1

XII MEUNARODNI SEMINAR KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U BIH PRETPOSTAVKE I MOGUNOSTI IZLASKA IZ KRIZE Dubrovnik, 06. i 07. 12. 2012., hotel Valamar

Lacroma

Elektroenergetski sektor: Novi energetski projekti i utjecaj na razvoj gospodarstva Nikola Krei, dipl.ing.el. generalni direktor JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar UVOD Kada govorimo o elektroenergetskom sektoru i njegovom utjecaju na razvoj gospodarstva moramo znati u kojem smjeru ide dugoroni razvoj tog sektora, jer u elektroenergetici se nita znaajno ne dogaa od danas do sutra. Stoga moramo imati u vidu ciljeve Treeg europskog energetskog paketa EU s mjerama za poveanje sigurnosti dobave energije, smanjenje utjecaja na klimu i okoli te poboljavanja odrivog razvoja s posebnim naglaskom na otvaranje novih radnih mjesta i regionalni razvoj. Zemlje lanice EU-a a i one koje to ele postati, meu kojima je i BiH, kreu u realizaciju Treeg paketa kroz provoenje nove politike energetske uinkovitosti, izgradnje novih energetskih izvora i primjene obnovljivih izvora energije. Takoer treba imati u vidu i planove EU o prelasku na nisko-ugljino drutvo (A Roadmap for Moving to a Competitive Low Carbon Economy in 2050), kojima se predvia smanjenje emisije staklenikih plinova za najmanje 80% u odnosu na 1990. godinu. Kako bi se to ostvarilo, elektroenergetika mora smanjiti emisiju staklenikih plinova

za ak 97%.

slika 1. Smanjenje emisije staklenikih plinova u EU po sektorima do 2050. godine zahtijevano i skladu s trenutnom politikom

Izvor: Razvoj energetskog sektora Republike Hrvatske do 2050. godine u uvjetima smanjenja emisije ugljikovog dioksida; G. Grani i suradnici; EIHP Da bi se ostvarili ovako ambiciozni ciljevi ciljevi potrebni su obnovljivi izvori energije, pametne mree i gradovi te razvoj novih istih tehnologija koje e jamiti veu energetsku

Elektroenergetika

Kuanstva i usluge

Industrija

Promet

Poljoprivreda

Ostali sektori

Sadanja politika

2

uinkovitost uz manje emisije staklenikih plinova. Potrebno je definirati novu, cjelovitu energetsku strategiju koja e osigurati veu energetsku neovisnost kao i dugoroan odrivi razvoj koji se mora temeljiti na novom gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta. Financijska cijena tog prijelaza na razini EU procjenjuje se na 270 milijardi u narednih etrdeset godina. Ovakvi investicijski ciklusi e potaknuti iroki spektar proizvodnih grana industrije te e izvui europsku ekonomiju iz krize. Zadravanje starih te stvaranje novih radnih mjesta je apsolutni prioritet EU-a. Procjena Europske komisije je stvaranje 1,5 milijuna novih radnih mjesta u Europi do 2020. godine kao izravna posljedica europskog klimatsko-energetskog paketa. Ovakvo stanje se u potpunosti preslikava i na BiH. Prioritet svih prioriteta je pokretanje gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta, uz potivanje naela odrivog razvoja i smanjenje emisije staklenikih plinova. Elektroenergetika moe dati ogroman doprinos postizanju tog cilja, posebno kroz izgradnju novih elektroenergetskih objekata ali i rekonstrukciju i revitalizaciju postojeih. Izgradnja novih elektroenergetskih kapaciteta je nuna i zbog zamjene zastarjeli postojeih objekata kojima istie ivotni vijek, uravnoteenja elektroenergetske bilance i osiguranja sigurne, pouzdane, kvalitetne i konkurentne elektrine energije svim kupcima. Elektroenergetika moe poticati razvoj drugih grana gospodarstva kroz tri segmenta: - Osiguranjem pouzdane i kvalitetne elektrine energije po konkurentnim cijenama poticati

grane industrije u ijoj proizvodnji je veliki udio el. energije, - Angairanjem kapaciteta domaeg gospodarstva, te konzultantskih i ostalih usluga pri

izgradnji novih i rekonstrukciji postojeih kapaciteta, - Otvaranjem novih radnih mjesta pri izgradnji novih objekata i zapoljavanjem novih

djelatnika u novoizgraenim postrojenjima. Pri kreiranju politike razvoja i odreivanju svojih prioriteta djelovanja, JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna d.d. Mostar (EP HZHB) uzima u obzir sve navedeno, te svoju strategiju opstanka i uspjeha na nadolazeem otvorenom tritu elektrine energije temelji na razvoju, modernizaciji i izgradnji novih objekata. Kao ilustraciju navedenog, moe se spomenuti injenica de je EPHZHB jedna od rijetkih, ako ne i jedina elektroprivreda u regiji koja je u zadnjih trideset godina izgradila i pustila u pogon ak dva proizvodna objekta: HE Pe Mlini i HE Mostarsko Blato, a trenutno je u fazi realizacije prva vjetroelektrana u BiH, VE Mesihovina. EP HZHB ima obvezu opskrbiti sve kupce pouzdanom i kvalitetnom el. energijom po konkurentnim cijenama te se, kao drutveno odgovorno poduzee, vidi kao nositelj razvoja cjelokupne elektroenergetike ali i kao generator razvoja cijelog prostora na kome djeluje, odnosno kao pokreta uvoenja novih tehnologija, razvoja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta u prateim granama gospodarstva i u sektoru usluga. Kako e se ovdje kroz temu utjecaja realizacije novih elektronergetskih projekata na razvoj gospodarstva prvenstveno razmatrati uloga i mogunosti EP HZHB u tom segmentu, prvo emo neto rei o tom poduzeu. PROFIL JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA d.d. Mostar EP HZHB je jedno od tri javna elektroenergetska poduzea u Bosni i Hercegovini. Od osnutka 17. studenoga 1992. godine djeluje u 35 opina Federacije BiH i danas opskrbljuje blizu 200.000 kupaca. Poduzee su utemeljile opine s veinskim hrvatskim stanovnitvom, od 2001. godine vlasnik je Federacija BiH (od 2004. godine veinski vlasnik 90% dravnoga kapitala, ostalo mali dioniari).

3

Elektroenergetski sustav (EES) u BiH i prostor na kome djeluje EP HZHB je prikazan na sljedeoj slici. Slika 2. Elektroenergetski sustav u BiH

Izvor: EPHZHB EP HZHB je u ratnim razaranjima pretrpjela znatne tete na svim objektima te je obnova elektroenergetskoga sustava, rekonstrukcija ratom unitenih elektrana te prijenosne i distribucijske mree bila je prioritet poslovanja po osnutku, u to je uloeno stotine milijuna konvertibilnih maraka. Obnovljene su i modernizirane potpuno unitena HE Mostar, oteene HE Rama, HE Jajce I i HE Jajce II, a izgraene su i nove HE Pe Mlini (2004.) i HE Mostarsko blato (2010.). Sada raspolae sa sedam hidroelektrana iznimne pogonske spremnosti i instalirane snage od 852 MW. Slika 3. Hidroelektrane u sastavu EP HZHB

DA- derivacijsko-akumulacijska; CHE reverzibilno-crpna akumulacijska; PA pribransko-akumulacijska; DP derivacijsko - protona

4

U sreditu je poslovne politike razvoj i izgradnja novih proizvodnih objekata, razvoj i osuvremenjivanje distribucijske mree i smanjenje gubitaka u istoj, te daljnja modernizacija ukupnoga poslovanja i nastavak prilagoavanja zahtjevima otvorenoga trita primjenom meunarodnih i europskih standarda. Jo od 2004. godine intenzivno se radi na projektima iskoritenja vjetroenergije, oekuje se zavretak projekta VE Mesihovina i ostalih vjetroelektrana ijom bi izgradnjom EP HZHB potvrdila svoj primat u regiji u koritenju obnovljivih izvora. Uz to, velika je pozornost usmjerena na kvalitetnu i sigurnu opskrbu kupaca iji je godinji broj u porastu s bruto potronjom, u 2011. godini, od 1.160 GWh, a pored toga opskrbljuju se i tri kvalificirana kupca s godinjom potronjom od 1.340 GWh. Poduzee raspolae s 11.668 kilometara mree naponske razine 10, 20 i 0,4 kV; 285 kilometara 35 kV mree; 3,543 TS-ova ukupne instalirana snage oko 1.040 MW. Slika 4. Organizacijska struktura EP HZHB

Izvor: EP HZHB EP HZHB je usmjerena na rad koji e pridonositi jo veem zadovoljstvu njezinih kupaca, vlasnika, partnera, drutvene zajednice i svih. EP HZHB danas upoljava oko 1.880 uposlenika od ega je vie od 500 uposlenika visoke i vie strune spreme. Sustavno se stipendiraju i sukladno potrebama upoljavaju visokoobrazovani kadrovi razliitih profila i struka, to je jamstvo uspjenoga rada i razvoja.

5

NOVI PROJEKTI Kao to je reeno, EP HZHB vidi svoju ansu za opstanak i napredak kroz intenzivan razvoj i izgradnju novih elektroenergetskih objekata i diversifikaciju izvora, ali razmatra i mogunosti za diversifikaciju djelatnosti i profiliranje u energetsko poduzee, to je trend kod svih modernih elektroprivrednih poduzea. Kako bi zadovoljili potrebe kupaca a istovremeno i uspjeno poslovali, EPHZHB istrauje, priprema i razvija vie projekata izgradnje proizvodnih objekata te planira Izgradnju novih proizvodnih kapaciteta uz uvaavanje naela raznolikosti izvora, konkurentnosti i odrivog razvoja. Mora se naglasiti sadanji drugaiji pristup planiranju izgradnje elektrana u uvjetima nadolazeeg otvorenog energijskog trita (zahtjev za konkurentnost proizvodnih postrojenja) u odnosu na dosadanje uvjete monopola. Ovdje e biti prikazani razvojni proizvodni projekti EP HZHB koji su u razliitim fazama realizacije. Prostorni raspored postojeih proizvodnih postrojenja kao i onih u fazi razvoja prikazan je sljedeom slikom. Slika 5. Prostorni raspored postojeih i proizvodnih postrojenja u razvoju

Izvor: EP HZHB Razvojni projekti nisu samo ansa za razvoj i napredak EP HZHB, nego i ansa za ukljuivanje domaih gospodarskih potencijala i otvaranje novih radnih mjesta. Stoga e se

6

ovdje, kada govorimo o proizvodnim projektima, uz podatke o pojedinom projektu, dati i procjena angairanog osoblja u izgradnji objekta kao i procjena broja novih radnih mjesta nakon zavretka i putanja u pogon.

RUDNIK I TERMOELEKTRANA KONGORA (RiTE Kongora) Lokacija objekta Duvanjsko polje / Tomislavgrad

Tip elektrane TE blok sa sagorijevanjem spraenog uglja sa ultrakritinim parametrima 275/56 bar; 600/610 0C Gorivo Ugalj - lignit Hd= 7420 KJ/kg; potronja cca 3.6 miliona t/god Instalirana elektrina snaga na pragu 2 x 275 MW e

Ukupna godinja proizvodnja (Eg) GWh 3.000,00

Stupanj korisnosti bloka u kond. reimu 40.25 %

Ukupni investicijski trokovi 1.100,00 milijuna

Ciljevi i oekivani uinci izgradnje objekta

- Osigurava dugoronu stabilnost proizvodnje el. energije i energetsku neovisnost

- Pozitivni utjecaji na gospodarstvo (investicija, nova radna mjesta, infrastruktura,mogunost toplifikacije...)

Vrijeme realizacije projekta 5 godina

Angairano osoblje tijekom izgradnje: Neizravno..........................4000 Izravno...............................2000 Ukupno..............................6000 Nova radna mjesta (pogon i odravanje): Rudnik...............................586 Termoelektrana.................204 Ukupno..............................790 Naravno, kada govorimo projektu RiTE Kongora moramo biti svjesni izuzetne kompleksnosti i zahtjevnosti tog projekta s jedne strane, ali i nune potrebe da EP HZHB ima temeljni proizvodni objekt vee snage. Ovdje se radi o stratekom projektu i odlukama s dugoronim posljedicama. Ovo je prije svega financijski itekako zahtjevan projekt gdje se moraju iznai sredstva financiranja, odnosno mora se pronai pouzdan strateki partner. Stanje u elektroenergetskom sektoru u zadnje vrijeme nije ni malo ilo na ruku termoelektranama na ugljen, koje su, zbog zatite okolia, bile poprilino zanemarene. Stanje se donekle popravilo nakon katastrofe u Fukushimi i najave nekih zemalja (Njemake) da izlaze iz nuklearnog programa, od kada se termoelektrane na ugljen razmatraju kao jedno od moguih rjeenja. Izgradnja termoelektrana na ugljen kako su do sada graene bi se teko mogla uklopiti u koncept u kojem je odrivi razvoj temeljna odrednica, stoga e se morati primjenjivati najnovije tehnologije istog ugljena i zatite okolia. Znaajnije komercijalno koritenje tehnologija izdvajanja i skladitenja ugljika, CCS (Carbon Capture and Storage) tehnologija se ne oekuje se prije 2020. godine, pa e se za termoelektrane koje se budu gradile ranije morati predvidjeti svi potrebni preduvjeti za naknadnu primjenu te tehnologije. Takoer, treba raunati na uvoenje takse na emisiju CO (u pojedinim zemljama iznosi izmeu 35 i 75 /t CO) to e znaajno opteretiti cijenu energije i smanjiti isplativost TE, a ii e u prilog konkurentnosti obnovljivih izvora energije. Isto tako treba imati u vidu i otpor lokalne zajednice prema samome ugljenu, nainu njegove eksploatacije i skladitenja na lokaciji, te prema nusproizvodima izgaranja ugljena i rada elektrane openito.

7

CRPNA HIDROELEKTRANA VRILO Lokacija objekta R.uica,Duvanjsko polje/Buko blato Tip objekta Crpna hidroelektrana Instalirana snaga (Pi 2x32 = 64 MW )

Ukupna godinja proizvodnja (Eg 242.96 GWh )

Ukupni investicijski trokovi 89.11 milijuna Angairano osoblje tijekom izgradnje: Neizravno...........................250 Ukupno...............................400

Izravno................................150

Nova radna mjesta (pogon i odravanje): Ukupno................................25 Kada govorimo o crpnim hidroelektranama, moramo imati u vidu poznatu injenicu je da je jedan od najveih problema elektroenergetike nemogunost skladitenja elektrine energije. Kako crpne hidro elektrane trenutno imaju najbolje mogunosti pohrane el. energije (ostale tehnologije imaju beznaajne mogunosti ili jo uvijek nisu sazrele za komercijalnu uporabu) one predstavljaju svjetski hit u izgradnji elektroenergetskih postrojenja, posebno u sadanjim uvjetima sve veeg ukljuivanja nepredvidivih (neupravljivih) izvora el. energije.

CRPNA HIDROELEKTRANA KABLI Lokacija objekta Glamoko i livanjsko polje Tip objekta Crpna hidroelektrana Instalirana snaga (Pi 2x26 = 52 ) MW Ukupna godinja proizvodnja (Eg

73,44 GWh ) Ukupni investicioni trokovi 58,42 milijuna Angairano osoblje tijekom izgradnje: Neizravno..........................250 Ukupno..............................400

Izravno...............................150

Nova radna mjesta (pogon i odravanje): Ukupno................................25

HE HAN SKELA

Lokacija objekta Rijeka Vrbas - Bravnice,Jajce Tip objekta Akumulacijsko-protona Instalirana snaga (Pi 2x6=12 ) MW Ukupna godinja proizvodnja (Eg 52 GWh ) Ukupni investicijski trokovi 29,5 milijuna Angairano osoblje tijekom izgradnje: Neizravno.............................200 Ukupno.................................300

Izravno..................................100

Nova radna mjesta (pogon i odravanje): Ukupno.................................10

8

Projekti izgradnje hidroelektrana su vjerojatno najinteresantniji domaim gospodarskim subjektima jer postoje iskustva i tehnike pretpostavke za njihovo ukljuivanje u takve projekte, kako u sferi intelektualnih usluga (konzultantske usluge, projektiranje), tako i u proizvodnji i isporuci dijelova i opreme, izgradnje, montae i slino.

HE UGAR UE Lokacija objekta Uzvodno od ua rijeke Ugar u rijeku Vrbas Tip objekta Akumulacijsko-protona Instalirana snaga (Pi 2x5,8 = 11,6 MW ) Ukupna godinja proizvodnja (Eg 33,188 GWh ) Ukupni investicijski trokovi 12,87 milijuna Angairano osoblje tijekom izgradnje: Neizravno...........................200 Ukupno...............................350

Izravno................................150

Nova radna mjesta (pogon i odravanje): Ukupno.................................7

HE VRLETNA KOSA Lokacija objekta Uzvodno 9,2 km od ua rijeke Ugar Tip objekta Akumulacijsko-protona Instalirana snaga (Pi 2x5,6= 11,2 MW ) Ukupna godinja proizvodnja (Eg 22,538 GWh ) Ukupni investicijski trokovi 6,93 milijuna Angairano osoblje tijekom izgradnje: Neizravno...........................200 Ukupno...............................300

Izravno................................100

Nova radna mjesta (pogon i odravanje): Ukupno................................7

HE IVIK Lokacija objekta Uzvodno od ua rijeke Ugar 13,3km Tip objekta Akumulacijsko-protona Instalirana snaga (Pi 2x5,6 = 11,2 MW ) Ukupna godinja proizvodnja (Eg 21,88 GWh ) Ukupni investicijski trokovi 6,93 milijuna Angairano osoblje tijekom izgradnje: Neizravno...........................200 Ukupno...............................300

Izravno................................100

Nova radna mjesta (pogon i odravanje): Ukupno................................7

VE MESIHOVINA Lokacija objekta Midena/Tomislavgrad Tip objekta Vjetroelektrana

9

Instalirana snaga (Pi 22 2-3 MW = 44 - 66 MW ) Ukupna godinja proizvodnja (Eg 128,53 - 146 GWh ) Ukupni investicjski trokovi 78,00 milijuna Angairano osoblje tijekom izgradnje: Neizravno..........................200 Ukupno..............................300

Izravno...............................100

Nova radna mjesta (pogon i odravanje): Ukupno...............................14 Kada govorimo vjetroelektranama, odnosno openito o obnovljivim izvorima energije (OIE) mora se konstatirati da sustav s poticajima kroz povlatenu tarifu (dijeljenje proizvodnje energije na trini i poticani dio), dugorono nije mogu. To je posebno neisplativo u zemljama, kao to je naa, u kojima je sudjelovanje domaeg proizvoda pri realizaciji projekata OIE prilino zanemarivo (oprema se uvozi a domai kapaciteti su malo angairani i to obino na prostijim radovima). Domai gospodarski subjekti se moraju osposobiti za ozbiljnije sudjelovanje u takvim projektima, a do tada poticanje treba biti konzervativno kako ne bi dolazilo do znaajnijeg odlijevanja sredstava. U sljedeoj tablici dana je procjena utroka investicijskih sredstava po stavkama pri realiziranju jedne vjetroelektrane. Iz tablice se moe zakljuiti koje stavke bi mogli realizirati domai gospodarski subjekti i kolika sredstva bi pri tome mogli povui.

INVESTICIJA ZA VJETROELEKTRANU postotak iznos Stavka %

VJETROTURBINE 75,00% 58.500.000,00 GRADITELJSKI RADOVI 7,50% 5.850.000,00 ELEKTRINE INSTALACIJE 6,60% 154.440,00 STUDIJE I INENJERING 0,10% 2.340,00 TRAFOSTANICE 3% 2.340.000,00 PRIKLJUNI VODOVI 3% 2.340.000,00 OSTALO 0,40% 312.000,00 TROKOVI RAZVOJA 4,40% 3.432.000,00 UKUPNO 78.000.000,00

Izvor: Analiza koritenja vjetra za proizvodnju el. energije; NIP S.A., EPHZHB

VE BOROVA GLAVA Lokacija objekta Borova glava / Livno Tip objekta vjetroelektrana Instalirana snaga (Pi 26 2 MW = 52 MW ) Ukupna godinja proizvodnja (Eg 149,62 GWh ) Ukupni investijski trokovi 78,00 milijuna Angairano osoblje tijekom izgradnje: Neizravno...........................250 Ukupno...............................350

Izravno................................100

Nova radna mjesta (pogon i odravanje): Ukupno................................16

VE VELIKA VLAJNA

10

Lokacija objekta Jastrebinka / Mostar Tip objekta vjetroelektrana Instalirana snaga (Pi 16 2 MW = 32 MW ) Ukupna godinja proizvodnja (Eg 89,36 GWh ) Ukupni investicijski trokovi 52,72 milijuna Angairano osoblje tijekom izgradnje: Neizravno..........................150 Ukupno.............................220

Izravno...............................70

Nova radna mjesta (pogon i odravanje): Ukupno...............................10

VE POKLEANI

Lokacija objekta Pokleani/ Posuje Tip objekta vjetroelektrana Instalirana snaga (Pi 36 2 MW = 72 MW ) Ukupna godinja proizvodnja (Eg 258,595 GWh ) Ukupni investicijski trokovi 108 milijuna Angairano osoblje tijekom izgradnje: Neizravno............................300 Ukupno................................400

Izravno.................................100

Nova radna mjesta (pogon i odravanje): Ukupno...............................22

MALE HE NA SLIVU GORNJE CETINE

R.b. Naziv objekta Vodotok

Osnovni podaci o objektu

Lokacija objekta Tip objekta

Instalirana snaga

Godinja proizvodnja

(Pi (E) g) MW GWh

1. MHE Mokronoge uica Tomislavgrad protono 3,791 7,668 2. MHE Stranj Mila Kupres/Tomislavgrad derivacijsko 7,38 20,80 3. MHE uica uica Tomislavgrad protono 1,9 4,21

Ukupno sliv Cetine: 13,071 32,678

MALE HE NA SLIVU TIHALJINA-MLADE-TREBIAT

R.br. Naziv objekta Vodotok

Osnovni podaci o objektu

Lokacija objekta Tip objekta

Instalirana snaga

Godinja proizvodnja

(Pi (E) g) MW GWh

1. MHE Modro oko Tihaljina Grude protono 3,74 12,22 2. MHE Klokun Mlade Ljubuki derivacijsko 3,256 12,00 3. MHE Koua Mlade Ljubuki derivacijsko 4,85 18,40 4. MHE Kravica Trebiat Ljubuki derivacijsko 4,996 21,81 5. MHE Stubica Trebiat Ljubuki/ apljina derivacijsko 2,946 12,75

Ukupno sliv T M T: 19,788 77,18

11

MALE HE NA SLIVU LITICE

R.br. Naziv objekta Vodotok

Osnovni podaci o objektu

Lokacija objekta Tip objekta

Instalirana snaga

Godinja proizvodnja

(Pi (E) g)

MW GWh 1. MHE Dubrava Litica iroki Brijeg protono 5,00 12,10 2. MHE Luke&Fratarska Mlade Ljubuki protono 2,09 5,70

Ukupno sliv Litice: 7,09 17,80

REKAPITULACIJA PROIZVODNIH PROJEKATA U sljedeoj tablici e biti prikazana procjena potrebnih investicija te procjena angairanih ljudi tijekom izgradnje planiranih objekata (ovjek/godina) kao i procjena broja radnih mjesta koja e biti otvorena nakon izgradnje i putanja u pogon. U tablicu nisu uvrtene procjene za planirane male hidroelektrane. Naravno, EP HZHB radi i na drugim razvojnim projektima koji su u poetnoj fazi razvoja pa ovdje nisu spomenuti.

NAZIV INSTALIRANA SNAGA PROIZVODNJA INVESTICIJA

ANGAIRANI RADNICI TIJEKOM

IZGRADNJE

NOVA RADNA MJESTA

MW GWh mil. ovjek/godina radno mjesto

TERMOELEKTRANE 550,00 3.000,00 1.100,00 6.000 790 RiTE KONGORA 550,00 3.000,00 1.100,00 6.000 790 HIDROELEKTRANE 162,60 445,70 203,76 2.050 81 CHE VRILO 64,00 242,96 89,11 400 25 CHE KABLI 52,00 73,13 58,42 400 25 HE HAN SKELA 12,00 52,00 29,50 300 10 HE UGAR UE 11,60 33,19 12,87 350 7 HE VRLETNA KOSA 11,20 22,54 6,93 300 7 HE IVIK 11,20 21,88 6,93 300 7 VJETROELEKTRANE 200,00 626,11 316,72 1.270 62 VE BOROVA GLAVA 52,00 149,62 78,00 350 16 VE MESIHOVINA 44 - 66 128,53 - 146 78,00 300 14 VE VELIKA VLAJNA 32,00 89,36 52,72 220 10 VE POKLEANI 72,00 258,60 108,00 400 22 UKUPNO 912,6 4.071,81 1.620,48 9.320 933 Iz ranije predstavljenih tablica i ove rekapitulacije, razvidno je da bi se realizacijom navedenih projekata tijekom izgradnje angairalo 9.320 ljudi/godina, a nakon putanja u pogon stalno bi se zaposlilo 933 ovjeka. Drugi pozitivan efekt bi bilo to bi se tijekom izgradnje pruila mogunost domaim tvrtkama (proizvodnim i uslunim) da plasiraju svoje proizvode. Trei pozitivan efekt bi bila proizvodnja 4.071.810 MWh/godinje, ime bi se smanjio, odnosno eliminirao uvoz el. energije (postigao bi se energetski suverenitet) te bi se

12

mogla ponuditi pouzdana i kvalitetna el. energija po konkurentnim cijenama iz domaih izvora svim potroaima, to bi bio poseban dobitak za velike industrijske potroae. PROJEKTI U DISTRIBUCIJI EL. ENERGIJE Znaajni zahvati se realiziraju i planiraju i u distribuciji elektrine energije, a sve u cilju poboljanja i osuvremenjivanja iste i priprema za prihvat distribuirane proizvodnje i otvaranje trita, to prate i znaajne investicije. Spomenut emo samo neke projekte koji se realiziraju u distribuciji: - dalji razvoj i nadogradnja distribucijske mree (novi vodovi, trafostanice i ostali elementi

mree) s postupnim prijelazom na dvorazinsku transformaciju (pogonski napon 20 kV), - projekt uvoenja brojila s daljinskom komunikacijom i ukljuivanjem u sustav daljinskoga

oitanja (AMR sustav) - projekt automatizacije distribucijske mree uvoenjem telekomunikacijskih i informatikih

tehnologija u proces nadzora i upravljanja sustavom (SCADA sustav) - projekt smanjenja distribucijskih gubitaka, kako tehnikih tako i neovlatene potronje. Konaan cilj je realizacija koncepta pametne mree (smart grid), odnosno informacijsko-komunikacijskih rjeenja koja doprinose boljem koritenju svih resursa, ureaja i troila, energetskoj uinkovitosti i niim trokovima za kupce energije, a istovremeno omoguava komunikaciju u realnom vremenu izmeu kupca i distributera i opskrbljivaa te proizvoaa energije To svakako predstavlja znaajnu mogunost za ukljuivanje domaeg gospodarstva (proizvodnja i isporuka dijelova, opreme i ureaja, usluge izgradnje, ispitivanja, montae i drugo ) i angairanje domae pameti (konzultantske usluge, projektiranje i slino). Na alost, po dosadanjem iskustvu, rijetke su domae tvrtke koje su spremne i sposobne ukljuiti se u iole sofisticiranije poslove. Tu bi se trebao i morao napraviti napredak. PLINOFIKACIJA Kao to je ve reeno, EP HZHB razmatra mogunosti irenja (diversifikacije) djelatnosti. U tom smislu je uraena Studija plinofikacije na prostoru djelovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Svrha Studije je bila razmotriti sve aspekte ukljuenja EP HZHB u poslovanje s prirodnim plinom - proizvodnja elektrine (i toplinske/rashladne) energije, te distribucija prirodnog plina. Zakljuak Studije je da je plinofikacija podruja JP EP HZHB ekonomski opravdana, a i potrebna, iz vie razloga. Plinofikacijom se omoguuje dobava novog, ekoloki prihvatljivog i cjenovno konkurentnog goriva, koji e omoguiti daljnji gospodarski rast i razvoj, primarno industrijskog sektora. Isto tako, razvojem plinskog sustava omoguila bi se izgradnja termoelektrane na plin, ija uloga moe biti posebice vana ako u dogledno vrijeme ne doe do izgradnje TE Kongora. Stoga je nuno nastaviti aktivnosti na razvoju plinskog sektora na podruju JP EP HZHB i to kroz pripremu razvoja transportnog sustava, pripremu izgradnje plinske termoelektrane, te svakako pripremu izgradnje distributivnog sustava na podrujima gdje je to ve danas mogue (primarno potpora lokalnoj zajednici u izradi potrebne dokumentacije i provedbi natjeaja za dodjele koncesije za distribuciju plina). Ovaj projekt je posebno znakovit u vrijeme kada Energetska zajednica Jugoistine Europe ide s jakom inicijativom u svezi izgradnje plinskih elektrana i plinskog prstena (gas-to-pover inicijativa), a oplemenio bi cjelokupni prostor i otvorio dodatne mogunosti razvoja gospodarstva.

13

Slika 6: Plinski prsten Energetske zajednice Jugoistone Europe

Izvor: Energy Community SEE OSTALI PROJEKTI EPHZHB se namjerava ukljuiti u razvoj i koritenje i ostalih komercijalno raspoloivih tehnologija obnovljivih izvora energije (OIE) kao to su suneva energija, otpad, biomasa i slino. Pri poveanoj upotrebi OIE treba imati u vidu potrebu usvajanja nove filozofije voenja sustava zbog njihove nestalne prirode (intermitencija) i poveanom potrebom za regulacijom i dovoljnom rezervom u sustavu. Sve ovo takoer predstavlja oblast u kojoj e postojati mogunost suradnje i ukljuivanja domaih gospodarskih kapaciteta a time i poticanja razvoja gospodarstva. Elektrina vozila bi se mogla pojaviti i na naim cestama prije nego to to veina ljudi oekuje. Time se otvara nova logika u modernom transportu, a elektrina vozila s pripadajuom infrastrukturom postaju sastavni dio elektroenergetskog sustava. EPHZHB e se poeti pripremati za tu budunost koja neminovno i brzo dolazi kroz razradu platforme E-mobilnosti. Platforma E-mobilnosti predstavlja integralni pristup transportu kroz specifino smanjenje potronje fosilnih goriva i otvaranje trita FEV (elektrinih vozila) s jedne strane, te inteligentno upravljanje prometom i prateom logistikom (opskrba el. energijom, skladitenje, isporuka natrag u mreu i sl.) s druge strane. Ovo je viedisciplinarno podruje u koje e se trebati ukljuiti i druge grane gospodarstva. Energetska uinkovitost, kao jedna od kljunih podruja u ostvarenju energetske strategije budunosti, je takoer oblast od interesa i za EPHZHB, kako na strani proizvodnje i distribucije (i prijenosa) el. energije tako i na strani potronje. Kako je u ovoj oblasti trenutno teite na podruju energetske uinkovitosti u zgradarstvu, EPHZHB propituje mogunosti ukljuivanja u tu djelatnost. Posebno treba ispitati mogunost ukljuivanja u ESCO (Energy Service Company) poslovanje. ESCO podrazumijeva cjelovitu uslugu u energetici s otplatom kroz utedu na trokovima (modernizacija, rekonstrukcija i obnova postojeih postrojenja i objekata s ciljem utede energenata). Energetska uinkovitost predstavlja znaajnu ansu za razvoj cjelokupnog gospodarstva.

14

ZAKLJUNA RAZMATRANJA U cijeloj Europi elektroprivredne tvrtke se trenutno suoavaju s vrlo tekim politikim i makroekonomskim ozrajem u kome djeluju. Financijski rezultati elektroenergetskog sektora ne pokazuje znaajne znakove oporavka od poetka krize. Povrat na imovinu elektroprivrednih tvrtki je manji od trokova kapitala angairanog za financiranje njihovih ulaganja, stoga europske elektroenergetske tvrtke trenutno unitavaju svoju vrijednost a sve to ih prisiljava da smanje svoja ulaganja. Slino stanje je i u Bosni i Hercegovini. Kako bi poboljali investicijsku klimu dravna tijela i regulatori moraju omoguiti elektroprivrednim tvrtkama razuman povrat uloenog. Kako se ovdje radi o velikim i sloenim investicijskim ulaganjima, preduvjet za ulazak u znaajniji investicijski ciklus je postavljanje realnih, trinih cijena energije za potroae. To bi omoguilo novi ciklus investiranja u elektroenergetiku to bi blagotvorno utjecalo na druge grane gospodarstva. S obzirom na dinamiku izlaska pojedinih elektroenergetskih objekata iz uporabe, oekivani porast potranje energije te dugogodinji nedostatak investicija u elektroenergetskom sektoru zbog nerealno niskih cijena energije, jasno je da se BiH, kao i veina zemalja u okruju, nalazi pred investicijskim ciklusom u elektroenergetskom sektoru. Postojea znanja i mogunosti konzalting tvrtki te graevinskih, montaerskih i proizvodnih poduzea potrebno je bitno unaprijediti kako bi se ukljuili u oekivani investicijski ciklus i elektroenergetske projekte, doprinosei tako poveanju zaposlenosti, razvoju gospodarstva, ali i jaanju njihove meunarodne konkurentnosti. Osposobljavanje i ukljuivanje domaih izvoaa je posebice vano, s obzirom na injenicu da e veina opreme potrebne za izgradnju investicijskih objekata biti iz uvoza. Izgradnja elektroenergetskih objekata moe imati znaajan multiplikativni uinak na cjelokupno gospodarstvo. Strategija razvoja elektroenergetike ne treba imati za cilj samo izgradnju novih elektroenergetskih kapaciteta. Pratei efekt treba biti razvoj domae industrije koja e pratiti izgradnju elektroenergetskih kapaciteta, servisiranje i odravanje. Ne bi se smjelo dopustiti da se izgradnja i eksploatacija svede na minorno sudjelovanje gospodarskih subjekata iz BiH. EP HZHB kroz svoj razvoj eli razvijati i prostor na kome djeluje, eli u realizaciju svojih novih projekata ukljuiti domae gospodarske subjekte te time pomoi razvoju cjelokupnog gospodarstva u BiH. O ozbiljnosti ulaganja govori i podatak o ukupno ostvarenim investicijama u zadnjih deset godina u iznosu od preko 578 milijuna KM. I u budunosti e se u nove projekte ulagati znaajna sredstva te oni predstavljaju izuzetnu ansu za ukljuivanje domaih gospodarskih subjekata (konzultantske usluge i projektiranje, isporuka opreme, gradnja, montaa i slino). Iako se ovdje govori o utjecaju novih elektroenergetskih projekata na razvoj gospodarstva, ne moe se zanemariti niti potencijalni utjecaj projekata rekonstrukcije i revitalizacije postojeih objekata. U takve projekte je do sada investirano na stotine milijuna eura, a takvi projekti e se realizirati i u budunosti. Spomenut emo samo neke kao to su revitalizacija generatora HE Rama, revitalizacija i nadvienje HE Jajce II i slino. Ti projekti su zahtjevni i u financijskom i u strunom smislu. EP HZHB u prosjeku investira preko 63,5 milijuna KM godinje (zadnjih 5 godina), pri emu rekonstrukcija i revitalizacija zauzima znaajan iznos. Na kraju, moe se sa sigurnou zakljuiti da elektroenergetika jeste, odnosno moe biti ansa za gospodarski razvoj, a kako i koliko e ta mogunost biti iskoritena uglavnom ovisi o osposobljenosti i konkurentnosti samih gospodarskih subjekata.