2009 esej maja mitrovic frigonais

24
UNIVERZITET U BEOGRADU FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA ESEJ D.O.O.”D.O.O.FRIGONAIS” MENTOR STUDENT Prof. dr Dragana Kragulj Maja Mitrović 4/09/M mr Sandra Jednak Beograd, decembar, 2009.

Upload: samk3r

Post on 24-Jul-2015

29 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

UNIVERZITET U BEOGRADU

FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA

ESEJ

D.O.O.”D.O.O.FRIGONAIS”

MENTOR STUDENT

Prof. dr Dragana Kragulj Maja Mitrović 4/09/M

mr Sandra Jednak Beograd, decembar, 2009.

Page 2: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

2

APSTRAKT

U predstojećem možete se upoznati sa poslovanjem društva sa ograničenom

odgovornošću (D.O.O.) ˝FRIGONAIS˝ u sadašnnjosti. Obradiću analizu preduzeća i

povezati ih sa osnovnim ekonomskim pojmovima, koje ću istovremeno i objašnjavati.

Kako je osnovna delatnost preduzeća proizvodnja i plasiranje proizvoda, zadržaću se na

onim oblastima koje se povezane sa tim.

UVOD – osnovni podaci – preduzeće u tržišnoj privredi – tržišno stanje – delatnost

preduzeća i privredni sector kome pripada

RADNIK – radna mesta – plata zaposlenog – lična potrošnja radnika

OSNOVNA I OBRTNA SREDSTVA – osnovna sredstva – obrtna sredstva

PROIZVOD I USLUGA – tržište i konkurencija – osobine proizvoda – tražnja za

proizvodom – cena proizvoda

PROIZVOD I USLUGA PREDUZEĆA – tržište i konkurencija – osobine proizvoda –

tražnja za proizvodom – cena proizvoda

NOVAC – funkcije novca – kapital preduzeća

EKONOMSKA ANALIZA PREDUZEĆA – likvidnost – rentabilnost – efikasnost –

produktivnost – dobit – preduzeće i makroekonomija – zakonska regulative

POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME KRIZE

POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME INFLACIJE

ZAKLJUČAK

LITERATURA

Page 3: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

3

SADRŽAJ STRANA

UVOD ..................................................................................................................4

RADNIK ..............................................................................................................6

OSNOVNA I OBRTNA SREDSTVA ...................................................................9

PROIZVOD I USLUGA PREDUZEĆA ...............................................................10

NOVAC ................................................................................................................ 13

EKONOMSKA ANALIZA PREDUZEĆA ............................................................16

POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME KRIZE ..............................................20

POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME INFLACIJE ........................................22

ZAKLJUČAK ........................................................................................................23

LITERATURA ......................................................................................................24

Page 4: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

4

UVOD

1. Osnovni podaci

D.O.O.FRIGONAIS D.O.O. je privredno društveno preduzeće osnovano 1996. godine

kao jednočlano deoničarsko drustvo s ograničenom odgovornošču. Nalazi se u ulici

Orlovića Pavla 26, u Nišu.

Preduzeće je pravni poslovni subjekat u kojem se obavlja određena delatnost u cilju

sticanja dobiti. Privredno preduzeće je posebna organizacija ljudi u privredi, koja je

formirana radi obavljanja određenih delatnosti u proizvodnji, razmeni i potrošnji.

2. Preduzeće u tržisnoj privredi

D.O.O.FRIGONAIS je inokosno preduzeće, sto znači privatno vlasništvo 100%. Inokosna

preduzeća su inače poznata kao sektori male privrede. Za njih je karakteristično da se

brzo osnivaju i da se kao vlasnik pojavljuje pojedinac, što pokazuje i naš primer.

Preduzetnik samostalno obavlja privrednu delatnost u cilju sticanja profita, koji ostvaruje

razlikom između prodaje roba i usluga i plaćanja troškova proizvodnje. Takođe i profitom

raspolaže samostalno. Za ovo preduzeće je karakteristična neograničena odgovornost, što

bi značilo da u slučaju da preduzeće propadne može mu se oduzeti sva lična imovina. Na

osnovu finansijskih rezultata i broja radnika, D.O.O.FRIGONAIS predstavlja srednje

preduzeće.

3. Tržišno stanje

Na osnovu ponude i tražnje, tj.tržišnog stanja, ovo preduzeće spada u oligopoliste. Njih

karakteriše nekoliko učesnika na strani ponude i mnogo njih na strani tražnje.

D.O.O.FRIGONAIS nije jedino preduzeće koje se bavi ovom delatnošću. Oligopolisti

proizvode homogene proizvode i međusobno su zavisni. To bi značilo da donošenje

odluka od strane jednog prodavca utiče na poslovanje ostalih, sto se najviše primećuje u

formiranju cena na tržistu. Naime, preduzeća nisu u stanju da sama formiraju cene, već

cene određuju na osnovu datih cena.

Page 5: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

5

4. Delatnost preduzeća i privredni sektor kome pripada

Osnovna delatnost preduzeća je otkup voća i povrća i prerada istih. Pripada sekundarnom

sektoru privrede, jer se ovaj sektor odnosi na privredne aktivnosti koje prerađuju sirovine

stvarajući gotove, finalne proizvode, ali delom pripada i tercijarnom sektoru jer se pored

glavne delatnosti bavi i drugim delatnostima, kao što je trgovina na domaćem i stranom

tržištu. tj. delom obavlja proizvodne i neproizvodne usluge.

Page 6: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

6

RADNIK

1. Radna mesta

U ovom preduzeću je zaposleno 80 radnika na različitim funkcijama. U proizvodnji rade

radnici sa nižom kvalifikacionom strukom (probir voća, pranje, pakovanje smrznutog

voća u pripremljenju ambalažu). Kvalifikovani radnici održavaju mašine, uređaje i

instalacije u fabrici.. Komercijalni radnici organizuju otkup poljoprivrednih proizvoda

(voće i povrće), nabavku repromaterijala i rezervnih delova, kao i prodaju svojih

proizvoda na domaćem i stranom tržištu, fakturisanje prodate robe i naplatu, isto kao i

radnici finansijskog sektora , koji prate odvijanje procesa dokumentacijom, vrše plaćanja

stvorenih obaveza, pripremaju informacije direktoru kako bi on mogao da donosi pravilne

odluke. Sastavljaju godišnje finansijske izveštaje , kontaktiraju sa Poreskom upravom i

vrše obračun i plaćanje svih zakonskih obaveza.

Rad se definiše kao svrsishodna ljudska delatnost. Može biti proizvodan/neproizvodan,

tekući/minuli, rad u ekonomskom/neekonomnskom smislu.

Proizvodan rad je rad koji je uložen u proizvodnji materijalnih dobara i proizvodnih

usluga, tj rad kojim se stvara upotrebna vrednost ili proizvodna usluga. Proizvodnom

uslugom se ne stvara neko novo materijalno dobro, već se rad troši na održavanje

postojećih dobara).U D.O.O.FRIGONAISu proizvodan rad vrše radnici sa nižom

kvalifikacionom strukom, tj. radnici koji vrše probir voća, koji pakuju voće i povrće... U

proizvodan rad se mogu svrstati zanatski radovi, pa takodje tu onda spadaju i

kvalifikovani radnici sa višom stručnom spremom (održavanje mašina...).

Neproizvodan rad je onaj rad kojim se stvaraju neproizvodne usluge. Neproizvodna

usluga je ona usluga koja se tiče ljudi. Ovde je primer za takav rad npr.rad radnika u

trgovini ili komercijalnih radnika.

Tekući rad je onaj rad u kome se radna snaga troši u procesu materijalne proizvodnje, npr.

U D.O.O.FRIGONAISu je to probir i pranje voća. Tekućim radom se stvara nova

vrednost.

Minuli rad predstavlja rad koji je opredmećen dobrima namenjenim daljoj proizvodnji.

Ako se nadovežemo na prethodan primer, onda bi minuli rad predstavljao pakovanje već

probranog i opranog voća. Minulim radom dobijamo prenesenu vrednost.

Page 7: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

7

Zbir nove i prenesene vrednosti proizvoda je konačna vrednost proizvoda.

Rad u ekonomskom smislu predstavlja onaj rad kojim se stvaraju sredstva za život, tj.

Omogućuje se da taj neko živi, radi, zarađuje... Tako da se u ovom preduzeću pod radom

u ekonomskom smislu može ubrojiti: nadgledanje rukovodioca, pružanje različitih usluga

i informacija kupcima ili zainteresovanim osobama.

Rad u neekonomskom smislu podrazumeva npr. kafenisanje radnika, priču, čitanje

novina...

2. Plata zaposlenog

Plata predstavlja vrednost uloženog rada. Ona treba da bude srazmerna ulozenom radu.

Platu možemo da posmatramo sa više gledišta. Za radnike plata predstavlja izvor prihoda,

medjutim za vlasnike plata predstavlja deo troškova. I njihovi interesi su u obrnutoj

srazmeri, tj. za vlasnika je bolje da ima što manje troškove, pa samim tim i da daje manje

plate radnicima, dok je za radnike bolje da imaju veće izvore koji mu obezbedjuju životnu

egzistenciju, a samim tim i veće plate. Plata je određena Ustavom i Zakonom, pa se na

nju ne može uticati slobodnom voljom. Ona predstavlja nadoknadu za uložen rad. Plata se

obračunava tako što se obračunavaju zarade, dodaci na zaradu, naknada zarade, porezi i

doprinosi (obaveze radnika). Postoji najniža cena koja je propisana zakonom i ne može

zarada ići ispod najniže plate. Koeficijent rada predstavlja veličinu koja je unapred

odredjena ( a takodje zavisi od različitih faktora kao što su delatnost, poslovanje

preduzeća...), pa se tim koeficijentom množi vrednost najniže plate. Dodaci na zaradu

predstavljaju aktivnosti radnika van radnog vremena,npr. prekovremeni rad, terenski rad,

topli obrok,itd.

Postoje nominalna i realna plata. Nominalna plata predstavlja onaj iznos koji radnik

stekne radom, dok realna plata pokazuje koliko je primalac plate u stanju da kupuje sa tim

iznosom.

Na osnovu Zakona o radu, Pravilnika o radu i pojedinačnog Ugovora sa radnikom, vrši se

obračun zarada. U zavisnosti od radnog mesta, utvrđena je i cena rada, koja se mesečnim

obračunom uvečava za minuli rad 0.5% za svaku godinu rada, uvećava za topli obrok i

regres. Od obračunate bruto zarade isplačuje se doprinos za PTO 11%, doprinos za

zdravstveno osiguranje 6,15%, doprinos za nezaposlene 0,75% ( i to na teret radnika i na

teret preduzeća) i porez na zarade 12%. Isplata zarade se vrši jednom mesečno i svaki

Page 8: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

8

radnik dobija obračunski list zarade. Odgovarajući obrasci se podnose do 5-og u mesecu

za prednosti o isplaćenim zaradama (OPJ,OD,IT).

3. Lična potrošnja radnika

Potrošnja predtsvlja upotrebu proizvedenih materijalnih dobara i usluga u cilju

podmirenja raznovrsnih potreba, pojedinaca i društva.. Potrošnja je odredjena potrebama

ljudi, kao i dobrima s kojima se te potrebe mogu podmiriti. Po mikroekonomskom

aspektu, potrošnja u tržišnoj privredi predstavlja metod za ostvarivanje nekog

ekonomskog interesa. Potrošnja predtsavlja preduslov proizvodnje, jer ako ne bi bilo

potrošnje, ni proizvodnja ne bi imala smisla.

Razlikujemo proizvodnu i neproizvodnu potrošnju. Pod proizvodnom podrazumevgamo

upotrebu materijalnih dobara i usluga u cilju proizvodnje neke nove upotrebne vrednosti.

U oikviru postojeće razlikujemo reprodukcionu potrošnju potrošnja predmeta rada,

tj.obrtnih sredstava) i investicionu potrošnju (potrošnja sredstava za rad,tj.osnovnih

sredstava). Neproizvodna potrošnja je ona koja za rezultat ima samo trošenje. Ukoliko

radnik D.O.O.FRIGONAISa platu troši samo na kupovinu i plaćanje nekih troškova, to će

njegova potrošnja biti neproizvodna, u suprotnom, ukoliko platu troši za npr. investiranje

u neki objekat, onda će biti proizvodna.

Lična potrošnja je takva potrošnja gde gde neko materijalno dobro služi neposredno

zadovoljenju neke čovekove potrebe.

Potrošnja zaposlenog zavisi od visine njegove zarade i zarade drugih članova svoje

porodice. U zavisnosti od visine zarada jednog domaćinstva i mesta na kome živi to

domaćinstvo (razvijeniji ili nerazvijeniji delovi Srbije,tj više ili niže cene proizvoda i

usluga) i da li ima dodatni prihod (tj. da li mu država isplaćuje neki dohodak). Ukoliko

plata poraste, poprašće i tražnja za određenim dobrima, sto dovodi i do povećanja

potrošnje na strani radnika, a sto za uzvrat ima porast prodaje na strani prodavača.

Page 9: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

9

OSNOVNA i OBRTNA SREDSTVA

1. Osnovna sredstva

Svako preduzeće da bi poslovalo mora da raspolaže odgovarajučim količinama osnovnih i

obrtnih sredstava. Osnovna sredstva, iliti kapitalni resursi, predstavljaju sredstva za rad

koja se postepeno troše. U ovom preduzeću to su:

Građevinski objekti (hladnjača, pogon topple prerade, proizvodna hala,

magačinski pročtor i pomočne prostorije, kančelarije i kolska vaga)

Mašine za obradu voća (izbijačice kostiju), linije za prebir i pakovanje

voća, linija za toplu preradu, transportna sredstva (viljuškar, traktor, kombi

i automobili).

Pored masina i uređaja u kančelarijama postoji i kančelarijska oprema i

računarska oprema (stolovi, stolice, ormari, kompjuteri i dr.)

Glavna karakteristika osnovnih sredstava je da one delom prenose svoju vrednost na

gotove proizvode, a smanjivanje te vrednosti se naziva amortizacija. Novčani fond koji se

tim putem uvećava je fond amortizacije. Kod ovih sredstava razlikujemo fizičko i

moralno rabaćenje.

U D.O.O.FRIGONAISu je aktiviranje osnovnih sredstava je sledećeg meseca od dana

njegove nabavke.

2. Obrtna sredstva

Za razliku od osnovnih, obrtna sredstva, ili predmeti rada, mogu se samo jednom

iskoristiti i prenose celokupnu vrednost na gotove proizvode. Na osnovu toga, obrtna

sredstva u D.O.O.FRIGONAISu su: sirovine (voće i povrće), repromaterijali (plastične

kese, kartonske kutije, gajbe, palete idr.) i novac.

Page 10: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

10

PROIZVOD I USLUGA PREDUZEĆA

1. Tržiste i konkurencija

Tržište predstavlja međusobni odnos ponude i tražnje, tj. sučeljavanje ponude i tražnje.

To je skup svih robno-novčanih veza izmedju ekonomskih subjekata u okviru jednog

društva., u kome je izvršena neka podela rada. Tri ključna elementa koja uslovljavaju

kretanje cena na tržištu su: tražnja, ponuda i cena. Kako je osnovni smisao tržišta da se

putem cena efikasno ostvaruju četiri ključne funkcije, koje su međusobno povezane, to

ćemo na tržištu saznati: putem informativne funkcije: kretanje tržišnih cena, neku opštu

sliku o stanju ponude i tražnje, kao i cena neke robe ili usluga. Ukoliko kažemo da je

D.O.O.FRIGONAIS preduzeće koje je efikasnije i produktivnije u odnosu na druga

preduzeća, i da ostvaruje veće prihode po jedinici proizvoda, tržište vrši selektivnu

funkciju. Putem cena tržište će vršiti raspored faktora proizvodnje, sredstava i rada u

odgovarajuće oblasti, time će vršiti alokativnu funkciju. Distributivna funkcija pokazuje

kako se stvoreni dohodak deli između subjekata.

Konkurencija je takvo tržišno stanje koje podrazumeva neku vrstu takmičenja izmedju

prodavaca, kupaca ili prodavaca i kupaca.

Več smo rekli da preduzeće pripada oligopolistima. Kako su osnovni proizvodi

preduzeća: smrznuta višnja, šljiva, malina i kupina, koncentrati. Od voa-šljiva, jabuka

(tzv. topla prerada) i sušeno voće. Pored proizvodnje svih tih proizvoda, radi se i uslužno

zamrzavanje i pravljenje kaša raznim partnerima po porudžbini za svoje proizvode.

Konkurencija na domaćem i stranom tržistu postoji, jer je u Evropi najveći proizvođač

višanja Poljska, a pojavljuje se i Kineska visnja i malina koje obaraju nase cene, koje su

ranije bile veće.

Pošto pripada oligopolistima, D.O.O.FRIGONAIS nije u stanju da sam određuje cene

proizvoda, već se cene na tržištu formiraju u zavisnosti od ponude i tražnje za robom. U

tome se ogleda atomiziranost ponude i tražnje, što je jedna od pretpostavki savršene

konkurencije. Homogenost robe označava da je supstituivnost među proizvodima velika.

Postoje neke prepreke, koje mogu biti prirodne,ili administrativne ili ekonomske

prirodeza proširivanje proizvodnje, kao i što postoji državno mešanje putem zakona, pa

Frigonaios karakteriše ograničenu konkurenciju.

Page 11: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

11

2. Osobine proizvoda

Za ove proizvode na tržistu postoji veliki broj supstituita, naime, bilo koja hrana može

doći kao supstituit. Ali da izdvojimo pre svega proizvode istih osobina ali drugačijih

ukusa. Supstituit predstavlja takav proizvod koji svojim osobinama zadovoljava želje i

potreba kupca za nekim drugim proizvodom. Pored supstituta postoje i original i

komplementar kao proizvodi. Original je proizvod koji

Komplementari su proizvodi koji su zavisni jedni od drugih i moraju se koristiti zajedno.

Komplementar u D.O.O.FRIGONAISu može biti plastična kesa i proizvedena roba, jer

prerađeno voće i povrće moramo upakovati u kesu da bismo ga dalje plasirali.

3. Tražnja za proizvodom

Tražnja predstavlja određena količina i vrsta materijalnih dobara i usluga koju su kupci

spremni da kupe po odgovarajućoj ceni. Krajnji cilj tražnje je upotreba dobara radi

zadovoljenje odredjenih ljudskih potreba.

Tražnja supstituita je vrlo elastična, sto znači da tražnja raste/opada brže od cena.

Elastičnost tražnje predstavlja osetljivost jedne pojave na promenu neke druge pojave.

Može biti cenovna (direktna i unakrsna) i dohodovna.

Direktna elastičnost tražnje pokazuje odnos između promene količine tražnje neke robe i

promene visine cena te iste robe. Odredjuje se koeficijentom elastičnosti. Kod elastične

tražnje, koeficijent direktne elastičnosti tražnje u odnosu na cene je veći od 1.

U vreme krize je opada tražnja za proizvodima, ali ipak tražnja za postojećim

asortimanom proizvoda D.O.O.FRIGONAIS-a postoji.

Page 12: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

12

4. Cena proizvoda

Cena je vrednost robe izrazena u novcu. Cena je merilo vrednosti jedne robe. Cena se

formira na osnovu direktnih i indirektnih troskova. Utvrđena cena koštanja se povećava

na maržu koja omogućava da se pokriju svi troškovi i ostvari dobit. Direktni troškovi su

sirovina (obrtna sredstva za dalju proizvodnju), repromaterijal, amortizacija, energija,

proizvodne usluge i zarade radnika. U indirektne troskove spadaju neproizvodne usluge,

kamate (kamata predstavlja upotrebnu vrednost novca, tj vrednost koju preduzeće

isplačuje banci nakon pozajmljenog kredita) i kursne razlike (razlike u kursu novca

različitih valuta). Trenutno na osnovu sadašnje cene D.O.O.FRIGONAIS uspeva da

pokrije troškove proizvodnje. Cena opada ukoliko tražnja za robom raste i obrnuto.

00.20.40.60.8

11.21.41.6

0 1 2 3 4 5

cena

P

količina Q

Elastična tražnja

Page 13: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

13

NOVAC

1. Funkcije novca

Novac predstavlja osnovno sredstvo razmene u sadašnjosti. Postoje različiti oblici novca:

kovani, papirni, žiralni i digitalni. D.O.O.FRIGONAIS je preduzeće koje posluje

bezgotovinskim novcem, tj. žiralnim novcem. Žiralni novac čine ukupna potraživanja na

tekućim računima poslovnih banaka preko kojih se obavljaju plaćanja. Nastaje na taj

način što preduzeće ulaže gotov novac na tekući račun, odobravanjem kredita u korist tog

računa i prenošenjem sa jednog tekućeg računa na drugi. Ostvaruje se brzo, sigurno i

jeftino. Taj posao vrše poslovne banke ( banke su specijalizovane ekonomske ustanove

koje imaju dozvolu za rad centralne banke i koje pružaju različite usluge, kako

pojedincima, tako i državi). D.O.O.FRIGONAIS plaćanja obavlja žiralno preko više

banaka za sva plaćanja dobavljačima, radnicima i Poreskim organima. Ovakvim načinom

plaćanja se postižu velike uštede, jer se smanjuje količina gotovog novca u opticaju.

Banke sa kojima radi ovo preduzeće su Agrobanka, Unikredit banka, U sezoni otkupa

voća, podiže se gotovina i isplaćuju individualni poljoprivredni proizvođači. Naplata od

kupaca se vrši preko deviznog računa ( za strane kupce) i tekućeg računa ( za domaće

kupce). Sav devizni priliv se predaje bankama i istim se dalje preko tekućeg računa

izmiruju sve obaveze. Najosnovnije funkcije novca su: sredstvo razmene, obračunska

jedinica i novac kao sredstvo akumulacije bogatstva.

Sredstvo razmene predstavlja prometno sredstvo, što bi značilo da bilo ko ko kupi neki

proizvod preduzeća D.O.O.FRIGONAIS mora da plati novcem.

Osnovna funkcija je obračunska jedinica, jer cena zavisi od vrednosti robe i novca. U

zavisnosti kolika je vrednost novca u datom trenutku i procena vrednosti robe, formira se

odgovarajuća cena, koja treba da omogući proizvođaču da ostvari profit, a da opet bude

odgovarajuća kupovnoj moći potrošača. Ravnotežna cena se formira na osnovu agregatne

ponude i agregatne tražnje. To je odgovarajuća cena pri kojoj nema ni manjkova ni

viškova. Kada je cena proizvoda suviše niska, onda tražena kolićina proizvoda premašuje

ponudjenu količinu, pa se javljaju manjkovi, zbog čega cena teži ravnotežnoj. Ukoliko je

cena previsoka, količina robe koja se nudi na tržištu je veča od tražene, oa se pojavljuju

viškovi.

Page 14: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

Novac kao sredstvo akumulacije: novac se u ove svrhe koristi onda kad preduzeće

ostvaruje višak, koji može da odlaže sa strane i kasnije ga investira u dalju proizvodnju.

1. Kapital preduzeća

U nedostatku sopstvenih sredstava koriste se krediti (od Fonda za razvoj za nove

investicije) a od poslovnih banaka za tekuću likvidnost. Kredit predstavlja ustvari

zaduženje preduzeća. Banka (ili u ovom slučaju Fond za razvoj za nove investicije)

ustupa novac preduzeću, kako bi preduzeće koristilo taj novac i na osnovu njega

zarađivalo, a banka zarađivala na osnovu kamate koje je preduzeće duzno da isplaćuje u

predviđenom vremenskom roku. Prilikom dobijanja usluge na kredit, kupac saznaje

koliko je dužan da isplati i kada treba da isplati obavezu. Razdvajanje kupovine od

plaćanja proističe iz toga da je preduzeće vezano za odgovarajuće godišnje doba,

kupovina nepokretnosti se ne poklapa sa isplatom itd. Kako se upotrebna vrednost robe

ustupa kupcu pre nego sto je isplaćena protivvrednost, to prodavac postaje kupac, a kupac

dužnik. U slučaju da je robni promet razvijenijji i lanac kupoprodaje na kredit biva veći.

Poverilac/dužnik moze doći u nepovoljan polozaj prodajom, odnosno, kupovinom robe na

kredit, jer u međuvremenu moze doći do skoka cene novca, pa da prodavac bude na

gubitku ako prodavac naplaćuje robu po ugovorenoj, nižoj ceni. Ili da kupac plaća robu

po ugovorenoj, višoj ceni, ukolliko je došlo do opadanja cena za robu koju je kupio na

kredit. Prilikom izdavanja novca, banka za tu uslugu naplačuje kamatu. Kamata može biti

aktivna ili pasivna. U nasem slučaju je aktivna kamata, jer su to sredstva koja banka

01234567

0 20 40 60 80

cena

P

količina Q

Ravnotežna cena

Agregatna tražnja

Agregatna ponuda

Tačka ravnoteže

Page 15: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

15

pozajmljuje preduzeću. Ta kamata mora biti veča od pasivne kamate (kamata na sredstva

koja se poveravaju banci), da bi banka ostvarivala profit.

Da bi preduzeće ostvarivalo profit, a i banka, kamatna stopa mora biti veća od nule, a

manja od profitne stope.

U nasem slučaju kamatna stopa se kreće od 5-11% na godišnjem nivou. Kamatna stopa

zavisi od ponude i tražnje za novcem i profitne stope (odnos godišnjeg profita prema

celokupnom uloženom kapitalu). Nepovoljno je što sve banke a i Fond kredite odobravaju

sa “valutnom klauzulom”, sto znači da ugovor sadrži iznos u evrima, a isplaćuje se po

važećem kursu na dan uplate, a vraća se po kursu na dan povraćaja. To bi značilo da sa

naglim porastom kursa ovakvi krediti bivaju nepovoljni. Ali kako drugih nema,

D.O.O.FRIGONAIS posluje i sa ovim.

Page 16: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

16

EKONOMSKA ANALIZA PREDUZEĆA

Likvidnost

Glavni principi poslovanja jednog preduzeća su: princip rentabilnosti, princip efikaasnosti

i princip likvidnosti. Gledajući ova tri principa, njihovom analizom i praktičnom

upotrebom, možemo reči u kakvom je stanju jedno preduzeće i kako ono posluje, tj. da li

mu se isplati da nastavi sa poslovanjem.

U jeku svetske ekonomske krize i krize koja vlada u Srbiji, preduzeće posluje u otežanim

uslovima, nije u mogućnosti da poveća broj zaposlenih, ne može da isplati sva dugovanja

dobavljačima, znači kasni za izmirenjem obaveza, što bi značilo da nije likvidno.

Likvidnost podrazumeva sposobnost sredstava da se što brže i uz sto manje troškove

transakcije konvertuju u novac, kao i sposobnost preduzeća da izvršava i izmiruje svoje

obaveze u roku dospeća prema poveriocima i poslovnim partnerima. Kako na likvidnost

utiče brzina obrta kapitala, brzina prodaje, to se ovo preduzeće u datim uslovima, da bi

očuvalo likvidnost, zadužuje kod banaka; time povećava troškove a to utiče na

konkurentnost proizvoda. Tražnja za proizvodima zbog krize u svetu opada i uslovi

plasmana su sve teži.

Rentabilnost

Preduzeće posluje rentabilno, sto znači da preduzeće ne trpi gubitke i da se uloženi

kapital u toku vremenskog perioda povećava srazmerno profitnoj stopi, koja predstavlja

odnos profita prema celokupnom uloženom kapitalu. Bitno je da se računa uloženi, a ne

utrošeni kapital, jer je to kapital uložen u osnovna sredstva ( fiksni kapital) i obrtna

sredstva (optičajni kapital), a to je kao sto smo već spomenuli novac za nabavku

proizvoda, plate radnika…

Efikasnost

Naravno, i ovo preduzeće pokusava da racionalno upotrebljava oskudne resurse, kako bi

dobilo određenu količinu materijalnih dobara i usluga; to predstavlja efikasnost

Page 17: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

17

preduzeća, koja se definiše i kao odnos između vrednosti dobijenog outputa i vrednosti

uloženih inputa.

Kako je njihov cilj da uz najniže troškove proizvedu istu količinu dobara, sa takođe istim

kvalitetom, to je efikasnost ovog preduzeća proizvodna. D.O.O.FRIGONAIS pokušava da

stvori uslove za povećanje efikasnosti, jer bi to značilo da se i preduzeće privredno

razvija. Proširivanje proizvodnje bi značilo dodatni troskovi preduzeća, smanjenje

akumulacije i mere koje država sprovodi takođe utiču na efikasnost preduzeća. Cilj

oporezivanja je veća pravičnost ( radi obezbeđivanja sredstava siromasnijim slojevima), a

samim tim manja efikasnost.

Produktivnost

Jos jedan od ciljeva ovog preduzeća je da bude produktivno. Produktivnost predstavlja

odnos između ostvarenog učinka i utroška rada, ili se može predstaviti i kao odnos

između utroška rada i ostvarenog učinka. Prema tome se određuje kada se produktivnost

povećava/smanjuje. Utvrđeno je da se produktivnost povećava kada se u određenom

vremenskom trenutku može proizvesti više proizvoda ili kada se jedan proizvod može

proizvesti za kraći vremenski period. Na osnovu podataka iz 2007. i 2008. godine, vidimo

da preduzeće nije ni povećalo ni samnjilo produktivnost, jer se profit nije promenio.

Dobit

Kao što je poznato, svako preduzeće teži tome da ne stvara gubitke, već da pokriva

troškove poslovanja i po mogućnosti ostvaruje izvestan profit. Ukoliko gledamo

poslovanje u odredjenom vremenskom periodu, možemo posmatrati poslovanje u

kratkom, srednjem i dugom roku. Kako D.O.O.FRIGONAIS teži tome da prvenstveno

inpu

t

output

Efikasnost

Efikasnost

Page 18: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

pokrije fiksne i varijabilne troškove, i da pri tome ostvaruje dobit, ono posluje na dug rok.

Dobit mu obezbedjuje razvoj, dok mu pokrivanje troškova omogućava samo opstanak.

D.O.O.FRIGONAIS sa trenutnim cenama svojih proizvoda na tržištu ostvaruje dobit i isti

se rasporedjuje na deo za rezerve, a deo odlazi u osnivački kapital.

Rezerve predstavljaju akumulaciju preduzeća. Akumulacija je isto što i štednja. Kako

novac predstavlja najlikvidnije sredstvo, moramo uzeti u obzir da se vrednost novca lako

menja id a pod uticajem inflacije on gubi svoju kuppovnu moć. Zato je potrebno znati

koji je najbolji način da se sačuva novac i isti dalje ulaže. To nam omogućuje teorija

portfolio, koja kaže da je potrebno izvršiti diversifikaciju plasmana, tj. Kombinacia

različitih finansijskih instrumenata, niskorizičnih i visokorizičnih ulaganja. Kod

visokorizičnih rizik je veći, nesigurnija su takva ulaganja, ali je dobit veća. Kod

niskorizičnih je rizik manji i pruza neku sigurnost, ali će i ostvarena dobit biti manja.

D.O.O.FRIGONAIS ce maksimizirati profit kada se izjednače granični troškovi sa

marginalnim prihodima.

Ukoliko je granični prihod veći od graničnog troška, preduzeće ima uslove da poveća

proizvodnju. Ukoliko je granični prihod manji od graničnog troška, preduzeće treba da

smanji proizvodnju.

Preduzeće i makroekonomija

Bruto domaći proizvod se definiše kao tržišna vrednost svih finalnih roba i usluga

proizvedenih u određenom vremenskom period, obično za godinu dana, u okviru jedne

0

10

20

30

40

50

60

0 2 4 6 8 10

Gra

ničn

i tro

šak,

pri

hod

količina proizvoda Q

Maksimizacija profita

MR

MC

Maksimizacija profita

Page 19: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

19

privrede posmatrane kao celine. Kako je on jedan najvažniji pokazatelj ekonomskog

blagostanja jedne države, to se mora gledati uticaj preduzeća na GDP.

Bruto društveni proizvod predstavlja ukupnu proizvodnju dobijenu radom i kapitalom u

vlasništvu stanovnika jedne nacionalne ekonomije. On pokazuje tržišnu vrednost svih

finalnih dobara i usluga proizvedenih tokom jedne godine faktorima proizvodnje neke

zemlje. U praksi nema odtupanja od bruto domaćeg i bruto nacionalnog proizvoda.

Preduzeće doprinosi povečanju društvenog proizvoda, a time i do povećanja nacionalnog

dohotka. Nacionalni dohodak se definiše kao ukupni dohodak koji su stanovnici

odredjene zemlje ostvarili od proizvodnje dobara i usuga. On se usmerava u proizvodnu i

neproizvodnu potrošnju. Nacionalni dohodak se može izmeriti tako što se bruto domaćeg

proizvoda odbiju amortizacija i posredni porezi (porezi na robe i usluge:PDV,...). Glavna

uloga nacinalnog dohotka je njegova upotreba za podmirenje potreba stanovništva i

investicija ( potrošnja i akumulacija). Preduzeće sav višak ulaže u razvoj i proširenje

kapaciteta proizvodnje, u obnavljanje mašina i uređaja. Uvodi kvalitet proizvoda i

odgovarajuće standarde. Sa novim ulaganjima stvara uslove za prijem novih radnika i

povećanje proizvodnje. Pošto je preduzeće pretežno izvoznik, 80% od ukupne prodaje je

izvoz, koji direktno utiče na povećanje priliva deviza u naš platni sistem.

Zakonska regulativa

Poslovanje preduzeća se odvija u okviru zakonskih propisa i poštovanja propisanih normi

i zakona. Mesečno plaća porez na dodatnu vrednost (PDV), redovno vrši isplatu zarada i

svih pripadajućih doprinosa, iako su visoki i predstavljaju teret na preduzeće., a svi ti

porezi i doprinosi slivaju se u budžet države. Porez za preduzeće predstavlja dodatni

trošak, dok za državu predstavlju prihod. Na osnovu prikupljanja poreza funkcioniše

drzava, stvara sumu iz koje se isplaćuju radnici državnih aparata.

Zaposlenje novih radnika možemo posmatrati kroz Zakon opadajučih prinosa. On

objašnjava odnos izmedju inputa i output u okviru preduzeća, tj.da se sa svakom

dodatnom jedinicom rada, smanjuje dodatni output. Preduzeće može da zapošljava nove

radnike sve dok se ne izjednače granični prihod proizvoda radne snage sa najamninom

(platom) kao cenom radne snage. Franični proizvod rada je dodatni proizvod koji nastaje

sa zapošljavanjem svakog novog radnika.

Za poslednje 3 godine D.O.O.FRIGONAIS je zaposlio 13 novih radnika, takodje planira

da zaposli još u narednom period.

Page 20: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

20

POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME KRIZE

„Pogoršanje globalne ekonomske situacije u svetu počinje da se odražava i na Srbiju,

ocenila je „Dan & Bredstrit“, najveća bonitetna kuća na svetu. U izveštaju se Srbija i

dalje svrstava u zemlje visokog rizika, sa rejtingom DB5a. Od četiri faktora koji utiču na

ukupni rejting, kao indikator rizika za poslovno okruženje u nekoj zemlji – politički,

makroekonomski, komercijalni i eksterni – politička previranja imaju najvećeg udela za

dodeljen visoki rizik našoj zemlji.

Efekti svetske krize u Srbiji izraženi su, pre svega kroz porast cena, povećanje kursa

evra, smanjenje planiranih direktnih investicija, nemogućnost ubrzanog definisanog rasta,

koji je zemlja imala u poslednjih nekoliko godina po stopi od šest do osam odsto. Najveći

efekat te krize u Srbiji biće manifestovan u periodu mart - april - maj. Trajnije posledice

je moguće izbeći kvalitetnim pristupom i definisanjem određenih mera, koje je Vlada

Srbije već donela, ali u ovom momentu je značajno obezbediti jedinstvo učesnika svih

subjekata koji utiču na kreiranje privrednog ambijenta - od vlade, uključujući izvršnu i

zakonodavne vlasti, poslodavce, sindikate, nevladine organizacije“. „1

Prema prethodnom članku i narednoj tabeli možemo videti kakvo je stanje Srbije u vreme

krize.

1 Svetska ekonomska kriya u Srbiji, Serbian Mirror

Page 21: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

21

U krizi koja se zajedno sa svetskom krizom odražava na poslovanje svih preduzeća i

D.O.O.FRIGONAIS je pogođen ovom krizom. Smanjena je traznja za proizvodima (na

domaćem tržistu to dovodi so smanjenja neto izvoza, tj. porasta uvoza, pa samim tim i

opšteg porasta cena, sto je u ekonomiji poznato kao Efekat inostranih kupovina, jedan od

faktora koji dovodi do opadajućeg toka krive agregatne tražnje), likvidnost je ugrožena,

nova investiciona ulaganja nisu moguća u narednom periodu, kao ni zapošljavanje novih

radnika.

Ukoliko drzava ne donese takve mere koje će stimulisati proizvodnju na izvoz kroz razne

podsticaje i olaksiče, biće sve teže ostvariti planirano povećanje proizvodnje, sto će se

direktno odraziti i na društveni proizvod, a i na povećanje nezaposlenosti.

Page 22: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

22

POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME INFLACIJE

Inflacija predstavlja disproporciju novčanih i robnih fondova u jednoj privredi. Pritom

se javlja neravnoteža izmedju tih fondova, gde su novčani fondovi veći od robnih.

Masa novca je veća nego što rast proizvodnje to omogućuje.

U okviru jednog preduzeća postoje različiti indikatori koji nam omogućuju da

sagledamo da li je preduzeće u inflaciji. To su indeks cena na malo ( analizom stope

rasta na malo i indeksa troškova života pokazuje da se sa rastom cena povećava i lični

dohodak, a to povećava cenu rada po jedinici proizvodnje), indeks proizvodjačkih

cena ( cene odražavaju troškove proizvodnje), deflator bruto domaćeg proizvoda

(odnos između nominalnog i realnog bruto domaćeg proizvoda, odražava cene svih

dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji) i indeks izvoznih cena(pokazuje razlike

u uvozu i izvozu inflacije između zemalja).

Kako je D.O.O.FRIGONAIS osnovano još 1969.godine, ono je postojalo u vreme

inflacije u Srbiji. Međutim, nije bilo zaposlenih koji bi mogli da mi pomognu da

objasnim kako je u to vreme preduzeće poslovalo. Ali, prema teorijama inflacije

možemo pretpostavljati kako se to odvijalo. Prema teoriji inflacije ponude dolazi do

porasta troškova proizvodnje usled različitih faktora, a to izaziva porast cena.

D.O.O.FRIGONAIS bi u takvom stanju povećalo cene roba i usluga. A to na tržištu

dovodi do porasta novčane tražnje. To povlači za sobom ekspanziju količine novca.

Sa porastom cena, opala bi tražnja za proizvodima. To bi podstaklo smanjenje

proizvodnje, jer profit koji bi preduzeće ostvarivalo (ako bi ga uopšte i bilo) ne bi bio

dovoljan da pokrije ukupne troškove. Moguće da je došlo i do smanjenja broja

zaposlenih, jer je bilo potrebno da se ukupni troškovi preduzeća smanje. Pošto

preduzeće i dalje postoji, verovatno je obustavljanjem proizvodnje uspelo da

prevazidje problem i nastavi sa poslovanjem.

Page 23: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

23

ZAKLJUČAK

D.O.O.FRIGONAIS je kao i sva ostala preduzeća imalo izvesne zabrane u poslovanju.

22.08.2007. je Ministarstvo zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije saopštilo da je

Republička inspekcija zaštite životne sredine tog dana privremeno zabranila rad

preduzeću, jer se sumnjalo da tehnoloski procesi hladnjače “D.O.O.FRIGONAIS” imaju

stetan uticaj na životnu srredinu.

11.03.2008. godine D.O.O.FRIGONAIS je učestvovao kao poljoprivredni proizvođač na

sajmu u Dubaiju i Nemačkoj, tom prilikom je omogučio da projekti USAID-a (Američka

agenčija za međunarodni razvoj), Agrobiznis i Ekonomska sigurnost, podrže finansijski i

tehnički zajednički nastup ovog i jos 11 malih i srednjih kompanija...

Dakle, postoje i pozitivne i negativne posledice u radu. Sve dok bude ostvarivalo prihode,

D.O.O.FRIGONAIS nece obustaviti proizvodnju.

Page 24: 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais

24

LITERATURA

-Kragulj D.,2009., Ekonomija, Uvod u ekonomsku analizu, mikroekonomija i

makroekonomija, Kragulj, Beograd

-Serbian mirror, decembar 2009., Svetska ekonomska kriza u Srbiji. Dostupan na

http://www.serbianmirror.com/novosti/05-02-09/1-1.html (25.12.2009.)

-Vlada Republike Srbije, Ministarstvo finansija, decembar 2009., Koliko Srbiju košta

kriza. Dostupan na http://www.mfin.gov.rs/ (25.12.2009.)

-Vlada Republike Srbije, Ministarstvo životne sredine i poslovnog planiranja, decembar

2009., Zabranjen rad hladnjačama preduzeća Frigonais. Dostupan na

http://www.ekoplan.gov.rs/src/index.php (25.12.2009.)