8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

1/26

Najea pitanja pretplatnikaNajea pitanja pretplatnika(besplatni seminari za pretplatnike)(besplatni seminari za pretplatnike)

Zagreb, 26.05.2011.Zagreb, 26.05.2011.

Opatija, 06.06.2011.Opatija, 06.06.2011.

Split, 07.06.2011.Split, 07.06.2011.

Osijek, 14.06.2011.Osijek, 14.06.2011.

Valentina Bocak,Valentina Bocak, dipl.oecdipl.oec..

urednica i savjetnica u asopisu Raunovodstvo iporezi u praksi

(dohodak, plae i naknade, doprinosi)(dohodak, plae i naknade, doprinosi)

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

2/26

1.1. Koje su novine kod popunjavanja obrasca obraunaKoje su novine kod popunjavanja obrasca obraunaplae, naknade plae i otpremnine?plae, naknade plae i otpremnine?

Novim Pravilnikom o sadraju obrauna plae, naknade plae i

otpremnine (NN 37/11) istoimeni Pravilnik iz 2010. (NN

81/10) prestaje vaiti.

Novi Pravilnikom (kao i stari) propisuje sadraj obrauna plae, s

razlikom da novi u sadraju ne propisujeplanirane sati rada

(ve samo ostvarene), te dodaje podatke o osobnom odbitku,

porezu na dohodak od nesamostalnog rada (po stopama) i

prirezu.

Stari Pravilnik je kao sastavni dio dao i ogledni primjer OP i OTPobrasca (novi Pravilnik ne daje).

Jedna od bitnijih novosti je da se u novom obraunu plae,

naknade plae i otpremnine vie ne moraju navoditipodaci

koji ne postoje kod radnika.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

3/26

- radnik, koji je u vrijeme prestanka radnog odnosa bio u koritenju

bolovanja zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne

bolesti, pripada naknada plae za navedeno bolovanje i nakon

prestanka radnog odnosa, sve dok ponovno ne bude radno

sposoban, odnosno dok mu konanim rjeenjem nadlenog tijela

mirovinskog osiguranja ne bude utvrena invalidnost,

- radnici kojoj za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija usvezi s trudnoom i pravo na naknadu plae i po poroajem

prestane radni odnos, pripada prestanku radnog odnosa do isteka

koritenja istog prava.

(rodiljni dopust prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama novi

osigurani sluaj.

Kazne za poslodavce koji zaposle radnice radi ostvarivanja prava, a ne rada).

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

4/26

Novi Pravilnik nadalje propisuje:

obvezu poslodavca da u sluaju neisplate plae, naknade plaeili otpremnine (ili necjelovite isplate) na dan dospjelosti , na

obraun plae, naknade plae ili otpremnine , osim podataka o

onome to je trebalo biti isplaeno, stavi potpis ovlatene

osobe i peat poslodavca,

rok uvanja obraunskih isprava je najmanje 4 godine (po

prijanjem pravilniku je bilo trajno) to nije sukladno

odredbama Zakona o raunovodstvu (l.7.,st.2.,t.1.-prema

kojem se uvaju trajno), te odredbama Opeg poreznog zakona

(l.56.,st.16.-prema kojem se uvaju 10 godina od poetkatijeka zastare).

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

5/26

2. Ima li radnik, kojem je prestaje radni odnos koji jeIma li radnik, kojem je prestaje radni odnos koji jezasnovan na odreeno vrijeme, pravo na naknadu plaezasnovan na odreeno vrijeme, pravo na naknadu plae

ako je na bolovanjuako je na bolovanju??- radnik kojem je za vrijeme trajanja bolovanja prestao radni odnos,

pripada naknada plae, jo najvie 30 dana nakon prestanka

radnog odnosa.

Iznimno:- radniku koji je u vrijeme prestanka radnog odnosa, na bolovanju

koje je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu,

pripada naknada plae i nakon prestanka radnog odnosa, sve dok

ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu nalazom,

miljenjem i ocjenom nadlenog tijela vjetaenja mirovinskog

osiguranja ne bude utvrena invalidnost, a najdue do isteka roka

ostvarivanja prava na naknadu plae na teret sredstava obveznog

zdravstvenog osiguranja (najdue 3 godine).

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

6/26

Pravilnik o pravima, uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog siguranja

propisuje da prijava mora biti temeljena na istinitom injeninom stanju i postojanju stvarnihokolnosti koje su osnova za stjecanje statusa. HZZO ima pravo i obvezu nakon zaprimanja prijave,

kao i za sve vrijeme trajanja statusa osigurane osobe provjeravati postojanje tih okolnosti...

HZZO moe takoer i obnoviti postupak utvrivanja statusa osigurane osobe, ponititi status ukoliko

nae da je temeljen na neistinitom injeninom stanju. U tom sluaju obvezan je takvoj osobi

utvrditi status prema kojem je bila osigurana prije osporenog statusa ili po nekoj drugoj zakonskojosnovi za koju ispunjava uvjete. U svrhu provoenja prijave na obvezno zdravstveno osiguranje,

odnosno u sluaju obnove postupka podnosilac prijave obvezan je dostaviti dokaze kojima dokazujezakonsku osnovu osiguranja propisanu Pravilnikom o nainu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju

statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. . Zakon o obveznom

zdravstvenom osiguranju propisuje da u sluaju da je za HZZO nastala teta

podnoenjem prijave na obvezno zdravstveno osiguranje i to na temelju zakljuenogugovora o radu ija svrha nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom veiskljuivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

, obvezan je

zahtijevati naknadu prouzroene tete od pravne, odnosno fizike osobe (l. 115. t. 4.

Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN 150/08, 94/09, 153/09, 71/10,

139/10 i 49/11). Novana kaznu kojom e se za prekraj kazniti poslodavac koji

podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje na temelju zakljuenog ugovora oradu ija svrha nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom ve iskljuivo

ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja propisana je od 70.000,00 do100.000,00 kuna za poslodavca pravnu osobu, odnosno u iznosu od 8.000,00 do15.000,00 kuna za poslodavca fiziku osobu, te u istom iznosu od 8.000,00 do15.000,00 kuna za odgovornu osobu u sluaju utvrenog prekraja u pravnoj osobi.

Isjeak iz lanka Najbitnije promjene propisa iz zdravstvenog osiguranja u 2009., autorice dipl.iur. Morane Kruarovski,objavljenog u RiPup u 10/09.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

7/26

3. Do kada djelatnik koji je zaposlen na odreenoDo kada djelatnik koji je zaposlen na odreenovrijeme, a ozlijedio se na radu, ima pravo na naknadu zavrijeme, a ozlijedio se na radu, ima pravo na naknadu za

bolovanje? Tko isplauje naknadu?K

oja je svebolovanje? Tko isplauje naknadu?K

oja je svedokumentacija potrebna i kome se predaje, te tko vodidokumentacija potrebna i kome se predaje, te tko vodibolovanje vezano uz ozljedu na radu i profesionalnubolovanje vezano uz ozljedu na radu i profesionalnu

bolest?bolest?

Radniku koji u vrijeme prestanka radnog odnosa bio na bolovanju

zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti,

pripada pravo na naknadu plae i nakon prestanka radnog

odnosa, dokponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu

konanim rjeenjem nadleno tijelo mirovinskog osiguranja neutvrdi invalidnost.

Naknadu isplauje poslodavac, refundira HZZO.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

8/26

Prijava o ozljedi na radu i prof. bolesti predaje se najblioj

IspostaviHZZO-a (prema mjestu prebivalita osiguranika) u 6

primjeraka ovjerena od poslodavca i izabranog doktora ope /

obiteljske medicine, uz izjavu osigurane osobe o nastanku ozljede i

medicinsku dokumentaciju o prijavljenoj ozljedi na radu.

Ukoliko je poslodavac prijavio nesreu na raduDravnominspektoratu, dostavlja se i preslika Zapisnika o inspekcijskom

nadzoru.

Bolovanje vodi izabrani doktor ope / obiteljske medicine.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

9/26

4. to je potrebno dostaviti uz Prijavu ozljede na radu4. to je potrebno dostaviti uz Prijavu ozljede na raduukoliko se radi o prometnoj nezgodi radnika u svojstvuukoliko se radi o prometnoj nezgodi radnika u svojstvu

vozaa na slubenom putu?vozaa na slubenom putu?

Osim ovjerenih tiskanica Prijave ozljede na radu, izjave osigurane

osobe o nastanku ozljede, medicinske dokumentacije o prijavljenoj

ozljedu na radu, dostavlja se i:-Zapisniko alkotestu i

-Zapisniko policijskom oevidu (ako nije bilo policijskog oevida,

obvezno navesti da se policija nije pozivala, te dostaviti Izjavu

osiguranika i/ili EUIzvjee o prometnoj nezgodi,

-preslika putnog naloga.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

10/26

5. Kolika se naknada mora isplatiti radnicima koji su na5. Kolika se naknada mora isplatiti radnicima koji su nabolovanju na teret poslodavca (prvih 42 dana, odnosno 7bolovanju na teret poslodavca (prvih 42 dana, odnosno 7

dana invalidi rada)? Da li je ista limitirana (kao to jedana invalidi rada)? Da li je ista limitirana (kao to jenaknada koju isplauje Zavod)?naknada koju isplauje Zavod)?

Naknada plae ne moe biti nia od 70% osnovice za naknadu(l. 42. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju) akonavedenim Zakonom nije drukije propisano s time da, kao

mjeseni iznos za puno radno vrijeme, ne moe biti manji od 25%od proraunske osnovice (831,50 kuna netonajnia naknada u sluaju

neispunjenja uvjeta staa osiguranja tj. neprekidni radni sta u trajanju od 12 mjeseci,ili 18 mjeseci s prekidima u prethodne 2 godine).

Ako je visina naknade plae za prvih 42 dana bolovanja (prvih 7dana za invalida rada) propisana u nekom od izvora radnog prava

(ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor, sporazumizmeu radnikog vijea i poslodavca) utvrena u veem postotku

od 70%, tada je poslodavac obvezan utvrditi visinu naknade poosnovi tih izvora radnog prava i to primjenjujui naelo primjene

za radnika najpovoljnijeg prava (l. 7. st.3 Zakona o radu).

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

11/26

Visina naknade plae u izvorima prava (najee kolektivni ugovori i

pravilnici o radu) moe biti odreena na razliite naine, primjerice,

75%, 80%, 85%, 90% od plae ostvarene u mjesecu prije bolovanja,od plae isplaene u prethodnih 6 mjeseci, prema propisima o

zdravstvenom osiguranju (70% prosjene plae u prethodnih 6

mjeseci) itd.

U sluaju bolovanja radnika koji ima ugovorenu minimalnu plau

(2.814,00), kod obrauna bolovanja primjenom propisa o

zdravstvenom osiguranju (tj. 70% = 2.814,00 X 70% = 1.969,80)

osnovica za naknadu je manja od najnie osnovice za obraun

doprinosa (2.679,95 kn) poslodavac je obvezan obveznedoprinose obraunati na najniu propisanu osnovicu za obraun

doprinosa (2.679,95 kn na mjesenoj razini).

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

12/26

Naknada za bolovanje koju isplauje

poslodavac (na svoj teret) nije limitirana, no

ona koja se isplauje na teret Zavodalimitirana je u iznosu do 4.257,28 kn

(proraunska osnovice uveana za 28%). Svakaisplata (na teret Zavoda) isplaena iznadtog

iznosa ini plau radnika.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

13/26

6. Naa djelatnica je otvorila bolovanje radi komplikacija uNaa djelatnica je otvorila bolovanje radi komplikacija utrudnoi, nakon ega e nastavititrudnoi, nakon ega e nastaviti rodiljnirodiljni dopust. Mi smo jedopust. Mi smo je

zaposlili nakon 2 mjesene prijave na Zavodu za zapoljavanje,zaposlili nakon 2 mjesene prijave na Zavodu za zapoljavanje,

kod nas je radila 10 mjeseci (prije poetka bolovanja), te kodkod nas je radila 10 mjeseci (prije poetka bolovanja), te kodbiveg poslodavca 3 godine,biveg poslodavca 3 godine, tjtj. ima 22 mjeseca staa osiguranja. ima 22 mjeseca staa osiguranjau prethodne 2 godine. Neto plaa djelatnice iznosiu prethodne 2 godine. Neto plaa djelatnice iznosi ccacca 7.000,007.000,00kn mjeseno (ugovorena bruto plaa je 10.500,00 kn). Na kolikukn mjeseno (ugovorena bruto plaa je 10.500,00 kn). Na koliku

naknadu ima pravo za vrijeme bolovanja radi komplikacija unaknadu ima pravo za vrijeme bolovanja radi komplikacija utrudnoi, a koliku za vrijemetrudnoi, a koliku za vrijeme rodiljnogrodiljnog dopusta?dopusta?

Naknadu plae za bolovanje radi komplikacija u trudnoi isplaujeZavod (HZZO),prema odredbama Zakona o obveznom

zdravstvenom osiguranju.

Visina naknade ovisi o ispunjenom uvjetu staa osiguranja (radniodnos, obavljanje gospodarske ili profesionalne djelatnosti

samostalno u obliku zanimanja) od najmanje 12 mjeseci neprekidno

ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

14/26

- Ako je uvjet staa osiguranja ispunjen pripada joj naknada u visini

100% iznosa osnovice za naknadu (prosjeno isplaena plaa u prethodnih

6. mjeseci, prema obrascu ER1), a najvie do iznosa 4.257,28 kn(proraunska osnovica 3.326,00 kn uveana za 28%).

-Ako nije ispunjen uvjet staa osiguranja naknada iznosi 831,50 kn(25% od proraunske osnovice)

Naknadu plae za vrijeme rodiljnog dopusta (od 45 dana prije

oekivanog poroda do navrenih 6 mjeseci ivota djeteta) isplauje Zavod

(HZZO), sukladno odredbama Zakona o rodiljnim i

roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08, 108/09 i 34/11).

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

15/26

-Roditelj koji ispunjava uvjet staa osiguranja (najmanje 12 mjeseci

neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine) spunim ili nepunim radnim vremenom ima pravo na naknadu u

visini 100% od osnovice za naknadu plae, bez ogranienja.

-Roditelj koji nema ispunjen uvjet staa (prethodnog) osiguranjaima pravo na novanu naknadu koja iznosi 50% od proraunske

osnovice tj. 1.663,00 kune mjeseno (3.326,00 x 50%).

-Naknada plae ne moe iznositi manje od 50% proraunske

osnovice (1.663,00 kn), neovisno radi li se u punom ili nepunom

radnom vremenu.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

16/26

7. Zaposlili smo radnika iz Zagreba kojeg smo poslali na rad u Split7. Zaposlili smo radnika iz Zagreba kojeg smo poslali na rad u Splitna vrijeme od 4 mjeseca (graditeljstvo). Ima li radnik pravo nana vrijeme od 4 mjeseca (graditeljstvo). Ima li radnik pravo nanaknadu za odvojeni ivot? Moemo li mu isplaivati terenskinaknadu za odvojeni ivot? Moemo li mu isplaivati terenski

dodatak?dodatak?

Za neoporezivu isplatu terenskog dodatka (l. 13. st.2. t.4. i st. 4.Pravilnika o porezu na dohodak, NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08,2/09, 9/09 - ispravak, 146/09 i 123/10) u od 170,00 kuna dnevno,

trebaju biti ispunjeni slijedei uvjeti:-poslovne aktivnosti poslodavca moraju biti vezane za rad na terenu,

- mjesto rada radnika na terenu mora biti minimalno 30 kilometaraudaljeno od uobiajenog sjedita poslodavca ili njegove poslovne jedinice,

-mjesto rada radnika na terenu mora biti minimalno 30 kilometara udaljenood mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita radnika.

Pod navedenim uvjetima, terenski dodatak se moe isplatiti i ako radnik ne noi naterenu, kao i ako radnik koji nakon obavljenog rada na terenu (udaljenomminimalno 30 kilometara od njegovog prebivalita ili uobiajenog boravita)svakodnevno odlazi kui.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

17/26

Naknada za odvojeni ivot od obitelji moe se isplatitizaposlenicima za vrijeme koje provedu na radu u mjestu

sjedita poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice,ako je mjesto rada razliito od mjesta prebivalita iliuobiajenog boravita radnika.

Pod obitelji se smatra brani drug, djeca, posvojenik,pastorak i tienik (prijavljeni na istoj adresi stanovanja kaoi radnik).

Neoporeziva naknada za odvojeni ivot od obitelji iznosi1.600,00 kn neoporezivo mjeseno, a dnevna naknada zaodvojeni ivot je iznos dobiven dijeljenjem mjesenenaknade sa brojem dana u mjesecu. (npr.za lipanj, koji ima30 dana, iznositi e 53,33 kn dnevno = 1.600,00 kn / 30

dana). Izaslanim radnicima se ne moe isplaivati naknada za

odvojen i ivot (l. 13. st.9. Pravilnika o porezu na dohodak).

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

18/26

Ukoliko se radniku isplauje naknada za

odvojeni ivot od obitelji, za to mu se razdoblje(dane) ne mogu neoporezivo isplatitidnevnice, terenski ni pomorski dodatak (l. 14.

st.3. Pravilnika o porezu na dohodak).

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

19/26

7a. Moe li s se radnicima koji rade kod prijevoznika isplaivati7a. Moe li s se radnicima koji rade kod prijevoznika isplaivatineoporezive dnevnice budui je obavljanje prijevoza njihovneoporezive dnevnice budui je obavljanje prijevoza njihov

osnovni posao iz ugovora o radu?osnovni posao iz ugovora o radu?

Moe, ako su na slubenim putovanjima tijekom obavljanja poslovaprijevoza ispunjeni svi propisani uvjeti.

Prema l. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak porez na dohodak ne plaa na primitkeradnika i fizikih osoba po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaujeposlodavac i isplatitelj plae do propisanih iznosa.

Prema l. 13. st. 2. t. 13. i 14. Pravilnika o porezu na dohodak oporezivim primicima poosnovi nesamostalnog rada ne smatraju iznosi to ih poslodavci isplauju svojimradnicima, izmeu ostalih ni dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za slubeno putovanjekoje traje vie od 12 sati dnevno (odnosno do 85,00 kuna za slubena putovanja kojatraju vie od 8, a manje od 12 sati), a ni dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetimautvrenim propisima o izdacima za slubena putovanja za korisnike dravnog prorauna,za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivalita/uobiajenogboravita radnika koji se upuuje na slubeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto ukojemu ima prebivalite ili uobiajeno boravite), a udaljenosti najmanje 30 kilometara,radi obavljanja u nalogu za slubeno putovanje odreenih poslova njegova radnogmjesta, a u svezi sa djelatnosti poslodavca.

Ni u jednom propisu nije navedeno za neoporezivu isplatu dnevnica zaslubena putovanja (osim navedenih uvjeta) nije propisan oda radnikuza obavljanje slubenih putovanja isti ne smije biti osnovni posao iz

ugovora o radu sklopljenim sa poslodavcem.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

20/26

8. Na to treba paziti poslodavac kada za radnika uplauje8. Na to treba paziti poslodavac kada za radnika uplaujepremije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja?premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja?

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (u

primjeni od 01. srpnja 2010.) godine ukinuto je pravo radnika

na koritenje izdataka za plaene premije osiguranja do visine

1.000,00 kuna mjeseno.

Istim propisom je poslodavcima dana mogunost koritenja

izdataka za uplaene premije dobrovoljnoga mirovinskog

osiguranja koje poslodavac uplauje u korist svojeg radnika,

uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskomfondu, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog

razdoblja. Iste ine izdatak poslodavca.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

21/26

Poslodavci vode evidenciju o uplaenim premijamadobrovoljnog mirovinskog osiguranja tuzemnom

dobrovoljnom mirovinskom fondu, poslodavci i obvezni supoproteku poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjesecaveljae idue godine, Poreznoj upravi dostaviti podatke o tim

premijama, na propisanom obrascu.

Obrazac o podacima o premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

sadri podatke o: podnositelju izvjea,

podatke o imenu i prezimenu, adresi i osobnom identifikacijskom brojuradnika-lana fonda,

nazivu i osobnom identifikacijskom broju drutva za upravljanjedobrovoljnim mirovinskim fondovima,

broju i nadnevku ugovora, iznosu ugovorene premije,

iznosu uplaene premije u poreznom razdoblju i

iznosu uplaene premije koja je u tom poreznom razdoblju bila osloboenaod plaanja poreza na dohodak.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

22/26

. Kada su plaene premije dobrovoljnog zdravstvenog9. Kada su plaene premije dobrovoljnog zdravstvenogosiguranja za radnika dohodak od nesamostalnogosiguranja za radnika dohodak od nesamostalnog

rada, a kada su samo rashod poslodavcarada, a kada su samo rashod poslodavca

Primici koje poslodavac i isplatitelj primitka

(plae) omoguuje radnicima i fizikim

osobama, a u interesu su obavljanja

djelatnosti poslodavca i isplatitelja plae, kao

to su sistematski kontrolni lijeniki pregledi -

ako su omogueni svim radnicima i fizikimosobama koje ostvaruju ne smatraju se

primitkom od nesamostalnog rada (l.15. st. 1.t.4.Zakona o porezu na dohodak).

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

23/26

Premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja kojeposlodavci plaaju osiguravateljima za svoje radnike, u

dijelu koji se odnosi na preventivnu zdravstvenu zatitu(sistematske lijenike preglede) koja je omoguena svimradnicima, ne smatraju se primicima po osnovinesamostalnog rada i ne podlijeu utvrivanju ioporezivanju dohotka od nesamostalnog rada osiguranika

koji su njihovi radnici. Meutim, premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja

koje poslodavci plaaju osiguravateljima za svoje radnike udijelu koji se odnosi na kurativnu zdravstvenu zatitu

(specijalistike preglede, dijagnostiku i laboratorijskuobradu) smatraju se primicima po osnovi nesamostalnograda osiguranih radnika, te ih poslodavac u trenutkuplaanja premije osiguranja treba obraunati kao plau.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

24/26

10. Koga se moe primiti na struno osposobljavanje10. Koga se moe primiti na struno osposobljavanjena rad (ex. volontiranje) i koja se javna davanjana rad (ex. volontiranje) i koja se javna davanja

plaaju za tu osobu?plaaju za tu osobu? Na struno usavravanje poslodavac moe primiti

osobu koja je zavrila kolovanje za zanimanjekojem je struni ispit ili radno iskustvo uvjet za

obavljanje poslova odreenog zanimanja, bezzasnivanja radnog odnosa.

Te osobe NE primaju plau, jer se na njih neprimjenjuju odredbe ugovora o radu, plai i

naknadi plae te prestanku ugovora o radu, ali sanjima treba sklopiti pisani ugovor o strunomosposobljavanju za rad.

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

25/26

Doprinosi se obraunavaju na iznos jednak umnoku

prosjene plae i koeficijenta 0,35, to za 2011.godinu iznosi 2.679,95 kuna. Uplatni rauni zaobvezne doprinose isti su kao i za plae radnika.

Obraun doprinosa za puno radno vrijeme:

Doprinosi Iznos doprinosa (na osnovicu2.679,95 kn)

MIO I stup 15% 401,99

MIO II stup 5% 134,00

Doprinos za zdravstvenoosiguranje 15 %

401,99

Doprinos za zdravstveno osiguranje

zatite zdravlja na radu 0,5 %

13,40

8/6/2019 2011.Seminar 50 Pit

26/26

Ukoliko se radi o osobi na strunom

osposobljavanju za rad kojoj je to prvo

zapoljavanje, tada se doprinosi na plau neeobraunavati (uz potvrdu HZMO-a).

Doprinosi Iznos doprinosa (na osnovicu2.679,95 kn)

MIO I stup 15% 401,99

MIO II stup 5% 134,00

UKUPNO MIO I. i II. stup 535,99