2. filtriranje vina - veleri.hr · stvara vino svojim slobodnim padom, malog su kapaciteta i danas...
TRANSCRIPT
54
8 FILTRIRANJE VINA
Filtriranje je postupak odstranjivanja nečistoća iz vina, zadržavanjem čestica na
filtracijskom sloju, kroz koji prolazi vino. Već su stari Grci i Rimljani poznavali tehniku
filtriranja, filtrirajući vino procjeđivanjem kroz platno. Ta metoda filtriranja bila je
raširena, kod manjih proizvođača i do pred samo 30-tak godina (holandski filtar).
Filtriranjem odstranjujemo grublje ili finije čestice, ovisno o fazi proizvodnje vina,
odnosno postižemo željenu bistroću vina. U modernoj proizvodnji vina filtriranje je
sastavni ili bolje rečeno obavezni dio tehnoloških procesa, međutim u posljednje vrijeme
postoji određena tendencija (i proizvođača i potrošača), koja tolerira određeni talog u boci.
Zato danas nije rijetkost da na nekim punjenim vinima vidimo natpis na etiketi „punjeno
bez filtriranja“, „non filtre“ itd.. Time proizvođači žele potrošačima ukazati da su tijekom
proizvodnje vodili maksimalno računa o kvaliteti, izbjegavajući svaki tehnološki zahvat
koji bi i minimalno mogao degradirati kvalitetu vina. Tržište je međutim još uvijek takvo
da traži bistra i stabilna vina, a dio potrošača smatra da je «nepatvoreno» (pravo vino)
upravo ono koje je bistro i stabilno. Della Rosa (1993.) navodi, pomalo s ironijom „često
se uzima boca bijelog vina za grlo, okreće i protresa i gleda prema svjetlu ako bi se uočila
jedna pahuljica (talog), jedan kristalić, i odbacuje se takvo vino (koje nije perfektno
stabilno-bistro), da nije za potrošnju“. Međutim kada govorimo o stabilnosti i talogu ne
smijemo zaboraviti niti zakonske propise koji su vrlo jasni i propisuju da vino na tržištu
mora biti stabilno i bez taloga (Zakon o vinu, NN RH 96/03). Zato svaki tehnolog mora
poznavati postupke za postizavanje stabilnosti vina (vidi poglavlje Stabilnost), kao i
postupke filtriranja radi postizavanja konačne bistroće i stabilnosti vina.
Moderno bavljenje vinarstvom zahtijeva i kvalitetniji pristup filtriranju vina. Razvojem
vinarske tehnologije, konstruirani su različiti tipovi filtara, prilagođeni različitim
tehnološkim zahvatima i tehnološkim fazama proizvodnje vina. Većinom se danas koriste
pločasti filtri (zbog jednostavnosti i svestranosti), ali su u upotrebi i naplavni, kao i ostali
tipovi filtara, o kojima će u nastavku biti riječi.
Odvajanje čestica kod filtriranja postiže se na dva načina - zadržavanjem (efekt sita) i
- apsorpcijom
55
Zadržavanjem ili efekt sita (slika br 8, a i b), – kad su pore filtra manje od čestica, tada se
čestice zadržavaju na površini (mehaničko sito) i u unutrašnjosti filtra (dubinski) pa tako
npr. kod naplavnih filtra, kako ćemo kasnije vidjeti, u početku filtracije ide mutno vino,
sve dok se ne formira tzv. «filtracioni sloj» i tek tada započinje filtracija (bistro vino). Zadržavanje na površini prikazano je na slici 8a: kako su čestice veće od pora (kvasci,
tartarati i dr.), zadržavaju se na površini i stvaraju dodatni porozni sloj koji postepeno
začepljuje filtar i tako se količina filtrata postepeno smanjuje, sve do potpunog prestanka
filtracije (potpuno začepljenje). Dio spomenutih čestica (većih od pora: polisaharidi,
pektini i dr., slika 8b), zbog velikog pritiska deformira se i ulazi u pore (kanale) i tada se
protok filtracije naglo smanjuje (naglo opadanje količine filtrata).
Slika 8: Shematski prikaz zadržavanja i apsorpcije (Ribereau-Gayon, 2004.).
Lijevo: apsorpcija i zadržavanje
Desno: samo apsorpcija
Zadržavanjem ili efekt sita
56
Apsorpcijom se čestice zadržavaju zbog privlačenja (apsorpcije), uslijed razlike
električnog naboja. Kod normalnog pH čestice su većinom (-) (kao i proteini), a celuloza
(+) zato može apsorbirati elektro negativne čestice. Apsorpcijom čestice se ne zadržavaju
samo na površini već ulaze dublje u unutrašnjost filtra, te se na taj način povećava
kapacitet filtra odnosno filtriranja. Na slici 8c prikazan je kombinirani efekt zadržavanja i
adsorpcije: čestice ulaze i pune prazne pore i na taj način se zadržavaju (dubinski) ali
istovremeno i dio čestica u unutrašnjosti, bude zadržan zbog adsorpcije. Filtar se, u tom
slučaju, polako začepljuje i filtracija postepeno opada, do potpunog začepljenja. Sam efekt
adsorpcije prikazan je u varijanti (d): čestice malih dimenzija ulaze u unutrašnjost filtra i
adsorbirane su s unutrašnje strane kanala (pora). Kad su sve pore saturirane, čestice se više
ne mogu zadržavati, pa efekt filtracije prestaje (u tom slučaju kroz filtar bi prolazilo mutno
vino).
Apsorpcija ovisi o: - debljini ploča,
- obliku ploča,
- veličini pora,
- električnom naboju i
- tlaku i dr.
PODJELA FILTERA – TIPOVI
Filtre možemo podijeliti ili svrstati u nekoliko grupa. Tako sve filtre možemo podijeliti
u dvije grupe, ovisno načinu rada i tona:
� statičku ili klasičnu filtraciju i
� aktivnu ili tangencionalnu filtraciju.
U prvu grupu spadaju svi filtri kojima treba povremeno mijenjati filtracioni sloj ili
ploču, dok u drugu grupu spada samo tzv. tangencionalni filtar, kojem se tijekom filtriranja
izdvaja i talog, tako da filtracija teče neprekidno i nije potrebno mijenjati filtracione
membrane. Nadalje filtre ili filtriranje možemo podijeliti prema načinu zadržavanja čestica
na:
� dubinska - (klasična) filtracija i
� površinska - (membranska) filtracija
57
U prvu grupu spadaju filtri koji imaju sposobnost ili mogućnost zadržavanja čestica
apsorpcijom (naplavni, pločasti), dok u drugu grupu spadaju membranski filtri (filtri s
finim mikroporama), koji zadržavaju čestice samo efektom sita (na površini).
Prema načinu rada filtre možemo podijeliti u tri grupe:
� naplavni filtri,
� pločasti filtri i
� membranski filtri.
Prema stupnju filtracije, možemo podijeliti na:
� grubu filtraciju,
� finu filtraciju i
� sterilnu filtraciju.
Za filtriranje vina koriste se: naplavni, pločasti i membranski filtri, a za filtriranje taloga
vakuum filtri i filtar preše (vidi Vinarstvo I, poglavlje taloženje mošta). Efekt filtriranja
ovisi o: - bistroći vina,
- sastavu vina (graf 6),
- kategoriji vina,
- pritisku i
- finoći ploča ili naplavnog materijala.
L I
Vrijeme filtracije I - obično vino
II - vinu dodan glukan (polisaharid)
Graf 6: Sastav vina i brzina filtracije (Ribereau-Gayon, 2004.).
58
Grube čestice fine čestie koloidi molecule atomi
mm nm Å Graf 6a: Odnos veličine i broja čestica (De Rosa, 1993.).
U grafu 6a prikazan je odnos veličine i broja čestica. Iz grafa vidimo da opadanjem
veličine pojedinih čestica proporcionalno raste njihov broj, tako npr. u jednom litru, čestica
veličine jednog mm, ima oko104, dok čestica veličine koloida ima već oko108, a molekula
oko 1010.
Materijali za filtraciju
Za filtriranje vina koristi se sljedeći materijali:
� Perlit
� Celuloza
� Kiselgur
� Sintetičke smole
Perlit: dobiva se iz stijena vulkanskog podrijetla, drobljenjem i termičkom obradom;
mljevenjem i sortiranjem određuje se veličina čestica za pojedinu klasu (osigurava
voluminoznost i asimetričnost pora i visoki kapacitet uklanjanja čestica).
Kiselgur: - diatomejska zemlja - proizvod kremastih naslaga jednostaničnih algi
(diatomeja); sirovi kiselgur se drobi i termički obrađuje čime se reduciraju nepoželjne
59
primjese (osigurava visoku filtracionu sposobnost i ima (-) naboj. Postoje tri vrste
kiselgura:
- prirodni (sivi)- danas se ne koristi,
- kalcinirani (crveni) i
- kalcinirani.
Celuloza: - dobiva se iz mekog i tvrdog drveća, mehaničkom i kemijskom obradom
otapaju se smole i postiže elastičnost vlakana. Od 1980 godine koristi se celuloza s (+)
nabojem, sama ili u kombinaciji s drugim sredstvima (kiselgurom, perlitom i dr.).
Sintetičke smole - na bazi poliamina / poliamida – osiguravaju čvrstoću proizvoda,
posjeduju apsorpcijski efekat, imaju (+) naboj.
Mjerenje bistroće – određivanje stupnja bistroće (mutnoće)
Stupanj bistroće mjeri se instrumentom koji se zove turbidimetar ili nefelometar (na
bazi difuzije svjetlosti), a izražava se u jedinicama NTU (nephelometric turbidity nits).
Vrijednosti NTU-a navedene su u sljedećoj tablici. Nakon bistrenja i finog filtriranja NTU
se kreće oko 1,0, a kod punjenja trebao bi se kretati od 0,1 – 0,65.
Tablica 1: Vrijednosti NTU za mutna i bistra vina.
Vino Bistro Mutno
Bijelo < 1,1 > 4,4
Rose < 1,4 > 5,8
Crno < 2,0 > 8,0
Oprema za određivanje čestica
- konduktometar,
- apsorbimetar X zraka i
- laserska difuzija svjetla.
60
Pored bistroće za filtraciju je važna i poroznost. Poroznost se izražava u jedinici - darcy, a
1 darcy odgovara propusnosti filtracionog materijala od 1 cm 2, debljine 1 cm, količine
vina od 1 mL / s, pri 1 baru. Vrijednosti darcya za pojedini tip filtracije iznose:
- naplavna: 0,5 - 5 darcya,
- gruba: 1- 2 darcya,
- fina filtracija: 0,15 darcya i
- sterilizacija: 0,017 darcya.
Filtracijom postižemo i odgovarajuću mikrobiološku stabilnost tako da:
- nakon fermentacije vino sadrži 10 6 kvasaca / mL,
- nakon sedimentacije taj broj se smanji na 102 – 104 kvasaca / mL,
- nakon grube filtracije vino sadrži svega 102 kvasaca / mL, a
- kod punjenja vina količina kvasaca trebala bi iznositi 1 kvasac / 100 mL.
8.1 NAPLAVNI FILTRI
Naplavni filteri (slika 9) služe za prvu uvjetno rečeno grubu filtraciju, a koriste se
poglavito u većim podrumima. Pročišćavanje vina vrši se kroz sloj filtracionog materijala
(perlit, kiselgur i dr.), koji se, kako i samo ime govori, naplavljuje na mrežaste tanjure koji
mogu biti postavljeni, ovisno o izvedbi, vertikalno ili horizontalno ili na šupljikave
vertikalno postavljene "svijeće" (pregrade od ploča ili vreća). Naplavljivanje se obavlja na
početku filtracije, kružnim cirkuliranjem vina kojem je dodan naplavni materijal. Kada je
formiran početni naplavni sloj (prvi i drugi sloj), započinje filtracija, tijekom koje se preko
dozirne posude filtra (slika 12) postepeno dodaje vinu filtracioni (naplavni) materijal, kako
bi se filtracijski sloj održavao rahlim i propusnim. Kada je filtracijski sloj zasićen
česticama vina, tlak naraste do dopuštene granice i protok se vina smanjuje. Filtar se tada
prazni, naplavni sloj se skida i filtar se pere i postupak se ponavlja (slika 11). Naplavni
filtri najčešće se koriste za tzv. grublju filtraciju mladih vina ili nakon bistrenja vina,
velikog su kapaciteta i dijele se na otvorene i zatvorene. Otvoreni filtri su najstariji tipovi
filtara, otvoreni su s gornje strane i rade na principu cijedila. Rade pod pritiskom kojeg
stvara vino svojim slobodnim padom, malog su kapaciteta i danas nisu u primjeni
(holandski filtar, slika 8a).
61
Slika 8a: Holandski filtar.
Zatvoreni filtri se sastoje od filtracijske komore sa elementima za nanošenje
naplavnog sloja filtracijskog materijala. Filtracijski elementi su metalna sita od inoxa.
Rade pod pritiskom tako da se u njih vino unosi putem pumpi, velikog su kapaciteta i vrlo
su zastupljeni u tehnologiji vina. Shema rada naplavnog filtra prikazana je na slici 10.
Slika 9: Naplavni filtri (Dela Tofola, Velo)
62
Slika 10: Shema rada naplavnog filtra (Ribereau-Gayon, 2004.).
1. Punjenje 2. Formiranje filtracionog sloja
3. Filtriranje 4. Završno filtriranje
1 - ulaz vina 2 - pumpa 3 - prozorčić za kontrolu ulaznog vina 4 – posuda za filtraciju s horizontalnim elementima 5 – otvor za pražnjenje 6 – 7 – prozorčić za kontrolu filtriranog vina 8 – izlaz filtriranog vina 9 – posuda za filtracioni materijal 10 – pumpa za doziranje filtracionog materijala
63
5. Pražnjenje filtracionog sloja 6. Pranje
Slika 11: Pojedine faze rada naplavne filtracije (Della Toffola, Italia).
Slika 12: Shema rada dozatora naplavnog filtra (manji rezervoar na prethodnim slikama;
A-dozator, B-filtracioni materijal, C-mjesto miješanja) (De Rosa, 1993.).
Opis rada dozatora naplavnog filtra: Vino koje se filtrira prolazi kroz ventil 3 u komoru
za filtraciju (smjer strelica), međutim manja količina vina propušta se kroz ventil 1 i ulazi u
dozator. Na mjestu označenom brojem 4 (C) dolazi do miješanja vina i «brašna za
filtriranje» (B) i tako pomiješana smjesa (obogaćena «brašnom») izlazi preko ventila 2 i
ulazi u glavni prolaz (br. 3) i tu se miješa sa vinom koje filtriramo. Reguliranjem protoka
64
kroz navedene ventile, (puštanjem veće ili manje količine tekućine kroz dozator) doziramo
količinu «brašna za filtriranje» i na taj način utječemo na sam tijek filtarcije.
U naplavne filtre spadaju i tzv. vakum filtri koji su opisani u Vinarstvu I.
8.2 PLOČASTI FILTRI
Pločasti filtar sastoji se od postolja, okvira, filtar ploča, filtar slojnica, vijka i
manometra. Kod pločastih filtra fltracijske komore za mutno i bistro vino čine
naizmjenično postavljeni okviri sa ulošcima (filtar ploče) koji se postavljaju između njih.
Okviri su izrađeni od legura metala ili plastike, a između se postavljaju filtar ploče koje su
od plastike, imaju otvore i služe kao dovodni i odvodni kanali za vino.
Slika 13: Pločasti filtar (Filtrox-Werk AG, Švicarska)
Slika 14: Okviri za pločasti filtar (Filtrox-Werk AG, Švicarska).
65
Filtar slojnice (ploče) su istih dimenzija kao i okviri, s jedne strane su grube, a s druge
strane glatke i postavljaju se tako da gruba strana uvijek bude okrenuta prema gruboj, a
glatka prema glatkoj.
Slika 15: Slijepa ploča; a) grubo filtriranje, b) fino filtriranje (Zoričić, 1996.)
Kada se okviri slože jedan uz drugi, stvara se „cijev“ (ulazna – izlazna) kroz koju
protječe vino. Kroz rupice u prozorima okvira (ulaz vina) ulazi mutno vino koje se filtrira i
koje se raspoređuje po okomitim udubljenjima te ulazi preko grube strane filtar ploče,
pročišćava se i izlazi na glatkoj strani i ulazi u "otvor" za bistro vino (izlaz vina) (slika 16)
shema filtriranja). Na ulaznoj i izlaznoj cijevi nalaze se manometri, koji pokazuju ulazni i
izlazni pritisak.Vino kroz filtar treba protjecati pod tlakom od 1 do 1,5 bara, a tlak stvara
pumpa koja je ili ugrađena na filtru ili posebno priključena. Zatim na filtru se nalaze
slavine za ozračivanje filtra, ulazna i izlazna slavina, te slavina za uzimanje uzorka kod
kontrole bistroće, kontrolno staklo i vijak za pritezanje ploča. Pločasti filtri imaju
mogućnost postavljanja i tzv. „slijepe“ ploče, koja praktički filtar odvaja na dva dijela, te
se može vršiti kombinirana filtracija gruba pa fina (slika 15).
66
Slika 16: Shema filtriranja (De Rosa, 1993.).
Prema željenom stupnju bistroće biraju se filtar ploče. Filtar slojnice su potrošni
materijal i moraju se mijenjati nakon začepljenja nečistoćama vina. Filtriranje je finije na
manje poroznoj ploči, pa je na temelju toga napravljena nomenklatura ploča (slika 17), a
intenzitet poroznosti označen je brojevima ili slovima. Razlikuju se ploče za grubu,
normalnu, finu i sterilnu filtraciju. Svaki proizvođač filtar ploča ima svoje oznake, stoga je
potrebno kod nabave zatražiti i upute. Kako iz slike 17 vidimo što su ploče finije smanjuje
se učinak (protok), a povećava efekt filtracije i obratno. Na grafu 7 prikazane su dimenzije
pora filtar ploča i čestice koje zadržavaju.
Slika 17: Nomenklatura ploča Seitz (Zoričić, 1996.).
67
Graf 7: Komparacija različitih čestica obzirom na granice separiranja - kvalitetu filtriranja
(BECO)
Steril S 100 - virusi; Steril S 80 - pirogeni; Steril 60 - hemoglobin; Steril 40 - dim cigareta
SD 30 - čađa
KDS 15 – bakterije; KDS 12 – aktivni prah uglja;
KD 10 - uljna magla; KD 7 - prah štetan za pluća; KD 5 - stanice kvasca; KD 3 - pasta za
poliranje
K2 – prah uglja; K1 - perlit
EK filtracija označava postupak sterilne filtracije na pločastim filtrima sa posebnim
EK pločama (entkeimen, njem. = bez mikroba) koje ne propuštaju mikroorganizme, što je
posebno značajno za vina sa ostatkom šećera, tzv. biološka stabilizacija. Mora se obavljati
pod strogo sterilnim uvjetima i prije filtracije filtar se mora sterilizirati s vodenom parom,
niskog pritiska ili sa toplom vodom od 80°C.
Prije samog filtriranja vina, a radi prevencije da vino ne poprimi miris ploča (strani
miris), kroz pripremljeni filtar propusti se cca 50 L (ovisno o veličini filtra) vodene otopine
limunske kiseline (0,5 – 1 %) i zatim ispire s cca 200 L vode (opet ovisno o veličini filtra).
Svrha ovog ispiranja jest uklanjanje mirisa na filtar papir. Buteljirana vina su ponekad
opterećena ovim stranim mirisom, pogotovo ako se ploče čuvaju u vlažnom prostoru pa
68
mogu poprimiti još i miris na plijesan. Nakon ispiranja u filtru zaostane određena količina
vode. Kako ova voda ne bi dospjela u vino – boce, potrebno je na izlaznoj pipi filtrirano
vino kušati i prvu količinu vina cca 20 – 50 L litara odvojiti, opet ovisno o veličini filtra i
broju ploča na filtru. Kad u filtriranom vinu više ne osjetimo primjese filtar ploče,
započinjemo s filtriranjem vina. Pored ovog načina postoji mogućnost i pripreme filtra
vodenom parom: parom ili toplom vodom od 90 °C ispiremo filtar, zatim ispiremo
hladnom vodom, potom vinom i nakon toga pristupamo filtriranju vina.
Dimenzije okvira i ploča mogu biti različite pa o njima ovisi i propusna moć filtra
(pored stupnja bistroće vina). Veličine ploča (u cm): 20 x 20; 25 x 25; 30 x 3 0; 40 x 40;
60 x 60 cm. Najviše su u upotrebi filtri veličine 20 x 20 (manji proizvođači) i 40 x 40 (veći
proizvođači). Pločasti filtri se najviše koriste za finu filtraciju, neposredno prije punjenja
vina u boce. Nekada su se koristile azbestne slojnice, međutim zbog štetnog djelovanja na
zdravlje ljudi zabranjene su i danas se koriste filtar slojnice iz celuloznih vlakana. Na slici
18 prikazan je mehanizam zadržavanja nečistoća u filtar slojnicama. Čestica u sredini slike
veličine je 1,05 i 1,45 µm prikazana trodimenzionalno u slojnici sterilizacijskog filtra,
uvećana za oko 9 500 puta.
Slika 18: Čestica u filtar ploči uvećana 9 500 puta (Banović).
Građu filtar slojnica možemo predočiti kao labirint, usko prostorno sito, s bezbroj
račvastih kanala. Oni tvore 70 do 80 % ukupnog volumena iz čega proizlazi mogućnost
69
zadržavanja velikih količina nečistoće. Obujam šupljeg prostora filtar slojnice iznosi do 4
L/m2. Mehaničke nečistoće, mikroorganizmi i koloidi zadržavaju se na svom dugačkom
putu kroz fini labirint, pri čemu se elektrokinetički potencijal i mehanička adsorpcija
međusobno potpomažu i dopunjuju. Da bi se jasno prikazali odnosi u unutrašnjosti filtar
slojnice, dat je slijedeći primjer: ako je potrebno da čestica veličine 1 mm kod realnih
uvjeta filtriranja (400 L/m2/h /0,11 m/s ) prođe za 34 sekunde put kroz 3,7 mm duboku
slojnicu, analogno tome nogometna lopta trebala bi u isto vrijeme proći kroz 87 m duboku
šumu gustog drveća i grmlja.
Za uspjeh filtracije od posebnog je značaja poštivanje protoka i tlaka. Priložena tablica
1 pokazuje koliki se protok mora poštivati kod pojedinih filtar slojnica. Ako je vino koje se
filtrira vrlo bistro protok se u odnosu na donju tablicu može povećati za 10 do 15 posto.
Tablica 2: Preporučeni protok za pojedine slojnice (Banović)
Format ploča Gruba i fina filtracija Sterilna filtracija
20 x 20 cm do 25 l/h po ploči 15 l/h po ploči
40 x 40 cm do 120 l/h po ploči 65 l/h po ploči
60 x 60 cm do 285 1/h po ploči 150 l/h po ploči
Iz tablice proizlazi da kod korištenja filtra dimenzija 20 x 20 s 10 uloženih ploča
možemo na sat filtrirati oko 250 L, a ako uložimo 20 ploča onda 500 L na sat. Kod sterilne
filtracije s 10 ploča EK ploča (Seitz) 150 L/h, a sa 20 ploča 300 L/h.
Pored kontroliranog protoka za ispravan rad filtara važno je poštivati dopušten tlak.
Dobra se filtracija postiže s laganim protutlakom od 0,10 do 0,20 bara, a filtraciju treba
prekinuti kada razlika između ulaznog i izlaznog manometra naraste na 2 bara, kod fine
filtracije i 1,5 bar kod sterilne filtracije. Veći pritisci od navedenih mogu imati za
posljedicu probijanje filtar ploča i prolaz nefiltriranog vina kroz oštećena mjesta. Opasno
je također koristiti pumpe koje svojim kapacitetom i konstrukcijom ne odgovaraju za rad s
filtrom, jer nagli udari vina (povećanje i smanjenje tlaka) mogu oštetiti ploče. Filtriranje
traži ujednačen tlak bez velikih oscilacija, pa na početku rada treba polagano otvarati
ulazni ventil filtra, ventile za odzračivanje i izlazni ventil. Ventili za odzračivanje se
70
zatvaraju kada na izlaznome kontrolnom staklu nema više mjehurića zraka. Kod prekida
filtracije ide se obrnutim redom. Najprije se zatvara izlazni ventil, zatim ulazni i na kraju
se isključuje pumpa.
Filtar moduli
Modularno kućište je jeftinija varijanta zatvorenih višeslojnih (dubinskih) filtarskih
sistema. Kućište služi za ugrađivanje jednog ili više modula. Prednosti su u jednostavnom
rukovanju i brzom ugrađivanju modula, maksimalnoj količini filtrata, bez gubitaka i
opasnosti od kontaminacije. Široki asortiman omogućuje optimalno postavljanje prema
individualnim potrebama filtriranja, omogućuje optimalno visoke količine filtrata i
perfektnu bistroću vina (u samo jednom protoku). Modularni filtri imaju široku primjenu u
prehrambenoj industriji (alkoholna i bezalkoholna pića, ulja i dr.).
Proizvode se modularna kućišta za filtracione površine od 1,8 m2 do 10.8 m2 i radnog
tlaka do 1000 kPa (10 bara).
Slika 19: Modularno kućište – (Beco).