Ood. IV.

Oodlluja pretplata •a ao.-laoacmltYo dvOIIruko.~

Adrcu tJ;edalltva l • pr •v e: Slbcollr, p. p. 17

• ltltolllr" l&lnl 1valrl tjedu

Sibenik, 16. travnja 1!33. Br. 8. Cijena l. Dio

Vlasnik l odgovorni urecl ~ lk; Sveć. Joso Fell e l n o v l t Sibenik ulica sv. Marllna

Stampa : Pučka Tiskara (Braća Matačić pk. Petra) Predstavnik Vjek. Matačić .

Oglasi po naročitoj tarifi

Radost Uskrsa Svijetlo i toplina Uskrsa podržava naše ojađene duše. Ogromne su ma­se dovedene do groba i čekaju život. Do ušiju naših ne prestano dopire glas uskršnjih zvona, to vječ o i sveto evanđelje slobode i mira . Vječno mla­da zvo na i triumfalni pjev anđela Z4U·

stavili su očajni gest donlorŠ fausta. An deli su pjev~li privlsčivu i uvjerlji­vu himnu: • Kri&t je uskrsnuo! Bla­žen, koji ljubi .. •

Nijedna s\etkovina nije radcsnija od one, koja je dala Exultet. Sto se tite Crkve, ona je ,.svefa11ost nad svečanostima•; a za liturgiju to · je wrbuol!C l središte njencga šl!folikog ciklusa i kw u doba s"doga Pavla Us~ rs je ostao vrelo naših ~ ršćsnskih

DadP, Uz O\ e vjc čne u dosti Uskrs nsm

<!anas dbnosi drrge: radosti posve DO·

'r, koje mcžca Dl jesu pc znali prr d lli! ŠI, kojima se ni mi Sl m1 do pred ~oj i Ju< 1ar nijtmo na(aJ. Radosli. r~ness me, jer je lo bitr o cbiljržje Uskrsa: renesanse vJere i buđe nja na­r()da našega.

l pri S\im ovim radostima kao ka­tolici ne zatvaramd cči pred grubom realnc-š~u, koja je zllttkla dan~šn;i

Uskrs. Nasilje je u modi, ono posvuda

triumfira i mnogi pred njim padaju ničice. Pod nasiljEm ra2umijevemo onu brutalnu silu, koja se ruga svako· me pravu, koja hoće da svim ovlada. To je svaka sila, koja navaljuje na slobodnu volju čovjeka, na dostojan­stvo njegove savjesti.

Nasilje je slabost, ono se boji svoga protivnika. Nasilje je nemoć; ono zaista može rušiti, može razarati; ali, ako mu se lu:ba dići s ruševina, ako mu treba sijati, ako mu treba graditi,

. .. nasilje nije kfdro da učini, te vllt trave nikne.

Nasilje je neznanje; zs nj opstoji samo spoljdnje, opipljivo, i to mn je sve. Ono u ~ovjt ku nije~ e dušu, k'O· ju ne može da pogodi. Ono silom, bol(lm i korurcijom pregiba tijelo, pa drži, da je prignulo čitava čovjeka.

Duša mu se ugiba, ona je izvan nje· gova dohvata; ali ono se u svojoj glupos'ti mda kijače, da po Haka mlati.

Nasilje j~ staro kao svijet i kao grijeh; povijest iznosi listu njegovih

poraza l pokazuje, da je vazda napo­kon radilo protiv stvari, koju je htje· Jo podržavati. No ono ništa nije nau-

filo, otkako je svijet svijEtom i uvijek po no\ o započinje svoje pc grješke kao što se muha proplnje uz stakleno ok· no.

Ima ih, koji padaju na koljena pn d tim s!arim, krvavim i nvoticjskim l!umircm. Sto se nas tiče, mi ntćtmo obc~avati životinju i bfš kad ona sls· vlje slavi, trt ba joj iskazati prtzir ctlrrili njtnu pnu narav, ista(i njenu gnjusnu izobličenost.

Mi ćemo o~teti v;erni dL bu ljubavi, DJ i br će m 1 da ljuće p1 e obijemo uvje­Jt'n:em i zEnoom, a nipošto toiturom, lrrvrcijom i strahom. Uostalpm naš kt tol t čkl , crmolustski đuh nalaže r.a'll, da u svemu pcšlujecno ljudslw aosto­janstvo. Mi držimo, da je zaludna, vara\ o i apsurdno htjeti klesati ljude kao što se kleše kamen. Prignuti se ljudi nano\ o llSprnljaju. Da bastaoe nov svijet, ne treta sile, ni bure,' ni pcžars, ni oluje, nego bl~ge strpljivo· sti i potoka svi j t tla l topline.

Da, sretan onaj, koji lj ubi; sretan, koji popušta uskršnjem glasu!

Ali niti u rad oslt U.skrsa ne mo­žemo ·otr očinut1. Mnogo imamo radili. D'1 bri Past ir, ćn~ P ·stir traži zalu-. tale ovce stLljeca, ća i ·1 privede svo· JOJ ljuba'li. Tko mu neće pc moći u toru božamkom tn ženju, r 8 makar ogrebao ru~ e na šikarju, k je krije duše? On Pas zov~, za nas nema otpočlnka. Uskrsnuće nije za ršetak, ono je cdlaz:J.l,- s! o:. r '. Eto to je pot: ka Uskrsa.

Uživ ajmo zaisla i potpuno radost Uskrsa; Hi ta je radost- duž nost .. Ali smjes1a i radcsnije na rad za Crkvu i ,dragi naš hr vatski na rod!

V e li čina katoličke Crkve Stanje katolitke crkvene bierarhije

je ovo: 58 ksrdinals, 10 reside r ci jaJnih patrijarhata, 4 titulama patrijarhata, 207 residencijslnih metropolitanskih mjesta, 37 residenctjalnib nadbiskupija; 900 residencijalnih biskupija; 665 ti­tularnih metropolija, nadbhkupija i biskupija; 45 prelatura i opatija .nullius•; 253 sposte Iska vikarijata; 105 apcstolskib prefektura; 32 misije i distrikta .sui iuris•. Sveta Stolica ima diplomatsko pndstavnišh o kod 36 države; ima osim toga 22 apostol· ske delegacije bez diplomalskcg ka­raktera; 35 država i suvereni malteški viteški red imaju svoji! diplomatska predstavništva kod Sv. Stolice. Sveće· nika ima 321.000.

U svijetu ima 374,100.000 ksh..>lika. Od toga nešto preko 220 milijuna u Evropi, 135 milijuna 500 hiljada u Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi, 16 milijuna 600 hiljada u Aziji i 3

milijuna u Australiji i Oceaoiji. Kon­statlrsn je opći napredak katolicizma na svim linijama osobito u misijama. Unutarnja obnova evrops!wga katoliciz­ma obavlja se sve jačim organizira­njem Katoličl<e Akcije po čitavom

svijetu. U raznim katoličkim udruže­njima, vjerskim i svjetovnim, računa

SP, da ima preko 80 milijuna članova. Katolici izdavaju na stotine dnevnika, (njemački katolici do 450!), dok se broj tjednika i popularnih mjesečnika za pu k penje do l 0.000. Svakako je, lfatolicizam najgraodioznija jedinstvena organizovana duhovna snaga ćovje­

čanstva, podržavana sviješću svojib vjernih sinova i kćeri i svrhuoaravnom milo~ ti svoga utemeljitelja Isusa Krista te pod vidljivim vođ~ tvom sv. Oca.

Rrlste. ostaćemo uvliek uza Te. Tvoj križ će nam biti program, a Tvoil sakrament !život l utieha.

• ;rau. 2.

Katolicip širite katoličku štampu! Povodom ovih uskrsnih blagdaaa

pn< avno preporućamo svima ka· tolicima, da šire katolićku štampu, eda ne bude katoličke obitelji bez katoličko­ga Tista .• Katolički list ....:.. rekao je sv. Otac Papa Pio XI. - glas je Papin, jer u nektm časovima bez katoličkoga lista mnogi sinovi ne bi doznali za ono, što Papa misli".

Štampa je danas velevlast, ltoja može da bude korisna ili štetna živo­tu ... vijeta i Crkve.

KatoliČI{a štampa javlja nam novo· sti, obavještava, odgaja. Ona nam po­kaz.~>je l{atoličku i crvenu misao.

Neki vele, da ne mogu za nju trošiti radi ekonomske krize. Samo kad se hoće, sve se može. Dostatna je mala žrtva i osigurana je pretplata za cijelu godinu.

Teška su vremeđa za nas katolike, pa zato držimo se čvrsto shroga ka­toličkog gesla: .,Za protivnič f'U štampu ni pare, a katoličld list moramo drža­ti i uz najveći! žrtvu !•

Pod boljšavičkim jarmom Glasoviti svjetski istraživač i filan­

trop V. L. Herrera zadržao se mjesec dana u Rusiji. On sam ispovijeda, da je s oduševljenjem gledao na zemlju Sovjeta, ali sada, kad ju je pregledao, ostao Je razočaran. Veli, d a je sistem boljševički nesmisao; narod se nala­zi u ropstvu i u bijedi. Da nijesam vidio svojim očima, veli on, držao bih, da su to priče, Izmišljene, da se ruši ugled režima. Socijalizam ne vlada u Rusaji, već strahovito tiranstvo.

Provađ e 1jem pjatiljetke skupoća je tako narasla, da su neke stvari pasku· pile ođ 60 do 200 °/0 Za mene je pj2tqjetl:a potpuno krahirala. Ostao sam potpuno razočarao. Onamo je smijeh nepoznat. Svi trpe i plaću, svu­da vlada nezadovoljstvo, svladano te· rorom G. P. U. Mina je pripravna i mogla bi svaki čas da eksplodira. Na­rod će se tađa krvavo osvetiti svojim krvnicima, tako da će se svijet zaću­

aiti. Ovakav načiJ života ne može potrajati. Zabranjena je svaka knjiga i revija iz inozemstva, dok sovjeti šire svoje knjige po cijelom svijetu i po­kazuju rog za svijeću, lažno pripovije­dt:j :1 ći o ljepotama njihove tiranije, koja je krahirala, i sreći i zadovoljstvu na­roda, koji umire od gladi. Treba

proputovati Rusiju, da se uvjer!§, kako komunisti lukavo lažu.

Gledao sam, što jedu siromašni radnici u državnim gostionama. Ta je hrana bila tako gnjusna, da se ne bi njom hranili ni psi ni svinje.

U Moskvi su neke radničke kuće

prilićoe, ali većinom su potleušice bez komoditeta i bez ventilacije.

Rusija je jedino napredovala u soci­jalnim iotitucijama za djecu. Uvela je za njih ferijaloe kolonije, oporavilišta, kupališta i igrališta te raširila svuda knjižo ice i kinematografe. Širi se zna· nje u Rusiji, ali narod bez vjere, čije

je ćud oređe i stid propalo, ne može da bude sretan osrod.

Tako se izrazio o Rusiji gosp. Her­rera, koji se vratio iz zemlje Sovjeta potpuno razočaran.

Slave Crkve O ta je bez oru ž j 1. No ti ;uće voj·

ske su pred njom spustile svoje oružje, a Napoleonu, koji se tome rugao, palo mu je u Ru ;i ji čak iz ruke cijele voj· ske, koja je progonila Papu. Najmoć­niji vladari ponosni su, da mogu Papi i Crkvi pokloniti sinovsku odanost sv'1)ih građana.

Nebrojeno puta su je neprijatelji pokrali. Ipak je ona uvijek bogato pokrive na zlatom i dragocjenim bise· rima. N1jedno ljudsko djelo ne može da se usporedi s njenim hramovima, ljepotom njene liturgije, veličajnošću

njezine slave.

Prošlo je d vadeset vijekova, ali je ona mlađa l žilava u apostolatu, kao da je sada osnovana.

Katkada su se neki neharni narodi pobunili. No ona im je velikodušno oprostila. Smrtna kosa pokosila je njene krvne dušmane, a ona je tada sve zaboravila i potrčala do njihova kreveta, đa im spasi dašu. Njezin glas oduševlj ava nebrojene ljude, djevice, mladež, koji brojni kao pjesak a moru hrle k njoj, da je slašaja i da kasnije kao jeka opetuju njezin glas, njezine želje i za povije ji po svima stranama svijeta, uvjereni, da kad nju slušaju, slušaju Boga, koji ju je osnovao.

Kad ona šuti, prijatelji i neprijatelji stoje i gledaju prema Vatikanu, čeka­jući, da opet čuja onaj glas, koji je istina i put u kaosu modernoga žl· vota.

. ~,

4~· < ( ~ \, , ' \ nr.s •·

Ispravak don Anta Latinića Uglednom Uredništvu .Katolika•

Šibenik Danas sam poslao Uredništvu .ja­

dranske Pošte• u Splitu ovaj ispravak pak molim Vas, da ga i Vi u svom cij. listu objelodanite:

Pozivom na Zakon o štampi mo­lim, da uvrstite u Vd cijenjeni list slijedeći

Ispravak: Upozoren od prijatelja naknadno

sam pročitao u Vašem cijenjenom lista od 24. marta o. g. br. 70. str. 6. dopm anonimnog pisca o proslavi desetgo­dišnjice oslobođenja i osnutka sokol­ske ćete u Nevidjanirna, koji dopis • tangira i moju osobu, donoseći poređ ostalih netačnosti nepotpun i netoćaa moj pozdravni govor, u kojem je izo­stavljen ovaj glavni stavak: .Svi sa naši svećenici oR ovim stranama na­šega Jađraoa već pred pedeset godina bili kao i danas nacionalni s većenici u borbi za svetu materiasku rij~č i z• gl agoljaćko bogoslu!je, a to je oajođ­ličoija legitimacija njihovoga naciona­lizma•.

Iz ovog originalnog teksta proiz­lazi, da se potpisani ni jednim izrazolll nije saglasio s onim pojedinim sveće­nicima, koji su se u javnosti zaboravili prigodom poznate poslaJice katoličkog Episkopata o Sokolstvu, te dosljeda11 svojim katoličkim naćelima izjavljulem. da sam solidaran sa svim rezolucijama katoličkoga svećenc;tva zadarsko-šiben­ske biskupije na njihovom sastanka ll Šibeniku 15. marta o. g., vrš~ći pri tome svoju svećeničku i nacionaln dužnost.

Gospođine uredniče, izvolite pri­mit i izraze moga poštovanja.

Nevidjane, 2. aprila 1933. Don Ante Letlnl~, s. r. •

Kongres n)amačkih kat. lijećnika U Kolnu je sazvan za dane 13. l

14. svibnja prvi kongres nJemačkih katolićkib lijećnlka l naturalista. Ras· pravljat će se o ovim temama: .Pre­okret u međicinskoj i naturalistićkol

misli današnjice•, • Tijelo i duša•. • Važnost filozoftje za prirodne znano­sti i za medicinu •, .Etika kršćansko~ lljećnika•, .Prodiranje boljšerifke misli u intelektualni svijet liječnika•. Kon­gres će se zaključiti sli svećano§ć._ priređenom u poćast svetom Albert Velikom, najgenijalnijem naturalisti srednjega vijeka.

l

mo­list

s. r.

Broja.

Pareil su se opametlvatll U Francuskoj su za dugo vremena,

isto kao što i kod nas, vlasti pu~ta e slobodu nećudorednirn slikama, rekla­mama, kupalištima i t. d. Sula su neki načelnici, i ako pristaše radiks Ino· so­cijalističke stranke, počeli da stavljaju granice toj nećudoredno) raspušteno­sH, koja vodi narod, osobito mladež, u oči tu propast Tako načelnici Ore­nobis, Orleansa, Lilla, Lions, St. E­tienr.e i t. d zabranili su po zidovima grada sve nećndoredne novine i re klan e. Mason i aotiklwksla~ Herriot o sve potpuno odobrava.

Prošlih dana francuski su sudovi osud1Ji 16 novina radi povrede ćudo­

Yeđ& .

Francuski liberalci počeli su c;e da· le da opsmećuju, videći i uvjer11vaj L ći

se i sami, ela je velika rr. zlika između 5lob de i rszuzdrn rsf i. I tnko se dli je Jlr&\O latoltcJma, koji su uvijek bra­rili rstelo, dn taba zabranj ivati be­Memr u št~ mpo i s~bl až njive slike, jer vode naroll u propast.

Kad će se početi u S1beniku da strože postupa prema nekim reklamama mjes­nib kinematografa i nekim drugim rekla· mama za sprečavanje poroda? Zar vlasti o ne vide r To ruši državu mnogo jače i brže negoli svi boljševici i ko-munisti! Francuski načelnici su se po­teli da opamećuju, a kad će se kod nas početi da opsmećuju oni, koji službe­no bdiju nad javnim ćudoređem?

• Dobra lekcija

Sud u Bratislavi osudio je ns globu Dd 100 maraka komunističkoga zastup­nika Schneller a, jer je uvrijedio Po­glavicu katoličke Crkve u Rimu, sv. Oca Papu Pija Xl, jednom satiričnom pjesmom a .Sleslsche Arbeiter Zel­trmg-u.

Zaslužena k12nal Sv. Otac je naj­veća duhovna vlast na svijetu, ljubljen l Atovan ne samo od 374 milijuna ka­tolika, već i od svih civilizovanlh ljudi dragih vjeroispovijesti. Ne može se zato dopustiti bilo kojem Barabi samo zato, jer je vlasnik koje protukatohčke novine, da ima pravo da ga vrijeđa·

Ima l kod nas nekih, koji kažu: .Ja ne držim do vjere i po tome mo· gu vrijeđati sv. Ocal" - Ne, go­Bpodine moj, jer ti, i ako ne držiš do 111jadnosti, ipak ne smiješ da pljuca!

na prolaznille. Nib će te spasiti od šake i ćuške, ako se ti braniš, da ništa ne držiš do uljudnosti. Divljaci neka ne živu među namt.! Neka pođu u gorel Mi cijenimo i ljubimo sinovskom odanošću ~v. Oca, a tako i ogromna većina našt>ga naroda i Sibenčaoa. Ako ti do njega ništa ne držiš, varaš se, ako misliš, da zato imaš pravo, da vrijeđaš vjeru i osjećaje velike većine svojih sugrađana.

Kao Zil vriJeme Neronil Kineski hajduci uhvatili su katolič­

ka obitelj, pak su bacili u vatru majku, vezanu za stablo. dok je držala u ru­kama svoje najmlađe dijete. Dim ju je festo potpuno sakrivao, pak su ostala djeca, ne videći majku, zvala : • Majk o, majko, gdje si ?• Majčino srce je zs­sh! Ino krvarilo. Ipak je ju nl' čki cdgo­vori)P: .Ne bojte se, djeco mojoJ Gle­dajte go1e u nebo i vidjet elfe me domalo". Malo kasnije vfć je bila n( ć, vr tra se gasila, a od te katol'čke maJke s djetetom ostso je samo pepeo.

Kao za vrijeme Nerona, tako i da­nss katolički mučenici pokazuju, kako znadu umirati za svoju svetu vjeru.

Psovka osramočuje dĐmovinu ! Te~ko li je poniženje za domovinu

i narod, koji trpi psovače, jer ih svaki kultura o čovjek prezire i smatra go­rims od živine, barbarima. Dužnost je zato ne samo svakoga vjeroika, već i svakcga rodoljuba, da kori psovače, jer oni csrsmoćuju naš grad, našu zemlju i mš nared. Treba da svatko na svom po loža ju nastoji da iskorijeni sramotu kletve i psovke kod nas. Ne samo svaki katolik, već svaki iole pristojan čovjek tretfa da postane vojnikom ove križarske vojne za vjeru i civilizaciju l

Iz crkvene povijesti Prije šezdeset godina njemačka

vlada je progonila katolike, a glavni progonitelj bio je kancelar Bismark.

U četvrtak 13. l mj. podkancelar Nje· mačke von Papen primio je sv. pričest na Misi sv. Uca Pape Pija Xl. Zaje­dno s njim pričestio se i austrijski kancelar dr Dollfuss. Koje li promjene!

Lani u svibnju lord Stricldand, koji je bio izazva o borbu između drža ve i Crkve na Malti, pitao je oprošte· nje u sv. Oca za sve zlo, što je po· činio. Sada je engleska vlada opet

Strani! 8.

uspostavila ređovite odnošaje ~a Sv. Stolicoir te je z1 to poslala u Rim Sir Robert Henry Cltve n kao opuno­moćen g poslanika Velike Br tanije kod Sv. Stolice.

Bernardinci na najvišim vrhovima svijeta

Svakome je pozna to djelovanje re­dovnika reda sv. Bernarda u alpskim visokim snij ežnim predjelima. Tu su on i uz pomoć svojih čuv e o ib p;;sa, koji se po njima zovu l er nard inska rasa, s p a ~ili živote hilj li da i hiljada, koje je zani jela sniježna vijavica. No danas poj€ d ni hoteli i zim ovališ ta i­maju orga , izo\ a ·u veliku službu vo· dt ~ a po tim sni] ežn1m b rajevim:~ . Ra­zu J: Ijivo je sada posve, da ojelova oje Be rnrrdina ca nema "\\iše onoga sm isla i uspjeha kao u prijašnjim v remenima~ Nu oci Be . na rd mci nijesu ipak na-

ustih laj SVOJ požrtvovrq rad, nego <> u to sadn p er:. iJrli nr~ Tibet, vis Jko gu sko podrl'čj e sreon1e AziJe. Tu se na lazi najvf ći vrh na sv1jr tu: Mont E­verest na Himalaji. Tu će na visini od 4000 metara podići jedno kona­či ~te i lo će biti sada sred,šte djelo­vanja u njihovoj novoj postojb i::J i. U siječnju su otputovali u Tibet prvi

• redovnici, a drugi ć e postepeno za njima sli jediti .

Sedam mudraca Često u razgovoru ljudi spominju

sedam mudraca iz G rčke, ali malo koji bi znao spomenuti njihova imena. Mi ćemo · ih spomenuti i nadodati koju njihovu mudru nauku :

Solon iz Atene: • Na vrijeme go­vori i šuti, kad treba•.

Pitak h Mltllene: .,Kako ćeš se ti vledati s tvojim rod iteljima, tako će

tvoja djeca s tobom•. Kleobul iz Linda: .Nemoj se uzo­

holiti u sretnim dan ima, ali nemoj ni malaltsati u nesreći ".

Perljand iz Korinta: . Pravedno je kazn iti l<rivca , ali je bolje sprečavati

uzrok•. Kflon iz Šparle: .čuvaj se sa­

moga sebe! " Bliant iz Prijene: "Više vr4jedi u­

vjeravati raz umom negoli silo m prisi­liti«.

Ta/et iz Mfleta: "Nemoj ono či­

niti, što kod drugi h osuđuješ 1•

lao•na 4.

Pođimo u vječni Rimi Prvo hrvatsko hodočašće već se

nalazi u vječnom Rimu. Drugo i treće će skoro slijediti. Evo nam prilike, da možemo dobiti jubilarni oprost, ako se dobro ispovjedimo, primimo sv. pričest i tri puta pobotno posjetimo bazilike sv. Ivana, sv. Petra, sv. Pavla, sv. Marije Veće u Rimu i ondje se pomolimo po nakani sv. Oca.

Treba da u što većem broju pobr­litr'l na grobove prvaka apostola sv. Petra i Pavla, da posjetimo i primimo blagoslov živućega Petra, Pija Xl., da obnovimo onaj divni neorekidnl vez našega naroda - koji je zaslužio i dobio časni naziv .Predziđe kršćanstva• - !'a Svetom Stolicom. Pođimo u ka· tolićki Rim, da tu u središtu kršćanstva obnovimo i ojat#mo svoju svetu i spasonosnu vjeru, da se onamo, u gradu svetaca i mučenika, naučimo

braniti je, pa i sa najvećom žrtvom, žrtvom svoga života .

Pođimo što brojniji u ovu katoličku prijestolnicu, jer je ona kuća O.:a na­šega, grad uspomena i života, gdje se duše obnavljaju, gdje se zorno gleda povijest Kristove Crkve, gdje se duša osjeća bliža Bogu l Pođimo, da se di · virno velebnim crkvama, sjemeništima, sveučilištim ll, bibliotekama, muzejima i galErijama, što su ih Pape podigli za izobrazbu i odgoj naroda, jer je Rim

Patriotizam hrvatskoga svećenstva (Nastavak)

O j o ekoliko decenija država j e preuzela školstvo. No ostaje nepobitna činjen i ca, da su i danas škole, koje uzdržavaju i njima upravljaju sveće­

nici, najbolje, jer uz prosvjetu uma one davaju i odgoj srca. lsusovaču

gio::nazija u Travniku, po izvještaju sa­mih izaslanika ministarstva prosvjete, smatrana je prvom u državi. A na glasu su i oshle naše gimnazije, što ih drže oci franjevci, kao što i zagre­bačka nadbiskupska gimnazija.

SVEĆENSTVO l LIJEPE

UMJETNOSTI

Svećenstvo s katoličkom Crkvom kao što po cijelom svijetu tako i kod nas ne samu da je otvorilo škole i širilo prosvjetu, već je još poučavalo, širilo i s ačuvalo slikarstvo, kiparstvo, glazbu i sve druge lijepe umjetnosti. Pače

katolička Crkva se dva puta digla

glava svijeta, divno središte jedinstva tristo i sedamdeset milijuna katolika.

Pođimo, da kleknemo u Koloseju gdje su tisuće i tisuće kršćanskih ju­naka svake dobi i spola, iz svih kra­jeva svijeta bili mučeni ili od zvjeradi rastrgani te natopili ov11 rimsku zemlju svojom krvlju, jer su neustrašivo ispo­vijedali pra voga Boga i zahtijevali slobođu savjesti pred silnicima i tira­nima! Pohodim'J tamne isprepletene hodnike katakomba, da na grobovima prvih kršćana izmolimo jakost, te uvijek slijedimo njiho! junački primjer i sveti život; da i mi, kao što i oai, živimo za Krista i za Njegovu katolič­ku Crkvu; živimo za Euharistiju, za čistoću i ponizno>t, u ovo novopo­gansko doba, tako slično njihovim teškim vremenima! Pođimo, da se po­klonimo slavnim relikvijama Muke Gospodnje . svetom Križu i zemlji, što ih je iz Kalvarije dala prenijeti pobožna carica sv. Jelena.

Vršeći svoje dufnosti hodočasnika

pogledajmo u Lateranskoj bazilici stol, na kojem je Isus K-rist ustanovio sv. Euharistiju. Tu je i zastava admiral­skoga broda one osmanlijske morna­rice, koja je bila strah i trepet naših pomorskih gradova, a koju su pod Le­pantom pobijedili kršćani. U sv. Mariji Većoj na Eskvilinu ozgor jaslica be·

proti kipoborcima, i to prvi put proti grčkom caru na saboru u Niceji (g. 787.), a drugi put proti Lutera i Zwi a­gliju na saboru u Tridentu, dok danas Pio Xl. nastoji da sačuva sveta mje5ta od grozne i grube profanacije l z. mo· derne umjetnosti.

Redovnici, osobito Benediktinci, prepisivali su u srednjem vijeku u­mjetničk a djela poganslrih filozofa i povjesničara te ih sačuvali za potom­stvo. Šibenski ssmostan k:.ooventualaca i dubrovaćki franjevački samostan još dana5 č.tvaju mnoge vr ije Joe rukopise. Isto tako i franjevački samostan u Ra­bu. Naše svećenstvo, posvećujući

pravom Bo&u poganske hramove, spa· silo ih je od pro pasti. D J s ta je spo­menuti mauzolej cara Dioklecijana a Splitu i hram Jupitra, pretvoren u kr­stionicu.

Mons. Buliću, katol. svećenika, ide sva čast i zasluga, ako se danas pred našim očima opet pakuuja velebne

tlebemskib je grob našega domoroc• sv. Jeronima, a krov velebae bazilike je pozlaćen prvam zlatom. što ga je Kolumbo posl ao iz otkrivene Amerike .. U svijetloj bazilici sv. Pavla na ostif­stoj cesti, oboovljeaoj od Lava XII. iza požara, vidjet ćemo i mramorne blokove dragocjene malakite, što su ib darovali pravoslavni Rusi.

Kako će nas se jako dojmiti Ber­ninov kolonat i Michelangelova kupo­la. Prignimo koljeno, jer smo došli n• grob prvoga glavara Crkve. Na onoj okrugloj mramornoj ploči porfida, pri ulazu, o~ičavali sa da pokletoa i po­ljube raspelo velikaši svijeta, kraljevi_i carevi, kad Sll ulazili 11 builika. MD­lima i mi oa tom grobi!, da i daad­nji Hrvati budu vjerni sinovi svojih otacs, vjerni kao do sada Petrovom nasljedniku i katollčlcoj CrkvL Popni­mo se onda gore, u Vatikan, jer nem• ništa većega i dragocjenijega na svi­jetu oegoli viđJe :i i primiti blago >tov od sv. Oca, od vidljivoga gltvara Kri­stove Crkve, od Kralja, čija će dia•­stija jedina trajati do koJca svijeta.. Kako su ugodni i nezaboravni časovi, što ib preživimo u blizini Namjesnika Kristova ns zemlji l

U vječnom Rimu mi Hrvati it1la­mo svoju narodnu ispovijedaoaicu a. bazilici sv. Petra; imamo grobnici! kraliice Katarine bosansk~ a crkvi Sla Maria in Aracoeli; imama u ·crllv·

poganske i kršćans!e iskl)piae i umjet­nine stare rim>ke Salon~. Mi se divi­mo glasoviti:u crkvama, što su ib sve­ćenici i redovnici pođhtli, osobit<J u srednjem vijeku po Evropi. OBI sa bili i arbitek:ti i inž i:1iri tib gcadJjL Mi se divimo crkvi sv. Petra a Rimll sa njenom ogromnom kupolom, čija

je građ nja trajala 110 godina. Divhna se i pred gradnjom prvo3tolnice 11 Kot­nu, na kojaj se radilo do 600 godina. No mi se diviuo i dičimo, što su i ll

našem hrvatskom narodu katolički sve­ćenic i podigli s vjernim pukom aaj­sjajnije građevine, što opstoje u nabi c1om ovini, kao što su stalna crkva tt

Rabu sa svojim zvoailco!D iz Klll sto­ljeća, najljepšim na našem Pcimorj11. onda stolne crkve u Šibeaik11 iz po­lovice XV. stoljeća, ll Trogir11 iz Xlll stoljeća, na Korčuli iz XIII. stoljeća, kojoj ima slikarija znamenitih starib. majstora, u Kotoru iz XIII. stoljeća, a Zagrebu, u Đakovu, da spomenemo

sve· ll

'nl su ~ad Jji.

l Rilllll ~. čiji Oivilna a Kol·

gođiaa. sa i u 'ii Sfe" r li aal·

~ aaš~ k•• ll fUL ;to· fiDJorJIIt it p(t' jz x!IL

~~~ ljećSt 11

11eaeJIO.

Bl'oJ 8.

sv. Klementa tijelo sv. Ćirila, apostola vih nas Slavena. Kao što i svi veliki

katoUčkl narodi imamo i mi svoj narod­ni zavod i svoju cr,cvu· sv. Jeronima. Tu svi govore hrvatski i osjećamo, baš kao da smo u svojoj vla>titoj kući.

igdje tako kao u vječnom Rimu ne <1Sj~ćamo, da smo svi braća po Kristu, .sinovi istoga nebeskoga Oca, kojega <dnevno molimo • Oče naš•, i sinovi ~noga Njegovog Nallljesalkl\, koga -zovemo Papom, koji ima prave asje­taje ljubavi za svu djecu, pa 1 za nas Hrvate kroz sve vijekove.

Pođimo u katolički Rim, da naše ()Či vide ono, što smo iz povijesti do·

znali: .Prohujao je Neron, kato veli Sienkievicz u svom .Quo vadis, kao što probuji oluja, požar, rat ili kuga. Bazilika sv. -Petra vlada i danas još Rimom i svijetom s visina Vatika-na.•

Pođimo i mi, da se okoristimo o­vim izvanrednim jubilejom na uspo­menu muke i smrti l;usa Kdsta, koji je prolio svoju predragocjenu krv, da spasi svaku du~u, svaki narod, cijelo čovječan st vol

Pođimo što brojniji, jer je vječni i katolički Rim mila kuća Oca našega, čuvara onib nauka, koje jedine čine

svetima i velikima narode!

Kćerina molitva Aurora Franchi bila je u svoje vri­

jeme najpoznatija pjevačica, prava wiljenica kaz:!lišoe publike u New-

. Yorku. Svojom ljepoto n i umjetničkim talentom osvojila je cijeli velegrad. .Listovi su joj dnevno posvećivali duge tlanke, s gotovo nije bilo izloga bez njezine slike.

Ko je ona bila? Za nas je dosta 2nati, da je bila udata žena, koja je, ds može lakše u svijetu brilirati svojim glasom i glazbenim talentom, ostavila :Svoga muza i uzela si umjetničko ime .Aurora Franchi. Nako'J stanovitoga broja godina, koje je orovela u slavi l veselju, obori je tešu bolest u kre-

• samo neke najvažnije. U doba razvi· kane prosvjete naši su biskupi oni, koji uz najveće žrtve grade velebne građevine za svoje gim'lazije i bogo· slavlja. Tako preuzv. nadbiskup Bauer u Zagrebu, nadbiskup Stadler u Sara­jevu i Travniku, biskup Krapac u · Đa·

kovu, biskup Mileta u Šibeniku. Za liturgičao crkveno pjevanje moo­

go su učinili sv. Ambrozij, biskup milanski (t 397.), a osobito Papa Or­gur Veliki (t 604.). Pap"!, biskupi i sve­tenici svuda su, pa i '<od nas, sami njegovali crkvenu glazbu širili je u puku i podupirali glazbenike. Izumitelj glazbenih noLI je benediktinac Guido iz Arezza.

God. 1827. osniva se u Zagrebu • Glazbeni zavod", a [;Ukrovitelj mu je nadbiskup Vrbovac, dok je svećenik

dr Mojzes bio dugo godina ravnate­ljem škole muzikalnoga društva. Nema sjemeništa u našoj dugoj domovini, 11

kojemu ne biste našli pjevaćko i glaz.

vet. l kaošto se to obično događa,

od njenih brojnih prijatelja i štovalaca nitko je se u njenoj bolesti nije sje­ćao, niti za nju zanimao. Samo njena sluškinja i liječnik ostadoše j oj vjerni u njenoj zapuštenosti .

Po savjetu liječnikovu bi dozvana jedna Sestra Milosrdnica iz nekoga new-yorškog predgrađa, da njegu j e bolesnicu. No ova s početka kao da Sestru ni ne vidi, kao da joj se ne sviđa, što je tu. Ali jedne večeri,

dok je Sestra čitala ili molila iz knjige, bolesnica je upita: .Sestro, kako vam je ime?" - .Meni je ime Sestra Fran­ciska •, odgovori Se3tra. A kada je bo-

beno društvo, s u Z'lgrebu su ga kle­rici osnovali još gođ. 1840. Iaače još god. 1757. isusovac Mulih napisao je pjesmaricu s not~ma, s svećenik Šilo­bod napisao je god. 1760. knjigu za pouku u p j avanju. Svećenik Pintarić

(t 1867.) uglazbio je 500 crkvenih pjesama. Omiljele pjesme: .Gjje je stanak moj• i .Oj Hrvati" preveo je svećenik dr Mojzes.

Naše se hrvatsko svećen<;tvo s us­pjehom bavilo i ostalim znanostima kao: bogoslovljem, pravom, filozofijom, astronomijom, matematikom, fizikom, kemijom, prirod o pisom, te, kako već

rekab, i raznim umjetnostima, osobito slikarstvom i rezbarstvom. Onaj duh, koji je vodio Pape, da pomafu umjet­nike, kao Leonarda da Vinci, Raffaela, Michelangela, Correggia, Can ovu, vodio je i naše biskupe pri ukrašivanju cr­kava i oltara, pače su prvi slikari iza­šli iz samostana. Spomenut ću samo franjevački samostan u Hvaru (g. 1473.),

lesnica zaželjela, đa ćuje i njezino o­biteljsko ime, Sestra joj odvrati: • Moje obiteljsko ime vam ne mogu kazati, jer mi to zabranjuje moje redovničko

Pravilo". Na daljnje bolesničiao

pitanje o njezinim roditeljima Se­stra je odgovorila: .Moj je otac umro, a majke nikad ni poznala ni­jesam•. Nato bolesnica uzdahnu: .Bi­jedno dijete, tako mlada i lijepa, pak se živa zakopati među samostanske zidiner• - .Draga gospođo" - od­vrati Se3tra - .ja sam zadovoljn' i sretna. Vi, koja ste uživala svijet, znate najbolje sama, da su svjetska uživanja i radosti samo ispraznosti i budalašti­ne." Bolesnica se zamisli, a onda reče: .Imate pravo. Sad u bolesti uviđam

istinitost vaših riječi. Ja sam uživala svijet i njegove radosti, imala prijate­lja na pretek, a sada, kad sam obolila, svatko me je ostavio. Teško sam po­griješila, jer nijesam ostala vjerao uz svoga muža. Ah, kad bih mogla za­moliti svoga muža za oproštenje. Oa bi stalno oprostio svojoj Ani Berger i ja bih sretna l mirna mogla umrijeti. •

Kad je redovnica čula ime Ana Berger, problijedi i drhćućim glasom upita: .Je li se vaš muž zvao Mihovil von Stachelast. • - .Uprav tako. Ali ođakle vi znate to ime ?•, upita bo­lesnica. - • To je bio moj otac• -odgovori Sestra.

Dalje nije mogla govoriti. Vičući

koji se isttče svojim veli im bogatstvom slika raznih čuvenih slikara. Našu naj­veću .Galeriju slika" osnovao je bi­skup Strossmayer, koji je po svijetu skupljao slike za nju i još darovao veliku svotu od 112.000 forinti. Najra­šireuije slike, uzete iz: naše nacionalne povij esti, rad su našega vrij ed nog sli­kara franjevca Celestina Medović-a.

Nema samostana, nema crkve ni u najzabitnij~m selu, gdje nećeš naći uz obične i glasovite slike, što je najbo­ljim dokazom, kako je naše svećenstvo od vajkada ljubilo, širilo i pomagalo slikarstvo i kiparstvo. Spomenut ća

samo biskupa Bogdana Pulšića, koji je bio duša pri gradnji one biser­radoje, kao što je katedrala u Šibe­niku. Sama katedrala u Đakovu sadr­žava trideset i čet i ri slike, što su ib tako lijepo naslikali Aleksandar i Ludo­vik Seitz, najvrsniji religiozni slikari onoga vremena. Za te slike bisl(up Strossmayer platio je 84.000 forintL

(Nastavite se.)

8traaa 8.

.Majko• pade na koljena i obasu po­ljupcima bolesničinu ruku. A ova opet sa svom snagom, što joj je bolest dopnštfla, pritegnu svoje dijete na majčinsko srce. Dugo, dugo su ostale majka i kti zagrljene i oblivene suza· ma rađcsnicsma. U sobi je vlada'o sveti, h! jinstveni mir i tišina. Napokon progovori bolesnica: .Kćerce, zar ti ni­jesi znala, ko ~am ja, kad si k meni došla'?" - .Nijesam, majko". -.Zar ti otac nije nikad o meni govorio?" - .Znam samo to, da je svaki dan moho za svoju dragu Anu Berger i da su mu zadnje riječi, koje mi je pred sn rt rekao, bile: Moli za tvoju majku, da joj dragi Bog dade, dn umre sretnom kršćanskom smrti. Ovo je on svaki dan molio, a od onoga tasa i ja sam s dana na dan moJila za moju nepoznatu majku, da joj Bog dade sretan smrtni čas. •

.Malo zatim bolesnica se pomirila po sv. sakramentima sa svojim Bogom i nako n nekoliko sedmica skrušena i pokajaoa preminula na rukama svoje kćeri. j. G. C.

Za roditelje Neki roditelji tužili su se upravite­

lju neke gimnaz1je, da profesori ne razvijaju , koliko bi morali, dobre vrli· ne njihove djece. Upravitelj im je od­govorio;

.Koliko rroji profesori, toliko i ja svim silsma radimo za duševni i um­ni razvitak vaše djece. No djeca imadu brojnih neprijatel ja , a vi roditelji na­ma ne dolazite u parno~. kako biste morali.

Pitat ćete: Koji su to neprijatelji? Ka v a n e, u kojima oni potajno i

do kasnR igraju · Cigarete, koje već u ranim go·

-dinama počinju da puše. N o g o m e t, koji u njima razvija

divlje strasti i rastresa ih. K i n o, koji ih odalečuje od vršenja

dužnosti i kvari im maštu. N e k e r e v i j e, koje svojim slika·

ma kvare im osjećaj i poštenje. Običaj, da se cijeli dan i do ka·

~ma u mći klatar e po ulicam a. Žalosn a l akoća, kojom se trpi n e­

t u d or e:. đ o os t, i nikakvo p štovanje pr erna ženskima.

S e n ti m e o t a l n i flirt i još niže lj u b a k a o j e, kojima izgube volju za svaki rad.•

Ne bi bilo zlo, da se i naši šibenski roditelji malko zamisle u ove odgo­vore ovoga direktora gimnazije, jer su rod itelji prvi pozvani, da odgajaju svoju djecu.

Rijetka svečanost u Sukošanu Naš preuzv. biskup dr J. Mileta,

da oduševi narod zn ljepotu liturgije, kad pril ike dopu ste, drži svečane služ­be Božje po selima, pa i ređenje le­vita. Tako u nedJelju Muke 2. t. mj. preuzvi šeni je n Sukošanu kod ZE. dra zaredio za sveće oi.ke vlč. Šimu Tor­b ar i o a, domaćeg sina, i vlč. Ivana T ičića iz Paga.

Sli jedećega dana je vlč. Torbar i­o a uz neopisivo oduševljenje pobcž· noga naroda prikazao svoju pn u ne krvnu Žrtvu. Crkva je bila dupkom puna, jer je svatko, l staro i mlado, htio da prisustvuje toj rijetkoj i tako diri j ivoj vjersko j svečanosti. Bilo je prisutno 29 svećenika, a nekoliko hi­ljada vjernika primilo je sv. sakramente ispovijedi i pričesti. Na mladoj Misi prigodno slovo odrfao je sam preuzv. biskup, koji je ovom prilikom sveča­

no otvorio sv. Godinu. Bilo sve to Bogu na čast, a nama

na spas!

Za našu sirotinju MILODARI (Ill. islraz.) Danas na­

stavljamo s iskazom milodara, što smo ih dosad primili: Dulibić Ruža Din 150; Ćok Vaso Din 100; Žarković Ju. raj, Vlabov R. i . N. N. po Din 50 ; Chiabov Carlo i N. N. po Din 25; Ba­kašun Marija Din 20; Guloznić Antica Din 16 ; Pavletić Erna, Berović ud. Bo žica i Peršen Mirko po Din 15; Za­ni n ović Ante (prije Din 40), Radić

Jozica (prije Din 40), Zlokić Jakica, don Krsto Stošić (prije Din 45) i Gaz· zari Ljubica po Din 10; Dedak Jelka Din 7; Antunac Blaž Din 6. Da po­časti uspom enu pk. Ane Paluello: Don Ante Radić Din 10. Da počasti uspome­nu pk. jose Baranovlća: Don Ante Radić Din l O Da potaste uspomenu p k. Nikole Meznarlća: Grgo Radić Din

20 i don Ante Radić Din 10. Da po­časti uspomenu pk. Irana Malenice:­Don Ante Radić Din l O. Ds p'očasti uspomenu pk. Ane B(lgdon: Ungaro Josip Din 10. Da po časti uspomenu pk. 1 ene Paić: Grgo Radić Din 10. Da p( časti uspomenu pk Srećka Bo­gića: Grgo Rad'ć Din 10. Da počaste uspomFnu pk Borislava Bodul· Don Ante Radić i Grgo Ra đić po Din l(),

Da po~aste t sromenu pic. vii!.. a Ro­gića: Cioovo:ci sudske pisarne: Orizeljp Ugrics, Puhanć Vrč i ć, Zanetić , L a lić,

Zeb et ner, Ric ci, Barancv i ć, Ra~man,

Mei h1f n, Bfl~muić, Jov i ć , Mil 1 čić, Da­mjan o v i ć, Ferf:ti ć i Avel!i01 Din 170., Skupa Din 874 + Din 4.165 cd pro· šloga iskaza = D'n 5 039. - Svima ovim arm, atel jima u i1r e nil e siroti­nje_ najsrdt~niJe za h\ aljujemo Bog im ob lll!to plat10l Cgleda li Sl" u l"'jih 1

dru~ l NA$A KAl\CELARIJA na lazi se u

Ks t. Domu. Otvorena je sva .. oga dr. na od 10-1~ sati ujutr ' i od 6-T sati uveče. Tu se mogu pr ed ti svi milodari u ncvcu, c djeći i brani. Njoj, neka se prijavl Juju i siromasi. Nov~ani milođari mogu se pre~ati i u Trafici Kar . tas (kraj dućana g. Grge Radića).

ODBOR .KATOLIČKE KARlTA •

Imendan pap'nskoga Nuncija Preuzv. nadbis !!up Msgr Pellegri­

n e t t i Hemenegilđ, papinski Nuncij u Beogradu, 13. t. m j. slavio Je svoj imendan. Zastupniku sv. Oca u Jugo­slaviji i naš .Katolik" ovom prilikom izrazuje svoje najljepše čestitke ur želju, da mu njegov nebeski pokrovi­telj isprosi od Svevišnjega obila te mi . losti u njegovoj teškoj i odgovorno[ službi za dobrobit duša.

Mlada Misa u Pagu Pažanin vlč. Ivo T iči ć će na Us·

krs u svow rodnom Pagu prikazati ll

u hramu Uzvišenja Bl. Dj. Marije svoju prvu neokaljanu Žrtvu.

Ćestitamo. Bilo na spas duša, koje brojne čekaju, tko će im lomiti krub istine i ži .. ·otal

PRVA DALMATINSKA TVORNICA CRKVENlH VOSTANIH SVUEĆA NA PARU

LJUBO MANOJLOVIĆ - ŠIBENIK l:rradalem crkvene voltaue svijeće svake veličine.

Sp cijalna izradba svijeća sa nakitima iz najbolje vrsti .pdarfna•.

-po­

~lee:

časti

guo 1eou

10. Bo.

Bre>J 8 .

t Biskup dr A. Karlin Mariborska biskupija 10 t. mj. o­

prostila se od velikoga slovenskoga sina, a svoga Pastira, velebnim sprovo­dom. Pontifikalnu sv. Misu je služio preuzv. apostol5ki nu cij Pelegrinetti uz nliku asistenciju. Pogrebno slovo 'tldržao je ljubljanski knez biskup dr Rožman, dok su odrješ !nje podijelili zagrebački nadbisKup <lr Bauer, gra­dački biskuo dr Pawlikovsky, J:: rčki dr Srebrnić i ljubljanski dr Rožman. U sprovodu su bile zastupane sve vlasti, a medu o tatima sudJe ovala je preko 200 svećenilta.

Veliki i zaslužni Pa5tiru, p. Pu m.l

Raemackerova slika Raemacker, slavni slikar holandijski,

11aslikao je veoma krasnu i punu zna­tenja sliku: Gospodin Isus Kfist bo­sonog, zaodjenut u veoma grubo odi­jelo, stoji pred vratima palače, u kojoj se savjetuju diplomati raznih država .o svjetskom miru. G. Isus Krist moli paradno obučenoga vratara: .Ne bih Ji i ja mogao da uđem u palaču, da barem slušam?• No vratar ga ne htje­.de pustiti. Gospodin Isus Krist dobro znade, d! ne bi bilo ugodno diplo­.matima, kad bi On rekao: .Ljubite svoje neprijatelje i dobr J činite onima, koji vas mrze". Radi toga i badava moli, da Ga puste u palaču za konfe­!encije o miru. No nij'.!dna konferen-4:ija ne će donijeti m!ra, na kojoj ne bude sudjelovao Isus Kri5t, Učitelj

jstine.

Caritasverband Nijemci su na glasu po svemu svi'­

jetu radi svoga organizatornoga duha. Oni imadu mnogo katoličkih društava i jaku štampu. Velebua je i njihova katolička karitativna orp-'!nizacija, udru · žena u posebnom Savezu. Ovaj kato­lički Karitativni Savez ima 28 diece­:zanskih organizacija SJ 6.500 mjesnih grupa i 600 hiljada članova; 85 struč­nih Saveza sa 5.400 filijalki, 172 kon· gregacije i 42 svjetov r a društva sa 60 hiljada ča;;n i h sestara, 3000 braće i 430 laika. Zatim 2.091 bolnicu sa 250.000 kreveta i 43.000 poslužnika za bolesnike; 1.200 kuća za mladež sa 81.000 kreveta i 16.000 poslužnika, pa još drugih 4.000 ambulanta, pre-

nočišta, skloništa i t. d. sa 7.500 kre­Vita i 10.000 poslužnika.

Zaista nešto nečuvena! Ovaj kato· lički Karitativni Savez stoji na čelu so· cijalne skrbi savremene Njemačke. Glavni organizator ovoga karitativn og pokreta je glasoviti širitel) svjetovnog apostolata među katoličkim Nijemcima

dr Werthmann. Mons. Becker pak u· pravlja sa divnim katoličkim institutom u Wilrzburgu, kojemu je svrha, da spremi liječnike misionare, dok vlč.

Deuster apostolskim žarom vodi orga­nizacije za otkup djece. Od katoličkih Nijemaca mi Hr'lati imamp mnogo to­ga da naačimo.

• Iz at og en SRETAN USKRS svim svojim su­

radnicima, pretplatnicima i prija­teljima feti - U r e d n i § t v o i U p r a v a "K a t o l i k a•.

USKRS U KATEDRALI SV. JA· KOVA NJ Uskrs u 10·30 s. ujutro biće potifikaloa sv. Misa preuzv. bi­skupa. Preko sv. Mise preuzv. biskup drži homiliju, a aakon nje će podije­liti Papinski blagoslov s potpunim o­pros.tom za sve one koji sa se pričestili. Popodae u 6 s. je svečani blagoslov sa Presvetim, koji obavlja preuzv. bi· skup. - Na uskrsni ponedjeljak u 10·30 s. ujutro biće pjevana sv. Misa uz pontifil!alnu asistenciju. U 11·15 s. biće zadnja oprosna propo­vijed korizmenoga propovjednika mp. o. Frane M i o l i n a.

PROCESIJA VELIKOG .~ PETKA. Iza ganutljivih obreda u stolnoj crkvi uput la se teoforična procesija kroz po­bočna vrata i prošla ulicom Kralja Tomislava, Poljanom i obalom te se vratila na velika vrata u 10.30 sati. Tiha i lijepa proljetos večer, gusti špa· lie naroda sa svijećama u rukama, ra­svijetljeni prozori učinili su, da se pra­cesija razvila u mirnu i dostojanstvenu manifestaciju živomu Bogu, koji je pro­šao ulicama našim, da donese svima blagoslov. Sudjelovale su broj ne bra­tovštiae sa svojim barjacima i tradicio­nalnim pjevanjem te vojnici ratne mo­rnarice, Križari i Križac ice, • Šibenska Glazba. i .Cecilijanski Zbor•, koji je ove godine po prvi put uz pratnju glaz · be pjevao • Puče moj•. Svetotajstvo je nosio preuzv. biskup uz asistenciju cijeloga sveCenstva i sjemeništaraca.

VELIKE SEDMICE U KATEDRALI SV. JAKOVA pjevao je .Cecilijanski Zbor• i zbor sjemeništa, s kojima je dirigovao kapelnik M. Sentinella. Na e v j e t n i e u pri procesiji zbor sjeme­ništa je pjevao dvoglasno • Slava Ti, Kriste•, odgovore .Muke• četvero-

glasno (mješoviti zbor) od M. Etta, dijelove Mise iz Mise in Quadragesi­ma. Pri "Jutrnji tmina• zbor sjemeni­šta svake večeri je pjevao troglasna responsorija od Perosi-a, a neke od Sentinelle. - Na Veliki četvrtak

• Kyrie• i • Gloria • od Archambeau, zatim .Christus factus est• A. Witta četveroglasno, a preko Offertoriuma dječji zbor je pjevao .Ave Jesu•. druge dijelove Mise u koralu. - Na Veliki petak zbor sjemeništa Je a koralu odgovarao preko .Muke• te izveo četvoroglasno .Dođite, da Mu se poklonimo•, .Puče moj• od Alesani-a i .Barjaci kreću kraljevi• od Kocba četveroglasao. - Pri .Jutrnji tmina• sve tri večeri .Cecilijanski Zbor• je izveo • Krist postade poslušan • od Ane­rio i .Smiluj mi se Bože• od M. Ca­simiri op. 38., sve četveroglasno. -Pjevanje, koje je bilo lijepo izvedeno te se svima mnogo svidjelo, na osobiti način uveličalo je ove godine svete obrede. - N a U s lu s preko pontifi­kata pjevaće .Cecilijaoski Zbor• Misu • Stella maris• od Griesbachera, zatim .Kraljice neba, raduj se• četveroglasno i • Resurrexit • od Ferro.

SV. KRIZMA. Saopćuie se vjerni­cima, da će se ove godine dijeliti sv. krizma školskoj omladini ne za Du­bave, kao prošlih godina, već 14.., maja, četvrte nedjelje po U3krsu, 11

katedrali sv. Jakova iza sveCane sv. Mise.

STARA I VEĆ NA GLASU TVRT­KA VLADE KULIĆA U ŠIBENIKU oglasila je u našem današnjem broju svoju voštaroicu. Na taj oglas upozo­rujemo osobito sve mp. Župne Urede l Crkovioarstva.

PUČKA TISKARA (BRA.ĆE MATAČIĆ POK. PETRA)

Š l 1!_.!:_ N l l{ PRIMA IZRADBU SVAKOVRSNIH

TISKANICA UZ UMJERENU CIJENU •

POBOŽNOST TRINAEST UTORA· KA u pi pra\ u na blagdan sv. Ante PadovaPskog dr~i se u crkvi franje· vaca konventualaca od 14. ožujka. Svakog ut01ka preko 400 Antunovib §tovslecs.~ pristupa na sv. sakramente pozdravljajuti svog, Odvjetnika omi­ljenom pjEsmom: .Ak' od Ante tra~iš

l!uda•. Navečer pak nastavlja se ista

pobožne st pose bo im razmatranjem pred izle ~enim Svetotajstvom u punoj crkvi, i nakon blagoslova ss Presve­tim zalil ju ćuje se pobožnost Antuno­

voD.l pu čkom pjesmom: • O sveče ve­liki, ču des" tvorče•.

DAROVI .UBOŠKOM DOMU•: Da polo ti uspomenu pk. Mate Frle­

ta: Ant t Mitrović i sin. Dio . 30. Da počaste uspomenu pk. Nikole Mezna­rića: Bruno Merlak Din 40, Niko Keč­kemet Dio 30, dr Julije Gazzari Din 25; Mt rko Jakovljević i Vjekoslav Battige lli po Din 20; Nikola SkaliC Dio 10. Ds pcčaste uspomenu pk. Tome Kuljiš: Obitelj Josipa Tarle Din 30 te C:r Kažimir Pa5ini i Ivan Mt­roević po Din. 20. Da počaste uspo menu pk. ivana Malenica: Ivan FuJ· gosi i Stjepan Karković po Din 50; Obitelj pk. Ivana Merlak i Mate Ka­talinić po Din 30; Obitell Vinka Ma-

• .SRETAN USKRS" svim svojim djtoje­

nlm mušterfj em želi

Domača tvornica dpela

ŠIBENJK Kralja Tomislava

SPLIT Marulićeva 7.

tačita, Marija Klarić, Obitelj Vjekoslava Batligelli i Dragutin Gabor (Split), po Din 20. Da počsste uspomenu pk. Ane Bogdan: Ana Šare Dio 100, Ms­rija i Ivo Tarle Dio 50, Grsdtvoo po­duzete Olivari i Bsttigelli Din 30, O­bitelj Battigelli Din 20 i Jure Silov Din l O. Da počasti uspomenu pk. Pa~ke iliadlca: Brijački pomoćnici Din 50. Da počaste uspomenu pk. Dušana Stozića: Obitelj pk. Ivana Merlaka Din 30, Obitelj Ante Alujevića Dio 20 te Luka Šarić i Vinko Šupuk po Din 10. Da počasti uspcmeou pk. josipa vidan: Josip Tarle Din 50. -Uprava

harao zahvaljuje.

J]rolzvađa

jeđlno

SIBENIK l

no treba NAOČALA neka se obrati optičaru

Vinku Vulita - Šibenik Ulic:a Kralja Tomislava

(DROOERIJA)

............................................

,_

Svoj k svome ! Svoj k svome l Odlikovana tvornica voštaDlh svijeta na paru

UTEMElJENA 1904.

VLADIMIR KULIĆ - ŠIBENIK P. N. Gg. župnicima, Ugl. Crkovinar~>tvima l Bratovštinama daje

na znanje, da je obnovio i preuredio svoju tvornicu i da izrađuje sve vrsti crkvenih svijeća najbolje kvalitete, koje 8e niti krive olti Ira­plju, uz vrlo povoljne cijene. Ima na prodaju tamjana, mira i žitaka.

Kupuje pravi pčelinji vosak, prima u zamjenu ulomke i okapine, uz povoljne cijene.

Preporuča se svim svojim starim mušterijama, puja teljlma i znan­cima za cij. narudžbe.

VLADIMIR KULIĆ - SIBENIK ulica Kralja Tomislava

PRODAJA ODLIČNIH DEZERTNII-l VINA I VERMUT A

BRAĆA lJAČIĆ - ŠIBENIK (na

cesti od banovinske bolnice prema sv~ Križu) proizvode iz vlastitih vinograda­i prodaju u svim količinama odlična stolna vina: poznatu šibensku mara­štiou, prašek i pečeno vino (sve uz cijenu od 16 Din po litri, a u origi­nalnim bocan a od 7 del po 18 Din)~

Proizvode također i prvoklasni, origi­nalni vermut, odlikovao zlatnom di· plamom na zagrebačkom sajmu vinz.· 1931. i 1932.godine. Svessstavine ver­muta označene su najboljom ocjenom Cijene bez konkurencije: litra verrnuta 14 Din, a u origioa nim flašama od T del 16 Din. Na1 udžbe se orima i u iz svih krajeva države. Otprema brza i

tačna.

.M~te Prgin - Šibenik

o ruke tvori nama, veli1r i izbor u­mjet nt g cvijeća za vj enčaniP ,

vijeraca i korrer:a. Cijene umje rene - Cestita svojim

mušterijama SRETAN USKS!

SvoJe bogato sortirano skladište POKUĆSTVA

Dreporuča

ST J EP AN KARKOVIĆ ŠIBENIK

l Čestita svojim mušterijama

SRETAN USKRSI

~-------Ž mikić Radoslav

TRGOVINA MANIFAKTURE

UZ SOLIDNE CIJENE

ŠIBENIK

~-------![g PRVORAZREDNO VELIKO TVOR­

NIĆKO SKLADIŠTE POKUĆSTVA koje izrađeno u raznom modernom stilu iz raznog finog drva, kao i gvot­đa, metala i t. d. nabavlja po nacrti­ma i prama želji tačno i brzo FRANB KARADJOLE, trgovac Šibenik, Wll­sonov trg, kod stolne erA ve sv. jakova.