2. zasto je vazno postavljati granice

7/24/2019 2. Zasto Je Vazno Postavljati Granice

1/5

ZATO JE VANO POSTAVLJATI GRANICE

KAKO REI NE MIRNE SAVJESTI

/Marina Zaji, Ranka unenac, prema: Shaw, R., Wood, S. (2009). Epidemija popustljivog odgoja.V.B.Z. d.o.o./

POSTAVLJANJE OGRANIENJA

Svako dijete treba model prihvatljivog ponaanja kako bi raslo, razvijalo se i uklopilo

u drutvo. Djeci treba osigurati stabilno okruenje, postaviti pravila i odrediti koji je

poloaj djeteta u odnosu na roditelja. (Slua li dijete roditelja ili roditelj dijete? Tko je

ovdje odgovoran za odgoj? Slue li roditelji za ispunjavanje elja i prohtjeva, a

zaboravlja na svoja prava? Jesmo li dobri roditelji ako djetetu u svemu ugaamo, a

nita ne traimo?)

Postavljanje granica je sredstvo koje djeci osigurava siguran prostor u kojem e

istraivati i razumijevati svijet oko sebe te se na pravi nain uklopiti u svoju okolinu.

ODRAVANJE DISCIPLINE

Disciplina je in ljubavi ba kao i milovanja i poljupci. Psiholoke strukture koje se

razvijaju iz sposobnosti da se prebrode frustracije i ogranienja ue djecu kako se

koncentrirati na ciljeve i provoenje aktivnosti koje su usklaene s tim ciljevima.

Disciplina im pomae da naue kako se uklopiti i prilagoditi stvarima koje ivot od njih

zahtijeva tako to razvijaju sposobnost razumijevanja tuih stavova i razvijaju osjeaj

odgovornosti.

DOSLJEDNOST

Ako smo za neko ponaanje procijenili da nije prihvatljivo i da ga ne moemo

dopustiti tada uvijek moramo jednako reagirati. Ne moemo mijenjati miljenje: sad

moe, a sad ne ... Svako ogranienje mora se temeljiti na razumnom objanjenju

ovisno o dobi djeteta i koliko moe razumijeti. (Ne moe sam izlaziti iz dvorita jer je

to opasno. Ne diraj kompjuter jer bi ga mogao pokvariti. Ne moe van bez jakne jer

je hladno.). Svi koji sudjeluju u odgoju djeteta (oba roditelja, bake, djedovi,

odgajatelji) trebali bi postupati na isti nain.

UENJE SAMOKONTROLE

Sposobnost da odgodi zadovoljenje odreenih potreba (elja) temelj su bez kojeg ne

moemo preivjeti u svijetu. Dijete treba MOI PRIEKATI. Dijete koje dobiva sve

to poeli im pone pokazivati srdbu ili zaplae nee razviti emocionalne resurse

koji e mu pomoi da savlada frustraciju i dosadu te e kako vrijeme prolazi postajati

sve razdraljivije. Ako je u obitelji nauilo da e sve biti kako ono eli ako plae, vriti,

baci se na pod... isto e ponaanje koristiti i u vrtiu to e djetetu oteati

socijalizaciju.


2/5

POTOVANJE DRUGIH

Ako djeca ne potuju roditelje vjerojatno nee potovati ni svoje odgajatelje, uitelje,

a to e ugroziti njihovo snalaenje u institucijama (vrti, kola), ako ne potuju brau,

sestre, vrnjake pribjegavat e agresivnim strategijama (nasilnitvu) kako bi postigli

ono to ele.

MORALNE VRIJEDNOSTI

Uenje djeteta to je dobro a to loe, ukazivanje na dobra i loa djela izuzetno je

vano u odgoju djeteta. Razvijati suosjeanje, elju da pomogne drugome, uiti djecu

da budu dobroduni, prijateljski raspoloeni prema drugima, da prihvaaju druge,

surauju i dijele igrake, da uine neto lijepo za prijatelja... To su vrijednosti koje i

sami trebamo pokazivati u svakodnevnim odnosima. Zapamtimo, djeca ine ono to

vide da inimo mi.

POTICANJE SAMOSTALNOSTI

Roditelj ne bi trebao biti djetetov zabavlja, uvijek na raspolaganju i zadovoljavati

razne elje. Iako je veza roditelja i djeteta temelj za osjeaj sigurnosti, s vremenom

treba poticati zdrav stupanj odvajanja. Pretjerana vezanost roditelja i djeteta

onemoguit e djetetu da stvara emocionalne veze s drugim ljudima. Dok je jo

dojene dijete ui kako biti zadovoljno dok je samo u krevetiu, zatim kako se samo

igrati uz nadzor roditelja, na kraju se upoznaje s vjetinom samokontrole i

koncentracije kako bi moglo samo prelaziti cestu, voziti se biciklom, snalaziti se u

koli. Dijete ui da su pravila dio ivota i da inzistiranje na njima ne znai da se

djetetu uskrauje ljubav ili se prema njemu postupa nepravedno. Ba naprotiv.

Vjerojatnije je da e se slabo socijalizirano i nedovoljno odgojeno dijete osjeati

uskraeno.

ODGOVARAJUA RAZINA ODGOVORNOSTI I POVJERENJA

Djeca imaju svoja prava, ali uz prava idu i odgovornosti. To treba uskladiti sa dobi

djeteta. Kada malo dijete prolije mlijeko majka s razumijevanjem kae: Prolilo se

mlijeko, hajdemo to obrisati. No, kada petogodinjak namjerno prevrne au za koju

mu je reeno da je ne dira onda mu treba dati do znanja:

- Da je njegovo ponaanje neprihvatljivo

- Da je napravilo tetu

- Da je njegova dunost to oistiti

Ovisno o dobi djeteta moemo mu pomoi ili ga ostaviti da samo poisti uz roditeljski

nadzor da sve bude obavljeno kako treba. To je jedini nain da dijete shvati kako

njegovo ponaanje ima posljedice izaziva odreene reakcije okoline.

REAGIRATI TREBA UVIJEK


3/5

Svaki put kada primjetimo loa ponaanja trebamo reagirati jer nas dijete uvijek

promatra. ak i onda kada nismo reagirali zapravo smo reagirali preutno smo

odobrili odreeno ponaanje jer nismo nita rekli. Poslali smo djetetu poruku da je to

to radi u redu. (Pozvali smo dijete iz parka kui. Ono nas ignorira. Nastavlja se igrati

kao da nas nije ulo. Pozvali smo ponovo opet nas ignorira. Dozivamo ga

obeanjem da emo putem kui u trgovini neto kupiti. Upravo smo dali djetetu do

znanja da ne treba doi kada ga zovemo i da za svoje neprimjereno ponaanje

dobiva nagradu.)

JASNO REI TO OEKUJEMO

Djetetu treba jasno rei to nam u njegovom ponaanju smeta i to ubudue

oekujemo od njega. (Ja te zovem, a ti me ne slua i to me ljuti. Sljedei put kada te

pozovem odmah doi k meni. ili Kada baca autie po podu moe nam razbiti

televizor. Autie vozi po podu.) Ako dijete nastavi s odreenim ponaanjem potrebno

je odluno NE. Tada emo otii do djeteta i povesti ga iz parka za ruku ili muoduzeti autikojeg baca.

PRONALAENJE OPRAVDANJA ZA LOA PONAANJA

esto ujemo: ... noas je loe spavao ... ne bi on prvi udario, sigurno je njemu netko

neto uinio ... doma to nikad ne radi ... ak i onda kad je dijete umorno ili gladno

nema opravdanja za grubosti ili namjerno krenje roditeljskih pravila.

ujemo i ovo: ... uao je u takvu napornu fazu... Ako u odreenoj fazi roditelji

propuste uiniti i reagirati kako treba faza nee proi sama od sebe, ako roditelji ne

odrade svoj dio faza negativizma iz druge godine moe trajati i do sedme... kao to

se u praksi esto i deava. Nije nimalo ugodno razgovarati sa estogodinjakom koji

vriti na podu jer mu je netko sjeo na poeljeni stolac, a on bi ba tu.

RODITELJI MORAJU PREUZETI ODGOVORNOST

Koje odluke moe donositi dijete, a koje ipak roditelj? Kada je bolesno i treba popiti

lijek neemo pitati dijete eli li to ili ne. A ipak, dozvoljavamo da dijete odlui da e taj

dan odjenuti suknjicu i majicu bez rukava iako je vani 15 stupnjeva i pada kia. Ako

to dozvolimo djetetu zbog nemoi (jer e inae plakati i baciti se na pod) trebamo se

zapitati koja bi odluka mogla biti slijedea. Moda e u treem razredu poeljeti

pobojati kosu, u petom probuiti nos i staviti piercing ili u sedmom napraviti tetovau.

Ovi kratki, gotovo neprimjetni trenuci kada poputamo dovest e do toga da je dijete

sve nepristupanije, dominantnije i grublje, tvrdoglavije i vrlo neugodno kada mu se

suprotstavite u ispunjenju elja. Naravno da je odgajatelj (iz primjera suknjice i kratkih

rukava na 15 stupnjeva C) odluio da dijete obue trenirku jer je kia prestala i izali

smo u etnju. Zamislite kakav je to pla i otpor izazvalo kod djeteta, a odgajatelj je

preuzeo odgovornost za zdravlje djeteta umjesto roditelja.)

USKLADITI ODGOJNE METODE SA DOBI DJETETA


4/5

Za dojene i tek prohodalo dijete potrebna je prisutnost roditelja, davanje podrke i

poticanje istraivanja uz osjeaj sigurnosti pruen od roditelja. Dvogodinjak u ijoj

prirodi je da sve vie ispituje granice potreban je NE. Ako to ne uinimo dijete

preuzima nadzor i namee svoju volju. Kako bude raslo, a ne naui koja ponaanja

su prihvatljiva za njegovu dob, sve e postajati jo tee. Ponekad je to sve tee

ispraviti, a dogodi se i da ne moemo to sami pa moramo potraiti pomostrunjaka

(psihologa, pedagoga). Malo dijete zahtijeva vie ogranienja. Kako dijete raste tako

e doputenja i privilegije postajati sve vee u skladu s povjerenjem koje smo kao

roditelji stekli u svoje dijete.

Vie o ovoj temi proitajte u knjizi:

POPUSTLJIVOG ODGOJA

Zato su djeca nevesela, nezadovoljna, sebina ...

... te kako im pomoi

Robert Shaw i Stephanie Wood

Dobro se osvrnite. Ne moete ui u trgovinu ili u restoran, a da tamo ne ugledateneraspoloenu djecu kako vrite, mrgode se, prkose roditeljima. Roditelji se, pak,ljute, ale i, nerijetko, oajniki nastoje ignorirati neposlune, osorne potomke.Dananji svijet je prepun nezadovoljnih i nesretnih roditelja te djece koja pate, djecekojoj je dosadno, koja su nezadovoljna, nevesela, otuena, emocionalno hladna, paak i nasilna.

Ova ozbiljna knjiga stie u pravi as, ona vam kazuje kako ete spasiti dijete i sebeod jedne prave poasti. Savjeti koje ete u njoj pronai nisu, meutim, ni slini onimakoje su dananji roditelji naviknuti sluati. Epidemija popuastljivog odgoja nije knjiga

u kojoj ete otkriti samo kako trebate, ve i knjiga koja vam govori kako moratepostupati prema djeci, objanjava razlike izmeu egocentrinosti i samopotovanja;tumai zbog ega morate djecu zatiti od medija; nudi strategije za spaavanje djecekoja su se nala na rubu.

Epidemija popustljivog odgoja je poziv roditeljima da preuzmu odgovornost za svojudjecu i prue im ono to stvarno trebaju da bi rasla i razvijala se, voljela.

Konano jedna knjiga koja kritiki preispituje veliku tetu koju je popustljivoroditeljstvo nanijelo shvaanju razvoja djeteta. dr. sc. Carol J. Edgar

O autorima:


5/5

Robert Shawje djeji i obiteljski psihijatar s privatnom praksom i voditelj Instituta zaobitelj u Berkleyu, kalifornija. Djeju psihijatriju je specijalizirao u bolnici Mt. Sinai u

New Yorku i radio kao profesor na Medicinskom fakultetu Albert Einstein te bio

upravitelj Slube za obiteljsko i djeje mentalno zdravlje.

Stephanie Woodje biva glavna urednica asopisa Child. Pisala je o roditeljstvu iproblemima obitelji u raznim publikacijama.

2. zasto je vazno postavljati granice

Documents