Sud

SUD

"Neki su brodovi bijeli."

Sud je misao kojom se neto tvrdi ili porie.

Ustroj (struktura) suda: Posredujua misao: je misao pomou koje obuhvaamo neke predmete koje elimo poblie odrediti ("brodovi").

Posredovana misao: misao kojom predmete poblie odreujemo ("bijeli").

Objektivno jedinstvo misli: u sudu su pojmovi ujedinjeni u jedinstvenu misao, koja kazuje kakav je neki predmet, OBJEKT. Stoga se moe rei da jedinstvo pojmova koje se ostvaruje u sudu je OBJEKTIVNO.

Sud i iskaz

Iskaz je jezini iskaz kojim izriemo sud. Jezik logike i svakodnevni jezik nisu podudarni.

Aristotel je sud "neki su brodovi bijeli." Oblikovao: "bijelo (ili bijelost) pripada nekim brodovima. Isto tako sud "Neki ovjek tri." jezikom logike glasi: "Neki ovjek je u stanju tranja."

Subjekt, predikat i spona

Subjekt je pojam o onom o emu se sudom neto izrie ili tvrdi.

Predikat (prirok) je pojam pomou kojeg se u subjektu neto izrie ili tvrdi.

Spona (kopula) predstavlja misaoni odnos subjekta i predikata.

Ona je u sudu objekt mogue afirmacije ili negacije.

etverostruka razdioba sudova

Sudovi po kvantiteti (kolikoi)

Sudovi po kvaliteti (kakvoi)

Sudovi po modalitetu (stupnju) vrijednosti

Sudovi po odnosu (relaciji)

-Sudovi po kvantiteti

Dijele se na ope (univerzalne) i posebne (partikularne) ovisno o tome koliki je opseg pojma subjekta mislimo u sudu.

"Svi psi jesu ivotinje." => opi (univerzalni) sud

Sud kojim mislimo CIJELI opseg pojma subjekta jest opi (univerzalni) sud"Neki brodovi su bijeli." => posebni (partikularni) sud

Sud kojim mislimo DIO opsega pojma subjekta jest posebni (partikularni) sud

-Sudovi po kvaliteti

Dijele se na potvrdne (afirmativne) i nijene (negativne)Potvrdni afirmativni sud: sud kojim posredujuu i posredovanu misao meusobno spajamo odnosno sud kojim neto tvrdimo.

"Svi psi jesu ivotinje."

"Neki ljudi jesu glazbenici."

Nijeni negativni sud: sud kojim posredujuu i posredovanu misao meusobno odvajamo odnosno sud kojim neto poriemo.

"Nijedan pas nije biljka."

"Neka knjievna dijela nisu romani."

Kategorini sud - Sudovi po odnosuDijele se na: kategorine, hipotetine (uvjetne) i disjunktivne (rastavne)

Kategorini sudovi su sudovi koji:

imaju dva pojma: posredujuu i posredovanu misao (subjekt i predikat)

imaju priricanje ili pridavanje: predikat se pridaje subjektu

veza subjekta i predikata je BEZUVJETNA

razdioba kategorinih sudova

Opi, potvrdan sud: "Svi kitovi(S) jesu sisavci(P)." (P(S)) " Svi S su P." "a"Opi, nijean sud: "Nijedan kukac(S) nije ptica(P)." (S) (P) "Nijedan S nije P." "e"

Poseban, potvrdan sud: "Neki ljudi(S) jesu duhoviti(P)." S()P) "Neki S jesu P." "i"

Poseban, nijean sud: "Neke ptice(S) nisu arene(P)." (S(P) "Neki S nisu P." "o"

A = cjelina, I = dio cjeline, E = nijekana cjelina, O = nijekani dio cjeline

1. sud je onaj oblik misli kojim predoavamo istinu

2. sud je misao koja je nuno istina ili neistinita (tree mogunosti nema!!)

3. u suvremenoj logici istinitost i neistinitost nazivaju se istinosnim vrijednostima

4. svaki sud nuno posjeduje jednu (i to samo jednu) od dvije mogue istinosne vrijednosti

5. pri tome valja imati na umu da se razlikuju formalan i stvarna istinitost. Logiku zanima formalna istinitost, a stvarnom istinitou bave se pojedine znanosti svaka na svome podruju.

"Vrijeme je lijepo."

"Kia pada."

"Sada je 8 sati."

Navedenim mislima FORMALNO pridajemo objektivnu vrijednost time to smo ju oblikovali kao sud. Navedeni sudovi u ovom trenutku mogu stvarno biti neistiniti, dakle izgubili su objektivnu, ali ne i FORMALNU. Budui da je sud onaj oblik misli kojim predoavamo istinu, ono to nije logoki mislivo ne moe biti ISTINITO. Da li je neki sud stvarno istinit, time se ne bavi logika nego pojedine znanosti.

Oprjeka meu sudovima

Oprjeka je odnos meu sudovima u kojem jednim sudom nijeemo to drugim tvrdimo.

Protuslovna, proturjena ili kontradiktorna oprjeka

"Svi ljudi jesu smrtni." "a"

"Neki ljudi nisu pravedni." "o"

Navedeni sudovi imaju isti S i P, ali se razlikuju po kvantiteti. U protuslovnoj oprjeci uvijek je jedan sud istinit, a drugi neistinit.

Suprotna, protivna ili kontrarna oprjeka

"Svi ljudi jesu smrtni." "a"

"Nijedan ovjek nije smrtan." "e"

"Svi ljudi jesu pravedni." "a"

"Nijedan ovjek nije pravedan." "e"

Navedeni sudovi imaju isti S i P, istu kvantitetu, ali se razlikuju po kvaliteti. U suprotnoj oprjeci uvijek je jedan sud NEISTINIT, a ponekad su neistinita i oba.

Podsuprotni, potprotivni ili subkontrarni sudovi

"Neki ljudi su smrtni." "i"

"Neki ljudi nisu smrtni." "o"

"Neki ljudi jesu pravedni." "i"

"Neki ljudi nisu pravedni." "o"

Jedan od podsuprotnih sudova uvijek je istinit, a ponekad su istinita i oba.

Podredni ili subalterni sudovi

"Svi ljudi jesu smrtni." "a"

"Neki ljudi jesu smrtni." "i"

"Nijedan ovjek nije pravedan." "e"

"Neki ljudi nisu pravedni." "o"

U navedenom odnosu opi sud je podreditelj ili subalternant. Posebni sud je podreenik ili subalternat.

1. Iz istine podreditelja slijedi istina podreenika.

2. Iz neistine podreditelja ne mora slijediti neistinitost podreenika.

3. Iz istine podreenika ne slijedi, ali je mogua istina podreditelja.

ZAKLJUAK

Zakljuak je logini postupak pomou kojeg jedan sud proistjee iz jednog suda (NEPOSREDNI ZAKLJUAK) ili iz dva ili vie sudova (POSREDAN ZAKLJUAK).

Kada jedan sud NUNO proistjee iz drugog, odnosno drugih sudova, onda je takav zakljuak deduktivan.

Valjan zakljuak

"Svi sisavci jesu kraljenjaci."

"Sve pliskavice jesu kraljenjaci."

"Sve pliskavice jesu kraljenjaci."

Zakljuak je valjan ako njegov zaglavak DOSLJEDNO proistjee iz premisa.

Induktivan zakljuak

"Franc, Joa, tef i Ivo vole piti."

"Franc, Joa, tef i Ivo su Zagorci."

"Zagorci vole piti."

Kada jedan sud vjerojatno proistjee iz drugih sudova onda je to induktivan zakljuak.

Dijelovi zakljuka

U svakom zakljuku razlikujemo sud ili sudove od kojih zakljuivanje polazi. Taj sud-sudove nazivamo premisama, prednjacima, antecedentima ili pretpostavkama.

Sud koji slijedi iz premise ili premisa naziva se konkluzijom ili zaglavkom, a neki ga nazivaju i zakljunim sudom.

Neposredni zakljuci po oprjeci

Neposredni zakljuci po protuslovlju"Svi ljudi jesu smrtni." "a" ISTINA

"Neki ljudi nisu smrtni." "o" NEISTINA

"Nijedan ovjek nije smrtan." "e" NEISTINA

"Neki ljudi jesu smrtni." "i" ISTINA

1. Iz istinitosti nekog suda nuno slijedi neistinitost njemu protuslovnog suda.

2. Iz neistinitosti nekog suda nuno slijedi istinitost njemu protuslovnog suda.

Neposredni zakljuci po suprotnosti"Svi ljudi jesu smrtni." "a" ISTINA

"Nijedan ovjek nije smrtan." "e" NEISTINA

1. Iz istinitosti jednog suda nuno slijedi neistinitost njemu suprotnog suda.

"Svi ljudi jesu pravedni." "a" NEISTINA

"Nijedan ovjek nije pravedan." "e" NEISTINA

2. Iz neistinitosti nekog suda ne moe se zakljuiti da li je njemu suprotan sud istinit ili neistinit.

Neposredni zakljuci po podsuprotnosti

"Neki ljudi jesu smrtni." "i" ISTINA

"Neki ljudi nisu smrtni." "o" NEISTINA

1. Iz istinitosti nekog suda ne moemo zakljuiti da li je njemu podsuprotan sud istinit ili neistinit.

2. Iz neistinitosti nekog suda nuno slijedi istinitost njemu podsuprotnog suda.

Neposredni zakljuci po podrednosti"Svi ljudi jesu smrtni." "a" NEISTINA

"Neki ljudi jesu smrtni." "i" ISTINA

1. Iz istine podreditelja nuno slijedi istina podreenika.

"Svi brodovi su bijeli." "a" NEISTINA

"Neki su brodovi bijeli." "i" ISTINA

2. Iz neistine podreditelja nuno ne slijedi neistinitost podreenika.

"Neki vojnici jesu junaci." "i" ISTINA

"Svi vojnici jesu junaci." "a" NEISTINA

"Neki ljudi jesu smrtni." "i" ISTINA

"Svi ljudi jesu smrtni." "a" NEISTINA

1. Iz istine podreenika ne slijedi nuno istina podreditelja.

"Neki psi jesu make."

"Svi psi jesu make."

2. Iz neistine podreenika nuno slijedi neistinitost podreditelja.

Deduktivan posredan zakljuak

"Svi ljudi su iva bia."

"Svi Grci su ljudi."

"Svi Grci su ljudi."

Podjela POSREDNIH zakljuaka: DEDUKTIVAN, INDUKTIVAN I ANALOGIJSKI Z.

"Svi psi jesu sisavci."

"Svi jazavari jesu psi."

"Svi jazavari jesu sisavci."

Ovakav zakljuak naziva se jednostavan posredan zakljuak ili silogizam. Ovaj zakljuak je DEDUKTIVAN (nuno slijedi iz premisa). OVAJ SILOGIZAM JE KATEGORIKI SILOGIZAM.

Elementi kategorikog silogizma

Svi ljudi su iva bia.

Svi Grci su ljudi.

Svi Grci(S) su iva bia(P).

Svaki kategoriki silogizam sastoji se od 3 suda u kojima se pojavljuju 3 razliita pojma, ali se svaki javlja 2 puta.

Pojam koji je subjekt konkluzije naziva se manji pojam ili TERMINUS MINOR.

Pojam koji je predikat konkluzije naziva se vei pojam ili TERMINUS MAIOR.

Manji i vei pojam nazivamo zajednikim imenom skrajnji pojmovi iliTERMINI EKSTREMI.

Pojam koji se pojavljuje u obje premise, ali ga nema u konkluziji zove se srednji pojam ili TERMINUS MEDIUS.

Premisa u kojoj se uz srednji pojam nalazi vei pojam naziva se vea premisa ili PROPOSITIO MAIOR.

Premisa u kojoj se uz srednji pojam nalazi manji pojam naziva se manja premisa ili PROPOSITIO MINOR.

Figure i modusi kategorikog silogizma

Prema poloaju srednjega pojma u premisama razlikujemo 4 figure kat. Silogizma.

1. MP 2. PM 3. MP 4. PM SM SM MS MS

SP SP SP SP

Prema kvantiteti i kvaliteti premise i konkluzije unutar pojedinih figura razlikujemo moduse kateg. silogizma. 43 = 64 x 4 = 256

Kada bi oblikovanje silogizma ovisilo samo o kvantiteti i kvaliteti premisa i konkluzije tada bismo u 4 figure kateg. sil. Imali 256 modusa. Meutim, to je teoretska mogunost jer postoje:

- opa pravila silogizma koja postoje za sve silogizme

- specijalna ili posebna pravila koja vrijede za pojedine figure

na temelju navedenih pravila dolazi se do 19 pravilnih modusa

1. Fig. = 4 modusa

2. Fig. = 4 modusa

3. Fig. = 6 modusa

4. Fig. = 5 modusa 19 modusa

MODUSI ZA FIGURE:

1. Barbara, Celarent, Darii, Ferio2. Cesare, Camestres, Festino, Baroco3. Darapti, Datisi, Disamis, Felapton, Ferison, Bocardo4. Bramantip, Camenes, Dimaris, Fesapo, Fresison