##9,ELEKTROTEHNIKA,POUKA

H U H jjlUlŁAJ K N J I G A XVI.

MAGNETIZMU

ELEKTRICITETU

NAPISAO.

O t o n K u č e r a

z a g r e b 1 8 9 1 .

n a k l a d a » m a t i c e h r v a t s k e

T I S A K

K . ALBRECHTA.

-1 Ig*-**.—.T r

POUCI H „IATIGE HRVATSKE"

KNJIGA XVI.

NAPISAO

O T O N K U G E R A ,

Z A G R E B .

T I S A K K A R L A A L B R E C H T A .

1801.

#NN C R T E O

M A G N E T I Z M U I

ELEKTRICITETU. #

N A P I S A O m *

# A A O T O N K U Č E R A

SA STO DEVETDESET I ŠEST SLIKA;.

N A G R A D J E N O I Z Z A K L A D E G R O F A I V . N E P . D R A Š K O V I Ć A

ZA GODINU 1889.

# M M Z A G R E B .

# P P N A K L A D A „ M A T I C E H R V A T S K E " .

#GG1891.

• óMmli P r T o m redu ;neka je hvala „Matici Hrvatskoj", što je mogla ^ H Ä ogledati svjetlo ova knjiga, u kojoj je učinjen pokus i

najeksaktniji dio prirodne znanosti — fiziku — zaodjeti ruhom toliko popularnim, da se na rezultatima njezinim može na-sladjivati svaki naobraženi čovjek, ako mu i nije bilo prilike, da se odprije bavio tom naukom.

Kako je ovo prvi pokus u hrvatskoj knjizi, popularizovati za naobraŽenije slojeve naše publike fiziku, red je na piscu, da sa par

^ ' e l oznaól'.'stanovište, na kojem je stajao, pišući ovu knjigu. Bit ; će stvar objektivne kritike priznati ovo stanovište izpravnim ili ne,

i oeieniti, u koliko je pisac uspio. Ne da se poricati: uspjesi fizike ili prirodoslovja osobitim

nekim sjajem obasjaše zadnja desetgodišta našega vieka i u najšire je slojeve naobraženoga svieta prodrla živa Želja, upoznati se po-bliže s tom naukom, kako bi joj uspjehe mogao ne samo gledati i diviti im se, nego takodjer pojmiti, razumjeti ih i dalnji razvitak njihov pratiti.

U narav je čovječju već utisnuta ova težnja za pojimanjem svega, što se oko njega dogadja, a osobito onoga, što se u prirodi zbiva, i najplemenitiji je užitak čovjeku svakako onaj, što ga osjeća, kad se je svojim trudom dovinuo spoznaji i pojimanju što većega brója istinä, iz kojih se izvija liepi sklad obsežnih i trajnih tvore-vina duševnoga života njegova.

Da čovjek u obće može, i da mu je to Životna svrha, uteći pod okrilje ovih silnih i uzvišenih moći duševnoga života izpred nizkih i prolaznih čuvstava svakidanjega života, da ondje nadje neki viši mir, kojega strasti to manje mute, što se više čovjek podigao u one sfere — to je i po nazoru izpitateljä prirode najviša plemen-ština ljudske naravi. Jedna je od najglavnijih onih moći svakako radost duše, koja niče iz Spoznaje i pojimanja prirode.

Posljedica je ovih odnošaja u najnovijem razvitku fizike, da se popularna književnost njezina stala silno razvijati u svih kulturnih

VIII

naroda. Nu velika većina toga, što śe zove popularna knjiga, kao da ne odgovara onom, Što se s pravom od nje smije iskati.

Hoću li, da čitatelj osjeti iztaknuti užitak, nije dosta, da mu pamćenje obteretim velikim brojem raznovrstnih podataka, začinjenih gdjekojom liepom, ali praznom frazom; ja ga moram povesti u radionicu znanosti, moram ga priučiti metodama, po kojima do-tična nauka misli i radi, moram ga upozoriti na neprilike i za-preke pri tom radu, pa ću mu onda i prirediti radost, koju će osjećati, kad mu nadjena istina padne u duševno krilo kao zrela jabuka.

Ovim načinom stečeno znanje, postaje pravom duševnom svo-jinom čovjeka, to mu znanje u istinu proširuje duševni vidik i oplemenjuje ga. Nu stjecanje ovakva znanja ište od čitatelja i rada u mišljenju, bez kojega nije moguće, da si proširi krug du-ševnoga svoga obzorja: on mora da s nekom ljubavi ide nadvlada-vanje toga bezuvjetno nuždnoga posla, a pisac mu ^>"fcek, koliko^ zna i umije, olakšava.

Po ovim je načelima pisac ove knjige kušao da hrvatsku inteligenciju povede k spoznaji danas jamačno najvažnijih i najza-nimivijih dviju prirodnih sila: m a g n e t i z m a i ' e l e k t r i c i t e t a . •Koliko je ovaj pokus nesavršen i manjkav, osjeća pisac säm naj-bolje. On si je tek svjestan, da je proučavao i upotrebljavao najnovije proizvode stranih književnosti o tom predmetu, pa će biti sretan, ako je išto tomu doprinesao, da se ljubav k promatranju ..i izpitivanju prirodnih sila u hrvatskom narodu razširi.

Evo najvažnijih knjiga, koje su kod izradjivanja ove knjige rabile: G u i l l e m i n : Le Monde physique. Tome III . ; T y n d a l l : Electrical phenomena and theories (u njemačkom prievodu); T y n -d a l l : Lectures in electricity at the Royal Institution of Great-Britain (u njemačkom prievodu); U r b a n i t z k y : Die Elektricitat im Dienste der Menschheit; H o p p e : Geschichte der Electricität; P o g g e n d o r f f : Geschichte der Physik.

U P o ž e g i , mjeseca studena, god. 1891.-

Oton Kučera.

3 7 8

male Česti vremena, i u drugim prilikama upotrebljavali. Wheatstone sam odredio je vrieme, što ga tielo treba, da slobodno pada niz zadanu visinu, vrlo uspješno hronoskopom.

Upotrebljavaju danas i u astronomiji hronograf, da odrede razliku geografske dužine za dva mjesta, koja su telegrafički spo-jena. Mjerili su i brzinu svjetla ovako, a napokon je Marey pokazao, kako se ove metode dadu upotrebiti, kad se radi o tom, da sa-znamo, koliko vremena traju fizioložki ili duševni akti.

S A D R Ž A J .

P r i p o in e n a k V I I - V I H

Crte o magnetizmu i elektricitetu. U v o d • m 3—10

I. H e r a k l o v k a m e n , e l e k t r o n i umje tn i m a g n e t i :

1. Pri6a o Magnesu i Heraklov kamen. — Prirodni magnet. — Umjetni magnet. — Privlačenje željeza. — Elektron,

v' ••— Znanje starih o njem. 1 1 - 1 4

2. Dr. Gilbert. — Razlika izmedju magneta i elektrona. — Polovi magneta. — Željezo i magnet uzajmice se privlače.

Magnetička sila djeluje i kroz tjelesa. — Magnetička krletka — Magnetička igla. — Busola. — Temeljni zakoni magnetiČki. — Magnetička influencija. — Bit magnetiČke sile. — Sastav magneta. — MagnetiČke krivulje. — Pre-tvaranje čelika u trajni magnet. — MagnetiČki snopovi. — Jaminovi magneti. - • • • • • • • 15—34

H. Zeml ja k a o m a g n e t . — Dokazi, da je zemlja doista jak ma-gnet. Polovi zemaljskoga magneta. — MagnetiČki meri-dijan. — MagnetiČki odklon. — MagnetiČke karte. — Magne-tiČki naklon. — Izogone. — Izokline. —Promjene zemaljskoga magnetizma na istom mjestu tečajem vremena. — Stoljetne promjene. — Dnevne promjene. — MagnetiČke oluje i nepra-vilni trzaji igle. — Polarno svjetlo, njege na suncu i zemaljski

• "'„•' QK RO magnetizam. •

H I . T e m e l j n i e l e k t r i č n i pojav i . — Električno privlačenje. — Elek-trična i neelektrična tjelesa. — Dobri i loši vodiči elektriciteta.

Električno odbijanje. — Dvie vrsti elektriciteta: pozitivni i negativni. — Temeljni zakon- — I tarivo postaje električno. — Što j e elektricitet? — Hipoteza dvaju fluida. — Električna influencija. - Elektroskop. % Elektrofor. - Razdjelba elek-triciteta po tjele^ima. — Električna krletka. - Elektricitet na uglovima i šiljcima. — Šiljci sišu elektricitet. • • • 5 3 - 8 0

IV. E l e k t r i č n i s t ro jev i i L e y d e n s k a boca . — Glavne česti električnog stroja. - Oton Guericke. - Rarasdenov strój. — Djelovanje stroja. ^ Winterov stroj. - Van Marumov veliki

3 8 0

Strana

stroj. — Armstrongov stroj. Ä Holtzov elektroforni stroj. Pokusi sa strojem. — Električno zvonce. — Električna toča.

Električna kantica. — Električna istra — Električna żmija. Magična ploča/ > - Kinnersleyev termometar. | | | Električni mužar. — Električni vjetar. ^ E l e k t r i č n i mlin. —Leydenska boca; njezini j a t i udarci. Ä Franklinova ploča. >— Pokusi sa Leydenskom bocom. — Odponac. — Baterija. — Električna iskra probija tjelesa, ugrije ili i zapali. — LicliteUbergove slike. — Učinci električnih udaraca u tielu čovječjem. • • • • • • • • • • • 81—112

V . E l e k t r i c i t e t u zraku. — Munja i električna iskra. — Franklinovi pokusi. |igi: Strielnica. — Elektricitet u zraku i oblacima. — Trsti miinje.p^- Strašni učinci munje. — Striela ;

- udarila u crkvu Chateauneuf de Moustiers g. 1819.; opis toga dogadjaja. — Povratni električni, udarac. — Vatra sv. Elina; opis Obermayerov^- Zrak je električan i onda, kad nema oblaka. — Polarno svjetlo. - • > • • • 113—139

VI . V e l i k i obret Ga lvan i j eV i Vo l t in . . Električne ribe. — Električni ljudi. — Gal vani i njegovi pokusi sa žabljim kracima. Voltini pokusi o tom. — Elektricitet se budi dotikom. — Elektromotorna sila. p g Galvanijev elemenat i Voltin stup. Elektricitet se budi i dotikom kova sa teku-ćinom. .—% Stalni galvaniČki elementi i baterije. — Galvanska struja. — Daniellov elemenat. —• Groveov elemenat. — Bun-senov elemenat. — Grenetov elemenat. |11 Leclanekćov ele-menat • • • • • • • • • - - • • . . . . . . . . . . ... ... 140—155

VII. U č i n c i g a l v a n s k e struje. — Galvanska struja raztvara tje-lesa. — Voltametar. — Grothussova hipoteza. — Struja ugrije Žice, kojima teče.Jpjf- Struja užari tjelesa. Osobito ugljen.-. — Voltin luk ili električno sunce. ^ Struja trza mišice i živce. — Ubijanje ljudi strujom. — Struja odklanja magnetičku iglu iz meridijana. — Ampćreovo plivačko pravilo. — AstatiČki par igala. — Galvanometri. | l | - Magnet okreće struju. — Ampćreova teorija magnetizma. I i i Struja pretvara Željezo u jak magnet. — Elektromagnet^ Struja budi u blizoj žici nove časovite struje (Volta-indukcija). — Magnet budi ta-kodjer t i blizoj žici nove časovite struje (Magneto-inđukcija). — Buhmkorffov induktorij. — Geisslerove i Crookesove Cievi. 156—197

V i l i . D a n a š n j a v r e l a g a l v a n s k i h struja. — Pixii-jev magneto-električni stroj. — Clarke-ov stroj. — Alliance-stroj. — Siemensov stroj. Wildeov stroj. — Pacinotti-jev obruč, 4--Gramme-ov stroj, j^f Dinamo-električno načelo i dinamo-stroj.

,•'^4- Siemensov i Edisonov dinamo-stroj. — Ceylonski magnet. — Termo-električna baterija. Plantć-ov akumulator i njegov reostatiČrii Stroj. • • • • . . . . . . . . . . . . . . , — . . , . . . . 198—221

# K K 3 8 1

Txr t u i j. v Strana 1Ä. E l e k t r i č n a razsvje ta . — Prvi pokusi s električnim svjetlom.

Voltin lük izmedju šiljaka od ugljena. — Regulatori za ovo s v j e t l o F o u c a u l t o v regulator. — Jabloškovljeva svieča. — Dielenje električnoga svjetla — Siemensova diferencijalna svjetiljka. ^ Ž a r n i c e . —" Starrova žarnica. —. Thomas Alva Edison. ^ Dielenje struje za žarnice. — Električno svjetlo i razsvjetni plin — Današnje stanje električne razsvjete. • • • • 222—250

X . E l e k t r i č n i te legraf . —Princip telegrafii. — Akustični telegraf — Optički telegraf. — Električni telegraf. — Brzina elektriciteta. — Šoemmeringov telegraf. iftvGaussov i Weberov telegraf. — Telegrafi s iglom; ^ . Morse. — Njegov telegraf pisar.1 —— Relais. — Steinheilöv ftferet — Znaci Morseova telegrafa,— Hughesov telegraf. i | l Casellijev pantelegraf. — Telegrafske l in i je . | | l | l§Kabel . — Transatlanski telegraf U Brestu. —

., Svjetske linija • - • . . . . . . . . . . . 251—292 X I . T e l e f o n i mikrofon . —Prienos govora. — Elektromagnetični

telefon Pageov. — Reisov telefon — Bell o v telefon. — Edisonov telefon s ugljenom. — Hughesov mikrofon. — Mikro-telefonska postaja Aderova. — Telefonski središnji uredi. — Širenje telefona.. . . . . . . ^ • 293—313

- X I I . TJ g a l v a n o p l a s t i č k o j radionici.]. Jakobijevi pokusi. . Galvanizacija. — Galvanoplastika. — Uspjesi galvanoplastike u industriji i umjetnosti. — Proizvodi galvanizacije. 314—328

X m . E l e k t r i c i t e t n a m j e s t n i k pare. — Elektricitet proizvadja gibanje. Motor električni od Salvatora del Negro — Jakobijev čamac na N e vi. ^Elektromotor Bourbouzeov. Elektromotor Fromentov. — Pretvorba prirodnih sila. — Motor od Mascela Deprčza. — Motor Griscomov — Električni prienos sile. —

. • ' Električna željeznica i tramway. — Električna pošta. 329—347

XTV. R a z n e u p o r a b e e l ektr ic i t e ta . — Električno zvonce od Brčguetaf-r^- Ansellov indikator. — Električno pero Edisonovo. — Elektricitet u liečničtvu. — Elektricitet u meteorologiji;; Secchijev meteorograf.- W- Elektricitet u ratu. — Torpedo i palenje m i n a l ^ - Statehamov aparat. —Brčguetov aparat. — Chazalov apr.rat za palenje torpeda. §ll? Ravnanje urä elek-tricitetom- — Elektricitet tjera uru. — Garnierova električna ura. — Hipp ova ura. — Hronoskop Wheatstoneov. 348—378