sa IZ

Dvije vjere l kamen, i drvo, i svaka tvar

gko je bez podrške pada na ze-­mlju. Sila teže tijelo privlači k sebi; svako, tijelo bez iznimke!

Tako je u vidljivom opiplji­o~om maferijalnĐm svijeta nu nije :lrukčije ni u duhovnome. - Pa Icao ~ to čovječje tijelo mora naći

:Jporišfe. na koje se oslanja, tako ;e i na · duh potreban o lonca da rte smalakše u životnoj borbi i da se ne nađe u provalili, u kojoj bi ga p:-,..fdrle podzemna fama i of­ro,vne zvijeri.

Prilike koje nas okružuju i zrak koji udišemo, bjelodano nam govore da se duh mnogih stropo­štao u provaliju i da ga izjeda ta­ma, vlaga i kojekakvi otrovni so­kovi. To nam posvjedočuje me­đusobna i međudruštvena mržnja, koja nalaz; oduška u prevarama, krađama, ubojstvima, pa i u sve­općem bratskom klanju kao što je ono koje se baš danas zbiva na ratnim poljanama izmrcvarene panjolske.

Pa ako se čovječji duh , najple­menitiji dio čovjeka, strovalio u duboki i tamni ponor, znak je da je neko ispod njega izmaknuo u­porište, oslonac, na kojem je prije čvrsto stajao.

l to čvrsto uporište, taj gra­nitni oslonac čovječjeg duha jest jedino, v jeta, živa i djelotvorna vjera u Boga, vrhovnog Gospodara neba i zemlje, živih i neživih bića.

To jest i ostaće istina pa ma­kar je niko ne priznao!

Cov jek je prekinuo divnu ve­zu, koja ga je spaja/a s nedogled­nim visinama i pro_stranim nebom, i zato se nužno morao strmoglaviti 'la ovu malenu, prašnu i prljavu ze­mlju. - 4/i se ne može frajno o­stati ni na površini zemlje! Zemlja se pod njim rastvara i guta ga kao što mo_rski pas ili kit gula nedužne ribice. I onda nastane međusobna živbfinjska borba do fsfrebljen}a! Cov}ek mrzi, napada robi ' i ubija čovjeka! Co v jek čovjeka, brat brata!

Zaludu nam sva znanost, svi lijekovi, injekcije i umjetno de­bljanje! Zaludu sve vlade, svi drtzšiverli sistemi i zakoni(

ledina znanost, jedini spaso­nosnf lijek i čvrsti zakon jest: P o­novno uspostaviti vezu i z m e đ u B. o g a i č o. v j e k a l Jer to je nerazrušivo upori§te, ·na kojem se ·rov ječji f.uh · može s( o­bodno razvijati i oplf!inenjivaft.

III.

ib(nik. 25. tra\'T1ja 1937.

17. RUKOPISI SE NE VRAćAIU - ADRESA

UREDNISTVA l UPRAVE: ~:tBE IK pp. 17.

v

Ziv na hriž razapet! Uon ki li t , Le ouvellistt' ' do­

no i l i jedeću grozn u \'i j t il 'p3.­njoLke L e r ide:

,, narhi-ti pr iredili u bu · u ma­nife ·taci. u grado n v ukući jednoga mladića od ko)h L. godi na. Pri·pjev' i tako na gla\ ni trg upr il ičili u neke \'L t i ud porugi j i\ o opona5aj ući o u­du Poncija Pi la ta protiv Boian k~g O tkupitelja. Po'to •u ml dića i ćuyka­·li i h asno izudarali, podi li u ga na jedan tol te u ga apita. li, t ko je n .

Mladić je \e ikom odvažno' ' u od­go\'Orio, da je jemeni;ltarac iz Bar­ba t ra .

Ru lja je tada. tražila n ·egovu mrt, a komesar lbersk g na rhi-tičkog aveza, po to je oprao r uke,

o udio ga je na mrt na križu. l zbi­lja ma lo kasni je mladi jemeni' ta. rac bto je čavl ima pribit na jedno drvo u obliku kri ža. n je izdahn uo ri ­ječ ima : , .I use, za Tvoj u l jubav i za pa Sl)an jol ke! ''

Bije_na ru lja zavr ' ila je ovo gro­zno zlodjelo kam novanjem mrtvoga trupla mučeni kO\ a ."

Vatikan ld "L' Osservatore Roma­no ' ovim po\-udom dobro opaža:

" Rulja ovog a na r h dičkog vijeća nije pazila na to, da o i tragična pa­rodiJa muke i mrt i I u ove muče-

ni h·om jedn oga njegovog mladog le­\ ite za.-..lui ila, da e i za krvn iJ..;~ i za irb u pon':>\ 1 . ve ono, ~to je u oo:ima ČO\'ječan tva značila božan ka žrtva OolgotL: ramotu Pilata, prokl t t\. o onih, koji ~u ga razapeli, pro la\ u Ra-.p loga, \ Ječnu pobjedu

Progoni telj i u panjol koj nijesu mogli i pi ti, i to krvlju jednoga ne­du.lni ka, sla\1li, u tranicu ta Cr kvu , priznavaj ući i potvnlujući, da je ona \a i uvije k, u životu i mrti, tako

\jema Jjedbenica H>ga božan kog tanovitelja , da ju može samo

gledati kao najautentični j u jegovu , li ku.

Do· tojna dakle, beimimn , i p:>-lije d\'ade et vi jeko\a, da e na n jo j

obi tine kol iko p r o ha tol iko obe­ćan ja Kri tO\·a: progon jena kao o jL On :... o pr gonjen konačno će la­\'iti la\ Ije pro ti\ ta t ih vrata pakle­nih, kao :tto je i On konačno la\· io ta kvo la\·lj .

Ime onoga, koji je vakvim -,·o­jim mučeni \'Om pot jet io nao u ut je-nu talno t pan jolske katoli k--, kao ' to

i on e, koj i u mučen i po čitavom vi­jetu, t one, ko j i trpe rad i muka \o­je braće po vjer i, bla.go lovom će se pominjati, dokgod će čovječan tvo o­jećati potrebu da čita ~ ·andel j , eda

ne bi očaja lo."

Iko ie mamio i sa~upUuo naše lju~e za ~oonjols~u1 Iz dnem ih nov in ki h \i je ti doz­

najemo, da se na komuni tičko-anarh i-tičkoj trani u Spa.n jol koj b rl i pri­

l i čan broj na' ih ljud i. t im u vezi vrlo je zanimiv članak, vto u ga do­nijele ,,J u go lovcnske pari l<e no11in ' .

One naime tvrde, da u loven ke , hrva tske i srp ke radnike, koj i se vo­jim radom prehranj u ju u F rancu koj, sakupl jali i ma mili na i mark i t ični i komuni tički študen t i, koj i tud ira ju u Pa rizu l drugdj e po rancu koj . Po­sebn o značaj no je, 'to izr i č ito ut\T­d uju ,,Jugo lovenske pari 1U! novine'', da u svi ti Student i d r ž a v n i t i -p n eli ti .

A veza između Stvoritelja i razumnih stvorova izražena je je­dnostavnom riječju: v j er a.

Prvo je, dakle, i najglavnije: V jera u Boga! - I tek onda kad se fa probudi i oživi mo~i ćemo govoriti i o v jeri u čovjeka, koja je uvelike važna, a današnjem po-koljenju krvavo potrebna. _

U padamo u na} crniji očaj i to­nemo pod površinom razbješnjelog mora, jer ne v jeru}emo više d a bi se što moglo popraviti: da bi se više ikada nebo socijalne pravde mog/o razvedriti , a mOrf?

1 društve­

nih i medunarodni~ prilik'{l stišati i ubonacati. A to opet zato jer izgubismo v jeru u čovjeka, u do­b Mu nJegovos liuha i plemenito t

h... v J j l lJ , • } z aca a.

Takav ipendi ta. je bio n. pr. neki uka in Radunović iz Berana. To­ga u, rad i komuni tičke pr~pagande. već jedam put b il i pr otjeral i iz Fran­cu. ke, pak mu e o pet JX>Srećilo ne sa­mo povrat iti u Francu ku, nego i db­biti Š1ipendi ju. I to ta ko kupljal i dobrovo ljce za Spanjol ku i sami ta­mo po li komuni t i Ljubom ir Il ić i Bran ko Radojević.

Kako mo doznali , među većinom naših študenata, dobrim di jelom ba· d ržavni h ti pendi ta, pra o j leglo komun izma. Pra\·edno bi b ilo, kad bi d ržava, koja unu tar \' ji h gran ica po­bija kom unizam, i na te prilike ma lo bo lje pripazila.

Krist nam je o tavio zapovi­jed: LJubite se medu sobom kao braća; još vi · e: ljubite jedan dru­goga kao što sam ja vas ljubio i kao, što ljubite same sebe! - A , medutim, i Plfnjava e riječ:

ovjek je čovjeku vuk! l dok je tako, možemo li od

svih zahffjevati, da nikada ne gu­be v jeru u ćov jeka, u njego o po­boljšanje i preporo.d?! - U ovim žalo nim vremenima mora e biti jak , jači od neosvojiv/h sredovje­čnih utvrda, jači od panjol kog Alcazara, pa da e sačuva u du i v jera u čovjeka i u sv jctliju buduć­

nost. Ima l dana jakih du ~a , ideali ­

fa, koji bi se mogli boriti tisuća­

ma koji ne gube ravnotežu , makar

19. t. mj. o fYJnoći u Spanjol -koj tupio je konačno na -nagu po­

mor ki nad~r. ko i je j')S pro"loga mjeseca b1o zak l jučL-n u london kom neutralite'nom odboru kao rezul ta kompromisa izmedu pet vele\'la ti I kopneni nadzor nad biv im ~panjol -kim granicama, nad onom prema

hancu koj i onom pr~:rna Portugalu . . tupa također na nagu, ali jo' ne u cij lo ti, j r 'i nadz:>rni organi jo nijesu tigli na o je mje to.

ad~r nad fran cu ko-vpanjol­kom g_ramcom sa ta.vljen je od među­n~~dmh organa, većinom pri padni ka bl\· I ~ neutraln ih držaYa, a onaj na pa~jol ko-portuga l ko j \Tše samo En­

glCZ'l. Pomor lci nadzor razd ijel jen je na zone, tako da obalu od F rancu ke do Portugala nadziru Francuzi i -gl~, _o~alu španjol kog- Maroka Fran­~ZI! ]um u spanjols l.:u obalu Englezi, a 1 .l?cno ~d _Mala~e . 1ijemci i po' iše nJ I_h Tah jam , uz Iznimk-u obih balear-

klh oto ka, koje drži Franoo, a k'oj i dolaze ~d ~dzor rancu ke. ovjet­. ka Ru Ja 1 Portugal odrekl i u e IZ\-r' ivanja kon tr ole.

. . Kon trolora za p::>mor ki nadzor bice u -\·e -so, a za kopnen i po 130 na fran cu_ ko<panjolskoj granict i por­tugal ko- panjol koj te 5 kod O ibralta.­ra. Pr~dviđ~ _se, da će uk-upni tro 'kovi zasad Izno It i OO t i uća lira terlina.

1adzor e ne odno i na zrak tako ?~ će ~r~~ i aer?f?lani jo_ U\'i jek mo­CI do laziti jed noJ 1 drugoJ tran i.

0\·o <.~panje na nagu nadw r­n?g u t~'.a Ipak pret radja zna tan u -pjeh poli ti ke n euplitanja \•an j kih ila u 'panjol ki građan ki ra t.

Katoličke pobjede

I . TOLI CKO E CILISTE

. " Pon~: tal ijan kih katolika- naj­\ece kato lt cko ku lturno poduzeće" -tako je v. O tac l . veljače ove goaine naZ\·ao milan ko veu či li e pre v. r ca. I doi ta. je ono na tak,-oj \'i Ini, da će zn jo' malo vremena -na njih padale pećinske klisure. -

u zaludu će nam oni trubiti na srebrnu trublju zanosa i vjere: o­vječe podigni glavu i gledaj kako vi oko orao kruži - ako se čovjek ne po,vrpfi k svome I zvoru. ako e vjera u čovjeka ne poveže i ne po­zlati s v }erom u Boga.

Hoćemo li · to pa iti želimo U koraknuti i za korak naprijed mo­r amo u ebi obnoviti v jeru u čo­

vjeka, u pravdu, u budućno t . A to je ozbiljnom i trijeznom čovje­ku nemoguće , dok Bog. u živ otu većine ljudi, ne po tane početak

i svrha. Bez v jere u Boga, nema ni v je­

re u čovjeka, a bez v jere u čoy j eka ostaje amo pu fo ·, magla i očajna neizvje no t . lg.

·-

l

St 2 • K A T O L l K • • r. · ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------nadvi ili državna \'e u č i li'· ta u Ital ij i. Njegova knjižnica ima 300 hiljada knjiga a prima 2 hiljade ča opi.a, te e moie mjeriti s najveć im vjetskim

knjižnicama. Bogata knjiž~ica za. o­cijalne i državne znano t1 dolazi na četvrto mjesto među takvim knjižnica­ma. God. 1923. je veučili te počelo raditi pod vod. tvom o. Gemell~--a i i­malo je 200 lu ' ča . Danas broj njegovih l ušača popeo na 2 ' 32. Iz reaova lušača, koji u po t igl i aka­dem. k ea ti, illla: 22 profe ra dr­žavnih veučiliMa , 21 mini ta,ra i viv ih dr/avnih činovni ka , 4 O gimnazij kih profe ra, a 3 ih je tupilo u veće­ni čki talež il i u koji red . 1 o glavno znač nje toga veučilišta nije u Um brojevima, neg<l u tom da iz njega izlazi katoličk i uZJg jena intel igencija, koja u na rodni duh na toji ulit i ka­toli čko o jećan j e .

TIH PR CE ljA

U liolandij i u javne proce ije zabranj ene . Vrše e bez svećeni ka, bez zastava, bez vijeća i bez gla nih m<l­litava. Tako u u noći od 7. na . <l­žujka hola ndij ki kato lici u Am ter­damu obavili vo ju tradicionalnu noć­nu proce iju. Pri u tv<lvalo je pr ko 1 O hiljada ljudi. I ako je sve bilo tiho tih t<l tisuća muževa je učinilo

i la~ uti. ak. Mje to glasne m<llitve, o­ni u tiho m<ll ili na istu nakru1u: da St<l prije ne tane sasvim komuniztma i novopogan tva u njihbvoj domov i~i. Ujutro u pri tupili stolu Gospbdnje­mu . ..

KATOLICKO SVEUCILISTE RE­DISTE ZADRU 2 OGA GIB. NJA

t. Franci Xavier niver ity u Antigoni h u i t<lčnoj Kanadi djel u je s velikim uspjeh<lm za namdno go­podar tv<l. Ta je visoka kola p<>čela

time, da je iroma5ne ribare i male eljake po okolišnim elima _pou čava la

u katoličkom socijalnom nauku. Iza 192 . god. 10 hiljada rib'a.r~, radni.ka i eljaka je pri u tvovalo tlm tečaJe­vima. A ujedn<l s [>o ukom su kafolički akademičari organizrirali i g<lsp<ldarsk'u samopomoć. U tanovil i su 23 ribar­skih, 16 potr.o v n ih i 18 kreditnih za­druga. Na osnovu t<lg iskustva se pro­?lle godine na t<lm sveučilištu vrvio pr~ vi međunarodni katolički viwk<lškolskl teč2.j za pučku izobrazbu i zadružnu samopomoć. Tom tečaju u _pri?ustvo­vali svećenici, gos[JIOdarstventJ.c'i 1 prva~ ci za pučku izobrazbu iz Engleske 1 USA. Kanad ki ministar za socijalno blago tanje djelo te univerze stavio je za primjer drugima.

20SISTI U K NADI

2o · i ti (Jeune se etudiante .catho­lique - katolička đačka omladwa) . ~ Kanadi ilno e ire, jer su prebr·odll! najveće teškoće. Razni mjesni od jeci dj eluju na i ti način, primaju i te upute i uvijek u u veZJi s vodstvom.

a 30 kanadskih 'gimnazija su odsje-

..., Zena u komunizmu

Ruševine, koje je nagomilao u Ru-iji komunizam, dotično !)olj?fevizam,

na pro to su strašne . I pak izmedu svih tih ruševine ol:Yitelji, te pTVe tanice ljud koga društva, pobuđuju grozu i užas.

J ovdje u e l:Yo lj ševici poka'lali vjernim izvr iocima nauka Ka rla Mar­xa, koji je u vom g lawvitom progl~su 1 48. progla io potrebu, da e ukme obitelj, koju je, po njemu, tv'orila buržoazija (građan ki s1ojevi) i :Crkva.

Otac komunizma i njegovi sljed­benici zamisljaju život sasvim materi­jalistički, tako da svako pitanje svode samo na gosp<ldarsko polje, a da ga ne obtasjava ni tračak kakve id'ealno­sti. Ne shvaćaju dakle ni ljepotu i !poe­ziju obitelj i, to je t spoj dvaju srda­ca1 koja biju jedno za drugo, tal(o se lijepo slažu, vole i. žrtvu ju koji put čak db heroizma. Tako u r u s k i lro­

"muni ti sve pokušaJIJi i učinili, da uni­Me obitelj. I u ovom njihovom bi­jesnom ru ilačkom raau najo jetljivi­je je stradala žena.

Zenu, koju je kršćanstvo uzvi ilo na ča t kraljice doma, boljšlevimm je vrgao s tog prijestolja i smatra je

samo oruđem spekulacije ('2lloporabe)l i još gore. Komuni!mm gleda u ženi jedno sredstvo više, da poveća narodl llU pr<ld,'ukciju (proi~Z:Vod.!nju) .

ci dobTo orgamZJrani . Mje ečno g la., ilo "J. E. C." izlazi u 9500 prim je­

raka sa 32 tranice. Jo imaju i dru­g ih li tova: " vajači", "Osvajači puč­kih škola" i o tale.

Uvidj li su da mladež u sred'njim školama mora biti moralno zdrava . Za­to se tako zauziml ju.

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

\ev.jelja. 25. IV.: Sv. Marl1o, evande­li t. Pollekao je iz Ci rene u Africi. Na kršćansku vj~er u obrat io ga je sv. Petar a­po tol. Ubemel jio je kršćansku općinu u Akvi!Jeji. Propovijev.ao je evanđelje u Egi­ptu, AIJeksandriji i Rimu. !(ad se iz Rima povratio u l~eksandr~u i tu brao najveće uspj~he vog apo tolskog rada. razjareni pogan i S\1Czaše ga za vrat ti baci-še u tamni­cu. v. Marko napisao j1e jedno od četi~ riju na ih :evanđel j a. G. 828. tijelo sv. Mar­ka bilo j·e prene eno u Veneciju.

Pon~eojcljak. 26. IV.: Gospa dobrog Ol' jefa. - Sv. Ivan Baska. l ivio je u pro­

šlom vijr.!kU. Ov. pobožnog pastirčeta po­stao jre jedan od najglasovitijih apiD tola i oG.goj it,elja mlaaeži. Osnovao je kongregaciju alezijanaca , koja se brine za odgoj zapu­

:<:tene mladeži. Umro je na glasu svetosti g. 18 8. Progla~,en je svetim g. 1934.

Utorak, 27. IV.: Sv. Petar Kanizije. livio je u 16. vi jeku. Pripadao je 1 usa­vačkom redu. Bio je izvanredno učen i naobra2len. Istakao se u borbi protiv prote­stanata. Radi njegove sveto ti i u~nosti v. Crh'Va proglasila ga jre vecem i crh'Venim u čiheljem. Umro je g. 1597.

rijeda, 28. IV.: Sv. Vital ( Zivko). Rodio se u Milanu. Bio je i'ZVrstan vojnik.: v. ital je otac sv. Gervazija i Protazija.

Kaci ga je carski namjesnik nagovarao, da se oGreče !(rista j žrtvuje krivim bogovima. Vital je to oc.ireši to odbio. Radi toga bio je bačen u o'uboku jamu i zasut zemljom.

Oetvrtak, 29. IV.: Sv. Petar, mučenik. Ronio se u eroni g. l 206. Bio je domini­kanac. Svoj im propovijev.ima obratio je veli­ki broj gr~šn ika i krivovjeraca na pravu vjeru . Mnogo je trpio od zlih jezika. Kri­vovjerci, zavWni nao njegovim USp)CSima, potkupiše razbojnike, koji ga na putu izne­naoa uhvatiše i ubiše.

Reta k, 30. IV.: Sv. Katarina Sij enska. Ronila se u gradu Si jeni g. 134 7. U l 8. goo'ini stupi u treći red v. Dominika. Cij,eli život provela je u pokori i moB­tvi. Igrala je važne uloge u crkvenom ži­votu . Tako je više puta posredovala izme­đu sv. Stolice l poje<!inih gradbva i dr­žava. Shrvana od pokore i silnoga napora preminu 27. rv. g. 1380. u 33 god\nh :Zivota .

ubola, 1. V.: Sv . Filip i Jakov, a­postoli. - Danas počinje svil}anj, mjesec posvećen Bl. Dj . Mariji.

IV nedjelja po Uskrsu Citan je poslanice blaženoga Jakova a­

postola (l. 17-21 ): - Predragi! Svaki do­bar dar i svaki savršen poklon odbzgo je. silare ći od Oca svjetlo ti. u kojega nema promjene ni sjene mijene. Dragovoljno nas

Tako dTaže t djevojčice, ljupkost zarucn1ce, slatkost majke iščeznuše u trašnom vrtlogu njenog niskbg, i tvr­

dog, odvratnog i mračnog 'života. Lenjin je napisao u "Pravdi", od

8. ožujka 1920. članak , kojim ist i če, kako "ženu tre/Ja uvesti u taie~nićku produltciiu, oteti ;e domaćem radu, o­sloboditi sramotne i pon.izuiuće pođ­ložnosti mužu te života jeditz'o i viećn1o ll kulrinii i sl<rbi ta diecu."

1 tako e dogodi lo. Počelo e s u tanoVbm neke vr­

ti ženid be , koja je uistinu samo uvađanje slobodne ljubavi. U S. R. S. S. dvoje e može vjenčati uz jed'no-tavnu obavijest anagrafskom uredu,

i tako zvana najavljena ženidb'a je tim službeno priinata, ili 1 bez ovakve o­bavije ti: čistim i prostim konkubina­tom ( uložni~vom). 2enidbG je ovo, ko ja u o talo m ta !rođ er može da bUde priznata od države, samo ako sudovi svojom presudbm i7!jave1 da se t'o su­ložništvo d'ozvt:>ljava.

2enidba s druge strane ne mači kućni , obiteljski život u mjednici.

I žena mora raditi -- i kako l -aaleko od kuće, rastavljena od muža, s kojim se istom navečer nađe sku­pa, a koji put čak i poslije kojega t:jedlna, i to u zajedničkim spavali­štima.

I jede se u za.jedničkim blago­valiStima.

S istom lakoćom, kojom se skla-

porodi r!J!CCJU i tine, da budemo kao prv i­na nj,l!gova stvorenja. Znale, lju bazna moja braćo, neka bude svak i čovjek brL. da čuje , a spor da govori, j /Sf.!Or na srdžbu, jr.! r rdžba čovječja ne čini pravde Božje. Zato odba­civši svaku nečistoću i fJ t<(tak zl oće u krat­kost i primile (u vas) u sađenu riječ koja m<i't.e spasiti duše va·e.

f Slijedi sv. Evanđelje po ! vorw (16, 5- 14). - U ono vrijeme reče Isu učeni­ci ma svojim : Idem k onom u koji me je po­. slao, i niko m iC od vas ne pita: kamo ideš?

'ego jer sam vam ovo kazao, ža lost i se napuni srce vaše. Ali j a vam istinu kažem: Bolj~ je za vas da ja idem, jer ako ne ati­diem, Utje~llelj ne će doć i k vama; ako li pak otidlem, poslat ću ga k vam,:~,. I kad on Gade, osvjedočit će svijet o griJehu i o ipravci~i i o sudu . O grijehu, što ne vjero­vaše u mene; o pravdi, što Idem k Ocu, i više me nećete vid'eti ; o sudu, što je po­glav ica ovoga svijeta već osuđen. još bih imao mnogo da vam ka;:lem. ali sad ne mo~te podnijeti. A kad dođe on, Duh i tine, nau čit će vas svu isti nu . jer neće od sebe govoril i, nego što čuje, govorit će, i jav it 6e vam buduće stvari. On će me pro­slaviti, jJe r će od mojega uzeli i ob-javit 6e vama .

Duhovska priprava

Još je I u . na zemlji i, od vreme­na do vremena, prikazuje e vojim apo tolima i ljedbenicima. još je na zemlji, ali ne zadugo. Već 111as je pro­šle nedjelje počeo upozbravati na svoj od1az:ak k Ocu, na uzašašće na nebo.

" ]o š m a l o, i v i š e m e n e ­ćete vidjeti ... ".

Je t , uzaći će i više Ga neće­mo vidjeti tjelesnim očima na ovoj zemlji, dok e, kao sudac, ne pojavi u r;lavi i veličanstv;u. I kako će, kroz to dugo vrijeme, njegovi učenici i vja­nici bez jega? -- On sam je proči­tao to pitanje u očima svojih oda­branika, kad je rekao:

"I d e m k O n o m k o j i m e j e poslao ... Nego, jer sam vam ovo kaz ao, žalos ti se na[Yuni

ree vaše." Kako e srce ne bi napunilo ža­

losti, kad odlazi od nas Najdraži i aj ljubezniviji!

Pa ipak: iako je otišao, nije nas zapustio same ka<l sirote. OIYeća'O nam je poslati velikog Utješitelja, Duha i tine, koji će nas naučiti svu istinu, i koji će čitav vijet osvjedočiti što je bio Kri t, a Sto čovjek, kad je osudio !J(ri ta i ipropeo Ga na križ.

- Božić i U krs, vidjeli smo, i­maju pripravu. Božić ima dbšašće, a U krs korizmu. Ni Duhovi, koji se ubTajaj u među najveće blaJgdane, ni-u bez svake priprave. Evo, baš ova

nedjelja i dvije slijedeće, po svojim mi lima i namjerama, mogu nam po­lužiti kao priprava na Duhove, kao

neko duhov ko doša§će. Evanđelje nam o tome govori, a

mnogi dijelovi svete Mise uče nas ka­kvi moramo biti, dotično : kako se mo­ramo pTipraviti na dolazak Duha Sve­toga.

paju brakovi, može e postići njihlova ra tava, tako da su se sov.jetski suci če to namjer il i na ljude, koji su se vjenčali tri, četiri, pet, S'e t puta, gak u opet pobjegli napustivši ženu i d'je­

cu, da se arugdje još jedinom vjenčaju. 11. pro inca proš1e godine ,, V e­

ćerna i a Mosllva" opisivala je uapSlel1j-e nekoga skitnice, koji se vjenčao d anae t puta, ali, primuetio je alotiČili člankopi ac, ,;norama Vlierovali, da ;e uistinu oroi njegovih žena sigumo đa­leko veći."

Uo taJom svi oni, lroji se rasta­ve, ne prikazuju se sudu. Tko hoće a 'a se rastavi oo žene, vise se ne vraća 'kući, i tim je sve svršeno.

Sada se pokušalo novim zakonom staviti jednu 'branu ovoj neprestanoj trci za. ra tavom: obvezujući ih, d'a treba najaviti i registrirati rastavu u prisutno ti obiju stranaka. Ak'o je j'e­d'na od njih odsutna, registracija će se obaviti tek, pošto ~sutna stranka ja­vi, da je primila obavijest o zatra­ženoj rastavi. A ako n~ ne odlg'o­vori, regis traci ja će se obla viti poslije šest mjeseci. Suviše otac će biti obve­zan da doprina~ za prehranu djece u razmjeru trećine svo je plaće.

Sve ove odredbe nijesu kadre da korjenito izliječe i ukldne 'ovo straS'no zlo. Ona koja plaća - to je uvijek žena.

Talijanski novinar Corrad'o Alve­ro u jednom svom d'op.isu i2l 'Rusije,

U početnoj molitvi molimo s Cr­kvom:

"Bože, koji činE; da duše jernih Tvojih budu jedne vdje, daj narod'ima vojim da ljube ~to ti zaP'oviji­

das, i da žele što ti obećavaš, te da usred sv jetskih promjena srca naša budu uprta ondje gdje u _ pra­ve rado ti".

aša srca moraju biti up·rta pre­ma nebu i tamo u prave radost~. i o­tamo će doći Utješitelj, Sveti Duh .

I veti Jakov u poslanici, koja e izmedu svih ostalih poslanica odli­

lruje vojom stari nom i životnim isku­stvom, daje nam lijepe pouke.

"Z n a t e, l j u b a zn a m o j a br a­ćo, neka bude svaki čovjek l:irz da č uj e, a spor da govori, i spor na srdžb u , jer srdžba čovječ j a ne čini pravde Bo­žje".

Li jepe ri j eči, još ljepše mi li! Jezik je malen ud, ali može biti

veoma opasan za dru?;tvo i i otrovan kao ujed po koka i čegrtuš~ . I evo nam sada, kada očekujemo dolazak Svetog Duha, zgodna prilika da ga krotimo i upotreb•ljavam'O samo u po- . " .. '"~vn ~>. treb i i samo na dobro. N e k a ki bude brz da čuje, a por d a go v or i, i učinićemo velilro dje­lo, koje će nas osposobiti da do tojno primimo duhov ke milosti i darove.

Dobar je Krist. I dobar, i ljuba­zan, i milosrdMI. Tako dobar i milb­srdan , da nas nije samo jednom ot­'Kupio i spasio, nego nas ,je htio trajno

pašlavati i otkupljivati. Zato nam je, prije uztlaska na nebo, i <lbećao po­slati Duha Utješiteljta i Posvetitel ja.

još malo, i Krist će otići. On će otići, ali će nam poslati Duha istine. Učinimo sve s naše strane, da Nje­gov aolazak ne bude za nas neopažen i besplodan.

ZA PUNIH 20 GODINA NIJE ZA­SPAO ni za jedan trenutak jedan bivši rat­nik u Mađarskoj, koji je u svjetskom ratu bio ranj~n u gla,·u.

proizvađa

jedino

SIBENIK

posto je istaknuo pomM!jkanje svakog osjećaja samilosti, koje se susreće pu­tujući tom zemljom, dodao j~ jo~: "Vi~ .dio sam na šat<lru jedne male bolni~ ' ce jed'nog sovjetizovanog imanja u Zernogradu natpis "Brak -- otpadak"_ Ljudski otpadak. Unutra su b'ile tri; seljakinje, koje je O?'llio grom': i dru­ge u očeldvanju, da postanu majke."

lena: ljudski otpadak! Sa svoje trane američka spisateljica Paula Le­

clerec, koja je proživjela skoro go­dinu dana u Ru iji, opisujući svoje u­tiske u "MontiLey Bullldip!' iz Vancou­ver-a među ostalim napisala Je i ov<l: "Ruske žene su utve m.ilJiariz.'ma; tQ su u svakom pogledu 'fUlj pre ireni i e že­ne, §to ilL uopće ihuz lUZ svt;etu. 2iv~ u straSnim prilika!Tlfl) pod fUJSilnićk/rn:­režimom i smatrane. su od vU:zaie kao f'()­bin.je (i ako ustav - opazit ćemo mt -- priznaje ženama ista prava kao i muškarcima!). Rastava oslobrzđa čo ... vjeka od o!Jveta, §tc ih ima preTTUl o­bi.telii."

Spisateljica još ističe, kako je vi­dUela ,)ene raditi u tvomicoma (u ne­kifTlfl pretstavliaju 100/o svlh radnika);,.. rukovati prliavim poljodielskim spra­vama, o/Javljati 'naj fille 'poslove".

"Rijetko sam - kaže i~ta Lecle-. ree -- vidjela koju od tih lena, ~ se­smije''· Smijati se? .•.•. Smijeh je '2!na!C. 1 sm'irenosti i v-edl'me, m.. koju ruske že-ne vi~ ne maj, u L '

JE ZA-

IK

Po dr:avi SVECA NA PO TA N V - Rl"

JOSPE OD ZOR VLJA U PUTU, što ;u je sagradili naši franjevci S.'\ Dobroga, >baviO! e 25. t. mj . Po velu će obaviti .plilski bi kup preuzv. g. dr 1 v. 1(1. Bo­tefačić uz pomoć šibenskog bi kupa prcuzv. ;. o. dra J. Millele i hvarskoga bi kupa pre­tzv. g. M. Pum a. I toga d':l na po li j-e po­lne u \el i čanst enoj procesiji prenij t će :tnroorevna slika Go pc od Zdravlja iz nje­

ne privremene kapele u njezinu novu cr-''VU, saLiuanu mi lodarima njezinih :<tovalaca. oslije procesije bit će svečana propovijeC.'

'ranje ačkog provin<;ijala mp. o. fra St. Petrova, pak blago lov sa Presvetim . a­~ečer će biti rasvjeta pročelj a nove crkve, Jal jen je umjetr ih vat3ra, le sviranje Vat roga­me glazbe na Bulatovoj poljani ispred crkve.

EUHARIST!j KI KO GR . U DU-3ROV IKU. Križari sa područj-1 okružja

ubrovnik, Hvar, rajeva i ~ibenik pose-~bno e upozoruju na veliki euhari lij kl <ongre u Dubrovniku u srpnju. Pol ljno e, da l(r!lari ovoj jer koj manifestaciji u­ljetuju u što većem tl roju . Sve informacije aj~ i prijave prim:t l(ri'žarsko Okružje -ubrovnik, biskupsko jemenište.

ILUSTRIRA E PO TA KE DOPlS-"liCE U SPOME 100(}-GODIS jiCE HR­/ATSKOGA KRALJE TV u kori t ko­lačnoga ciovr92nja bazilike sv. Cirila i 1e­oda na Duvanj kom polju, podignu te do­Jrinosima hrvats~ogJ naroda u po men l Q(}(}..

;odišnjice Hrvatskoga Kraljevstva, pu• tene su reć u promet. Dopisnice <ibnose lijepe u­njetnički izrađene slike Duvanjsk--e bazilike J bakrolisku s dvojakim napisima u latini­:i. a jled'nima napis glasi: "U pomen l 000-gooišnjioe Kraljevstva Hrvatskoga", a 1a drugima: "U spomen 1 00(}-godišnjice rrunisanja prvog hrvatskog kralja Tomi­;lava". Jedna takva dopisnica zajedno s 11arkom stoji samo l dinar, be e same o­born po svojoj patriotskoj vrsi i ljepoti >vakom.e najtoplije preporučuju , jer nas pot­;jećaju na najveličaj nije momente iz hrvatske narodne prošlosti.

STRAJK CEMENTNIH RADNIKA u Splitu i splitskoj okolici nastavlja se nesio­mivom odlučno ću, jer nijesu uspjeli izravni pregovori između predstavnika radnika i tvornica. Poslodavci su ponudili minimalnu nac.'nicu od Din 30 onim radnicima, koji su dosad imali nadnicu ispod Din 30, a onima, koji su imali nadnicu vi~u oa Din 30 po­višicu od 4 posto, a 2Jenskim radnicama mi­nimalnu na<inicu od Din 18. Radnici su odL bili ove ponude kao nedbslatne i jecfuogla­mo zaključili, era ~ ustrajati u štrajku, dok rue izvojuju sebi uvjete za život, d'ostojan čovjreka.

SVECANO HRVATSKO HODOCASCE U SVETU ZEMLJU. Već četiri godine ni­je bilo hrvatskoga hodočašća u Svetu Ze­mlju kamo od' goa'irve do godine dolazi• sve više hodočasnika iz sviju kršćanskih naroda. No ovoga će ljeta hrvatsko hodo­čašće, koje polazi na čelu sa zagrebačkim ać.'biskupom koadjutorom u Spasibeljevu

c.ornovinu, posebnim svečanim načinom ma­nifestirati ljubav hrvatskoga naroc.'a prema 21emlji, koju je Sin Božji izabrao za svoju :rJemaljsku c.omovinu. Za vrijeme toga ho­c.očašća bil će u Jerusalemu posvećen prvi

!hrvatski vjersko-kulturni spomenik, u Sve­Itoj Zemlji: oltar u čast Hrvata Sibenčanina bl. Nikole Tavelića, jerusalemskog muče­nika. Bit će to rijetka hrvatska svečanost u strar:om svijetu•, i j~ k tome u najsvetijem ~ać.'u svijeta. Trebalo bi zato, aa s tim ~ou'očašćem pođe u Svetu Zemlju što ve­ći broj Hrvata katolika, pa dia uzveličaju tu slavuj i fprodiae jednoga od najslavnijih Sinova hrvatskoga narO<fu, koji je mučeniš­tvom u Jerusalemu stekao slavu blaženika ~atoli č~ Crkve. Hodočašće lu-eće l O. srpnja ~ SPJ'ita i vraća se 3. kolovoza u DubroVlli'k i Split, a 4. kolovoza u Za~b. Cijena u III. razred'u 6900 Din, a u II. razredu 9500 Din. ZatražilE još danas potanje u­pulE od Odbora za Sv. Zemlju. Zagreb Trg Kralja Tomislava 21. Rok za prijavu tra~ samo do l O. svibnja. Saznajemo, a'a je zanimanje za ovo hod'očašće veliiro l da Y~eć dbsad ima prijavljenih hodočasnika iz sviju naših krajeva. Daj, Bože da konačni broj hooočasnika bude što dostojanstveniji. l rod'nl kraj bl. Nikole Tavelića trebao bl biti zastupa11. što dostojnije.

MARKE MALE ANTANTE. Ministar pošta odobrio je, da se sa važenjem ođ l. svibnja uo 31. listopada 1937. izradiC i pusre u promet naročite poštanske marke MaJe Antante u vrijed'nosti od' 3 i 4 dinara za taksiranje običnih pisama prve težine u saobraćaju sa <iržavama Mate Antante t Balkanskog sporazuma ile ostallm inozem­stvom. Mar~ nosil:e sliku crkve na Oplen-1 naziv , Jugoslavija - ?~!tite Antante". o­VIe marke prodavače se uporedo s drugim markama u ~čaju.

•KATOLIK· Str. 3. ------------------ - -

Protiv bezbožnog komunizma

Papina enciklika "Divini Redemptoris" (Na>:> tavak 3. )

Širenje komunizma

Z a m a mna ob eća n ja

15. o kako e uop može do-goditi, da jeda n taka u tav, koj i j znano t davn o pr gazila , a zabaci la realno t prak e, kako e mo/ e dogo­diti, velimo, da e jedan taka v ustav može tako naglo da širi pb em u vijetu ? To se tumači tim, št o je vrlo

malo njih moglo da tem ljito proni­kne, to hoće i za čim zapravo ide komunizam. ećina ih naprotiv pod­legne na pa. ti, koja lm e prikazu j u vidu najzama mnijih obe<'·an ja . Pod iz­likom, da e hoće samo plobolj5anje udbine radničkih klasa, uklan janje

zb'ilj kih zlou potreba, do ko jih do\ o­di lib raJna konomija, i po tignuće p'ravednije podjele temalj Jdh doba ra (težnje bez umnjc sa vim zakonite), te izrabljujuć i vj t ku gospodar ku krizu komuni;am u pijeva da privuče pod voj utjecaj i one na rodne !o je-e, koji iz. nače la odbijaju va ki ma­

terijalimm i vako na ilje. I po to e u vako j zabludi nalazi i dio L tine, ova trana i tine, koju smo pomenuli, luka o i ticana u ZJgiOd.no vrijeme i na ZJgodnom mje tu, da prikrije, kad us­treba, odvratnu i nečovj ečnu okrut­no t komuni tičkih načela i metoda, zavodi i vi e duhove, koji se često tako zagriju, da i oni po ta ju apo-toli, ko ji onda osobito omladinu, ko­

ja e lako dade zavesti, zadoje ova­kvim zabludama. Osim toga komuni­tički vođe znadu iskori titi kako an ta­

gonizme raznih narodnosti talro i n~ uglasice, ukoble i borbe raznih poli­tičkih u tava pa čak i dizorijenta.ciju (:librlru) u taboru ~bezbožne znano ti, da e uvuku na veučili ta te potkri­jepe načela svoje nauke razlozima lažne znanosti. Liberalizam mu je pripravio

put 16. Da se lakSe shvati, kako su

mogli r-o tići, da je toliko radnika ta­ko naprečac prigrlila njihovu nauku, treba e jetiti, ela su ti i ti radnici, z'bog go podarske nauke liberalaca i njihova načina rada, bili do pjeli u tanje trašne vjersk'e i ćudoredne za­

puSteno ti. Ce to naime radnim smje­nama i blagdanom bili u priječeni da zadovolje vojim vjerskim dužnosti­ma. Nije se mi !ilo na gradnju crka­va u blizini tvornica ni na olakšanje rada većeniku. Dapače nastojalo se oko dnevno sve većeg promicanja tako zvanog laicizma. Evo dakle najžalosni­jih plodova zabluda, koje u i Taši

Klevetnička i zlobna rabota

l redša.,nici i Mi ne jeoamput nago­vije. tili. loga čemu · čudimo, ako je tako mnogo svijeta, koji se tuđio krsćansk im zasadama, lukavo, već ;a­hvatio va l komun izma lc e u n jem u već ·koro guše?

l. uk ava i preop · ež n a r r o p a ­ga na a

17. l to je jedan oo ULroka, ;r..a to s zab lude kom un i7ma ta ko brzo ire, te u kr isom prodrle u ve kraj vc, veće i 1man; •, pro vj ć:eroc i ·man·· pro­svj eće n , pa čak i u uda ljenije kra­jev pojeo in ih zemalja: o na na ime tra na i neča na propaganda ka kvu vi jet možda nikaaa, od pa mtivijeka ,

ni je ta ko pr~ ru upam tio ni vid i~. va pa k propaganda, koja proiLlazi iz

jeanoga izvora, znao e vje'rt.o pri­lagoditi po ebnim prili kama pojedini h naroda. Služi e ogro mnim novča­nim red tvima, bezbrojnim udruženji­ma, preče tim međunarodnim sastan­cima i to likim drugim prikladn im pomagalima. I to tako novinama, le­tacima, kinematografskim pred tavama, kazališnim pr ikazi anjima, radijem te napokon škola ma i veučili štima, po-tepeno sve, pa i blolje druStvene lo­

jeve, za e predob'iva , a da koro m ne opaze otrov, koji im lako jadno tru je i pamet i duh.

Dogo vo rna 1 mi lj e n a š ut-nja tampe

l . Jo jedna moćna pomoć, da e siri komuni tička na uka, bez umn je

izvire odatle, Sto najveći dio dnevni­ka, koji e po vemu vijetu tiskaju i ne prilagođu j u katoličkim načel ima, mišljeno i dogovorno o ovoj tvari

šute. Dogovorno i miš ljeno, kažemo, jer se inače ne može tako lako protu­mačiti, za to bi ipak ti pi ci, koj i i lučajeve manje važnost i tako pohlepno

Jove i irzno e na javu, već a ugo prešu­ć ivali nečovječna zloaj ela, koja se pO­činjaju po kra jevima Ru ije, u Udru­ženim Državama Meksika i napokon u velikom dijelu Spanjol ke , te tako malo govorili o komuni ti čkoj sekti, koja vlada u Moskvi i koja e raspro­stranila po čitavom vijetu i pos uda tvorila voja udruženja. Medutim svi

zmaju, da se većinom to zato zbiva, Sto to, kako kažu, traže pol i tički razlo­zi, koji nikako ne pokazuju građansku razborito t, i ne manje zato, Sto tome pogoduju i to savjetu ju razne tajne ile, koje već dugo na toje JX>ni titi

lcrSćan ki uređaj država. ( astavit će e)

Katolicizam ne robuje Katolicizam niti je robovao niti će

ikada ikomu robovati. Nije on ni red­stvo ni predmet kojim lYi e drugi sloblodnih ruku poigravali, kao sto to čine djeca s lopticom, i nogometaSi s nadutom gumom.

Katolicizam, pret tavljen u Crkvi sazidanoj na Petru, snaJga je koja pr­kosi, ne bahato i plitko, nego pono­Sno i muski - kao onaj koji je svije­stan da je u pravu, i, da, bila borba ne zmam kako te~ i tvrda, pobjeda je ipak na strani istine· i pravde. A neka se javi onaj koji lYi ustvrdio da kato~ licizam nije no ilac pune istine i Bo­žje pravde!

Crkvi, kao ustanovi tvorenoj od Isusa Krista, niko u ničemu ne može na~koeliti. Istine se ne obaraju ni di­zanjem ni spuštanjem ruku. Ali ne­pravd~, nepravda koja nema ništa :za­jednička ni sa 2XIravim mo2lgom ni sa poštenim srcem, jest ona parola -koja na katolicizam tgleda kao na pO­kornog službenika svih d'ikta.tura i u­ređaja koji nisu komunistički. Neprav­da je, neshvaćanje1 zloba, laž - sva­kako neistina - da lYi katolicizam bio stupi i osnov na komu lYi počivao ure­đ'aj proti komu se dižu niži slojevi. Laž nedostojna čovjeka jest - tvrd~ti, deklamirati i propovijedati o katoli­cizmu kao snagi na kojoj počivaj~ rebra uređaja koji nije istovjetan s onim ~o su ga stvarali, a sad ga opet razaraju, tirani ~roldh ruskih ravnica.

Katolicizam nije ni bio niti će biti, ni sluga faši1Jma, ni sluga na­cionalsocijalitma. Nikomu nikada ne će1 jer ne može, robovati - ni onima

s de na ni onima s li jeva. Katolicizam nije ni nezakonito dijete ni maloljetni sirotan koji bi trebao hraniteljp. i ta­ratelja. Jedan je to - Onaj na nebu, a ne nijedan sistem - ni talijanski, ni njemački, ni ruski. Katolicizam 1ma svoju svrhu, svoj zadatak i voje putove. Ko je na smetnji, taj se mo­ra ukloniti ili pokloniti, a da Crkvi za to ne treba ni olova ni otrovnih plinova.

Zlobni lcrikači krivih i dugih no-ova, koj i su ubili Krista a sada ra­

zapinju svijet, kako će protumačiti o­no Sto se sada događa u Njemačkbj, zemlji 11faši tičkog" uređaja ? Kako i s čim će istupiti pred ma u kojoj su uvjerljivo govorili o katolicizmu kao pokornom slugi poretka koji stvara Vođa? - U Njemačkoj je doslo do oštroga sukoba i'2rr!1eđu Crkve i dr­žave. Borba se vodi žestol«> i otvore­no. Katolici.:zam - snaga bez oružja i oružnik.a i Država - sa čitavim apa­ratom i zatvorima. - I mi već una­prijed znamo ko će iznijeti pol:Jjed'u. - Crkva!

Ovi događaji, u nama pripadnici­ma katoličkog krSćanstva, dižu ponos Sto smo regrutirani u onim redbvi­ma koji jedini ustaju otvoreno i muMd na nepravedne izazove, dbš1i 11ilo s koje strane. Svi d'rugi internacionali­'2rr!1i misle da su učinili ne znam ~o ako -prokriomčare lroji snop :zab'ranje­JJih letaka ili od časa do časa pod .. metnu kakav eksplozivni pred'met. Na otvorenom terenu ostaju vite~ spre­mni ooi koji znaju gdje im je mjesto i kamo vode njihovi kbraci.

l atoličko krst-anstvo se pred ta­vlja kao div, ka<; snaga koja ne slabi. nego jara koja se jedina usuduje reć i po evandeosk u : da, da - ne, ne!

Sto će vi deklamacije o ve7.a-ma, tyačc službovanj u ,katolicizma vc­mu onom u 'to jL u opreci s komuni­tičk i m uređajem dr/..ave?

Kalo l ici;am je jedmstvena snaga, koja ne r.r,buje niti joJ treba robovati.

e ka e ja vi ona j čiji su pr ti čisć i od onih kakvim nam ~e pret tavlja kato! i ci za. m i danas - u doba nena­če l no U, pu ta.vosti i roblovanja.

M i s m o po n os ni! Pr o tukatoli čk i d ek l ama ­

to r i mo r aj u o j ećat i stid ra ­d i k l eve tni č k e i z l o bn e raba ­t e.

Junior

Po svijetu SPA JOLSK I GRADA KI RAT. Na

kor<iovskoj front i CrYICn vladine čete ne­pnestan im napac.a jima pokušavaju da it.vrše proboj nadonalisličkc utvrdene bojne !mije, e. a tako oslabe pritisa k naciona li ta na mad­rid kim boji;tima. ve dosadašnje njihove napadajte nacionalisti su odbi li l zada li im ~ ke gubitke. Crvene bi se čete naime ra­oo konačno o lobodile pogibelj i, koja ne­pnestano prijeti španjolskoj prijestolnici. To je vaLno i za njihov moral, koji iz dana u dan sve više pada. Marksisti su pokušali prodor i kod Vill a Jarta, ali u ih nacio­na listi s protunapadajem tako odbil i, da su imali ogromnih gubitaka. ladlnovd napada­j u i na ileru Granu , gdje naciona ltsti l­maju izvrsrve pozicije, s koj ih su odbili sve naskokle crvenih milicionera. I ako vladi­ni izvještaji dnevno govore o nekakvrm veli­ki m pobjec;ama i napredovanjima, crvene <lete ipak nigc;je ne idu naprijed . ·a Pa­SJeO Caveno pokuša le su vladine čete izvrši­ti novi maneva r, ria bi izbaci le naclona­iisle iz njihovi h strel jački h jaraka, all l tu su doi ivjrele katastrofaln i neuspjeh. Nacio­nalist i čko topništvo neprestano gađa zaleđe

protivn i:ka i ne da mu. da se sredi i kon­oenlrira.

BELGIJSKA NEUTRAL OST. Francu­ska i britanska vlada priznale su posebnom izjavom ~u tra l no t Belgije. Tako se Belgija oslobađa ob\-reza, koje je bila preuzela lo­carnskim ugo\'orom, kao i sporazumt>m, ko­ji je zakl j učen u Londonu, nakon što je

j!Cmačka 7. Il I. 1936. okupirala demilita­riziranu zonu na Rajni. Belgija je opet sa svoje strane izjavila, da je sprem'na i dalje vršiti sve obaveze kao čl an Lige aroda. Prema lome je sada neutralnost Belgije ko­načno priznata od svih locarnskih il:t o­sim Italije.

11 BISKUPA I 6 HILJ ADA ECE-IKA UBILI U dosad bolj9evici u Spa-

njolskoj. GANDHI PROTIV IMPERIJALIZMA.

Mahatma Ganuhi je izjavio, da je izmedu in­cijske nacionalist ičke stranke i ibritansklh vla­sti nemoguć sporazum na temelju novog ustava, koji nije izraz inc.'ijske narodne vo­lje, a uperen je protiv interesa indijskoga naroc;a . Gandhi matra, da treba izabrati ar­bitražni odbor. koji f:J:. s Englezima povesti pnegovore za reformu ustava. Na koncu svoje izjave rekao je. da, ako Britanci žele u Indiji uspostaviti jedno snošljivo stanje, ? s 1fune mir i red, treba da napuste svoju im~rijalističku politiku l da se odluče za suradnju s ina'ijskim narodom .

JAGODA PRIJETI STRAJKOM. Pre­ma vijestima iz Mosf..'Ve uapšeni Jagoda, bi l šef OPU , odlučio je stupiti u štrajk. ako ga bude i dalje pr sluŠ3vao državni odvjet­nik išinski. Jagoda tvrdi , da Vrinskl izo­bličuje njegove izjave i krivotvori zapisni­kic. On se vlada vrlo osorno, pak je pro­glašen uapšenikom drugoga reda, t. j. ne smij!C čitati, a u 7 sati navečer u njegovoj se sobi gasi svijetlo. Sam Jagoda je kao šef GPU uapšenike podijelio u tri kate­gorije.

OANOSTER 1(1 FILMOVI zabranj~l

su u Francuskoj . Prvi film , koji je potpa.o pou ovu zabran u, bio je "Crna legija". Vla­snici kin~ po jreti)i su ministra unutrašnjih poslova i skrenuli mu pažnju, cila su ba§ ovi zabranjeni filmovi bill najposjećen iji.

J11k d':l f:r. saaa zbog te zabrane kina pretr­pjeli ogromne gubitke. - Cudhi Jjudl! Kao da su važnije unosne zarade par hi­ljada kinovlasnika llCgoli ugroženi duhovni i ćudoredni interesi milljuna građana!

.,R.AD !OIZVIDACI". Na brodovima a­meričke ratne mornarice postavljene su po­sebne sprave, tako zvani "radiol.zvi~ači". Te sprave o jećaju prisustvo neprijateljskoga broG.'a na dalečlni od 150 kilometaria: ~ prate svakl njegov kret.

NOVO KRI 2ARSKO BRA TS TVO os-­novano je u Mircima (okružje Hvar).

l

tr. 4.

Lažna vijest -lar nstauka nošeoa ~is~u~a1

Ši ben ka " Tr i b u n a" od 21. t . mj., u potrčizi za senzacija ma i s prozirnom t ndencljom, javlja, da naš biskup preuz . g. dr J. Mil ta p o vlastitoj h lji napušta dije ezu, a na njegovo mjesto da će doći sadašnji prepozit i apost. proto notar M ns . Pian, dok da će za vika ra nins ke bislwp ije biti pos ta vljen preč. don. Šime Matu­tin a, koji bi tom prigodom bio imen ovan mitron osnim opatom ili a post. p rotonotarom.

Ovlašte ni smo od sam og preuzv. biskupa, da javi mo svima da j e č tava ova v ij est od po četka do kraja izmi š ljena i lažna. U njoj n ema ni trunka istine, pak se uvelike čudimo, kako je uopće

mogla izaći.

Nikako ne služi na čast " Tri­buni " ovako laž no i tendenciozno pisanje! U ime vjernika i svećen­stva naših dviju biskupija najod­lučnije prosvjed uje mo pro tt širenju ovako alarm antnih vijesti te bla­ćenju i polgrav anj11 s uzvišenom osobom našega Pastira.

J\taši dopisi Vodice

\ 'EC '!CK! R · D podij lio je pre· uzv. · ·kup dr J~ronim 1. l l e l :l. u župnoj cr!..·vi u neajelju l . t. mj . vršenim lll­~nlima teologij e: Anti J ur i č e v u iz o­c..lca i Anti l r i t u iz brovca. odlčkl

•ljet je i punio pro·tore voje župne crkve l pomnj ivo pratio c.ivan obred ređenja dvo­jine mlac.ih ljud i. Na koncu je preutvišeni Pa tir upravio ri,il=č mladomi niclrna l vjer­hlcima. 'jegova je riječ bila očin ~ i lo­ipla . i nai "-la · na najbolji prijem . l ak aolazak preuZ\' bi ·kup:! nije bio lužbeno­ga karakbera. ipak je na ciočeku bila 'kola

nastavni ima. Na ubla ku i oala ku pre· UZ\' . bi kupa pjesmom i deklarnacijama u se i takla djeca oboaništa ča nih e tara.

Na;lm mladom! nicima topLe č · titke i najljep e želje! A Milo t neka iz ove re­dine izabere jo~ dugi niz Božjih ete­nika !

Drniš

ŠIRITE "KATOLIK"I

DA !J IU OO Ef ARA (l PRAV t). rgan t poneske uprave

!' Drnišu poruball su i zaplijeni]r cljaku j~erkovi ć r ' iki iL f(r ~čaka pre l Boži ć par konja. Uza sve dokalivanje. da je to pro­lu7akonito, ;er pore ke uprave g. Užarević nije pop u lio u , vom po tupku i dao je pi lllfllO nared enje spomenutom Jer kovi <u, ako kroz 8 dana n utuii , da će konje dali na dražbu . l zbil j a je r ković je utul.io 1pre­ko odvj ' l ni kl dra jelavi ć-a Dra l\•ni [rar (Pore ku upravu ). velikim inlerq om o­če kivao sc kona te ra prave, koja je bil~ Yt!Ć j dnom odgođen:~ . Ovih dana izrel'ena je o uda proti 8rćavnom l"raru, ~stupa­nom po §efu por:e k u rave g. . l.are,viću, a u korist · jerkoviću , i koga je ZJ t upao dr Jvčić, odvjetnik iz ibenr kij Na 1 mclJH O\'" pre ude oče kuj e e druga tu/.00; ođ

,,KATOLIK''

str.rr Jer kod a z:1 s\'11 pr •trpljen u ;Idu uslij d IC z:lp!JUIC

PRI DA\ \ J .f l l O I"ORDAl 11~ \ ljt.:\ l. l Jl 1,\\ljl \ S\ " STOl l 0.\ 1 l\1 kr~ odr/.ao j o dr \ me 'r n i a u pro. tonj:tma ki n:t ,.Br.o­

)..l'Tad' \'!'anJa Zln iiJ i\'O ['lrctla\"allje O S ['l J­

m ·rutom pi ar i•. 1e l':t)\'CĆ'<! pros'or je lt mj.~ tu brie .1 pr m:tlene tla primc !u­šao Bilo Je mru. o pra\·o.lwni 'J na prt­d:w:rnju. :, i u o: ali Zldo\'oljni, d:r ·u upuile i na tako .r_.?;odan ·ra i r ll to v:r1no. a tian:~ o bi o aktu.lno pi .mje

PROPO\ 1.1 1 [)[ \ll 11\1 1 l Dj l LJr. l ra Joak i'l I r i !:: a n o ' i ć držao j pro­po\ ij.edi preko 40-satno T klanj 1nja i na \ e­liki pe ak. Najbolje . e vidio plod njegovih propovijed i po tome, ·to • e bo nikada i -po, j.-:d ilo koliko el jaka toliko g-r.rt ana.

1 u nić

ei:e~a lr. i d i a or Fr .nje\•ac ke Provin­cijt2 Pre \ . Ot kupi telja ai re ktor gimnazije u \ 'i altom mp. o. dr l 'ažimir l v 1 ć sa s\·o­jlm l jniko,J mp. o. fra Domini!..O 'lt ~ u · l e n t u m i kninski m •a,.d janom mp. o. 13 . t· o p i ć e m oprema ,·oj du/ni pohod i u tom pohodu da- a , 13 l mj .. bili su 11 1uni.:u. Du~o '• ri žnik rh je d ttžnom ča ' ću

c.o ' kao i pr "mio te za:r lto, d 1 bi mu i.t o,·_r.c.iti n · lo VJ ern ika To u on i, i a1-:o im je kratko vrr jcme bilo na raspoloženju. arag~e vo lje i uč in ih. na čem u neka im je h:rma z:thvala i oc. Boga pl1ća

R·)goznica zad nj ~ doba na· mu<ka i žen lm

mlach~ž 'i~e puta u pjehom je i zn~ la i že pozori:'nc komade Ne zna .e. jesu li

v i :~ do jeranc uloge pojedinih pre ta,·l jača ili tr.hn i čka s rana ame pozorn ice. R1 i ko-limi nije u z:10· tali. \'akJko Rogozn ica i

- ""'

na po10r i' n ~ dJ ci pokazuje neku agilno -t l sm i~ao za nar·odnu stvar .

l~ ogomi a je mješt na na ubavom o­lo li ću u pro. tr .111om z:t lj..:vu. Otoč i ć je pun roman li ~. za. den ugodnom bor0\'0111 xn· mom koJu op.1 uj,~ urcden ~e!a li -ni pul i \'Ojim p ·pioci ma pru/:r pr;w uži ak. ;\\je·

sto j-e ,.c,ano a .'i l>t!nikol!l . \'lkodlH:\·nom p:rrobroc,a rskom prugom pl i a 'plitom j"dnom na seam! u, dok najno\'iJc pro~irc­na o~sta ima gl:l· S\'jcl: koga turi tirkog p .ll.l

, arod bad ri bar tvom i pomor· l\'Om, j r sama zem lja nij e dovolj n:1 da g:1

preh ranjuje i\\ jesto po jeduje 1\•orni u sar­Gila. a 11.1 gh:u j,~ i rad i kuhtn; Jdh pe­cij.Ililda mo· ki h ja •oga, p:1 je rnj .:~to če-to posjećh·ano od domaći h i ~Ir an i h turi-ta

L nacionalnom pogl du op:1ža _ na­roC: no o vj~ ć i vanj e u hn·at kom narodnom pok~! u. Rogozni ' koj župi i n jelinom i­rorna:'nom ali po;~nom e ljačkom \'ijetu .luži na ča t nj ihod tl\•ij,~ ki i nil-l m n('f>Oko­lrebana n:trodn1 \"l jes i čvr to \'jer. ko u­\'jerenje. Ovab\ n:trod z:~:; l už uje punu pa;;­~u Rod~

Zablaće

BL O~ LO\ TLJ\l t Lj OO KAJ\ \E-' \ 7U P, l l 1\ LJ (t. Zelja . \ ih Za l a ća a

i ·punila '. Nak9n pet goai na borbe - a o ·obi o za anju godinu - da j .dnom po ' ­n~mo gradi!i župsk i stan. napokon . mi:> uspj1eli. to znač i elo bez iup koga sta­na ? Bogu na lavu, a >lu na ča t d::tna l . l V. 1937, bio je blagoslovljen temeljni kamen. la bim smo novča n im pri li kama. ,·u br i ~u smo i7ru ~m Bogu i mo limo po­

novno do hre ljuae, da nas pomognu Vt~ liki u tro kovi, pak _ nadamo, da će nas ~i benik i okolica pomoći. Unaprijed lm zaltvaljujemo Seliak

Zivot Si enika D L ZAK t\\ P. RA1 jE . VI ZIT -

T RA. Dn~ 21. ligao je u na. grac, i\1p. O. Dr Kazimir Ivit c.irektor franjev . gimna­zije u Visokom, d generalni vizitator fra­njev. Prm·incije Pre \'. Otkupitelja u pratnji vog tajnika P. O. Fra Dominika 'Jilente.

M.p. \ 'i;d talor o taj.e ·o 2-L t. mj. kroz ko­j~~ vriJeme obav i će kanon ku vi t \lu franjev. samo lana v. Lovne i franje\'. iupske re i· c.encije u Varo·u. Visokom go lu želimo u· goc.an boravak u našem gradu .

DR J lP M RCEUC, šef inlernog oajreljenja 1:-ahO\'. ooln i e umro je u noći 16. t. mj . Golema je to n reća za jevernu Dal­m:l.ciju , a napo~ z.a grad Sil*nik i nj \lt

bol ni u. naGana mrt pokosila je COVJt­ka ,·anrednoga značaja i neobično velik{! tručr11~ preme, plemenitoga čo,•jeka i vri·

j ec.nog-.1 li ečnika . Njegovom mrtu liječn ički talrež u Dalmaciji izgubro je jednoga oo

najodličnijih vojih pnet tavnika , a naša li­ji~Č ni čka nauka radnika vanrednih po abno-li i Y~likih nada . - l . t. mj. u l O ·ati

oba\•io • u ibeniku provod do obale, o­dakle je njegovo mrtvo tijelo prevezeno u Preko, d'a buae sahranjeno u obi elj~koj grobnid uz blage uspomen oca <ira J\·ana i s!rica <iubrovačkog bi kupa dr~ jo· i­pa . U ime lije čn ičkog uc.ruženja i kazana je pokojniku zaslu:lena poča t govorom taj­nika c.ra. B. l( ur a j i <: IC. a iben. koj obali oprq tio , u ime !rječnika, prijatelja i gradana c.r . P o l u r i e a , a u Preku nad olvonen im grobom odr?.ali su govore dr J. t achi ,e d~. dr J. Pa ini a'r O rub i ·i č i na i'clni'k Preka g . M. o r i ć. Om·ornici u i ti ca li rlj.e lke vrline pok"'j· 11ika kao čovj .ka i kAo ltječni ka . - ' ta­novn i~lvo Si~nika i Pr~ka i kaznio je vo­ju harno ~ pokojniku dtrbokotn lugom i ~orkim uzama. - 1ek:t dobrl Bog ut je; i l:tri ·u majku i rodbinu ()(>kojnika. i\\ i priaru.luj~mo molitv i dra Orubi'ši ća , kojom je iaklju čio voj govor : Z dobra, koja je pokojnik 'č inio r krnjernu , n k.1 ga nagradi veliki BoJ::, u koga je on čvrsto vjerov:r9! l o ~ i\'aO u miru!

!M I: 10\ 'At J ML DOMI N IKA. Pre-u?v. b' kup imenovao je rnl:l.dorn · nika don Antu .J u ri č· ~ v a za lari jega prefekt. u ~jemennu . a rnladomi nika vl č. don Antu

tr i ć a 711 du ~t>brižn ika lina n:l. Du-gom toku

1 DIS JI ' A 1\\IUl /.. IJ1 JEO ~l -Hf. K O Bl l P . U po djeljak 26.

mj_ bi će u k~tec\)'Jlr \'e an zatlu'ni 1,a pk. ; ib,enskog biskupa đr:t M~tu 7 a· n o n i a, 'koji j r~ pr~minuo u !:> i"beniku 25. L mj . g. l 003.

I-If~\ . RAl NJ Cl ~ .\ l:/. , prilikom prć lave pn-e godgnjice . ,. g op tanka. pri­reduj u ubo 11 2J. t. mj .. s cčanu akade­miju n Orad · k~11 K.a~llr:" hl.

ZR.l lj l O-FR NKOP 1 l( PRO· L V . ~ak 30. t. mj . naHšuje se 266.

goc.i ~ nji ca t ra .~ i č n.e mrti hn•at kih velikana bana l lr.J Zrhj ' ko.,. i njego\'a . urjaka Fra· ne 1\r le r' rankopano u Bečkom 1 ovom Mj ' u. !! rvatska c.r u IVJ u i niku pri­rec. i će loga dana zadušnice j \"CČ.anu aka­c..emij u.

Vl B,\ 1J , l POBO Z O T po ' inj«! u petak 30. t. mj . k a e dr a l i biće vake \'leČer i u 7 . flll:rrij , propovi~ed 1 pjevane litan ije. Isto tako u cri.."Vi v. Fr a n d, ~ u ,. a r o ; k o j žu 'kOJ crkvi

RL GOAi\' OO P DOBROG \'j t- TA b i ·,~ ,·ei'ano pro.lavljen u ponedje­ljak 26. t. mj. u crk ,· i sv . '.i kolJe . 5 . u j utro pj~\·a će e lekcije. U 6 . pje­vana sv. ,\,\i ' a . U 7 i , - · lit~ \' .. \11 e.

l O . pjsana v. Mi :1 . večer u 7 . propovijed i blago lov sa Pres lim.

D \EIN! OO Pl POMPEJA poči-nj~ u 1 O\' Oj C rkV i u če tvrtak 29. t. mj. u 6 . uv,ečer .

BL ODA BL O ,\ NE K l ORK sla•i • u nedjelju 2. vibnja u er k v i , \'. D o m i n i k a . Kao pripra\'a za blagdan oba\ljnt-e e u i toj crkvi trodne\'nica , koja pofinj ~ 2Q. t. mj. u 7 s. uvečer.

A l A l "ZORE". P01tvaju , č l a-nire H. K. 2. D. "Zora" da nefaljeno pri­ustvuju mje e nom sa tanku u nedjelju 25.

t. mj . u 5 . ll\~re • u l(nt. Domu. Na 'l­

lanku odr!at-e predavanje duhovnik preč. don l. B ' r a k. Iza ·t tanka biće blagoJ6v a Pne \'etlrn u crkvi sv. lv\nn.

l R\'A \'. PRICE T DOL CI'OJ Pl. l ro ' Le nedjelje lijep broj kol ke

dj ce do!ačke žur>e pri tupjo je po pn•l put v. priae ti. a prvoprlčesnicima p'rl tuplll u i rodl l!eljl djece v. pri če. ti . Prlje v.

pri če li /.upnik preč. B er a k održao je prigodni \'lečani govor o ,.najljep em da­nu" . \'JCLer pr~oprl e. nlci obnonl i su 1-.T­_ni ta\· j~~ ~ i po_ etih , pre. \'. reu l 11 o· vu . U po ':~ ' pn·or-rl· nika BratovMina 1a-

IO pc l .urd ke priredila j vcčanu :1·

kad e.r nljll u !(at. l omu . a programu bio je pro lm·, duhovni nagovor i im!Xlllt·nc igne, koje u bile upravo odlično odi'grane. lgrok:v . a uranku rećc" odigran je na opae ; a do\ o lj Ivo \'iju ll:tde h1mi vc . u • u/ l Ile ll voje uloge. Zadnji komad ,.Da,·o u ;:tvodu'' s vl~ ra:dog:~ n.1jbolje b1 bilo d(l je otpno

' \ ' IM Cl. l A.\1 , ZIVOO Vl-J E ILA" jadjarn, da j nakana kl:tnj:tnja 1.a lij eći tjedan (od 26, IV. 2. .) : z. a n a ll nJI :rd l n 11 1 d n b u d K! ·s o-f. j n Don A nf<' (?.o tliĆ.

.f 1 D , l A TOLU " doprinijeli ·u: Da poč:~. t • uspomerm pk. d r :t J o i p :1

'tar č~. lića : Don frane Orandov Din

VLA IK l UDdOV R.NI UR.EDNNf!(: DON. ANT/i RADIC ~ ' IBENIK, Ulica !Jl . Nikolr Tm eli& lOl.-? Tl !iara • l J ( -·

BROj l l

20 i don Ante Rad it D.n l O. - Upra• harna z<thvaljuj .

/A Pl\. J Al J IJR OU ' ! A ,.Zor~ je prlredi l.r vecane zad1r ' nice u pro Ir P' n~edjel jak / adu ' ni -e u bil u crkvi Frane. a pje\ •• o ih je pre . B er a k . ro • d anice u im prisustv.:JVale, a mno( u i pri tu pi! sv. pri č · tJ za pokoj dobl

d ruga ri <;! -

, K:\ l l IC. KOJ K Rll " daro,·al<t gđ a l u ija Skalko Din 20, da poč.1 li U!

PO II!r~ l u p k. u( i.cljice ll k e M i l i e i ć pr:wa najl}ep e blagodari.

M IL D Rl ,, BOSI OM DO.\\U" ( fij.ečnju l veljači). a počoste uspomenu pl dr a fr a n a Ki r.:: 11 : Dr jozo L.allć Di 30 i C:on je rko jurin Din 20. - Da poč' st i u pornenu p k. i k e B a ran o v i t a Obi telj Hulje\' Din 20. - Da poča ti u pom-en u p k. \a n d e 1\ o v a č u d . p k

t i p e : Dr Josip \arb!lić Dil1 50. -1

Da počasti uspomrenu pk. M a rie t l e U gr i n :l. : \ ilim Bero· Din 30. - Da p<! <:-a li u ponliCnU pk. Marice P aš kov

\ario Pettaro Din 20. - Da počasti u. pom. nu pk. D i n k a a rd i n i : Do jerko j urin bin lO. - Da počasti uspq -..~­menu p k. D l n k e P a l a d i n o r o d . B a \ čte v i ć : Don Jerko jurin Din 10. - D počas~ uspomenu p k. K a t i e e S k a r i e a Braća karica pk. Dume Din 20. - Da po -..-:::;.-­čast i u poiTIIt!nu pk. S i 111 e u d. S u p e i\lilka Vf('ndler Din 30. - Harna uprav zahvalj uje.

J!ra~f dui:, 1.JTOC! TE ORJE ' IKA, propovi jec

za mjesec svibanj. asla\·io o. fra Pa 'ko B a r i ć . - Dugo se o jeća potreba jednog lijepog mj eca svibnja. Mi limo, da će ov nova knjiga udovoljiti toj po nebi. U 17 tr. nennjega forma ta i:Zllesena je ukratk va nauka o Bl. Dj . .Marij i sa apllkacijam

na mouemo aru~tvo . Knjiga e zammrv: čila i kao c.uhovno ~tivo, jer je puna lij! pih primjera iz života. Cijena je knj izi 2 ai nara, a more se odmah nar u ' ti na: Sv tne Oo pe OG Zdra\'lja - Spli t-Dobri na: Ti kara "Ka"' ć" - Sibenik.

.,PR.IRU NIK" ZA MALE KRI2ARE Nakon razn ih ~škoća do· tampa,·a e Pri ručn ik za Male Križare, koji će se raza ~iljat i za oko cksel dana. Pr i ručnik sadrž

\Je potrebne upute za rad sa Malirn Kri zanma. arud:lbe ,·alja slati na Veliko Eri žarsko Bratst o.

~~i!~ Najtoplije preporučamo;

l. iskrice Ljuba vl Svetotajstvenom Isu­su. Za tu knjigu kaže pk. oiskup dr. Lang ovo : • Doista su ove .. Iskrice ljuba\·!" kras­na knjiga ta duhovni život k~ćanski, Iza knjižice nNa~ljeduj Krista • jedna od naj­lj ep'ih i najkorisniJih . . . Uvjeren sam, da će s vaki, koji ju čita l razmatra, osobito al<o ju razmn!ra pred Presvetim Otajstvom, postajati sve bolji ... • Cijen:1 tvrdo veu­noj Din 10 -, meko Din. 8. -

2. Vječno svijetlo je n:rstavak razma tranja knjige "Iskrice ljubavi ". Cijena Dinara 6.-

3. Priprava na prvu svetu ispovijed i svetu prlćest. U O\•oj knjizi nalazi se potpuna pouka o svetoj ispovijedi i uputa u pouku prvopričesnlcima . Knjiga nužna svakome katoliku, da upozna narav sv. sa­kramt!nala IspoVijedi ! oltara. To je prijevod kl as ićnih njemačkih autora l S\'t'Sirano ob­raden. Cljena Dinara 10,-

4. Zašto ljubim svoju Critvu? Tko pročita ovu lijepu knjižicu, srce će mu usplamtjetl ljubavlju, grudi će mu se širiti od ponosa što j ~ čtan katoličke Crkve. Cljena Din. 8.-

5. Od Euharistije k presvetom Trojstvu. Kn jižica je ova prava objaval.. pravo otkri­venje za duše, koje ljube euharistijskog Spasitelja l koje se često s njim ujedine u sveto! Pričesti. Cljena Din 7.-

6. Terezija Neumann: Poruka Iz Konesreu­tha. Cijena Din 1,-

1. tlbraćenje dra H. Hinkovića. Hln\<OV!č je bib poznat kod nas l kao glasoviti ad· vokal i kao političar, a o·oblto kao protiv­nik vje re katoličke. Ali proučavajući upoz­nao je, dn je to prava vjera i umro kao pravi katolik. Knjiga namijenjena Inteligen­ciji l mladež!. Cljena Din 4.-

8. ttvotopls dr. josipa Langa. Napisala gđa Herma KUrschner, učiteljica u m. Na­kladom Odbora za gradnju Doma biskupa Langa, velikana i sveca. 'Cijena je brošira­noj knjižici Din 3.-

9 . . etteta, junakinja frtvlca. Ova knjižica je tako zan imiva i punn raznolikih crtica l tlogadaj~l da se čita kao najzanlmlvlja pripo­vijest. Kad je počneš čitati, ne možeš je odložiti, dok je nije t čltl'lvu pročitao. U njoj se raz la! u nač!!la duhovnog života .t njihovo oslvnrPnje, pak je ujedno rukovod duh. žtvota Cijena joj je Din 3.-1\njižnrc na ;vc ove knjige dobivaju 20 o;o

p9pusta. Sve se ove knjige dob ivaju kod:

Zopnng unda sv · Marija u Zagrabu, 1 • I<APTOL 3.

Za