GRUPA A i C

1. Metodologija kao dio logike obuhvaća i podrazumijeva: teorijsko obrazlaganje načela i pretpostavki znanstvene spoznaje; razmatranje posebnih znanstvenih metoda karakterističnih za određene znanosti; te razmatranje kriterija istine i kriterija pravilnosti u procesu znanstvene spoznaje.

2. Što se događa ako pojmu „enciklopedija“ dodamo oznaku „univerzalna“? Pojmu smo povećali sadržaj, a smanjili opseg.

3. Prema formalističkom shvaćanju, pojam se definira kao element suda koji sadrži skup oznaka ili pak kao skup oznaka, dok se oznake definiraju kao elementi pojmova. Ali tim tvrdnjama… nije dana definicija, još ne znamo što pojam suštinski jest.

4. Pojam „svi čopori“ je? Univerzalno kolektivni pojam. 5. Koja su dva osnovna načela odnosno aksioma kategoričkog silogizma, o kojima su među

logičarima vođene velike rasprave? Izreka o svakome i o nijednome, obilježje obilježja obilježje je i same stvari: ono što proturječi obilježju, proturječi i samoj stvari

6. Valjan je zaključak… u kojem konkluzija logički slijedi (samo ako slijedi) iz premisa. 7. Kako nastaje entimen (nepotpuni ili krnji silogizam)? Ako iz silogizma ispustimo jednu premisu,

koja se u logičkom smislu podrazumijeva, ima se na umu (samo što jezično nije izražena). 8. Interferirajući pojmovi… imaju djelomično zajednički sadržaj i djelomično zajednički opseg.9. Kako nastaje kontraponirani sud primarnog suda? Konverzijom uvjeta i posljedica (navedenog)

kontrarnog suda. 10. Primjer – „Planinari su dobro organizirani“, „Marko je dobro organiziran“, dakle „Marko je

planinar“ – predstavlja koju pogrešku? Pogrešku divizije.

B GRUPA1. „Neki čopori“ – partikularno-kolektivan pojam (str.26)2. Vozač i radnik – interferirajući pojmovi3. Podjela sudova po relaciji: kategorički, hipotetički i disjunktivni (str.33)4. Istinitu konkluziju možemo dobiti: valjanim zaključivanjem iz istinitih premisa, valjanim

zaključivanjem iz neistinitih premisa, nevaljanim zaključivanjem iz istinitih premisa te nevaljanim zaključivanjem iz neistinitih premisa. (str.50)

5. Polisilogizam – složeni posredni zaključak koji se sastoji od više nego dvije premise i konkluzije (str.60)

6. Hipotetičko-kategorički silogizam javlja se u dva glavna modusa: ponendo ponens i tollendo tollens (str.66)

7. Dva pojma identičnog sadržaja: ne mogu postojati. Ako se pak utvrdi da 2 pojma, koja izražavamo s 2 različite riječi, imaju isti sadržaj, onda se radi o jednom te istom pojmu, jer njime mislimo o istome predmetu odnosno o istoj stvari. (str. 89.)

8. 1. Figura: MP, SM, SP9. Kao znanost o metodi, formalna se logika bavi: putovima i uvjetima znanstvene spoznaje, dakle na

teorije i teorijskih stavova izgrađuju se metode, metodološka načela i pravila. (str.7.)10. Formalna logika i metafizika… Formalna logika i metafizika shvaćaju pojmove kao izolirane, u sebe

zatvorene i identične misaone oblike koji ne prelaze jedni u druge te kao posve statične i nepokretne forme mišljenja ////su u međusobnom sukobu

D GRUPA1. Limitativni sud -to je sud sa afirmativnom kopulom i negativnim predikatom2. Logika i metafizika- 10 B ////su u međusobnom sukobu3. I.kategorija :M je P S je M /////  8B4. Formalna logika- 9B5. Prema međusobnom odnosu predikata i subjekta oni su: nicim nije uvjetovan, subjekt je slabiji pojam od predikata6. radnik i vozač u kakvom su odnosu- interferirajući pojmovi7. "Neki čopori" - 1B8. Slučajna ili akcidentalna obilježja- 1E

9. Istinita konkluzija može biti- 4B10. Odnos hipotetičko - kategoričko – 6B

GRUPA E 1. Slučajna ili akcidentalna obilježja – pripadaju kao unutarnja kao načini ili modusi, a vanjska spram drugih predmeta, stvari i pojava kao odnosi ili relacija str. 10 2. Kolektivni i individualni – kanarsko otočje str. 26 3. Sud osnovna struktura – subjekt, predikat, i pozitivnu ili negativnu, izraženu ili prikrivine kopulu ili vezu str. 31 4. Kvadrat ne može biti krug – apodiktički sud str. 33 5. II.figura – P M , SM, SP6. Zaključivanje potpunom indukcijom- U premisama se navode svi postojeći posebni slučajevi općeg predmeta, stvari ili pojave odnosno zajednička pojedinačna obilježja svih postojećih članova neke skupine, da bi se konkluzijom utvrdilo kako su ti slučajevi zajednički za tu pojavu odnosno kako su ta obilježja zajednička za tu skupinu članova str. 71 7. Zaključivanje po nepotpunoj indukciji – popularno i znanstveno str. 73 8. Logičke pogreške u užem smislu – temelje na sličnosti valjanog i nevaljanog zaključka str. 78 9. Govorne pogreške – SVE SU POGREŠKE GOVORNEizbaci uljeza šta ne spada u tu podjelu , a bilo je pogreška dvoznačnosti, pogreška dvosmislenosti, pogreška kompozicije, i mislim da je uljez bio pogreška naglaska 10. Izveden zaključak - neposredni zaključci - neposredan je onaj zaključak kojim se jedan sud izvodi iz samo jednog ( drugog ) suda, pa se dakle, sastoji od jedne premise i konkluzije odnosno od samo dva suda. u tradicionalnoj logici takav se zaključak zove izvodom. str. 51

GRUPA F

1. Metodologija kao dio logike obuhvaća i podrazumijeva: teorijsko obrazlaganje načela i pretpostavki znanstvene spoznaje; razmatranje posebnih znanstvenih metoda karakterističnih za određene znanosti; te razmatranje kriterija istine i kriterija pravilnosti u procesu znanstvene spoznaje.

2. Pojam o predmetu trokut možemo definirati: trokut je trostraničan geometrijski lik3. Postupak po kojem nekom pojmu dodajemo nove oznake kako bismo mu povećali sadržaj, a smanjili

opseg, te dobili novi, određeniji i manje općenit ili posebniji pojam (npr. mnogokut pravokutan trokut) naziva se: deskripcija

4. Logičari u razmatranju sudova za pojam suda koriste i termine: iskaz ili stav5. Kako se naziva sud sa afirmativnom kupolom i negativnim predikatom: limitativni sud6. Sud „Lopovi su nepouzdani“ je: limitativni sud7. Kako se naziva neposredno zaključivanje gdje subjekt premise postaje predikatom konkluzije, a

predikat premise subjektom konkluzije: neposredno zaključivanje po konverziji8. Ako se posredan deduktivan zaključak sastoji od dvije premise i konkluzije, on se naziva: silogizam9. Četvrta figura kategoričkog silogizma glasi: PM, MS, SP10. Od starogrčkih vremena potječu još dvije podjele logičkih pogrešaka u zaključivanju: a) po kriteriju

namjernosti i nenamjernosi, b) s obzirom na izvor/// s obzirom na izgovor i namjernost i nenamjernost