2 pojam i definicija projekta

7/23/2019 2 Pojam i Definicija Projekta

1/35

PROJEKTNIPROJEKTNI

MENADMENTMENADMENTPojam i definicija projektaPojam i definicija projekta

izv.prof.dr.c. !ordana D"ki#


2/35

POJAM I DE$INI%IJA PROJEKTA

Tradicionalno se rad u organizaciji dijelio naprojektei procese, odnosno radne operacije.

Procesi i projekti dijele mnoge zajednikekarakteristike: imaju cilj i svrhu;

izvode ih ljudi; imaju ograniene resurse; planiraju se, provode i kontroliraju.


3/35

Pojam projektkoristi se za opis aktivnosti koje

organizacije ne obavljaju svakog dana, vepovremeno i prema potrebi.

Pojam procespodrazumijeva skup svakidanjihaktivnosti koje se kontinuirano i rutinski

ponavljaju s ciljem transormacije odre!enihinputa u "eljene outpute.

#snovna razlika izme!u projekta i procesa je u

jedinstvenosti projekta. #sim toga, procesnema deinirani zavretak niti jasne krajnjeciljeve, ve samo jasno deinirane zadatke iradne aktivnosti.


4/35

Pojam programpodrazumijeva skupinu povezanihprojekata kojima se koordinirano upravlja; ciljprograma je postizanje odre!enih slo"enih idugoronih ciljeva.

$va su karakteristina naina povezivanja

projekata u program: horizontalno % projektni proizvodi&usluje

povezuju se tako da zajedno ine programskiproizvod&uslugu 'npr. u programu stvaranja

naselja pojedinani projekti su izgradnjazgrada, vrtia i kola(; vertikalno) povezivanje po osnovi vremenskog

slijeda 'npr. projekt izrade plana, projekt

izrade nacrta, projekt izgradnje*(.


5/35

+zraz projektpotjee od latinske rijeiprojectum, izvedene iz rijei projicare, a toznai baciti neto unaprijed-. tom smisluizraz projekt doslovno oznaava neto to

dolazi prije nego je bilo to drugo nainjeno-.


6/35

znanstvenim i strunim izvorima mogue je naibrojna odre!enja pojma projekt:

/odd0 i /uchanan deiniraju projekt kao jedinstvenipothvat s poetkom i krajem, koji vode ljudi premapostavljenim ciljevima, ukljuujui parametre troka,rasporeda i kvalitete.

1raham deinira projekt kao skup ljudi i drugihresursa usmjerenih prema odre!enom objektu, najee sukljuenom iksnom bilancom i vremenskim ogranienjima.

2a0lor deinira projekt kao neponovljivu akciju koja je

usmjerena prethodno deiniranom cilju, a koja ima posebneresurse i mjerljiv rezultat. Project 2anagement +nstitute deinira projekt

kao privremeno nastojanje da se stvori jedinstveni

proizvod ili usluga.


7/35

#snovne karakteristike projekta:

3. Projekt je jednokratan pothvat iji je rezultatjedinstven.

4. Projekt je vremenski ogranien, odnosno imapoetak i kraj.

5. Projekt je usmjeren k deiniranom cilju.

6. Projekt je u osnovi kompleksan proces,determiniran raspolo"ivim resursima, kojim se

postojee stanje transormira u ciljno.7. Projekt karakterizira rizinost pothvata.

8. Projekt sadr"i unaprijed determiniran raspored

obavljanja aktivnosti.


8/35

&. PROJEKT KAO JEDNOKRATNI POT'(AT) JEDIN)T(ENIM RE*+,TATOM

9a"na karakteristika projekta je njegovajednokratnost i jedinstvena priroda.

Projekt u naelu podrazumijeva izradu neega

to do tog trenutka nije postojalo 'npr. posjet ipredstavljanje knji"evnika u vie osnovnih kola,viekratno odr"avanje istih radionica u knji"nici(.

eponovljiva priroda projekta, kao i njegova

inovativnost, najva"niji je izvor konkurentskeprednosti. Pretpostavka inovativnosti je razvoj uee

organizacije, to podrazumijeva utemeljenost

projekta na znanju.


9/35


10/35

-. PROJEKT KAO (REMEN)KI O!RANIEN

POT'(AT 9remenska ogranienost znai da svaki

projekt ima unaprijed deinirani poetak i

zavretak. Projekt mo"e zavriti kad su postignutinjegovi ciljevi, kad postane jasno da se ciljevine mogu i nee postii, ili kada vie ne postoji

potreba za rezultatima projekta. kstremni primjer je gradnja katedrale u


11/35

Projekti esto imaju izravan i neizravan

utjecaj na drutveno i ekonomsko okru"enjekoji nadmauje stvarno trajanje projekta 'npr.projekt koji ima za cilj zatititi neki starirukopis, ouvat e taj predmet za budunost(.

9rijeme realizacije projekta mo"e se odraditina dva naina: progresivno ) utvr!uje se trajanje pojedinih

aktivnosti projekta do njegovog poetka do

zavretka retrogradno% rok zavretka projekta se unaprijed

determinira, a onda se trajanje pojedinih aktivnostiprilago!ava tom okviru.


12/35

/. PROJEKT KAO %I,JNO +)MJERENPRO%E)

Projektom se posti"e cilj koji je postavljenprilikom njegovog iniciranja.

Projektni ciljevi trebaju sadr"avati sve bitneaspekte projekta 'vremenske, organizacijske,inancijske, tehnike, itd.(

Projektni ciljevi mogu biti u razliitimodnosima: mogu se podupirati, biti neutralni ilime!usobno suprotstavljeni.

u"no je nai kompromis me!u ciljevima.


13/35

@iljevi se mogu podijeliti na: @iljeve u pogledu rokova, trokova i kvalitete @iljevi povezane s procesom realizacije projekta @iljeve s obzirom na stupanj njihove obveznosti

Tijekom izvo!enja projekta potrebno jekontinuirano kontrolirati ostvaruju li sezacrtani ciljevi, a u sluaju odstupanja od

planiranog, postupiti na odgovarajui nain.


14/35


15/35

0. PROJEKT KAO TRAN)$ORMA%IJ)KI

PRO%E)


16/35

Aesursi koji omoguavaju transormacijski

proces nazivaju se mehanizmi.

#granienost raspolo"ivih resursa 'nedostatakinancijskih sredstava, kvaliicirane radne

snage, opreme i sl.( znaajno determinirarealizaciju projekta.

eracionalnim koritenjem resursa dodatno se

pogoravaju problemi vezani uz realizacijuprojekta.


17/35

Projekt kaotransormacijski

proces

INPUTelje/potrebe/ideje

PROJEKTOUTPUT

zadovoljenjeelja/potreba/ideja

OGRANIENJAfinanij!"a

pravna#oralno$eti%"a

e"olo&"a!oiolo&"apoliti%"a"'lt'rnalo(i%"a

"vantitativna

)E*ANI+)Ilj'di

znanje i !tr'%no!t"apital

alati i te,ni"ete,nolo(ijaor(anizaija


18/35


19/35

1. RI*INO)T PROJEKTNO! POT'(ATA

Bbog kompleksnih i dinaminih promjena uorganizaciji i okru"enju projekti su u manjoj iliveoj mjeri izlo"eni razliitim rizicima.

@ilj je projektnog menad"menta to je moguevie smanjiti rizike povezane s realizacijomprojekta.

Prilikom pripreme projekta nu"no jeprocijeniti rizike koji mogu utjecati nakanjenje dovretak ili neizvrenje projekta.


20/35

pravljanje projektnim rizikom vrlo je va"an

aspekt projektnog menad"menta i jedno odpodruja u kojima projektni menad"er mora bitikompetentan.

Proces upravljanja projektnim rizikom sastoji se

od nekoliko skupina aktivnosti: planiranje upravljanja rizikom; identiikacija rizika;

provo!enje kvalitativne i kvantitativneanalize rizika;

planiranje odgovora na rizik;

praenje i kontrola rizika.


21/35

C ciljem eikasnog upravljanja projektnim rizikompotrebno je sljedee: identiicirati rizik najranije mogue; razgovarati o riziku sa svima koji su ukljueni u

projekt;

napraviti prioritete, odnosno ne tretirati sverizike jednako, ve uzeti u obzir njihov utjecajna projekt;

napraviti detaljnu analizu rizika; planirati odgovor na rizik i jasno utvrditi

aktivnosti potrebne da se rizik svede naminimum, kao i nositelje aktivnosti;

stalno pratiti rizik i promptno reagirati.


22/35

2. PROJEKT KAO POT'(AT ) +NAPRIJED+T(R3ENIM RA)POREDOM AKTI(NO)TI

Temeljni preduvjet uspjene realizacijeprojekta je precizan plan s utvr!enim

rasporedom aktivnost. Aanije su se osobe zadu"ene za izvrenje

projekta uglavnom oslanjale na vlastitu intuiciju. Pojava metoda mre"nog programiranja

'planiranje raspreda aktivnosti i vrijemetrajanja projekta( smatra se zaetkomprojektnog menad"menta.


23/35

(R)TE PROJEKATA

Projekte je mogue klasiicirati prema brojnimkriterijima; u nastavku su izdvojeni samo neki.

Prema kompleksnosti, vremenu realizacije ikoliini anga"iranih resursa:

mali projekti srednji projekti

veliki projektiPrema nainu i sigurnosti odre!ivanja cilja:

deterministiki projekti

stohastiki projekti


24/35

Prema svrsi:

projekti iji je primarni cilj ostvarenje proita projekti kojima cilj nije ostvarivanje proita

Prema ostvarenim uincima:

projekti s izravnim uincima projekti s neizravnim uincima 'posredno doprinosi

organizacijskim ciljevima(

Prema nainu inanciranja: projekti veinom inancirani vlastitim sredstvima projekti veinom inancirani iz vanjskih izvora


25/35

Projekti prema stupnju koritenja tehnologija nisko tehnoloki zahtjevni projekti

srednje tehnoloki zahtjevni projekti visoko tehnoloki zahtjevni projekti

Prema djelatnosti u kojoj se izvode

gra!evinski projekti industrijski projekti nakladniki projekti +@T projekti, itd

Prema stupnju rizika: nisko rizini projekti srednje rizini projekti visoko rizini projekti


26/35

Primjeri +@T projekata:


27/35


28/35

Primjeri nakladnikih projekata Projekt uvo!enja novih tehnika i tehnologija u

nakladniku kuu

+zdavanje pojedinog naslova ili grupe naslova npr. D


29/35

2ogui raz4ozi pokretanja projekta:

razvoj novog proizvoda ili usluge; promjene u organizacijskoj strukturi ili pri

rasporedu zaposlenika; usvajanje i razvoj novog ili modiiciranoginormacijskog sustava;

konstruiranje novog pogona ili tvornice; uvo!enja nove organizacijske kulture; implementiranja nove poslovne procedure ili

procesa.


30/35

PROJEKT I POTP+NO +PRA(,JANJEK(A,ITETOM

Cmatra se da razvoj koncepta potpunogupravljanja kvalitetom'eng. Total Eualit02anagement ) TE2( poinje 3F7?.%ih godina u

Gapanu. zapadnim zemljama poeo se primjenjivatitijekom 3FH?.%ih godina.

Potpuno upravljanje kvalitetom podrazumijevastalno ulaganje napora kako bi se zadovoljila, ipremaila, oekivanja kupaca.

#vaj se pristup temelji na stavu da je kvalitetanajva"niji dio i smisao svake organizacije iprojekta.


31/35

Temeljni principi potpunog upravljanja

kvalitetom: Cvi djelatnici organizacije moraju biti potpuno

ukljueni u proces osiguravanja kvalitete i tome semoraju podrediti sve aktivnosti

Ctandarde postavlja kupac, kojem treba nuditi i vieod njegovih oekivanja; okus je na kupcu i svimostalim zainteresiranim stranama


32/35


33/35

PROJEKT I M+,TIK+,T+RA,NO)T

+nternacionalni projekti su projekti koji seinanciraju i&ili izvode u dvije ili vie zemalja.

Bbog susreta razliitih kultura takvi seprojekti nazivaju i multikulturalnim. +nternacionalni projekt je gotovo uvijek i

multikulturalni, dok se multikulturalni projekt

mo"e realizirati i unutar samo jedne zemlje. Aazvoj raznih oblika povezivanja lanovaprojektnog tima putem virtualnog radanametnuo je multikulturalne projekte kao

sveopi trend.


34/35

Prepreke koje e jav4jaj" pri4ikom rea4izacije

internaciona4no5 6m"4tik"4t"ra4no57 projekta: kulturoloke razlike lanova projektnogtima;

razlike u sustavu vrijednosti;

jezine razlike; edukacijske razlike; socioloke razlike;

pravne razlike; politike razlike; vjerske razlike; inancijske razlike; inrastrukturne razlike.


35/35

2 pojam i definicija projekta

Documents