustrajati u nevrijeme.“

ČETVRTI TEMELJ : O uzrocima pobjede, o božijoj pomoći i o povodima propasti

„O preduslovima za pobjedu“ ( četvrti temelj-poglavlje) je nastavak trečeg poglavlja ove

rasprave. Kafija se poziva na savjest, poštenje, korektan odnos ali i oštro zahtijeva disciplinu i

odgovornost koje bi se morale provoditi preko autoritativne vlasti.

Postupci koje ljudi čine, a samim tim i njihovi prvaci i učenjaci, vojskovođe i vojnici, obični

ljudi, zemljoradnici i zanatlije autor shvata kao glavne preduslovepobjede.

„Bog je na strani pobožnih“

„Bog je zaista na strani onih koji su bogobojazni i koji dobra djela čine“

„Ko vidi nešto nevaljalo, neka ga otkloni rukom, ne mogne li to, onda neka gaukloni jezikom ž

( riječju ), ne bude li ni to u stanju, onda neka prezire to djelo srcem“ .16

16 Hadis

9




U vrijeme dok je Kafija pisao ovo djelo, učestala je pojava bila da se vojnici odmeću i čine

nered, prljaju čast muslimana, obeščašćuju žene i djecu, otimaju od raje namirnice i nanose

nepravdu ubogim i slabim.

„Više se za vas bojim vaših grijeha nego vaših neprijatelja“ 17 .

Uvjet za pobjedu, Kafija vidi i u odlučnosti i riješenosti vladara da obuzda vojsku, obećavajući

dobročinstvo i nagradu nakon pobjede. On kaže da dezerterstvo treba kazniti, a kao što je veće

rečeno: „Povući se na vrijeme bolje je nego ustrajati u nevrijeme“, čime želi reći da je potrebno

voditi rat i boriti se glavom i zdravim razumom.

ZAKLJUČAK

Na kraju, u zaključku rasprave „O sklapanju mira i pregovoru“ , citirajući sure Kur'ana i

hadisa , ukazuje na prednost pregovora i obaveze poštivanja sklopljenog mira. Najbolje to

vidimo iz slijedećih autorovih citata koje navodi u zaključku djela:

„Mir je bolji ( od rata )“.

„Rat je tegoban i gorak, a mir je sigurnost i sreća.“

„Najveća pogreška je zaratiti protiv onoga ko traži mir“

Pitanje časti i držanja obečanja, odnosno kako to narod kaže: „Ljudi se vežu za riječ a marva za

rogove“, bilo je aktuelno i vrijeme kada je Kafija pisao djelo, odnosno isto je bila tema mnogih

rasprava, polemika a i mnoga su djela napisana na tu temu.

17 Hadis

10




Djelo „ Temelji mudrosti o uređenju svijeta “ pobudilo je veliku pažnju domačih i stranih

orijentalista. Prevedeno je na francuski, turski, mađarski, njemački i bosanski jezik. Prepisi ovog

rukopisa nalaze se u najpoznatijim arhivskim zbirkama Istanbula, Bratislave, Pariza, Berluna,

Leipciga, Dresdena, Beča.

Hasan Kjafija Prušćak napisao je više radova i rasprava iz logike, filozofije i prava, a

najznačajnije dijelo mu je „ Temelji mudrosti o uređenju svijeta“ , gdje je izložio principe o

dobrom uređenju države i društva.

Zalagao se za islamski način uređenja države i društva kao zajednice slobodnih ali i odgovornih

ljudi.

U izgradnji takvog društva posebnu ulogu ima institucija komšiluka. Komšiluk sagledava kao

teritorijalnu ali i, istovremeno, duhovni oblik zajedništva. Institucija komšiluka odigrala je

ključnu ulogu u izgradnji društvene zajednice Bošnjaka.

Kafija navodi hadis koji kaže: „Petero za petero: narodu koji prekrši ugovor Bog će postaviti

za vladara njegovog neprijatelja, u narodu koji sudi a ne oslanja se na ono što je Bog objavio

zavlada siromaštvo, u narodu u kojem se pojavi razvrat velika je smrtnost, narodu koji zakida

na mjeri ne napreduje ono što posije i zasadi i snađe ga glad, narod koji odbija da daje

milostinju biva lišen kiše“.

Na nama je da prosudimo univerzalnost poruke za sva vremena koju nosi navedeni hadis, te da

analiziramo historiju i sami zakjučimo kako i na koji način i u kojoj mjeri je ta poruka zahvatila

11




carstva, imperije, civilizacije, narode, pa i same ljude koji su živjeli u njima, odnosno kako i na

koji će način pogoditi imperije i civilizacije našeg vremena i sutrašnjice.

Imajući gore kazano u vidu možemo reći da našem vremenu u kojem živimo nedostaju velikani

poput imena Hasana Kafije Pruščaka, a nedostajaće i u nama bliskoj ili nekoj daljoj budučnosti.

LITERATURA:

Izet Beridan, „Konflikti“, FPN, Sarajevo; 2003. godina

Muftijstvo Travnik, „Temelji mudrosti o uređenju svijeta“, Graforad, Travnik, 1996.

godina

Amir Ljubović, Fehim Nametak, „Hasan Kafija Prušćak“, Publishing,Sarajevo, 1999.

Godina

dr. Đenana Buturović, „Usmena epika Bošnjaka“, KDB IP „PREPOROD“ 1995.

godine

dr. Zuhdija Adilović, „Hasan Kafija Pruščak i njegovo djelo“, „Dom štampe“, Zenica

2004. godine

Mustafa Imamović, „Historija Bošnjaka“, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“

1998. godine

12

15635882 esej hasan kafija pruak temelji mudrosti o ureenju svijeta rasid maj 2009 godine

Documents