2. g učinkovitost prirodnih i - hbd-sbc.hrinkovitost... · istraživački rad za natjecanje iz...

Istraživački rad za natjecanje iz biologije

ožujka, 2014.

2. G

Učinkovitost prirodnih i

sintetskih antimikrobnih

tvari na mikroorganizme

u svakodnevici

SADRŽAJ

1. UVOD ...................................................................................................................... 1

2. OBRAZLOŽENJE TEME .................................................................................... 3

3. MATERIJAL I METODE RADA ........................................................................ 5

3.1. MATERIJAL …………………...…………………………………………...… 5

3.2. METODE RADA …………………………..…………………………………. 5

3.2.1. Priprema hranjive podloge …………………………………...………… 5

3.2.2. Prikupljanje i nacjepljivanje uzorka ……………………………………. 5

3.2.3. Sterilizacija pribora …………………………………………………….. 6

3.2.4. Pregledavanje razvijenih mikroorganizama …………...……………….. 6

3.2.5. Izolacija čiste kulture mikroorganizama …….…………………………. 6

3.2.6. Mjerenje pH vrijednosti …………..……………………………………. 6

3.2.7. Ispitivanje djelovanja antibiotika i dezinficijenasa …….………………. 7

3.2.8. Valorizacija rezultata …………..………………………………………. 7

4. REZULTATI …………………………………………………………………….. 8

5. RASPRAVA .......................................................................................................... 15

6. ZAKLJUČCI ......................................................................................................... 18

7. SAŽETAK ............................................................................................................. 19

8. POPIS LITERATURE ......................................................................................... 20

1

1. UVOD

Mikroorganizmi su najraznovrsnija i najmnogobrojnija skupina živih bića.

Najjednostavniji su, najsitniji i iznimno prilagodljivi. Tu ubrajamo viruse, prokariotske i

eukariotske organizme. Najstariji su stanovnici Zemlje i prethodnici svih živih

organizama, kozmopoliti su, postoje u svim životnim sredinama, klimatskim zonama,

vodi, zraku i zemlji. Brojni su mikroorganizmi ključni za pojedine životno važne

procese kao što je nitrifikacija tla i dr1.

Na površini tijela i predmeta koji nas okružuju postoje mikroorganizmi koji su redovni

stanovnici. Prema djelovanju na čovjeka razlikujemo: patogene – uzrokuju bolesti,

nepatogene – bezopasne ili korisne i uvjetno patogene – normalno prisutne u nekom

dijelu tijela, dok na drugom izazivaju bolest.

Ovisno o prilagodbama na rast i razmnožavanje bakterija u različitim stupnjevima

utječu hrana, voda, kisik, temperatura, pH vrijednost, osmotski tlak, koncentracija CO2 i

prisutnost različitih antimikrobnih tvari.

Suzbijanje rasta mikroorganizama uvjetovano je njihovim prilagodbama, a

antimikrobne tvari su mikrobicidni agensi, (nepovratni učinak ubijanja

mikroorganizama), mikrobiostatički agensi, (koče rast i razmnožavanje) i germicidni

agensi, (uništavaju mikrooganizme općenito)2.

Postoje mnoge antimikrobne tvari koje se međusobno razlikuju s obzirom na uspješnost

i primjenu. Prema primjeni razlikujemo antiseptike, (za živa tkiva) i dezinficijense ,(za

nežive objekte). Na njihovu djelotvornost utječu temperatura, sadržaj vode i pH

supstrata. Cilj njihovog djelovanja je sprječavanje prenošenja patogenih

mikroorganizama po čovjekovoj sredini i unošenja u organizam, a problem je kada i

kakav dezinficijens upotrijebiti. U organizam se mogu unijeti na različite načine, pa

treba uzeti u obzir sredstvo koje je najdjelotvornije za najviše skupina mikroorganizama

na različitim podlogama. Kriterij po kojemu se odabiru je najdjelotvornije uništavanje

mikroorganizama uz najmanje neželjenih posljedica. Za suzbijanje rasta

mikroorganizama koriste se i antibiotici2. To su kemoterapijska sredstva koja ubijaju

mikroorganizme i sprječavaju njihovo razmnožavanje. Njihova uporaba datira od 1904.

kada je liječnik P. Ehrlich pronašao kemijski spoj koji smanjuje simptome bolesti

1 Dostupno na URL: http://www.medioteka.hr/portal/ss_biologija2.php, 12.02.2014

2 Volner, Z. 2000. Opća medicinska mikrobiologija s epidemiologijom i imunologijom, Školska knjiga, Zagreb

http://www.medioteka.hr/portal/ss_biologija2.php

2

spavanja. Nakon brojnih istraživanja otkriće prvog antibiotika penicilina pripisuje se A.

Flemingu, koji je 1928. utvrdio djelovanje penicilina na stafilokoke. Budući da je

smatrao da penicilin ne može preživjeti u ljudskom tijelu, odbacio ga je kao lijek. Tek

1939. H. Flarey potvrdio je njegovo djelovanje u čovjeku3. Usprkos koristi koju je

čovječanstvo imalo od uporabe antibiotika, analize korištenja lijekova pokazuju njihovu

zlouporabu. Koriste se neselektivno, kod nejasnih stanja, a za borbu protiv virusa

potpuno su neučinkoviti. Zbog prevelike uporabe antibiotika ugrožena je njihova

djelotvornost, jer bakterije, s obzirom na često susretanje s njima, razvijaju otpornost.

Kao i svi lijekovi i antibiotici imaju nuspojave. To mogu biti alergijske reakcije ili

toksična djelovanja na pojedine organe. Mogu stupati u međusobne interakcije ili

interakcije s drugim lijekovima. Osim toga njihovom se primjenom osim štetnih

uništava i velik broj korisnih bakterija pa se kao alternativa nude prirodni antibiotici.

Mnoge su biljke prave kemijske tvornice. Eterična ulja kojima se utvrđuje djelotvornost

koriste se od davnina, a svoju su primjenu našla tek u novije vrijeme. Istraživanja se

rade modifikacijama antibiograma – aromatogramima gdje se pomoću papirića

natopljenih eteričnim uljima ustanovljava inhibicija rasta mikroorganizama na hranjivoj

podlozi. Te tvari posjeduju i imunostimulirajuće djelovanje pa su zbog toga dobar izvor

u borbi protiv čestih infekcija. Među eteričnim uljima koja se koriste od davnina su i

neka iz mediteranskih biljaka široko rasprostranjenih na našem otoku, ružmarin, lovor,

origano, luk, kojima je dokazano djelovanje na neke od bakterija i gljivice. U odnosu na

antibiotike imaju prednost što je na njih gotovo nemoguće razviti rezistentnost jer

sadrže toliki broj spojeva da se mikroorganizmi ne mogu na sve njih naviknuti4. Uz

eterična ulja tu spominjemo koloidno srebro koje je navodno korišteno i prije otkrića

antibiotika, a djelovanje mu je antivirusno, antibakterijsko i antifungalno, propolis –

smolasta tvar s antitumorskim, antibakterijskim, antiupalnim i anestetskim svojstvima.

Osim propolisa tu ubrajmo i med koji radi niskog pH, osmotske aktivnosti i

djelovanjem enzima nastalog H2O2 ima antimikrobno djelovanje5.

S obzirom na sve veću otpornost bakterija prema sintetskim antibioticima,

dezinficijensima i antisepticima čini se da revolucionarno vrijeme antibiotika prolazi.

3 Kučišec-Tepeš, N.1994. Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz opće i specijalne mikologije, Školska knjiga, Zagreb 4 Novak, Prirodni sastojci učinkoviti su …, http://www.nezavisni.hr/index.php/zdravlje/istrazivanja/item/111 ; Varićak, T., Eterična ulja

kao prirodni antiobiotici, http://www.zdrav-zivot.com.hr/index.php?cat=etericna_ulja_kao_prirodni_antibiotici, 19. 01. 2014. 5 Hegić, G. Ljekovitost meda, pomaže od nesanice do metastaza, URL: http://dobarzivot.net/zdravlje/ljekovitost-meda-pomaze-od-nesanice-do-metastaza-tumora/, 20.01.2014.

http://www.nezavisni.hr/index.php/zdravlje/istrazivanja/item/111

http://www.zdrav-zivot.com.hr/index.php?cat=etericna_ulja_kao_prirodni_antibiotici

3

2. OBRAZLOŽENJE TEME

"Mikrobi su svugdje, mikrobi su svemoćni, mikrobi će imati posljednju riječ." L.

Pasteur

Jesmo li oprali ruke? Krećemo li se gdje je veći broj ljudi? Dodirujemo li površine koje

nisu svakodnevno sterilizirane, a u doticaju su s više ljudi? Čistimo li svakodnevno

predmete koje često koristimo? Koliko je čovjek dobra podloga za razvoj

mikroorganizama? Trebamo li više vjerovati kemijskim pripravcima ili starim

metodama borbe protiv mikroorganizama?

Moderno doba je postalo doba straha od bolesti, infekcija, zaraza i općenito

mikroorganizama. Svakodnevno smo bombardirani reklamama za antiseptike,

antibiotska sredstva, dezinficijense i druga sredstva za ubijanje ili inhibiranje rasta i

razmnožavanja mikroorganizama.

S druge strane, farmaceutska i kemijska industrija nude niz visokorazvijenih specifičnih

i nespecifičnih sintetskih sredstava za borbu protiv mikroorganizama. Njihovo

djelovanje je dokazano učinkovito, a temeljni su ciljevi:

1. Sprječavanje prenošenja patogenih mikroba po čovjekovoj sredini i njihovo

unošenje u organizam

2. Sprječavanje kvarenja hrane djelovanjem mikroorganizama

3. Sprječavanje prisustva mikroorganizama na nužno sterilnim predmetima.

Djelovanje tih tvari dijeli se na mikrobiostatičko, pri čemu se inhibira rast i

razmnožavanje mikroorganizama i mikrobicidno - ubijanje mikroorganizama, a rezultat

njihovog djelovanja je sterilizacija ili dezinfekcija.

Antibiotici su kemijski spojevi dizajnirani za borbu protiv mikroba, osobito bakterija.

Korištenje im je uvjetovano prisutnošću bakterija. No, danas se sintetski antibiotici

često koriste i kada nisu potrebni, primjerice za blage infekcije, virusne infekcije ili

preventivno. Njihova prečesta upotreba dovodi do negativnih posljedica kao što su

slabljenje imuniteta i razvoj otpornih vrsta bakterija, a kod nekih osoba izazivaju

alergijske reakcije.

Jedan od često korištenih dezinficijensa su gelovi za čišćenje ruku. Naime, proizvođači

tvrde da ta sredstva ubijaju 99.9% bakterija. No, je li to zapravo istina? Zbog negativnih

posljedica liječenja sintetskim antibioticima ljudi se sve više okreću starim metodama

4

poput upotrebe pripravaka od limuna, meda i šećera kod grlobolje ili pak propolisa,

smolaste tvari koju pčele sakupljaju sa različitih biljaka. Osim toga, koristi se koloidna

srebrna voda koja je, navodno, efikasna u uništavanju više od 650 mikroorganizama,

uključujući viruse, bakterije i gljivice, zatim češnjak, vitamin C, kadulja i mnogi drugi.

Prirodni antibiotici, osim što uništavaju mikroorganizme, jačaju imunitet što pomaže

organizmu da ih sam uništi te su tako infekcije rjeđe.

Ovim radom želim provjeriti opravdanost straha od prisutnosti mikroorganizama na

svim površinama i ustanoviti koliko je čovjek dobra podloga za bakterije. U tu svrhu

sam uzorke prikupila s površine prsta, kose i predmeta s kojima sam u svakodnevnom

doticaju, (kvaka na ulaznim vratima škole, daljinski upravljač, ekran mobitela, školska

klupa), te ispitivanje učinkovitosti djelovanja sintetskih antibiotika, ( antibiotik širokog

spektra acyclovirum u "Sumamedu", tetracyclinum u “Geokortonu”) i proizvoda za

dezinfekciju, ("Domestos", gel za dezinfekciju ruku trgovačkog imena "Asepsol" i

"48"), i raznih prirodnih tvari, (ekstrakt češnjaka, propolis, med, koloidno srebro,

lavandino, ružmarinovo i kantarion), te mjerenjem pH vrijednosti tvari i medija i

metodom modificiranog antibiograma, saznati tko je uspješniji u uništavanju

mikroorganizama i mogu li prirodne tvari djelovati sinergistički sa sintetskim. Upravo

je prečesta upotreba sintetskih antibiotika problem u današnjem liječenju i ovim

istraživanjem želim odrediti postoji li i kolika je razlika u djelotvornosti sintetskih i

prirodnih antimikrobnih tvari na bakterije u našem neposrednom okolišu. Također želim

dokazati jesu li točne tvrdnje da pojedine prirodne tvari uništavaju uzročnike bolesti

jednako učinkovito kao i sintetski antibiotici te možemo li ih upotrebljavati kao njihovu

"zamjenu" ili iskoristiti njihovo zajedničko djelovanje ili sinergističko djelovanje sa

sintetskim tvarima

Moja pretpostavka je da su prirodni antibiotici barem jednako djelotvorni kao sintetski u

samostalnom djelovanju, a u kombinaciji sa sintetskim pretpostavljam da im pojačavaju

djelovanje uz izazivanje manje popratnih pojava, lakše prerađivanje u organizmu i bez

opterećivanja okoliša niti proizvodnjom niti odlaganjem.

5

3. MATERIJAL I METODE RADA

3.1. MATERIJAL

Materijal ovog istraživanja su bakterije sa raznih područja iz naše svakodnevne

okoline. Uzorci su prikupljeni sa predmeta s kojima smo u svakodnevnom dodiru -

daljinskog upravljača, kvake na školskim vratima, školske klupe i mobitela, te s

površine prsta, (jedan uzorak prije korištenja dezinfekcijskog gela i jedan nakon

korištenja) i s vlasi kose. Ta područja odabrana su jer ih se najčešće dodiruje od

strane više osoba.

3.2. METODE RADA

3.2.1. Priprema hranjive podloge

Za pripremu hranjive podloge korištena je Baird Parkerova podloga, a pripremljena

je otapanjem i zagrijavanjem 10 grama praškaste podloge u 1 dl destilirane vode.

Nakon zagrijavanja u vodenoj kupelji otopina postaje homogena, izljeva se u

sterilizirane Petrijeve zdjelice. Zdjelice se poklope i ostave na hlađenje. Nakon što

su ohlađene na poleđinu su markerom napisani nazivi uzoraka: daljinski upravljač,

školska kvaka, školska klupa, ekran mobitela, otisak prsta prije dezinfekcije gelom

- prst 1, otisak prsta nakon dezinfekcije gelom "Asepsol" - prst 2, otisak prsta nakon

dezinfekcije gelom "48” - prst 3 i kosa.

3.2.2. Prikupljanje i nacjepljivanje uzorka

Za uzorak s površine prsta pritisnut je otisak kažiprsta direktno na pripremljenu

hranjivu podlogu, ruka je zatim očišćena gelom za dezinfekciju te je na drugu

hranjivu podlogu stavljen novi otisak. Vlas kose također je stavljena direktno na

hranjivu podlogu. Petrijeve zdjelice su zatvorene i ostavljene na inkubaciju 24 sata

na temperaturi od približno 37 stupnjeva Celzijusa.

Za ostale uzorke sterilnim štapićem povučeno je po već navedenim površinama i

nakon toga se istim štapićem s uzorkom, razmaže uzorak po hranjivoj površini u

odgovarajućoj zdjelici. Uzorak se razmazuje u obliku zmije, lagano dodirujući

6

podlogu pri tome pazeći da ju se ne zagrebe. Zdjelice se zatvore i ostavljaju na

inkubaciju 48 sati na temperaturi od približno 37 stupnjeva Celzijusa.

3.2.3. Sterilizacija pribora

Sterilizacija pribora napravljena je Bunsenovim plamenikom pri čemu se vrh

mikrobiološke ušice drži u plamenu dok se ne užari, zatim se kroz plamen nakratko

provuče i metalni dio držala ušice. Ušica je izvađena iz plamena i ohlađena na

dijelu hranjive podloge prije uzimanja uzorka mikroorganizama.

3.2.4. Pregledavanje razvijenih mikroorganizama

Hranjive podloge s uzorcima pregledane su nakon 48 sati, a razvijeni

mikroorganizmi makroskopski su opisani i popisani u tablice. Brojnost prisutnih

mikroorganizama, označena je u tablicama relativnim vrijednostima, tako da su

najrasprostranjenije označene +++; srednje rasprostranjene ++, malo

rasprostranjene +, a mikroorganizmi koji nisu prisutni 0. Rezultati dobiveni s

različitih hranjivih podloga su uspoređeni radi ustanovljavanja prisutnosti istog

mikroorganizma na svim hranjivim podlogama.

3.2.5. Izolacija čiste kulture mikroorganizama

Nakon utvđivanja prisutnosti jednog mikroorganizma na više hranjivih podloga,

uzorak se precjepljuje na novu hranjivu podlogu. Postupak se odvija tako da se

Petrijeva zdjelica s uzorcima položi na hranjivu podlogu okrenuta prema dolje,

podigne se poklopac tako da bude okrenut prema gore. Poklopac se podigne tako da

se pojavi mali otvor kroz koji se može provući sterilizirana milrobiološka ušica.

Ušicom se lagano zahvati malo uzorka s jedne kolonije i prenese na novu hranjivu

podlogu metodom rijetkog nasađivanja. Petrijeva zdjelica se zatvori i ostavi na

temperaturi od približno 37 stupnjeva Celzijusa 48 sati. Taj postupak izolacije

primjenjuje se za izolaciju najrasprostranjenijih bakterija.

3.2.6. Mjerenje pH vrijednosti

Pripremljene su otopine koje se planiraju koristiti u modificiranom antibiogramu.

Univerzalnim indikatorskim papirom izmjerene su vrijednosti svake tvari; sintetski

7

antibiotik. Domestos, gelovi za dezinfekciju ruku, ekstrakt češnjaka, propolis, med,

koloidno srebro, ružmarionovo, lavandino i kantrarionovo ulje i pH hranjive

podloge. pH kože izmjeren tako da je koža navlažena destiliranom vodom i pH je

izmjeren univerzalnim indikatorskim papirom.

3.2.7. Ispitivanje djelovanja antibiotika i dezinficijenasa

Ispitivanje djelovanja antibiotika i dezinficijenasa provedeno je modificiranom

antibiogram metodom. U tu svrhu se pripremljena antimikrobna sredstva nanose na

krugove filter papira. Pripremljeni krugovi stavljeni su na hranjive podloge na koje

se nacjepljuju bakterije.

Prvo ispitivanje provedeno je tako da je svaka od prisutnih bakterija tretirana

sintetskim antibioticima. Tako pripremljene Petrijeve zdjelice stave se na

temperaturu od približno 37 stupnjeva Celzijusa na 48 sati. Nakon tog vremena

pomičnom mjerkom mjeri se promjer zone bez mikroorganizama oko svakog kruga

filter papira.

Zatim se na bakteriju na kojoj su sintetski antibiotici pokazali najbolje i najlošije

djelovanje ispituje djelovanje prirodnih antibiotika i to tako da se prvo ispituje

njihovo zajedničko, a zatim pojedinačno djelovanje. U svakom od postupaka

pripremljene Petrijeve zdjelice stave se na temperaturu od približno 37 stupnjeva

Celzijusa na 48 sati. Nakon tog vremena pomičnom mjerkom mjeri se promjer zone

bez mikroorganizama oko svakog kruga filter papira.

3.2.8. Valorizacija rezultata

Nakon mjerenja računaju se koeficijenti uspoređivanjem zone djelovanja i veličine

kruga filter papira. Dobiveni su rezultati unešeni u tablice. Rezultati djelovanja

pojedinih prirodnih antimikrobnih tvari uspoređeni su s vrijednostima za sintetske

antimikrobne tvari, a statistička značajnost odstupanja u rezultatima provjerena je

hi kvadrat testom.

8

4. REZULTATI

Proučavani su uzorci prikupljeni sa 7 različitih podloga. (tablica 1).

Tablica 1. Makroskopski opisane bakterijske kolonije po uzorcima

UZORCI

BR

OJ

PR

ISU

TN

IH

VR

ST

A K

OL

.

OB

LK

KO

LO

NIJ

E

RU

B

KO

LO

NIJ

E

IZG

LE

D

PO

VR

ŠIN

E

PR

OZ

IR-

NO

ST

BO

JA

KO

NZ

INS

T

EN

CIJ

A

VE

LIČ

INA

ŠKOLSKA

KVAKA (uzorak 1.)

4 okrugao gladak glatka ne žuta maziva mala

nepravilan valovit hrapav polu bijela maziva velika

okrugao gladak glatka ne bijela homogena mala

nepravilan gladak hrapav ne narančasta homogena mala

ŠKOLSKA

KLUPA (uzorak 2.)

5 nepravilan valovit hrapava polu bijela maziva velika

okrugao gladak glatka ne žuta maziva mala

okrugao gladak glatka ne narančasta homogena mala


nepravilan valovit hrapava polu smeđa maziva srednja

DALJINSK

I UPRAV-

LJAČ (uzorak 3.)

3 nepravilan valovit hrapav polu bijela maziva velika



EKRAN

MOBITEL

A (uzorak 4.)




PRST

OČIŠĆEN

GELOM (uzorak 5.)



nepravilan režnjast glatka polu žuta maziva mala

PRST

(uzorak 6.) 4 okrugao gladak glatka ne žuta maziva mala



nepravilan valovit hrapav polu bijela maziva velika

VLAS

KOSE (uzorak 7.)

4 okrugao gladak glatka ne bijela maziva velika



nepravilan gladak glatka ne bijela homogena mala

Na uzorcima je makroskopski opisano između 3 i 5 vrsta bakterijskih kolonija. Uočeno

je da su na svim podlogama prisutne iste vrste kolonija. Tablica koja je korištena za

makroskopsko opisivanje je u prilogu, a u tablici 1 dat je pregled makroskopski

opisanih bakterijskih kolonija na svim uzorcima s njihovim osnovnim obilježjima.

Popisivanjem relativne zastupljenosti makroskopski opisanih kolonija po uzorcima,

ustanovljeno je da je od 3 kolonije koje se pojavljuju na svim uzorcima, kolonija koja je

9

opisana kao bijela nepravilna dominantna, tj. najzastupljenija na svim podlogama.

Također je ustanovljeno da je njen razvoj brži od ostalih jer promatranjem nacijepljenih

podloga nakon 24 sata (Slika 1.), uglavnom je isključivo ona prisutna.

Slika 1. Bakterijske kolonije s

uzorka školska kvaka nakon 24 sata

Slika 2. Bakterijske kolonije na

uzorku ekran mobitela nakon 48 sati

Slika 3. Bakterijske kolonije s

uzorka prst neočišćen, nakon 48 sati

Slika 4. Bakterijske kolonije na

uzorku prst očišćen gelom, nakon 48

sati

10

Slika 5. Bakterijske kolonije na uzorku školska klupa nakon 48 sati

Druga kolonija prisutna na svim podlogama je bijela okrugla, dok ostale kolonije

variraju prisutnošću i relativnom zastupljenošću od uzorka do uzorka. Najrjeđe prisutne

kolonije su smeđa nepravilna i narančasta okrugla, koje su prisutne samo na nekoliko

uzoraka i tada im je relativna zastupljenost mala (Slike 2., 3., 4. i 5.). Realtivna

zastupljenost prisutnih kolonija prikazana je u tablici 2.

Tablica 2. Relativna zastupljenost prisutnih makroskopski opisanih kolonija na

uzorcima

Prisutna kolonija

Uzorak

Žuta

okrugla

Bijela

okrugla

Narančasta

okrugla

Smeđa

nepravilna

Bijela

nepravilna

UZORAK 1. ++ ++ + 0 +++

UZORAK 2. + ++ + + +++

UZORAK 3. 0 + + 0 +++

UZORAK 4. + + 0 0 +++

UZORAK 5. + + 0 0 +++

UZORAK 6. + ++ 0 ++ +++

UZORAK 7. + ++ ++ 0 +++

11

Na tri najzastupljenije bakterijske kolonije ispitali smo djelovanje sintetskih antibiotika

i antiseptika od kojih su korišteni otopina sumameda,(azitromicin), geokorton mast

(oksitetraciklin-hidrokortizon), octanisept (oktenidinklorid – fenoksietanol) i dermatol

(natrijev benzoat, natrijev silikat, kalijev sorbat, soli kalija, magnezija i natrija) i

domestos (natrijev hipoklorit). Rezultati su prikazani u tablici 3, a izraženi su

koeficijentima koji su izračunati kao omjer promjera kruga bez bakterija na podlozi i

promjera filter papira s nanešenim sredstvom (Slika 6.).

Slika 6. Mjerenje promjera kruga bez bakterija

Relativno najveći koeficijent pokazuje otopina sumameda, dok najmanji pokazuje

octanisept. Najmanji utjecaj sintetski su antibiotici pokazali na koloniju koja je opisana

kao žuta okrugla (Slika 7.) dok je najbolji utjecaj uočen na bijelu nepravilnu koloniju

(Slika 8.).

Slika 8. Djelovanje sintetskih

antibiotika na bijelu nepravilnu

bakterijsku koloniju

Slika 7. Djelovanje sintetskih

antibiotika na okruglu žutu koloniju

nakon 48 sati

12

Tablica 3. Djelovanje sintetskih antibiotika na prisutne kolonije izraženo koeficijentima

ANTIBIOTIK ŽUTA

OKRUGLA

BIJELA

OKRUGLA

BIJELA

NEPRAVILNA

SUMAMED 1 1,27 1,24

GEOKORTON 1,32 1 1,13

OCTANISEPT 1 1,17 1

DOMESTOS 1,34 1,30 1,31

DERMATOL 1 1 1,09

Na bakterijske kolonije na koje su sintetski antibiotici pokazali relativno najbolje i

najlošije djelovanje ispitano je djelovanje prirodnih antibiotskih tvari od kojih su

korišteni ekstrakt češnjaka, med, lavanda, kantarionovo ulje, koloidno srebro, ružmarin i

propolis. Rezultati njihovog samostalnog djelovanja prikazani su u tablici 4, također su

izraženi koeficijentima koji se kao i kod djelovanja sintetskih antibiotika računaju kao

omjer promjera kruga bez bakterija i promjera filter papira sa djelatnom tvari (Slika 9.).

Slika 9. Mjerenje kruga bez bakterija kod prirodnih antibiotika – lavanda

Tablica 4. Djelovanje prirodnih antibiotika na odabrane bakterijske kolonije izraženo

koeficijentima

NAZIV PRIRODNOG

ANTIBOTIOKA

UZORAK 1.

(bijela nepravilna)

UZORAK 2.

(žuta okrugla)

LUK 1 1

MED 1 1

LAVANDA 1,35 1,59

KANTARION 1 1

KOLOIDNO

SREBRO

1 1

RUŽMARIN 1,125 1,25

PROPOLIS 1 1

13

Eterična ulja lavande i ružmarina pokazuju djelovanje na obje istraživane kolonije, dok

ostali prirodni antibiotici u samostalnom djelovanju ne pokazuju nikakav rezultat (Slika

10.).

Slika 10. Djelovanje ekstrakta češnjaka i koloidnog srebra na bijelu nepravilnu

bakterijsku koloniju nakon 48 sati

Nanošenjem više prirodnih antibiotika na bakterijsku podlogu dobiveni su bolji

rezultati, ali djelovanje meda i kantarionovog ulja i dalje se pokazuje kao najlošije

(Slike 11. i 12.)

Rezultati hi kvadrat testiranja prikazani su u tablici 5. (Ostale tablice se nalaze u

prilogu).

Slika 11. Zajedničko djelovanje

prirodnih antibiotika na bijelu okruglu

bakterijsku koloniju nakon 48 sati

Slika 12. Zajedničko djelovanje

prirodnih i sintetskih bakterija na žutu

okruglu bakterijsku koloniju

14

Tablica 5. Hi kvadrat testiranje koeficijenata djelovanja sumameda (ft ) i lavande (f0) na

žutu okruglu i bijelu nepravilnu bakterijsku koloniju

f0

ft

f0 - ft

(f0 - ft)2

1,59 1,0 0,59 0,3481 0,3481

1,35 1,24 0,11 0,0121 0,009758

= 0,357858

Dobiveni hi – kvadrat uz jedan stupanj slobode i 1% - tno odstupanje znatno je manji od

granične vrijednosti za 6,637 pa odstupanje nije statističko značajno.

Mjerenja pH provedena su univerzalnim indikatorskim papirom (Slika 12.), a utvrđeno

je da sva antimikrobna sredstva sintetska i prirodna kao i hranjiva podloga imaju

neutralana pH, između 6 i 7, jedino odstupanje prisutno je kod domestosa koji pokazuje

lužnatost, pH 12.

Slika 13. Mjerenje pH univerzalnim indikatorskim papirom

15

5. RASPRAVA

Istraživanjem smo pokušali utvrditi prisutnost bakterija na nama i predmetima u našem

neposrednom okolišu i u tu svrhu smo prikupili 7 uzoraka i učinkovitost uobičajenih

sintetskih i prirodnih antimikrobnih sredstava. Kolonije koje su se razvile opisane su

makroskopski i utvrđeno je da se na svih sedam uzoraka nalaze 3 iste kolonije i 2 koje

se pojavljuju na pojedinim uzorcima. S obzirom na to da se čovjek ne smatra iznimno

dobrom podlogom za bakterije radi relativno kiselog pH, 5,5 nije nas iznenadilo da su

na koži prstiju i kosi prisutne iste bakterijske kolonije koje su prisutne i na predmetima

u neposrednom okolišu.

Opravdanost straha od bakterija - U našem neposrednom okolišu smo, dakle, zaista

okruženi bakterijama koje se doticanjem tih površina prenose na naše tijelo (Slike 1., 2.,

3., 4. i 5.). Promatranjem razvoja bakterijskih kultura na hranjivim podlogama uočila

sam da je jedna od kolonija dominantna, razvija se i širi brže od ostalih. Ta je

bakterijska kolonija makroskopski opisana kao bijela nepravilna kolonija.

Učinkovitost uobičajenih dezinfekcijskih i antiseptičkih sredstava - Ruke su nakon

uzimanja prvog uzorka očišćene antiseptičkim gelovima za ruke i nakon toga je uzet

drugi uzorak. (slika 4.) Na oba uzeta uzorka su prisutne iste bakterijske kolonije, iako je

na uzorku uzetom nakon čišćenja ruku gelovima relativna brojnost bakterija nešto

manja. Ti proizvodi u najvećem dijelu sadržavaju alkohol kao djelotvornu tvar, premda

je samo od onih koji sadrže 60 – 90%tni alkohol opravdano očekivati baktericidno

djelovanje. Uobičajeni gelovi za suho pranje ruku sadrže 45% - tni etanol koji u tu

svrhu nije učinkovit6. Deklariranje tih gelova kao antiseptičkih ili dezinfekcijskih

zapravo je neprimjereno jer od opisanih 4 vrste bakterijskih kolonija prisutnih na

neočišćenom prstu, nakon čišćenja gelom ostaju prisutne 3 vrste, što je 75% bakterija,

dok je njegova učinkovitost 25%.

Drugo uobičajeno sredstvo za dezinfekciju je “Domestos”, kemijski aktivna tvar u

njemu je natrijev hipoklorit koji ima jaka oksidacijska svojstva. Pokazao se djelotvoran

na svim bakterijskim kolonijama. Učinkovitost na prisutne bakterijske kolonije mu je

bila najveća od sintetskih tvari, ali statistički nije odstupala od ostalih uobičajenih

6 Vidić Štras, I., Antibakterijski gelovi – gelovi za suho pranje ruku. URL: http://www.inpharma.hr/index.php/news/159/18/Antibakterijski-gelovi-gelovi-za-suho-pranje-ruku, 13.01.2014.

http://www.inpharma.hr/index.php/news/159/18/Antibakterijski-gelovi-gelovi-za-suho-pranje-ruku

16

dezinfekcijskih sredstava, a upotreba mu svakako nije preporučljiva na živom tkivu.

Opravdava svoju titulu apsolutnog dezinficijensa na prisutnim bakterijskim kolonijama.

Sredstvo koje često upotrebljavamo za dezinfekciju rana je “Octanisept” po kemijskom

sastavu sadrži oktenidinklorid i fenoksietanol, pokazalo se slabo djelotvorno i to samo

na jednu vrstu bakterijskih kolonija. Budući da je bočica s raspršivačem bila u upotrebi

neko vrijeme prije istraživanja, premda propisno pohranjena i zatvorena, mogu uzeti u

obzir da mu se djelotvornost smanjila radi isparavanja aktivnih tvari, tako da u

preporuci za korištenje, a nakon provjeravanja djelotvornosti sredstva odmah nakon

otvaranja, svakako treba navesti da mu se djelotvornost smanjuje nakon određenog

vremena, ako to istraživanje potvrdi.

Često korištena antibiotska mast za rane “Geokorton” po kemijskom sastavu tetraciklin,

pokazala se djelotvornom na prisutne vrste bakterija u okolišu te njena djelotvornost ne

odstupa statistički značajno od jakog Domestosa, (tablice u prilogu), tako da je i

primjena te masti u svrhu suzbijanja bakterija opravdana (Slike 7. i 8.).

Djelotvornost prirodnih antimikrobnih tvari - Na mnogim internetskim stranicama

navode se podaci o djelotvornosti prirodnih antibiotika7, većina od upotrebljenih

prirodnih sredstava nisu pokazala nikakvu djelotvornost u samostalnom djelovanju. Kao

najdjelotvorniji su se pokazali eterično ulje lavande i ružmarina (Slika 9.). Budući da

njihova djelotvornost statistički ne odstupa od djelovanja pouzdanih dezinficijenasa,

(tablice u prilogu), a po koeficijentu djelotvornosti čak pokazuje i veću djelotvornost,

(tablica 4), svakako im je opravdana upotreba u svrhu antiseptičkog i dezinfekcijskog

djelovanja. S obzirom na ugodan miris, upotreba im nije ograničena na vanjsku

primjenu, kao što je slučaj kod octanisepta i domestosa, nego se mogu koristiti i kao ulja

u aromatskim lampama, nakapati na mrežice klima uređaja, vrećice usisavača i sl, kako

bi antiseptički djelovali na bakterije u zraku posebno u prostorima u kojima boravi više

ljudi. Koloidno srebro za koje se navodi da je djelotvorno protiv čak 700 bakterija8, nije

pokazalo nikakvu djelotvornost na prisutne bakterijske kolonije. S obzirom na

prisutnost većeg broja proizvođača svakako uzimam u obzir da sam na raspolaganju

7 dostupno na:

URL: http://www.kemig.hr/kozmetika/brandovi/pranarom/etericno ulje mravinca prirodni antibiotik. 13.01.2014; Novak, Ivan Prirodni sastojci učinkoviti su poput sintetiziranih lijekova,

URL:http://www.nezavisni.hr/index.php/zdravlje/istrazivanja/item/111, 19.01.2014.

Varićak, Tajana, Eterična ulja kao prirodni antiobiotici, URL: http://www.zdrav- zivot.com.hr/index.php?cat=etericna_ulja_kao_prirodni_antibiotici, 19. 01. 2014.

8 Becker, R., Koloidno srebro, URL:

http://www.conchiglia.us/HRVATSKA/HR_monos/HR_MONOS_2010set29_Argento_Colloidale_Tecnosalute_Ferioli.pdf, 19.01.2014.


http://www.conchiglia.us/HRVATSKA/HR_monos/HR_MONOS_2010set29_Argento_Colloidale_Tecnosalute_Ferioli.pdf

17

imala manje kvalitetan proizvod i da djelotvornost koloidnog srebra treba ispitati

uspoređujući proizvode više različitih proizvođača.

Med i propolis također nisu pokazali očekivanu djelotvornost na suzbijanje bakterija9,

tako da ne mogu potvrditi njihovu antiseptičku učinkovitost, međutim kao i češnjak, od

davnine upotrebljavan kao prirodni antibiotik, unose se u organizam oralno pa moram

uzeti u obzir moguću djelotvornost na bakterije unutar organizma. Svakako s obzirom

na njihovo djelovanje na imunitet, a imajući u vidu ostale aktivne komponente koje

sadrže, ne mogu isključiti njihovu važnost u obrani organizma od bakterija.

Kantarionovo ulje nije se pokazalo učinkovito protiv prisutnih bakterijskih kolonija, a

budući se njegova upotreba preporuča za njegovanje rana i opekotina radi protuupalnog

djelovanja10

, zaključujem da mu djelovanje nije antiseptičko nego ima utjecaj na

pojačanu epitelizaciju tkiva.

Djelovanje sumameda - Sintetski, opće primjenjivan antibiotik širokog spektra -

sumamed, (azitromicin), nije pokazao statistički značajno bolje djelovanje na

bakterijske kolonije, (tablica u prilogu), a na jednu od kolonija čak nije uopće pokazao

djelovanje. (Slika 6.) Kao i kod meda, propolisa i češnjaka treba uzeti u obzir da se

uzima oralno pa možda pokazuje jače djelovanje na bakterije unutar organizma (Slika

10.). Ipak, s obzirom na pokazanu učinkovitost, a i djelovanje na ljudski organizam,

preporuka bi svakako trebala biti korištenje specifičnih antibiotika, ovisno o

antibiogramima provedenim na brisevima infekcijom zahvaćenog organskog sustava.

Sinergističko djelovanje antimikrobnih tvari - Prirodne antimikrobne tvari pokazale su

značajno jaču antibakterijsku aktivnost kada su stavljene da zajednički djeluju na jednoj

podlozi. (Slike 10. i 11.) Bakterijske kolonije nisu se uglavnom uopće razvijale, pri

čemu se primjećuju samo uz kantarion i med11

. Brojna istraživanja koja dokazuju

djelotvornost prirodnih antibiotika posebno u njihovom sinergističkom djelovanju

uglavnom uzimaju u obzir da je te tvari potrebno uzimati u većim količinama i kroz

duži vremenski period da bi pokazale svoju stvarnu djelotvornost, koja je prema tim

istraživanjima bolja nego kod sintetskih lijekova.

9 Pasarić, S., 9 prirodnih antibiotika koji će vam pomoći u borbi protiv infekcija, URL: http://alternativa-za-

vas.com/index.php/clanak/article/9-prirodnih-antibiotika , 19.01.2014. 10 Dragica, I., Kantarionovo ulje, URL: http://alternativa-za-.vas.com/index.php/clanak/article/kantarionovo-ulje, 19.01.2014. 11 Novak, I., Prirodni sastojci učinkoviti su poput sintetiziranih lijekova, URL: http://www.nezavisni.hr/index.php/zdravlje/istrazivanja/item/111, 19.01.2014

18

6. ZAKLJUČCI

Na sedam odabranih uzoraka ustanovljena je prisutnost ukupno 5 makroskopski

različitih bakterijskih kolonija od kojih su 3 prisutne na svim uzorcima, a 2 se pojavljuju

povremeno. Kolonija opisana kao bijela nepravilna dominantna je jer je na svim

podlogama relativno najviše rasprostranjena, a razvija se i brže od ostalih. Na uzorcima

uzetim s čovjeka prisutne su iste bakterijske kolonije kao i na površinama u neposrednoj

okolini što znači da se bakterije iz okoliša prenose na čovjeka.

Djelotvornost sintetskih antiseptika pokazala se upitna, tako da gelovi za suho pranje

ruku ne mogu zamijeniti provjerenu metodu pranja ruku sapunom i toplom vodom, a

antiseptičkim se sredstvima koja sadrže alkohole mora uzeti u obzir da im djelotvornost

može slabiti duljim stajanjem radi hlapljenja aktivnih tvari. Djelotvornost antibiotske

masti ostaje očuvana. Domestos kao dezinficijens dokazano je učinkovit protiv bakterija

u našem okolišu. Učinkovitost Sumameda kao sintetskog antibiotika nije apsolutna te bi

svakako preporučljivije od njegove nekritične upotrebe bilo prepisivanje specifičnih

antibiotika ovisno o antibiogramima provedenim na brisevima infekcijom zahvaćenog

organskog sustava.

Unatoč očekivanjima svi prirodni antibiotici nisu dokazali učinkovitost protiv bakterija

u samostalnom djelovanju. Jedini učinkoviti pokazali su se eterično ulje lavande i

ružmarina. U zajedničkom djelovanju prirodni antibiotici pokazali su se kao apsolutni

čistači bakterija uzgojenih u našim uvjetima, i u tom slučaju uočljiva je slabija

djelotvornost kantarionovog ulja i meda, kojima ipak pripisujemo djelovanje na

epitelizaciju tkiva kod kantarionovog ulja i utjecaj na povećanje imuniteta zahvaljujući

bogatstvu ostalih sastojaka u medu. Hipoteza da se antimikrobno djelovanje prirodnih

antibiotika pojačava sinergijom pokazala se točna.

Nismo dokazali statistički značajno odstupanje u samostalnom djelovanju sintetskih i

prirodnih antibiotika, uzimajući u obzir samo one koji su se pokazali aktivnima u tom

pogledu te je početna hipoteza da su barem jednako djelotvorni na ovaj način potvrđena.

Svakako je za preporuku korištenje eteričnih ulja ugodnog mirisa za dezinfekciju

prostorija u kojima boravi više ljudi. Njihova upotreba je raznovrsna, u aroma –

svjetiljkama, u obliku kapljica na mrežicama klima uređaja, uz grijaće elemente, a osim

što djeluju antiseptički na prostor imaju i dokazana djelovanja na druge organske

sustave kao što je dišni, živčani i dr.

19

Budući da je potrošnja sintetskih antibiotika u stalnom porastu, a često nije opravdana i

vrlo je neselektivna, velik broj bakterija razvija rezistentnost na te lijekove. Farmaceuti

preporučuju, a mi se ovim radom pridružujemo tim preporukama, velik oprez kod

primjene antibiotika jer na području farmakološke sinteze novih antibiotika nema

pomaka, tako da ako bakterije postanu rezistentne na postojeće, nema alternative za

liječenje mnogih bolesti.

7. SAŽETAK

Mikroorganizmi su najraznovrsnija i sveprisutna skupina živih bića. S obzirom na

njihovu rasprostranjenost i različite utjecaje koje imaju na čovjeka razvijena su različita

sredstva kojima se suzbija njihov rast i razmnožavanje, a najčešće se deklariraju kao

antiseptici, dezinficijensi i antibiotici. Istraživanje je provedeno da bi se provjerila

opravdanost straha od bakterija i ukazalo na moguće antimikrobno djelovanje prirodnih

tvari kao alternativu uporabi sintetskih na koje radi česte i nekritične uporabe bakterije

razvijaju otpornost, javljaju se neželjene reakcije kod ljudi, a njihova proizvodnja i

odlaganje predstavlja i ekološki problem. Ispitane su površine koje se svakodnevno

dodiruju te koža i kosa pri čemu je ustanovljeno da su na svima prisutne uglavnom iste

vrste bakterijskih kolonija. Uobičajeni antiseptici nisu pokazali očekivanu djelotvornost,

dezinficijensi su se pokazali učinkoviti, a sintetskim antibioticima učinkovitost je

ovisila o vrsti bakterijskih kolonija. Prirodne antimikrobne tvari nisu pokazale

očekivanu učinkovitost, osim eteričnog ulja lavande i ružmarina, kojima je hi kvadrat

testom ispitana djelotvornost u odnosu na sintetske tvari i pri tome je ustanovljeno da

nema statistički značajne razlike u njihovoj djelotvornosti. U zajedničkom djelovanju

prirodne su tvari učinkovitije te se pokazuje da je njihovo sinergističko djelovanje puno

bolje od djelovanja svake pojedinačne antimikrobne tvari. Treba propitivati opravdanost

upotrebe sintetskih antimikrobnih tvari i poznavati njihov kemijski sastav da bi se steklo

povjerenje u njihovu djelotvornost . Djelovanje prirodnih antimikrobnih tvari svakako je

potrebno dalje ispitati kao i njihov učinak na jačanje imuniteta i brži oporavak od

bolesti, kao antiseptici uspješno se mogu koristiti eterična ulja nekih biljaka.

20

8. POPIS LITERATURE

1. Anonymus, ZVRK: tween & teen web magazin,

http://www.medioteka.hr/portal/ss_biologija2.php , 12.02.2014

2. Anonymus, Eterično ulje mravinca - "Prirodni antibiotik", Kemig,

http://www.kemig.hr/kozmetika/brandovi/pranarom/etericno_ulje_mravinca____pri

rodni_antibiotik_, 13.01.2014

3. Dragica, I., Kantarionovo ulje – crveni eliksir, Alternativa za vas, http://alternativa-

za-.vas.com/index.php/clanak/article/kantarionovo-ulje , 19.01.2014.

4. Hegić, G. Ljekovitost meda, pomaže od nesanice do metastaza, Dobar život,

http://dobarzivot.net/zdravlje/ljekovitost-meda-pomaze-od-nesanice-do-metastaza-

tumora/ , 20.01.2014.

5. Kučišec-Tepeš, N.1994. Specijalna bakteriologija i odabrana poglavlja iz opće i

specijalne mikologije, Školska knjiga, Zagreb

6. Becker, R., Koloidno srebro: Prirodni neotrovni antibiotik, Movimento D'amore San

Juan Diego

http://www.conchiglia.us/HRVATSKA/HR_monos/HR_MONOS_2010set29_Arge

nto_Colloidale_Tecnosalute_Ferioli.pdf, 19.01.2014.

7. Novak, I., Prirodni sastojci učinkoviti su poput sintetiziranih lijekova, Nezavisni,

http://www.nezavisni.hr/index.php/zdravlje/istrazivanja/item/111, 19.01.2014.

8. Pasarić, S., 9 prirodnih antibiotika koji će vam pomoći u borbi protiv infekcija,

Alternativa za vas, http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/9-

prirodnih-antibiotika, 19.01.2014.

9. Varićak, T., Eterična ulja kao prirodni antiobiotici, Zdrav život: obiteljski časopis o

zdravlju, http://www.zdrav-

zivot.com.hr/index.php?cat=etericna_ulja_kao_prirodni_antibiotici, 19. 01. 2014.

10. Vidić Štras, I., Antibakterijski gelovi – gelovi za suho pranje ruku, inPharma:

časopis za stručnu javnost,

http://www.inpharma.hr/index.php/news/159/18/Antibakterijski-gelovi-gelovi-za-

suho-pranje-ruku , 13.01.2014.

11. Volner, Z. 2000. Opća medicinska mikrobiologija s epidemiologijom i

imunologijom, Školska knjiga, Zagreb

http://www.medioteka.hr/portal/ss_biologija2.php

http://www.kemig.hr/kozmetika/brandovi/pranarom/etericno_ulje_mravinca____prirodni_antibiotik_

http://www.kemig.hr/kozmetika/brandovi/pranarom/etericno_ulje_mravinca____prirodni_antibiotik_

http://alternativa-za-.vas.com/index.php/clanak/article/kantarionovo-ulje

http://alternativa-za-.vas.com/index.php/clanak/article/kantarionovo-ulje

http://dobarzivot.net/zdravlje/ljekovitost-meda-pomaze-od-nesanice-do-metastaza-tumora/

http://dobarzivot.net/zdravlje/ljekovitost-meda-pomaze-od-nesanice-do-metastaza-tumora/




http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/9-prirodnih-antibiotika

http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/9-prirodnih-antibiotika





PRILOG

PRILOG 1.

Tablica 1. Makroskopske karakteristike kolonije

OBLIK

KOLONIJE

točkast

okrugao

nepravilan

korijenast

RUB KOLONIJE

gladak

valovit

končast

resičav

rastrgan

PRESJEK

KOLONIJE

plosnat

uzdignut

konveksan

bradavičast

IZGLED

POVRŠINE

hrapava

glatka

sluzava

PROZIRNOST prozirna poluprozirna neprozirna

BOJA žuta

narančasta smeđa bijela

KONZISTENCIJA suha vlažna sluzava maziva

VELIČINA

KOLONIJE

sitne

srednje

velike

RELATIVNA

ZASTUPLJENOST

KOLONIJE NA

UZORKU

dominantna

+++

srednje

zastupljena

++

zastupljena

u

tragovima

+

nije

prisutna

0

PRILOG 2.

Tablica 2. Hi kvadrat testiranje koeficijenata djelovanja sumameda (ft ) i ružmarina

(f0) na žutu okruglu i bijelu nepravilnu

f0

ft

f0 - ft

(f0 - ft)2

1,25 1,0 0,25 0,0625 0,0625

1,125 1,24 -0,115 0,013225 0,0106653

= 0,0731653

Dobiveni hi – kvadrat uz jedan stupanj slobode i 1% - tno odstupanje znatno je

manji od granične vrijednosti za 6,637 pa odstupanje nije statističko značajno.

Tablica 3. Hi kvadrat testiranje koeficijenata djelovanja geokortona (ft ) i lavande


f0

ft

f0 - ft

(f0 - ft)2

1,59 1,0 0,59 0,3481 0,3481

1,35 1,24 0,11 0,0121 0,0097581

= 0,3578581



Tablica 4. Hi kvadrat testiranje koeficijenata djelovanja sumameda (ft ) i ružmarina


f0

ft

f0 - ft

(f0 - ft)2

1,25 1,32 - 0,07 0,0049 0,00371212

1,125 1,13 - 0,005 0,000025 0,000022124

= 0,003734244



Tablica 5. Hi kvadrat testiranje koeficijenata djelovanja octanisepta (ft ) i lavande


f0

ft

f0 - ft

(f0 - ft)2

1,59 1,0 0,59 0,3481 0,3481

1,35 1,0 0,35 0,1225 0,1225

= 0,4706



Tablica 6. Hi kvadrat testiranje koeficijenata djelovanja octanisepta (ft ) i ružmarina


f0

ft

f0 - ft

(f0 - ft)2

1,25 1,0 0,25 0,0625 0,0625

1,125 1,0 0,125 0,015625 0,015625

= 0,078125



Tablica 7. Hi kvadrat testiranje koeficijenata djelovanja domestosa (ft ) i lavande


f0

ft

f0 - ft

(f0 - ft)2

1,59 1,34 0,25 0,0625 0,0466418

1,35 1,31 0,04 0,0016 0,001221374

= 0,047863174



Tablica 8. Hi kvadrat testiranje koeficijenata djelovanja domestosa (ft ) i ružmarina


f0

ft

f0 - ft

(f0 - ft)2

1,25 1,34 - 0,09 0,0081 0,006044776

1,125 1,31 - 0,185 0,034225 0,02612595

= 0,032170726



Tablica 9. Hi kvadrat testiranje koeficijenata djelovanja sumameda (ft ) i

octanisepta (f0) na žutu okruglu i bijelu nepravilnu

f0

ft

f0 - ft

(f0 - ft)2

1,0 1,34 - 0,34 0,1156 0,086269

1,0 1,31 - 0,31 0,0961 0,073359

= 0,159628



2. g učinkovitost prirodnih i - hbd-sbc.hrinkovitost... · istraživački rad za natjecanje iz...

Documents