169 ivo maroević »sisak - grad i graditeljstvo« · arhitekturi, s dokučivim utjecaji ma...
TRANSCRIPT
169
»Sisak — grad i gradi te l js tvo« iscrpan je znanstveni rad o arhi tekt u r i , povi jesnom sl i jedu i domet ima gradi te l js tva Siska, nekada važnog vojno-strateškog, kasni je gospodarskog i t rgovačko- t ranz i tnog, a danas sve važnijeg indust r i j skog grada sjeverne Hrvatske.
Po mater i j i ko ju je autor kn j ige obrad io i po metodskom pr is tupu to se d je lo može bez ustezanja uvrst i t i u p ioni rske znanstvenoistraživačke radove u oblast i naše domaće povi jest i umje tnos t i . U odnosu na momentano stanje znanstvene obrađenost i ( i l i bo l je rečeno — neobrađenost i ) g rad i te l j stva sjeverne Hrvatske, Maroevi -ćev »Sisak . . .« zauzima u stručnoj l i te ra tur i izuzetno mjesto. Zaokup l jena regionalnim i p rov inc i j sk im grad i te l j sk im ostvaren j ima knj iga ne sadrži kapi ta lna o t k r i ća , pa ipak, il i možda upravo po tome, nama je vredn i ja od mnogih d rugih d je la . To se na prv i pogled čini čudn im , ali uzrok ne treba t raž i t i u kn j iz i nego u nedovo l jnom, f ra gmen ta rnom, nesistematskom i nepreglednom poznavanju povi jest i našeg domaćeg grad i te l js tva, grad i te l js tva naših gradova, a na prvom mjestu gradova sjevernih krajeva naše zeml je .
Ci jel i nam je splet uzroka uskrat io bol je poznavanje a rh i tek tu re , premda je ona jedan od b i tn ih čimbe
nika u ž iv l jen ju današn j ih , prošl ih i budućih društvenih zajednica. Ulice grada protočnice su ž ivo tn ih tokova, a zgrade razl ič i t ih namjena zadovol javaju osnovne životne i duhovne potrebe jednoga grada, jednog društva. I neizbježno su zbog toga izloženi neprestanim mi jenama, propadanju starog i n icanju novog. Kuće i palače, ulice i t rgov i , gradski prostor i i amb i j en t i , umnožavaju se prema pot rebama generaci ja koje u n j ima žive i svaka generacija in terveni ra , gradi i dograđuje, usk lađujuć i svoja h t i jen ja i svoje osjećanje s t i la , ali ne usklađu juć i uv i jek to dvoje sa zatečenim s tan jem, s on im što je u grad i te l j stvu nasl i jedi la od pre thodn ih generaci ja. Neujednačenost starog i novog, povi jesnog i suvremenog, u grad i te l j s tvu , rezul t i ra često ružn im , neharmoničn im i dehumani z i ran im gradsk im p ros to r ima , a ner i je tka je pojava da se ci je l i gradovi nekad skladnih a rh i tek tonsk ih mjera i odnosa pretvara ju u neskladne cjel ine.
Istraživanja arh i tek ture i urbanih aglomeraci ja na jkompleksn i ja su i na jskup l ja pov i jesno-umjetn ička istraživanja. F inanc i jsk im teškoćama pr id ružu je se i potreba usklađenog t imskog rada ekipe raznorodnih s t ručn jaka : povjesničara, povjesničara umje tnos t i , arheologa, sociologa, arh i tekata , fo tografa i dr . Ovdje je indiv idualan rad teško ostvar iv , što se oč i tu je upravo u def ic i tu znanstvenih s tud i ja te vrste u nas, gdje indiv idualan istraživački rad još uvi jek prevladava, lako je knj iga o grad i te l js tvu Siska dje lo jednog au tora , ona još do danas ne bi bi la objav l jena da prethodno nisu bile izvršene neke fundamentalne znanstvenoistraživačke faze rada i to za jedn ičk im napor i ma i sredstvima t r i j u ins t i tuc i ja . Muzej u Sisku, Regionalni zavod za zašti tu spomenika ku l tu re u Zagrebu i Restauratorski zavod Hrvatske obavi l i su sa svo j im suradnic i ma , pod vodstvom autora ove kn j i ge, sistematsku inventar izaci ju arh i tek ture starog, a d je lomično i Novog Siska. Maroević se poslužio
rezul tat ima toga za jedničkog rada kao osnovom za da l j n j u znanstvenu ob radu , p lodonosno sjedinivši tako svoja dva poziva i dužnost i u s t ruc i : konzervatora-prakt ičara i povjesničara umje tnos t i .
Osim spomenute stručne inventarizaci je sisačke a rh i tek tu re , ko ja je bi la osnovni preduv jet za da l j nja znanstvena ist raživanja i analize, autor je imao obavi t i veoma težak i opsežan posao: rekons t ru i rat i s l i jed rasta i razvoja gradske arh i tek ture i r i ješ i t i p rob leme dat i ran ja i st i lskog određ ivan ja pojed in ih ob jekata . Tu mu se ispr i ječio potpuni nedostatak građevinske arhivske dokumentac i je , ko ja je neposredno nakon rata uništena, a zat im v r lo oskudna povi jesna građa. Stoga je na jp r i j e morao odredi t i znanstvenu metodo log i ju kojom će argument i rano u tv rd i t i »krono log i ju nastanka zgrada i n j i hove mi jene u toku t r a j an ja« , a namjera mu je b i la da postigne »točnost na desetl jeće«. Polazeći od t r i čvrsta ishodišta: p rvo , od dataci je nekol iko zgrada što su pouzdano utvrđene iz d rug ih izvora; drugo od t r i kar tografska pr ikaza Siska iz 19. st. (1827 . , 1862. i 1890. ) ; i treće od građevne kons t rukc i je svodova, pisac je kompara t ivnom ana l i t i čkom metodom r i ješio taj zadatak. Tek rasvi jet l ivš i sve nepoznanice mogao se pr ihvat i t i izrade s in tet ičkog pr ikaza povi jest i sisačkog grad i te l j s tva .
Osnovne intenci je , k r a j n j i c i l j i bi t sadržaja kn j ige objasnio nam je autor sam u p r v i m recima uvodnog izlaganja »O metod i« : »Dimenzi ja namjere obuhvaća pregled građenja i građevnih ob l ika u jednom gradu, u rasponu jednog stol jeća, a usporedno s t ime i razvoja grada sa svim svo j im međusobnim d je lovan j ima i zakon i tos t ima koje arh i tek tura nameće gradu i grad a rh i t ek tu r i , s dokuč i v im ut jecaj i ma povi jest i i s lo jev ima što su pod nama, s nekim konstantama koje neće moći zaobići budućnost .«
Ta nadasve složena p rob lemat ika i opsežna mater i ja grad i te l js tva je-
ivo maroević »sisak - grad i graditeljstvo«
izdavač: matica hrvatska , sisak muzej sisak 1971.
ivanka reberski
170
dnoga grada izložena je u t r i osnovna poglav l ja : »Razvoj grada«, »Gradi te l js tvo« i »Katalog«. Takva je podjela omogući la autoru da kompleksno zahvati p rob lemat iku sa svih važni j ih aspekata pol i t ičk i h , d ruš tven ih , gospodarskih i pov i jesno-umje tn ičk ih , te da objasni one fak tore ko j i su sto l jeć ima određival i f i z ionomi ju arh i tek ture tog naselja.
»Razvoj grada« povi jesni je dio knj ige. U tom k r a t k o m , ali dovo l j no iscrpnom poglavl ju iznesen je pona jp r i j e »Povijesni sl i jed« ko j i na temel ju izvora prat i povijesne događaje od i l i rskog i kel tskog razdob l j a , dakle od najstar i jeg sloja sisačkog urbanog organizma — Se-gestike, preko r imske Siscije do svih kasni j ih srednjov jekovnih i novovjekovnih zbivanja koja su u povi jest i Siska bi la veoma burna i uvel ike djelovala na njegov razvoj sve do naših dana. Jedino se pov i jesnim zb ivan j ima i može objasnit i da je jedan od na js tar i j ih gradova sjeverne Hrvatske očuvan samo u svojem posl jednjem s lo ju , s tarom svega dva stol jeća. Razvoj ovoga grada, njegovo ponovno k l i janje i rast iz naselja u današnju urbanu aglomeraci ju ocr tan je u d rugom di je lu tog poglav l ja , koje nosi naslov »Urbanist ičk i s l i jed«. U žel j i da ostane do kra ja egzaktan u prezent i ran ju mater i je pisac ja namjerno ovdje izostavio arheološki aspekt Siska zbog nepostojanja iscrpn i j ih arheoloških istraživanja i analiza. On prat i i tumači samo razvoj današnjeg naselja koje se počelo s t r uk tu r i r a t i i kon t inu i rano ob l ikovat i tek u 18. s to l jeću. Iscrpnom deskr ip t i vnom analizom postojećeg gradi te l js tva i n jegovom usporedbom s građevnom situacij om koja je očuvana u kartografsk im pr ikaz ima Siska iz 19. stoljeća rekonst ru i ran je sl i jed građenja, a svaka nova pojava u njegovu razvoju protumačena je povi jesnim i ekonomsk im uvjetovanost ima.
Poglavlje »Gradi te l js tvo« daje st i l ska određenja i t ipo log i ju s isačk i a rh i tek ture . Zamašan i veoma te
žak zadatak! Gradi te l js tvo Siska rezultat je određenih zakoni tost i što su ih nametale sociološke i ekonomske potrebe stanovništva tog naselja. Ono se neminovno, kao i u d rug im našim gradovima na tom pod ruč ju , razvi jalo pod speci f ičnim oko lnos t ima , što se mora lo odrazi t i u ob l i kovn im i t ipo lošk im posebnost ima. Određujuć i i v rednujući ovu a rh i tek tu ru autor ni je zapao u pogrešne usporedbe, do koj ih bi svakako došao da je k o j i m slučajem posegao za pr ihvaćenim p o j m o v n i m određenj ima sti la u a rh i t ek tu r i . On je uočio da se v r i jednost i a rh i tek ture jednog regi-onalno-prov inc i jskog naselja, kao što je Sisak, mogu m je r i t i i prav i lno oc jenj ivat i samo ako mjer i la ne iziđu iz njegovih už ih, lokaln ih okv i ra . Ta to je najčešće »sti l« ko j i je na per i fe r i ju dopro u modi f i c i ranom o b l i k u , sa zakašnjenjem, i u sebi nosi još samo poneku naznaku općih »st i lsk ih« karak ter is t i ka . Ma-roević je stoga u »st i lsk im određen j ima« veoma slobodan i uvodi neke sti lske kategor i je koje bi svakako u jednom općem pr ikazu arh i tek ture djelovale pro izvo l jno , a možda čak i nedopust ivo. Tako npr. premda u Sisku nema ni prave »barokne« ni prave »klasicist ičke« arh i tek tu re , neki ob l i kovn i , prostorn i , kons t ruk t i vn i i l i dekorat ivn i element i omoguću ju autoru da, unutar grad i te l jsk ih specif ičnosti ovoga grada, pojedine objekte svede pod po jam t ih st i lova. Još veće »proizvol jnost i« jav l ja ju se kad govor i o »arh i tek tu r i u doba b idermajera« il i o »b idermajeru u arhi tekt u r i « , pa o »ranom his tor ic izmu ( temel jenom na klasicizmu i nek im romant i ča rsk im oznakama)« i t d . Kao što v i d imo , ovdje se susrećemo s nekim kategor i jama ku l tu r -nopovi jesnih fenomena ko j ima je Maroević pr idao karakter is t ike arh i tek tonsk ih st i lova. Nužnost svog postupka objasnio je ov im r i ječ i ma: »Ovako shvaćena st i lska određenja pomažu u određivanju lokalnih i općih v r i jednost i u grad i te l j stvu Siska, da ju nam oslonac u k rono log i j i , pomažu da se stekne
rel jefna sl ika ne samo o postanku pojedin ih zgrada, ako ih gledamo izdvojeno, već i o razvoju grada . . . da se s t i lom u gradu osjet i čovjek ko j i je uz svoju pro fes i ju bio osjetl j iv na ob l ik i l j epo tu , ali preveden na njegov jezik, dostupan njegovu shvaćanju.« Takvo st i lsko razgraničenje arh i tek ture daje kn j iz i »Sisak — grad i grad i te l js tvo« treću d imenz i ju — d imenz i ju o r i j en tac i ja u vremenu i p ros toru — i na toj je osnovi potpuno opravdana autorova sloboda, pa čak i p ro izvo l j nost. U toj se iscrpnoj in terpretac i j i gradi te l js tva dal je anal iz ira t i pologi ja gradnje s obz i rom na namjenu i sadržaj , dok su kod pojedinačnih objekata razmatran i kons t ruk t i vn i e lement i , ob l i kovan je zidne mase i uravnoteženost mase i de ta l ja , te ob l ikovan je prostora i zadovol javanje funkc i j a toga prostora. Ovo poton je treba posebno po te r ta t i , jer su mnogi dosadašnj i autor i ko j i su se bavi l i proučavan jem arh i tek ture 19. i 20. stol jeća na jmanje pažnje posvećivali upravo organizaci j i p ros tora .
Posl jednje poglavl je sadrži opsežan »Katalog« od 213 ob jekata s tek-s tovn im deskr ipc i jama, fo togra f i jama pročel ja i d je lomično t locrt ima . Nažalost, nisu obrađene sve zgrade današnje gradske jezgre, nego samo one koje se »od l i ku ju nekom posebnošću«, pa tako ne možemo objav l jen i mater i ja l smat ra t i komp le tnom urban is t i čkom monog ra f i j om , a za to jo j nedostaju i g ra f i čk i , odnosno kar tograf ski pr ikazi današnjeg stanja s obzirom na v r i jeme nastanka, valor izac i ju i uščuvanost. Ipak to ne uman ju je njezinu v r i jednos t , a spomenute nedostatke nadoknađu ju v r l o deta l jn i popisi zgrada prema vrs t i i namjen i .
To je prva naša cje lovi ta monograf i j a o povi jest i grad i te l js tva jednoga važnog s jevernohrvatskog grada. Ona će posluži t i istraživačima kao or i jen tac i ja u metodskom pr is tupu pr i izučavanju ostal ih na-ših gradova ko j i još nisu znanstveno obrađeni .