228 02 lenko plestina

Lenko Pletina

Sveuilite u ZagrebuArhitektonski fakultetHR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

Izvorni znanstveni lanak

UDK 728.1.013

Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam2.01.01 - Arhitektonsko projektiranje

lanak primljen / prihvaen: 17. 12. 2004. / 19. 01. 2005.

Znanstveni priloziScientific Papers 12[2004] 2[28] PROSTOR 141

University of ZagrebFaculty of ArchitectureHR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

Original Scientific Paper

UDC 728.1.013

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning2.01.01 - Architectural Design

Article Received / Accepted: 17. 12. 2004. / 19. 01. 2005.

Modularne (modulirane) obiteljske kue

Modular Single-family Houses

modulmodularna mreamodularna poljaobiteljska kua

Poput raznovrsnih drugih graevina i obiteljske kue mogu biti modulirane,bilo modularnom mre`om kada je raster manjih dimenzija, bilo modularnimpoljima kada dimenzije obino odgovaraju zahtjevima konstrukcije. U lankusu analizirani primjeri obiteljskih kua i vila nastajali u razliitim prostorima,graeni u razliitim razdobljima i izvoeni u razliitim materijalima, a ponajvies konstrukcijom u armiranom betonu i eliku. Mnogi su antologijski primjeriobiteljskih kua moderne navedeni kako oni najpoznatiji u svijetu, tako i nekidomai, hrvatski primjeri. U zakljuku se istiu povoljne okolnosti za projekti-ranje i cjelokupno graenje pa se preporua modulacija obiteljskih kua.

Single-family houses, just as any other type of structure, may be designed bymeans of modules; either by a modular grid in case of a smaller size grid or bymodular fields when the size usually corresponds to the construction require-ments. This paper gives an analysis of predominantly concrete and steel sin-gle-family houses and villas from different periods and regions. It also presentssome well-known examples of modern single-family houses in Croatia andabroad. The conclusion focuses on favourable circumstances for the designand construction of modular single-family houses which are therefore highlyrecommended.

modulemodular gridmodular fieldsingle-family house

UVOD

INTRODUCTION

Modul (lat. modulus = mjera, mjerilo)ovdje je shvaen kao jedinica mjere, a modu-lacija kao izraz prostora, oblika i konstrukcijenastalih na osnovi te mjere. Mnoge su velikepovijesne graevine, graditeljski sustavi i ar-hitektonski zahvati imali modularnu podlogu poput Partenona ili Artemidina hrama, Al-hambre ili Cordobe, gotike katedrale ili re-prezentativnih proelja gotovo svih povijesnihstilskih razdoblja. Proelja su esto bila mo-dularna, pa i onda kada se u cjelokupnoj unu-tranjoj strukturi gubila pravilnost mjere. Sindustrijskim graenjem pojaava se koliinai tempo izvoenja, istie se va`nost standar-dizacije i modularne elaboracije projekata.

Obiteljske kue, ako su dio veeg sustava iliveih serija, obino sadràvaju modularnu lo-giku. Modularnom se koordinacijom mogu po-stii velike utede. Meutim, i mnoge obi-teljske kue kada nastaju kao unikati, sa spe-cifinim programom ili lokacijom, mogu imatiodreeni modul za podlogu pri projektiranju igraenju. Kod obiteljskih kua, s obzirom nato da su to niè graevine, najee je prisu-tan dvodimenzionalni, tlocrtni, a izuzetno itrodimenzionalni, prostorni modul. U analiziprojekata gdje je prisutan modulus mogu serazlikovatimodularnamreà imodularnapolja.

Obiteljska je kua modularna ukoliko u po-dlozi postave konstrukcije i distribucije pro-stora ima bilo mreù, bilo polje. U primjerimagdje dolazi do izmjene veliine polja i promje-ne ritma A-B-A-B-A (M-House, Stretto House,

vila Malcontenta i vila Stein) modularnost pre-lazi u moduliranost.

MODULARNA MRE@A

MODULAR GRID

Raster manjih dimenzija koji pomaè pri pro-jektiranju, u organizaciji prostora i postavi kon-strukcije moè se nazvati modularna mreà.Ve prema geometrijskom obliku likova i lini-ja razlikuju se mreè, no od svih su najprisut-nije pravokutna i kvadratna. Ostale se mreèjavljaju vrlo rijetko, a pogotovo rijetko u reali-zacijama.

Pravokutna ili kvadratna mrea

Rectangular or Square Grid

Pravokutna ili kvadratna mreà razliitih je di-menzija, poevi od najmanjih mjera od 10 cmili 4'' (10,16 cm) u SAD-u, 1/4 metra = 25 cm(duìna nae cigle), jedna stopa 1' = 30,48cm, do onih veih dimenzija. Walter Gropiusna prefabriciranoj kui u Weissenhofsiedlun-gu (1927.) koristi raster 105 x 105 cm, a GeritRietweld je na kui SummerHouse (1939.) po-stavio mreù od 100 x 100 cm. Anglo-amerikimoduli vezani su na mjeru stope, a najeesu mreè 2' x 4' (60 x 120 cm), 4' x 4' (120 x120 cm) ili 3' x 3' (90 x 90 cm). Vlastita kua ar-hitekta Grahama Phillipsa (1998.) elaboriranaje na mreì 2' x 2'. James Gowan je projektkue Schreiber House (London, 1964.) gotovodo detalja projektirao na rasteru 3' x 3'. Ista jemreà (3' x 3') postavljena i na novijem pro-jektu Richarda Meiera Naples House (1997.).Na vlastitoj kui u Klnu Mathias Ungers(1995.) uspostavlja modularnu mreù od 45cm, prema kojoj postavlja zidove i fasadne ot-vore.1 Projekt najpoznatije kue Richarda Ne-utre, Lovell Health House (L. A., 1926.), iakozakompliciran razliitim izbaenim dijelovimai zbunjujuom kombinacijom metala i `buke,zasniva se na vidljivoj pravilnosti konstrukci-je.2 Podloga je te pravilnosti, prema procjeniiz grafike dokumentacije, mreà modula e-tiri stope. Na tom je projektu prvi put primi-jenjena elina skeletna konstrukcija na jed-noj obiteljskoj kui.

Tatami-mreà Mjera rastera u japanskoj tra-dicijskoj obiteljskoj kui jest mjera tatami-ma-draca. Analizirajui nain graenja tradicional-ne japanske kue, Ernest Neufert navodi da sunjene mjere i njeni graevni elementi izuzetnosreeni.3 Ta je kua graena od drvenih stupo-

142 PROSTOR 2[28] 12[2004] 141-154 L. PLETINA Modularne (modulirane) obiteljske kue Znanstveni priloziScientific Papers

1 Elaboracija projekta pokazuje da nije bilo mogue ou-vati apsolutno toan modul jer u izvedbenim nacrtima tamjera iznosi 42,75; 44,0; 44,7 ili 42,75 cm.

2 Zagubljen je izvor i autor citiranog navoda, no konsta-taciju smatram tonom.

3 Koriteni podaci nalaze se u: Neufert, 1953.

va izmeu kojih su lagane ispune ili klizne stije-ne. Odreivanje vrsta prostorija i pozicioniranjestupova uvijek korespondiraju s modulom pod-nog tatami-madraca, pogotovo poslije velikogpoara u Tokiju 1657. godine, kada je zbog brzeobnove standardiziran nain graenja. Tatami--madrac je debljine 5 cm, od riine slame, di-menzija 88 x 176 cm (mjere proizile iz staroja-panskih mjera ken i sun). Veliine prostori-ja odreene su brojem tatamija, a u obiteljskimsu kuama najuobiajenije prostorije od 6 ili 8tatamija (9,3 ili 12,4 m2). Male mjere prostorija ihodnika mogu se objanjavati manjim antropo-lokim mjerama Japanaca, prazninom prostoraosloboenog stacioniranim namjetajem, la-kom mogunou povezivanja prostorija pomi-canjem kliznih vrata. Meutim, i za njih su temjere krajnji minimum. Navodno neki starijiprimjeri (prije velikog poara) pokazuju veikomfor kua, a navodi se da su i moduli biliosjetno vei: 120 x 240 cm.Uprikazu seNeufertesto oslanja na prikaz japanske kue TetsuraYoshide.4 Tlocrt japanske kue pokazuje da sejavljaju razliita konstruktivna polja, ovisno oveliini same prostorije, to dovodi do vikastupova. Bez obzira na standardizaciju i racio-nalizaciju kojoj je kua teila, izlomljeni tlocrtipakoteavaistu i jednostavnupostavunosivekonstrukcije.5

Wrightove mreè Tlocrt kue za prosjeno-ga amerikog graanina iz 1936. godine Uso-nian House F. L. Wrighta takoer ima modu-larnu mreù, u okviru koje postavlja izlomlje-nu tlocrtnu konturu kako za vanjsku zatitutako i za unutranje podjele. Vertikalni su no-sai i na proelju i u unutranjosti zidovi odopeke i drvene stijene od tri sloja dasaka(vani i unutra horizontalno, a u sredini verti-kalno poloène, te vijcima ukruene), ukupnodebljine oko 8 cm. Koritena je modularnamreà 2' x 4' (60 x 120 cm).6 Kroz minimaliza-ciju namjetaja i dekoracije u kui, upotrebu ipokazivanje prirodnih materijala koji postajulikovni izraz sami po sebi, transparentnost in-terijera prema eksterijeru i duha tradicijskejapanske kue jo uvijek ima puno elemena-ta koji su naprosto Wrightova rjeenja. Arhi-tekt je uvijek iskazivao fascinaciju japanskim

prostorima koje je upoznao jo 1893. na svjet-skoj izlo`bi u Chicagu, te poslije prilikom ne-koliko posjeta Japanu (prvi put 1905.).Meutim, kada projektira i proklamira auten-tinu arhitekturu amerikoga demokratskogdrutva, on otklanja komentare da je inspiri-ran japanskom kuom. Istina je, ipak, da jekua Usonian blià eventualnom japanskomuzoru negoli bogatoj zapadnoj tradiciji drve-ne arhitekture.7

Wrightovo koritenje two by four feet modulaprilagoeno je raspoloìvu formatu perploe.Poevi od 1905. godine, Wright je za svakuod svojih kua postavio uniformnu vrstu mo-dularnu mreù (op. a.: engl. spaced grid). Na-pisao je 1928. da je svaka mreà zasnovana naprirodi materijala. Tako Martin House ima mo-dul 3' 9'', a Connoly House 4'. Izbor od 3' 9'' zakuuMartin pomalo je udan.Modul od4' (120cm) logian je za opeku ili drvo, budui da ko-respondira s tri 16'' (40 cm) i standardnimduìnama drva, kao i sa est opeka od 8'' (20cm) ili etiri opeke od 12'' (30 cm). Modul za

Znanstveni priloziScientific Papers Modularne (modulirane) obiteljske kue L. PLETINA 141-154 12[2004] 2[28] PROSTOR 143

4 Jedno od znaajnijih upoznavanja zapadne strune jav-nosti s vrijednostima tradicionalne japanske arhitekture.

5 Poetkom 20. stoljea provodi se modernizacija Japa-na, uveden je imetriki sustavmjera, pomalo nestaju tradi-cionalne japanske kue, a zapadni stil ìvota dovodi dodrukijih, prozapadnjakih kua ali koje esto zadràvajuznak svoje autentine kulture. Unutar kue nastoji se izve-sti jedna tradicijska prostorija s podnim madracima, tata-mi-soba, u kojoj se njeguju karakteristike i etike vrijedno-sti ìvota koji je povezan sa starim oblikom te kue.

6 Wright, 1954.

7 Drvena je kua i amerika tradicija. Tri godine nakondolaska prvih doseljenika brodom Mayflower 1620. nanovi kontinent podignuta je i prva pilana. Revolucionarnisustav laganih drvenih elemenata baloon frame otpoeo je1833., kada se javlja uvrivanje elemenata industrijskijeftino proizvedenim avlima.

Sl. 2. F. L. Wright: First Jacobs House, Madison,Wisconsin, 1936.

Fig. 2 F. L. Wright: First Jacobs House, Madison,Wisconsin, 1936

Sl. 3. Stjepan Plani: Okrugla kua,Gornje Prekrije, Zagreb, 1935.

Fig. 3 Stjepan Plani: The Round House,Gornje Prekrije, Zagreb, 1935

Sl. 4. Andrija Mutnjakovi: Domobil, projekt, 1967.

Fig. 4 Andrija Mutnjakovi: Domobil, project, 1967

Sl. 1. Tlocrt japanske tradicijske kue

Fig. 1 Traditional Japanese house, ground-floor plan

Robie House (op. a.: 1909.) jest 4' i taj je ubrzopostao modul svih njegovih pravokutnihmreà, neovisno o materijalu, navedeno je uanalizi Wrightovih kua.8

No ta je konstatacija djelomino tona. Na ku-ama Goetsch-Winkler (1939.), Pew (1940.),Homestead (1942.), Bromer (1943.), Keyes(1950.), Raymond (1951.), Miller (1952.), Uso-nian Exibition House (1950-ih) javlja se modul4' x 4' (120 x 120 cm). Meutim, na kuama Ja-cobs (1936.), Stanley (1939.) i Rosenbaum(1939.) modul je 2' x 4' (60 x 120 cm), na kuiAlderman je 2' x 2' (60 x 60 cm), kod kuaSuntop Homes (1939.) i Pittsfield (1941.) mo-dul je 2' 6'' x 2' 6'' (75 x 75 cm), kod Kenneth(1952.) 3' x 3' (90 x 90 cm), a kod Sturges(1939.) je najvei 6' x 6' (180 x 180 cm). Na-ravno, to je samo mali broj analiziranih prim-jera od nekoliko stotina Wrightovih obitelj-skih kua. Zanimljivo je da Fallingwater Hou-se, njegovo najslavnije djelo i najpoznatijaamerika kua 20. stoljea, nema modularnemreè barem nije zamjetna. Za one koji nedaju va`nost modularnim mreàma, to bi mo-gao biti dokaz da su one nepotrebne.

Heksagonalna ili romboidna mrea

Hexagonal or rhomboidal grid

Heksagonalna ili romboidnamreà zasniva sena istostraninom trokutu (kut = 60). Na pri-

mjere izvan istostraninog trokuta nisam nai-ao. S ovom je mreòm projektirano nekolikokua F. L. Wrighta, primjerice Boomer (1953. rombovi) ili Hanna (1936. esterokuti). No-viji primjer primjene te modularne mreè jestkua iz Brazila, arhitekta Marcosa Acayaba(Sao Paolo, 1997.).9

Kruno-radijalna mrea

Circular-radial grid

Kru`no-radijalna mreà neto je manje ge-ometrijski egzaktna mreà, a vie pomona li-nija koncentrinih krugova i radijusa za po-stavu konstruktivnih ili pregradnih elemena-ta. Kod Wrightove kua Jacobs II. (1943.) kuaima polukru`nu matricu, modul kue je sek-tor kruga od 6, s ukupno 20 modula (120):prljci prednjih vrata odvojeni su s po dvasektora, stra`nji su prozori jedan sektor, ka-min je irok dva, bazen tri, a gospodarstvo e-tiri sektora.10

Prema ideji kru`no-radijalnih silnica projek-tirana je i Okrugla (Furhman, Japanska) kuaStjepana Plania 1935. godine. Krug promjera13,50 m podijeljen je u 35 jednakih sektora,


Sl. 8. Shigeru Ban: 2/5 House, Japan, 1995.

Fig. 8 Shigeru Ban: 2/5 House, Japan, 1995

Sl. 5. Le Corbusier: Villa Savoye, Poissy, 1931.

Fig. 5 Le Corbusier: Villa Savoye, Poissy, 1931

Sl. 6. Komparacija modularnih polja Savoye :Snyderman

Fig. 6 Comparative analysis of modular fieldsSavoye : Snyderman

Sl. 7. Michael Graves: Snyderman Residence,Fort Wayne, Indiana, 1972.

Fig. 7 Michael Graves: Snyderman Residence,Fort Wayne, Indiana, 1972

8 Ford, 1994: 137

9 Melhuish, 2002: 52

10 Hart, 1993: 102

modula koji su na proelju dimenzionirani sa125 cm. S obzirom na to, da je izostala podjelana 36 segmenata od po cjelovitih 10, govorida Plani nije bio optereen modularnom is-toom, a koja ovdje zapravo i nije imala prak-tine va`nosti.11

Ni modularna podjela 360/28 (odnosno na14 latica), na science-fiction projektu Domo-bil Andrije Mutnjakovia (1964.), projektukru`noradijalne mreè, ne daje cjelovit mo-dularni broj, pa je oito mjera ovih sektoraproizila iz nekih drugih namjera.12

MODULARNA POLJA

MODULAR FIELDS

Raster veih dimenzija koji nastaje na osnovimodularne mreè ili bez nje, a obino onih di-menzija koje odgovaraju zahtjevima kon-strukcije, te nije u koliziji sa zahtjevima funk-cije formira modularna polja. Mogu biti istih

mjera u nizu ili u skupini, a mogu se pojaviti inejednakih mjera u odreenom ritmu ponav-ljanja, primjerice A-B-A-B-A, kao u poznatojkomparaciji tlocrta vile Malcontenta i vile Ste-in. S obzirom na te razliitosti, mogu se klasi-ficirati u pojedine matrice. Ukoliko se nosi-vost konstrukcije svede na stupove i grede,pri emu se ti konstruktivni elementi repetira-ju u skladu s poljima, pojavljuje se skelet.

U nekim primjerima odreena je mreà dobi-vena naknadno, nakon to su mjere modular-nih polja definirane. To znai da polje nije do-bilo mjeru umnaànjem osnovne jedinice mre-è, ve obrnuto mreà je dimenzioniranadijeljenjem polja, pa tako ni nema neku istumjeru. ini se da je to sluaj kod nekih Mieso-vih mreà. S druge strane, modularna mreànu`no ne producira modularna polja. Primje-rice, Wright uspostavlja mreè, ali ne i polja.

Matrice jednostrukog niza polja

Single-row Field Matrix

Najee tanke kue imaju jednostruko ni-zanje polja. Vea dimenzija polja obino je i-rina kue. Ta se mjera, na analiziranim primje-rima, kree od 4,8 do 10,0 m, ali moè ii i naspektakularnih 14,7 metara.13

Mies = manje (polja) je vie (ekspresije) Udoba kada Le Corbusier proklamira skeletiza-


Sl. 9. Andrea Palladio: Vila Malcontenta,Venecija, 1560.

Fig. 9 Andrea Palladio: Villa Malcontenta,Venezia, 1560

Sl. 10. Collin Rowe: Analiza proporcijskog ritma

Fig. 10 Collin Rowe: Proportional Rhythm Analysis

Sl. 11. Le Corbusier: Vila Stein, Garche, 1927.

Fig. 11 Le Corbusier: Villa Stein, Garche, 1927

Sl. 12. Kazuyo Sejima & Ryue Nishizava: M-House,Tokio, 1997.

Fig. 12 Kazuyo Sejima & Ryue Nishizava: M-House,Tokio, 1997

11 Ove su mjere oznaene na nacrtu: mala nepreciznost,2r/35 polja, nije tono 125 cm, ali za izvedbu to nije bilobitno. Projekt je objavljen u nekoliko izvora.

12 Projekt je nastao kao natjeajni rad za jedan konkret-ni zadatak, za poznatoga korisnika kirurga i njegovu su-prugu, na konkretnoj lokaciji u Hollywoodu. U natjeajnomìriju sjedio je i Richard Neutra.

13 S obzirom na velik broj izvora, izvori se pojedinanonee navoditi svi su uglavnom vezani za popisanu litera-turu pa se lako moè zakljuiti odakle je podatak uzet.

ciju obiteljske kue i Mies van der Rohe na-puta nosive zidove. Nakon paviljona u Bar-celoni (1929.) pojavljuje se vila Tugendhat saskeletom polja 490 x 550 cm i prepoznatljivimelinim kri`nim stupom obloènim kromira-nim platem. Na izlo`benoj kui 1933. u Berli-nu koja je izvedena kao maketa u mjerilu 1:1,veliina polja neto se malo poveava, na 500x 600 cm, dok se na prvoj amerikoj kuiFarnsworth smanjuje broj stupova, naravno uz poveanje polja na 730 x 1000 cm. Osamelinih stupova H-8'' (203 mm) izbaeni su svanjske strane staklene membrane i stvarajudojam kao da je krovna ploa nekim magnet-nim silama privrena na ove stupove. Takovelika polja zahtijevala su interpolaciju jakihelinih traverzi I-12'' (305 mm) unutar polja ione se javljaju svakih 180 cm. Da se, kojimsluajem, statiki koristila jezgra kue (2 ku-paonice + kuhinja) i donekle membrana prekonosivih razdjelnih prljaka, sigurno bi se po-stigle utede u izvedbi. Time bi se donekle iz-gubila konceptualna istoa velikih polja i po-neto umanjio osjeaj lebenja. Sljedei Mie-sov projekt 50 by 50'' (stopa) pokazuje da semoè projektirati i kua koje e krovna plohastajati ne na osam, ve na samo etiri stupa.Do realizacije nije dolo: Less costs more.

Matrice dvostrukog niza polja

Double-Row Field Matrix

Kad arhitekt ne èli ili okolnosti lokacije i kon-teksta ne doputaju izduènu kuu, emu teìmatrica jednostrukoga niza polja, i kada dola-zi do promjene tlocrtnoga gabarita, pojavljujuse rjeenja sa dvostrukim nizom polja.

Matrice skupine polja

Cluster Field Matrix

Kod veih tlocrtnih dimenzija ili u sluaju pol-ja manjih dimenzija dolazi do postave vie re-dova polja. U skupini je najmanje devet polja,a kod raskonijih programa i veliina obitelj-skih kua u skupini moè biti i 25 polja. (Sny-derman = 16 x 1 + 8 x 1/2 + 1/4). Michael Hop-kins na vlastitoj kui (London, 1975., P+1) ima3 x 5 = 15 polja, ali manjih mjera, veliine 2,00x 4,00 m. Za najmanje dimenzije polja moglibismo uzeti mjeru finskoga prefabriciranogprograma Moduli na modularnoj mreì od75 cm modul konstrukcije, tj. modul polja, bioje 2,25 x 2,25 cm u svim smjerovima. Laganadrvena konstrukcija sa sendvi-panelima naproelju postavljena je na gustom rasporedustupova koji se kod veih prostora poput bo-ravka nisu mogli isputati. Stoga je ovaj pro-gram bio namijenjen uglavnom kuama za po-vremeni boravak, ali se ni tamonije afirmirao.

Matrica 3 x 3 polja Karakteristian i estokoriten primjer jest skupina od devet jedna-kih polja osam vanjskih, fasadnih, i jednounutranje polje. U sredinjem je polju iliodreena funkcija (blagovanje, ostakljeniatrij ili otvoreni patio), ili je polje potpuno in-tegrirano s ostalim poljima tlocrta.

Vila Savoye : Snydermann Residence U po-govoru knjizi NY-5 Philip Johnson navodi ut-jecaj korbizijanskih vila iz tridesetih na pe-toricu arhitekata iz New Yorka u njihovim ra-nim radovima, uglavnom obiteljskim kuamai vilama, ezdesetih i sedamdesetih godina20. stoljea.15 Godine 1926. Le Corbusier defi-nira Pet toaka nove arhitekture: stupovi ipodizanje volumena od zemlje, slobodniplan, krovni vrt, nenosivo proelje, horizon-talni prozori. Skeletnim sustavom stupova (+greda i ploa) kua se oslobaa svih nosivihzidova i dobiva slobodu planiranja tlocrta


Tabl. I. Sheme kua s jednostrukim nizom modularnih poljaTable I. Schemes of houses with single-row modular fields1. Le Corbusier: Kua za roditelje,1925., 2,80 x 4,20 m (est polja, armirani beton)2. Le Corbusier: Weissenhofsiedlung-I, 1927., 2,75 x 5,25 m (etiri polja + 1,2 m, armirani beton), P+13. Le Corbusier: Weissenhofsiedlung-II, 1927., 2,75 x 5,50 m (devet polja + 2, armirani beton, elik), P+14. Mies van der Rohe: Farnsworth, 1946.-1950. (24'' x 33'') 7,30 x 10,00 m (tri polja + k, elik), P5. Charles Eames: Own House, 1950., 2,20 x 6,00 m (sedam + etiri polja, elik), P+16. Philip Johnson: Glass House, 1949., 5,50 x 9,50 m (tri polja, elik), P7. Paul Rudolph: Finney Guest Cottage, 1947., 4,00 x 7,00 m (sedam polja), projekt, P8. Paul Rudolph: Cocoon House, 1950., 3,00 x 6,60 m (etiri polja, drvo, elik)9. Harry Seidler: Turramurra, oko 4,50 x 7,00 m (etiri polja, elik), P+1

10. Craig Elwood: Zack House, L. A., 1951., 2,40 x 4,80 m (devet polja, elik), P11. Craig Elwood: Moore House, L. A., 1964., 2,70 x 6,30 m (devet polja, drvo), P12. Craig Elwood: Kubly House, L. A., 1965., 3,60 x 7,20 m (pet polja, drvo), P 14

13. Pierre Koenig: Burwash House, Kalifornija, 1957., 3,00 x 7,50 m (pet polja, elik), P14. Pierre Koenig: Case Study House 22, L. A., 1960., 6,00 x 6,00 m (est i pol polja, elik), P15. Glen Murcut: Glenoire House, Sydney, 1980., 4,25 x 4,70 m (est polja, elik), P16. Norman Foster: Kua u Japanu, 1995., oko 6,00 x 9,00 m (est polja, elik), P17. Dirk Jan Postel: Almedo, Nizozemska, 1997., 3,60 x 9,30 m (est polja, elik), P+118. Shigeru Ban: 2/5 house, 1995., 4,95 x 14,70 m (pet polja, elik), P+1

Sl. 13. Branko Silain: Kua Gospodneti, SAD, 1984.

Fig. 13 Branko Silain: Gospodneti House, USA, 1984

14 Zanimljiva je opaska samog autora, Craiga Ellwooda,uz ovaj projekt drvene konstrukcije: Greka koju poinemnogi arhitekti radei u eliku jest ta da ga tretiraju kaodrvo. Mo`da smo mi ovdje krivi zbog obrtanja stvari. Eks-centrino optereeni stupovi puno su prikladniji eliku.

15 Komentirajui da je svojevremeno Richard Meier imaomodel Vile Savoye u svome dnevnom boravku (kao to jeon 1948. imao model Farnswortha u svojim mislima), PhilipJohnson se upitao: to bi na to rekao Le Corbusier, koji jepotkraj svog ìvota tako mrzio svoje kue iz 20-ih, a kojeovi arhitekti (op.: NY-5) uzimaju kao svoje modele? (Drex-ler, Rowe, Frampton, 1975., postskriptum)

prema funkcionalnim i prostornim potreba-ma. Na osnovi recepture nove arhitekture,u razdoblju od 1926. do 1931. Corbusier radiodreeni broj projekata obiteljskih rezidenci-jalnih objekata. Negdje su postavke manje,negdje vie zastupljene, a ponajvie na nje-govu remek-djelu, antologijskoj vili Savoye. Utom su razdoblju sve realizirane kue skeleti-zirane, a na vili Savoye stupovi su istaknuti naproeljima prizemlja. Taj pravilni ritam poobodu stvara dojam da je to raster pravilnihmodularnih polja koja su prekrila svu tlocrtnupovrinu. Ona su, po svemu sudei, u poet-ku i bila tako postavljena, u prvoj varijantiprojekta u osnom rasteru 500 x 500 cm, sasjevernim i ju`nim konzolnim prepustom.Druga, tj. izvedbena varijanta reducirala jemjeru rastera na 475 x 475 cm i jo vie poja-ala unutranje rasturanje stupova od pravilnesheme. isti se raster izgubio, pretpostavljamne htijenjem autora, ve stoga to se funkcio-nalna i konstruktivna situacija zakomplicira-la. Postava dominantne prostorne teme dvok-rake rampe u sredite kue i zahtjevi ga-raìranja ispod kue naprosto su razbili isto-u poetnoga rastera. Donekle funkcionalnarjeenja, a ponajvie isticanje prostornih sen-zacija kretanja u prostoru dobili su prioritet.Konstrukcija je dovedena u podreenipoloàj, mada ta ista konstrukcija na proelji-ma gdje je vizualno prisutna nije dirana u svo-joj modularnoj istoi. Unutranji nemir kon-strukcije skriven je iza pravilno rasporeenihstupova po proeljima.

Temu skeletizacije kue arhitekti NY-5 (Eisen-man, Hejduk, Graves, Gwatemey, Meier) obi-lato koriste u svojim projektima obiteljskihkua, esto koriste i bijelu boju (ponekad sunazvani i whites), opi je duh njihovih radovakorbizijanski, ali navoditi direktne paraleleuvijek je pomalo spekulativno. Jedna od mo-guih paralela mogla bi biti komparacija ma-trica vila Savoye i Snyderman.

Gravesova matrica pokazuje da je mogla na-stati nakon analize vile Savoye. Uska konzol-na polja sa Savoye, postavljena su kod vileSnyderman u T-formaciju, a ostalo je isto.ak i veliina kvadratnih polja vrlo je slina:475 cm : 16'.16 Meutim, za razliku od kom-pleksne (neuredne) pozicije unutranjih stu-pova Savoye, ovdje je sauvana geometrijapolja, a time i istoa konstrukcije. Samo najednoj poziciji nestaje stup kako bi se naglasi-la prostornost dnevnog boravka. S drugestrane, u izvanjskom izgledu, opna vile Savo-ye doìvljava se krajnje isto i uredno, za raz-liku od slobodnih, nenosivih fasadnih ploha

vile Snyderman. Skulpturalno oblikovana plo-ha solarija, koja se istie na sjevernomproel-ju Savoye,mogla je biti inicijacijomcjelokupneoblikovne zaigranosti vile Snyderman.

Matrice ritmiziranih(moduliranih) polja

Rhythmic Alternation ofModular Fields Matrix

Jednostavno nizanje polja istih mjera, istogaritma A-A-A (u jednom smjeru tlocrta), moèbiti obogaeno alterniranjem s jo jednommjerom pa se dobiva ritam A-B-A-B-A. Izmje-na modularnih polja dovodi do odreene mo-dulacije kue. Kada je rije o primjerima mo-derne obiteljske kue, i ovdje prve primjereotkrivamo kod Le Corbusiera. Osim na viliStein, s najsloènijom matricom od svih nje-govih vila, odreenu ritmizaciju moèmo naii na drugom projektu vile Meyer.

Suvremeni primjer ritmizacije, odnosno mo-dulacije, polja A-B-A-B-A-B-A-B-A prisutan jena M-House arhitekata Kazuyo Sejima & RyueNishizawa (Tokio, 1997.). Diskretna, s ulinestrane prizemna kua, utopljena je za jednuetaù u teren. Jedno veliko polje je atrij kojimsu osvijetljeni i ozraeni svi unutranji prosto-ri. Ritam A-B-A-B-A-B-A jest i kompozicijski ri-tam vrstih volumena (A) i lepravih formi me-uprostora (B) kod Stretto House, StevenHoll (1992.).18 Arhitekti Reichlin & Reinhardtkod Casa Tonini (1972.) modulacijom polja/A-B-A-B-A/ x /A-B-A-B-A/ uspostavljaju dvo-


Tabl. II. Sheme kua s dvostrukim nizom modularnih poljaTable II. Schemes of houses with double-row modular fields1. Helmut Schulitz: Architect's House, L. A., 1976.-1977., 4,00 x 7,00 m (2 x 4 = osam polja, elik), P+22. Le Corbusier: Villa Meyer, 1925. (2 x 3 = est polja), 1. projekt, nerealizirano3. Le Corbusier: Villa a Cartage, 1928., 5,00 x 6,00 m (2 x 3 = est polja + konzole, armirani beton), P+24. Mies van der Rohe: Exibition House, Berlin, 1932., 5,00 x 6,00 m (model), P5. Craig Elwood: Broughton House, L. A., 1949.-1950., 2,40 x 4,20 m (2 x 5 = deset polja, elik), P+26. Pierre Koenig: Case Study House 21, L. A., 1959., 3,00 x 6,60 m (2 x 3 = est polja, elik)7. Werner Sobek: R 128, Stuttgart, 2000., 2,90 x 3,85 m (2 x 3 = est polja, elik), P+38. Nikola Filipovi: Kua ilipi, 1987., veliina polja 7,50 x 7,50 m9. Dragomir Maji-Vlahovi: Kua Srebrnjak, 1990., veliina polja 5,40 x 5,40 (7,50 m) (armirani beton)

10. Lenko Pletina: Kua Pantovak, 2002., veliina polja 3,80 x 5,00 m (armirani beton)

Tabl. III. Sheme kua sa skupinom modularnih polja

Table III. Schemes of houses with cluster modularfields

1. Craig Elwood: Rosen Residence, veliina polja 8,10x 8,10 m (elina konstrukcija), P

2. Michael Graves: Hanselmann House, 1967.- -1970.,12' x 12' (armirani beton, skelet), P+2

3. Branko Silain: Kua Gospodneti,17 SAD, 14' x 14',1984. (armirani beton), P+1

4. Peter Eisenman: House II, 1969. (matrica translati-rana za 2'), veliina polja 12' x 12' (armirani beton)

5. Shigeru Ban: 9 square grids house, 1997., 3 x 3 = 34'x 34' (elik), P

16 Mjera je izvedena iz umanjenih prikaza. U nekim dru-gim prikazima ini se da bi osni raster mogao biti i 14'.

17 Projekt je napravljen za sestru, takoer arhitekticu.Na mjestu postojeeg stabla na parceli postavljen je sre-dinji ostakljeni atrij.

struku simetriju, a to je zapravo proirenamatrica 3 x 3 polja.

Vila Malcontenta : Vila Stein U kojoj mjeriritmizirana modulacija polja moè biti slina, ito u posve razliitim okolnostima graenja navelikim vremenskim distancama, otkriva Co-lin Rowe (1977.) u analizi i komparaciji matri-ca vile Malcontenta pokraj Venecije (AndreaPalladio, 1560.) i vile Stein u Garcheu (Le Cor-busier, 1927.). S malim aproksimacijama, pri-sutna je velika slinostmatrica,mada je jednamaterijalizirana u kamenu i opeci, a druga uarmiranom betonu i eliku. Renesansni oblik,sadràji, centralizirani prostorni koncept i lo-kacija na prostranoj parceli uz kanal prvevile, i moderni izgled, funkcionalistiki pro-gram, centrifugalnost prostora i poloàj najednoj stijenjenoj parceli druge vile, tolikosu u opreci da je posebno zanimljiva skrivenapoveznica moduliranih polja tih dviju slavnihvila. U duèm smjeru gabarita isti ritam nosi-vih zidova (Malcontenta) odnosno stupova(Stein) jest 2-1-2-1-2. U drugom smjeru ritamje neto izmijenjen, iako je u zbroju u obaprimjera ukupna mjera ista: 1,5 - 2 - 2 - 1,5 od-nosno 0,5 - 1,5 - 1,5 - 1,5 - 0,5 - 1,5. Corbusier jemo`da i listao Quatro Libri dell' Architettu-ra (Palladio, 1570.), no nigdje ne spominjepaladijansku referencu. Rowe konstatira,ali ne objanjava, kako se pojavio taj intrigant-ni, jedva zamjetljivi detalj slinosti dviju pot-puno razliitih vila. Enigmatinost paladijan-sko-korbizijanske veze ostaje.

DOMA]E ISKUSTVO

CROATIAN EXPERIENCES

Iblerova modulirana polja Godine 1931.Drago Ibler projektira vilu Bauer, 1932. vilu

Beer, 1936. vilu Filipi i vilu Blaèkovi, a1940. vilu Pajkuri. Na svim ovim reprezenta-tivnim primjerima zagrebake moderne moèse otkriti odreena prisutnost modula jed-nom je sasvim jasno nacrtano, kotirano i izve-deno, a drugi je put mo`da prisutno u podloziprojektiranja, da bi se poslije disperziralo da-jui va`nost nekim drugim elementima obli-kovanja ili funkcije.

Prvi realizirani projekt, vila Bauer, ima ist i ja-san armiranobetonski skelet od osam stupova40/40 cm i est jednakih polja 515 x 480 cm iz-meu njih (prikazano u nacrtu Armiranobe-tonskih radnja). Prednji red stupova u pri-zemlju su okruglog presjeka= 40 cm iza ko-jih je kua malo uvuena. Svi su obodni stupo-vi na drugom katu tanki, okrugli, elini,eksponirani, s obzirom na to da je zatvorenidio takoermalouvuen, takoda krovnaploapomalo lebdi. Postava sa dvije naglaeneparapetne horizontale i trakastim prozorimaini dominantan arhitektonski izraz te kue. Uprizemlju je bilo raskono predvorje, pomoneprostorije i garaà. Piano nobile, sa est jedna-kih polja, obuhvaalo je dnevni boravak u dvapolja, a po jedno bilo je namijenjeno za blago-vanje, kuhinju, radnu sobu i stubite.

Za tu bi vilu najprikladniji komparabilni prim-jer bio prvi projekt nerealizirane vile Meyer(Le Corbusier, 1925.). Meutim, usprkos sli-nosti matrice, gruboj sadràjnoj podjeli poetaàma i odreenom korbizijanskom sen-zibilitetu vila Bauer ne gubi svoju poseb-nost. ist i jasan skelet te kue, sa samo dvanosiva stupa u unutranjosti, omoguavao jelagane preinake i prenamjene, tako da je pe-desetih godina vila pretvorena u osnovnukolu, a 1965. podijeljena u est stanova.


Sl. 16. Drago Ibler: Vila Beer, Jabukovac,Zagreb, 1932.

Fig. 16 Drago Ibler: Villa Beer, Jabukovac,Zagreb, 1932

Sl. 14. Bauer & Haberle: Vila Alexander,Gornje Prekrije, Zagreb, 1937.

Fig. 14 Bauer & Haberle: Villa Alexander,Gornje Prekrije, Zagreb, 1937

Sl. 15. Drago Ibler: Vila Bauer, Jabukovac,Zagreb, 1932.

Fig. 15 Drago Ibler: Villa Bauer, Jabukovac,Zagreb, 1932

Sl. 17. Ernest Weissmann: Vila Kraus, Nazorova ul.,Zagreb, 1932.

Fig. 17 Ernest Weissmann: Villa Kraus, Nazorova st.,Zagreb, 1932.

Sljedei projekt, vila Beer, takoer ima modu-larnu armiranobetonsko skeletnu gradnju matricu s pet polja 315 x 755 cm. Srednja sutri polja podijeljena u dva dijela. Potencijalnafleksibilnost strukture aktivirana je 1968. i1980., kada je po Planievim nacrtima vila do-graena za jo jedno polje, natkriveni dijeloviprizemlja zatvoreni i u vili su napravljene dvi-je stambene cjeline.

Vila Filipi je drvena, podignuta iz najboljeborovine, mo`da ima i modularnu mreù ukoju su postavljeni vertikalni nosai oplate.Kua L-tlocrta ima est polja oko 230 x 500 +tri polja 400 x 460 cm. Kod vile BlaèkoviT-tlocrtne geometrije polja su se izgubila,mada postoji nagovjetaj da su bila prisutnau poetku projektiranja. Dvojna vila Pajkuriponovno ima jasno definiranu matricu polja.Tlocrtna geometrija T-oblika ima matricu estpolja 337 x 720 + dva polja 502 x 720 cm. Usvakoj polovici kua je skeletizirana, a nakontaktu jednoga veeg s tri manja polja na-lazi se jedan stup. Mogla su biti i dva, u kore-spondenciji sa stupovima manjih polja, noodabrano rjeenje je povoljnije jer nudi vietlocrtnog manevra.19

Kod Iblerovih uenika i sljedbenika (Kauzla-ri, Plani) teme istih polja nisu previe pri-sutne. Vila Spitzer, takoer antologijski prim-jer zagrebake moderne, nastao je iste godi-ne kada i vila Bauer 1932. Iako su njihove ar-hitektonske vrijednosti izbalansirane, ini seda je s manje pozornosti ili interesa rjeavanamatrica polja. Bilo je vrlo jednostavno i mogu-e napraviti je kao sklop od est polja, kao navili Bauer da su arhitekti to htjeli (?).

Meu mnogobrojnim Planievim projektimaobiteljskih kua rijetki su primjeri jednakihpolja. Matrica kue Cuvaj iz 1937., jednoga odnjegovih najuspjelijih radova, dosta se pri-bliàva matrici od est (2 x 3) jednakih polja, stime da svu nosivost u interijeru rjeavaju dvastupa. Armiranobetonski su stupovi dimen-zionirani s 25/25 cm. Raster u duèm smjerutri je puta po 390 cm, a u kraem se mijenja:420 i 355 cm.

etveroeta`na vila Kraus arhitekta ErnestaWeissmanna (1936.) ima matricu dvostruko-ga niza polja, ali s nejednakim irinama prvogi drugog niza : /A-A-A/ x /A-B/ (A = 480 cm, B= oko A/2). Matrica vile Alexander, arhitekataBauer & Haberle (1937.), takoer je dvostruki

niz s nejednakim irinama /A-A-A-A/ x /A*-B/(A = 530 cm, A* = oko A, B = 325 cm).

Nenacrtane modularne 2' mreè U razdob-lju velikih graditeljskih zahvata ezdesetih isedamdesetih godina 20. stoljea na podru-ju viestambenih zgrada, na pojedinim seprojektima pojavljuje i prefabrikacija i pojavamodula. Na tom se podruju afirmiralo podu-zee Jugomont. U sjeni te izgradnje tekao jetihi proces gradnje individualnih, privatnihkua, kod kojih se uglavnom zadrào klasiani konvencionalan nain gradnje s opekom, be-tonskim bloketama i `bukom. No, javljaju se isustavi izvedbe monta`nih obiteljskih kuana kojima se moè konstatirati modularna ko-ordinacija. Mada na crteìma nije istaknuta,prisutnost mreè moè se utvrditi na tada-njim primjerima kua iz siporeksa i prefabrici-ranog drva.

Potkraj pedesetih podiè se u Puli tvornicaplinobetonskih elemenata i pojavljuje se nov,obeavajui materijal lagan (0,5-0,7 t/m3),povoljnih termikih svojstava (ukoliko se za-titi od vlage), neto slabiji zvuni izolator, apo cijeni prihvatljiv na trìtu siporeks. Deb-ljine i duìne podnih, zidnih i krovnih ploa supromjenljive, irine su bile 60,8 cm, tj. 2', amaterijal je bio namijenjen kako za oblagan-je visokih konstrukcija, tako i za niè zgrade sjednom ili dvije etaè. Odreeni broj mon-ta`nih obiteljskih kua iz siporeksa izveden jeod poduzea Graevinar iz Ivani Grada, aprojektanti su arhitekti uro Mirkovi, LadaSviben i Rudolf ivkovi. Bez obzira to se si-poreks mogao i lagano rezati, teìlo se upo-trebi punih panoa, ime se javlja modulacija umjeri irine panoa. Na nacrtima mreà nijeprikazana, ona je ponekad i u diskontinuitetu,otvori uvijek ne potuju modul, ali moè se uz male aproksimacije konstatirati prisut-nost modularne mreè od oko 60 cm.20

Nakon potresa u Skopju 1963. i poplave u Za-grebu 1964. godine pojavila se dodatna potre-ba za kuama, a zbog toga i puno proizvoaamonta`nih obiteljskih kua. Jedan je od afirmi-ranih bio sustav Spava poljoprivredno-in-dustrijskog kombinata iz Vinkovaca, kojega suautori Bogdan Budimirov, eljko Solar, Zlatkookalj i Vladimir Roboti. Sustav je formiran podiskontinuiranoj modularnoj mreì od 60 cm.Ploe vanjske stijene i vanjskih otvora uvijeksu irine dva modula ili 120 cm. Stropne ploetipiziranog su raspona od est modula, a iro-ke jedan modul. Visina ploe stijene iznosi 260cm. Na Zagrebakom velesajmu 1964. godineizloèna je prototipska kua s kompletnomopremom, sve do posteljine. Osim loih karak-teristika zvune izolacije, ostale su karakteri-stike bile dobre. U naselju Retkovac u Zagrebuizvedeno je oko 130 takvih kua od ukupno1300 kua u naselju. Neke od kua iz toga su-stava bile su izvedene i na atraktivnijim lokaci-


Sl. 18. uro Mirkovi: Montana trosobna kua,tip G 105-81, 1965.

Fig. 18 uro Mirkovi: Prefabricated two-bedroomedhouse, type G 105-81, 1965

Sl. 19. Budimirov, Solar, okalj, Roboti:Obiteljska kua, program Spava

Fig. 19 Budimirov, Solar, okalj, Roboti:Single-family house, Spava program

18 Steven Holl navodi da je inspiracija pri projektiranjuove kue bila Muzika za gudae, udaraljke i eliste BeleBartoka.

19 Analiza Iblerovih projekata izvrena je na dokumenta-ciji koja je pohranjena u Dràvnom arhivu u Zagrebu.

20 Prikaz o siporeks-kuama objavljen je u: Roboti,1965. i *** 1967.b

jama. injenica da je Kolacio dozvoljavao'Spavu' ak i na sjevernim dijelovima gradabio je znak visoke oblikovne kvalitete.21 Zbog(neobjanjivo) loega prijama tih kua od stra-ne ire populacije, ti su se sustavi ugasili najednom stanovima insuficijentnom prostoru(!?) a da nije naena adekvatna zamjena zabolje rjeenje stambene krize.

NOVO DOBA

NEW AGE

Odgovor hrvatskih arhitekata na nekoliko teo-retskih internacionalnih natjeaja za odreeneoblike stanovanja u obiteljskoj kui bili su pro-jekti koji su se esto temeljili na modulu polja.Za razliku od natjeajnih i teoretskih radova,pri realizacijama naih novijih obiteljskih kuamodularna su polja slabije prisutna.

Teoretski projekti

Theoretical Projects

Kua za filmsku superzvijezdu Brigitte Bar-dot, Emila i Ivane verko (1975.) jesu kvadrat-na polja 5,0 x 5,0 m. Poredani u tri niza po pet(= 15), polja se koriste kao zatvoreni, natkri-veni ili atrijski prostor. est vizualno nezati-enih polja dio je javnoga glamura filmskedive, a devet polja je zatiena privatnost ipripadajua intima jedne ène. Na natjeajumagazina Shinkenchiku rad je dobio treunagradu.

Novi hrvatski dvorac arhitekta Ivana Crnko-via (1983.) jest anfilada est jednakih pro-storija, polja 4,5 x 6,0 m, koju otraga pratihodniko-reprezentativni prostor s rampom,a naprijed je po svoj duìni, vrtna terasa. Funk-cionalistikom principu usprkos, ovdje je jed-no polje, isto kao i jedna prostorija, organizi-rana kao jedna funkcija. Hrabar, riskantan i zasvoje vrijeme vrlo neuobiajen projektantskipotez ostvario je dobit. Selektor natjeajaShinkenchiku 1983. godine, Michael Gra-ves, nagradio je rad prvom nagradom. Nakonto su povrinski i prostorno izjednaenisadràji: dnevni boravak = blagovanje = ku-hinja = jednokrevetna spavaonica = branalo`nica = kupaonica = oko 27 m2, taj projektvrlo rezolutno preispituje va`nost funkcio-nalistike ideologije te na neki nain stvaraalibi i za mogue druge funkcionalno prostor-ne kombinacije.

Natjeajni rad Staklena kua 2001. za slijep-ca Penezia i Rogine (2. nagrada u Japanu)napravljen je na matrici niza vrlo malih modu-larnih polja, a modularna su polja prisutna ina natjeajnom radu La casa piu bella delmondo Njiria i Puljiza.

Kaplja mora Po odabiru Borisa Podrecce,prijedlog za konkretnu obiteljsku kuu u Wies-

badenu radi arhitekt Nenad Fabijani podnazi-vom Kaplja mora. Hipernaglaena je moduli-rana matrica /A-B/ x /A-B-A-B-A-B-A/ na raunstatike predimenzioniranosti namjerno stvo-rila jedan gusti prostor. Kao to je kod Hou-se II matrica 3 x 3 dijagonalno translatirana za2' da bi se dobile nove superponirane matriceza vei prostorni odabir i oblikovnu igru, naovom su projektu sve linije polja, osim vrstezapadne, zatitrale. Stvorile su se nove linije inove mogunosti pozicioniranja stijena i stu-pova. Tri glavna polja, 4,0 x 4,0 m, odvojena sumeupoljima te flankirana hodniko-stubi-nom i zonom vrtnog proelja, a ponavljaju sena tri etaè. Na taj se nain, za razliku od estoponavljane horizontalne matrice 3 x 3, uspo-stavlja unikatna vertikalna 3 x 3 matrica. Glav-na polja prihvaaju glavne sadràje (servedspaces prema Kahnu), a pratea pomonesadràje (serving space) ili su proirenje glav-nih sadràja. Kako je to bio projekt za poznato-ga korisnika (krznar iz W.) na konkretnoj loka-ciji, koja je nezgodnog i nepravilnog oblika(sjeverna padina, ju`ni pristup), ova matricanijemogla ili nije htjela obuhvatiti cijeli sadràjobiteljske kue. Dnevni boravak 6,0 x 6,0 mpaviljonski je izdvojen na obalu voda ukra-snog bazena (imaginaciju jezera ili sjeanje naneke ugodne kaplje mora).

Realizirani projekti Kua u Prolocu (IvanCrnkovi, 1984.), najatraktivnija realiziranaobiteljska kua osamdesetih godina 20. stol-jea kod nas, sadràva u svojoj unutranjojstrukturi modularnu podlogu. Kvadratni ra-ster od 16 polja podlogom je kui L-gabarita sterasom. Uobiajeni program (veliine slineWrightovoj esadeovskoj kui) zbog velikogbroja polja dovodi do redukcije njihovih mje-ra na 315 x 315 cm, to je neto manje od opti-malnih raspona armiranobetonskih ploa.Ovdje sigurno postoje i razlozi zbog kojih eti-ri mala polja nisu jedno veliko. Mo`da stogato ova mjera prilino dobro korespondira sgrubom funkcionalnom organizacijom. Tamogdje je tijesno, prostor se iri na raun susjed-nog polja ili malo potiskuje fasadnu membra-nu prema van, tako da unutranja modulacijapolja nije previe zamjetna na vanjtini. Samona jednome mjestu, u velikoj blagovaonici,stup polja je smetao pa je uklonjen; dva sustupa skulpturalno istaknuta, a svi ostaliutopljeni su u zidove.

Na kui K-L u ilipima (N. Filipovi, 1987.) po-stavljen je raster polja /A-A'/ x /A''-A'''-A''/(sve su mjere negdje blizu 7,50 m), na kuiSrebrnjak (D. M. Vlahovi, 1990.) raster je/A-A/ x /A-B-A/ (A = 5,40 m, B = 7,50 m), a na


Sl. 20. Ivana & Emil verko: Kua za B. B.,natjeajni rad, 3. nagrada, 1975.

Fig. 20 Ivana & Emil verko: The House for B. B.,competition entry, 3rd prize, 1975

Fig. 21. Ivan Crnkovi: The New Croatian Castle,competition entry, 1st prize, 1983

Fig. 21 Ivan Crnkovi: The New Croatian Castle,competition entry, 1st prize, 1983

Sl. 22. Vinko Penezi & Kreimir Rogina: Staklenakua za slijepca, natjeajni rad, 2. nagrada, 2001.

Fig. 22 Vinko Penezi & Kreimir Rogina: Glass Housefor a Blind Man, competition entry, 2nd prize, 2001

21 Prema kazivanju arhitekta Bogdana Budimirova. Arhi-tekt Zdenko Kolacio bio je 1956.-1971. direktor Urbanisti-koga zavoda Grada Zagreba.

kui Pantovak (L. Pletina, 2000.) raster je/A-A-A-A/ x /B-B/ (A = 3,80 m, B = 5,00 m).

KOMENTAR

COMMENT

Kod velikog broja arhitekata zabiljeèna jemodularna pravilnost pri projektiranju obitelj-skih kua, ali takoer ima i znaajnih arhitek-tonskih imena kod ijih kua modula apsolut-no nema, gotovo da nema ili se tek javlja naponekom projektu. Loos, Aalto, Breuer (nje-govi su projekti kua tako blizu mogunostimodularne elaboracije, ali oito bez interesada se to provede) sve klasici moderne nisutom aspektu arhitekture, kada je rije o obi-teljskim kuama, pridavali va`nost. Neutra,iako je zapoeo modulacijom svoga prvog inajpoznatijeg projekta Lovell Health House nije time i nastavio. Neke je projekte obitelj-skih kua i Louis Kahn modularno koncipirao(Morris, 1959.; Korman, 1973.). Jedan projektMarija Botte (Casa Cadenazzo, 1970.) imamodularna polja, dok se kod ostalih kua togubi. Prvi pogled na kue Tadao Anda, s uti-snutim formatima oplata i epovima na mje-stu spona, stvara dojam o sveobuhvatnoj di-sciplini modula, ali samo na nekim je projekti-ma provedena cjelovito, na nekim parcijalno,a na nekim je uope nema. (Zanimljivo bi biloistraìti Andovu postavu modula u odnosu natatami-module tradicionalne japanske kue.)ini se da ni Rem Koolhaas nema rastere po-dloga kada kree projektiranju obiteljskihkua. Naravno da cijeli niz dekonstruktivisti-kih arhitekata poput Gehryja malo mari zamodularne matrice.

Pojaana prisustnost modula u obiteljskim ku-ama moè se primijetiti u raznovrsnim pro-gramima masovne izgradnje, ali i u pojedinimsituacijama elitne arhitekture primjerice, uprogramu Case Study House, L. A. Pod pokro-viteljstvom magazina Art & Architecture,urednika Johna Etenze, pokrenuti su projektiobiteljskih kua, od kojih je dobar dio i realizi-ran. Te su kue trebale postati prototipovi zaneku buduu masovnu izgradnju. Uglavnomkoncipirani na novim materijalima, eliku i la-ganim prefabriciranim elementima, na krajusu ostali samo unikatni primjeri. Najpoznatijesu projektirali Charles Eames, Craig Ellwood iPierre Koenig. U to je doba, pedesetih i ezde-setih godina 20. stoljea, na Floridi Paul Ru-dolph izveo itav niz obiteljskih kua i vila spostavljenim modularnim poljima.

Mo`da postoje predrasude da su modularnematrice izraz velikih graditeljskih zahvata i dasu neprikladne za male projekte, gdje unifor-miranost i shematizam moè smetati indivi-dualnosti i posebnosti svake obiteljske kue.Mo`da se javlja i bojazan da obiteljska kua,

prostor privatnosti i osobnog ìvljenja, ne po-stane minijatura poslovne ili javne zgrade, nakojoj je pojava modula est zatitni znak. Po-nekad estetika modularnog panela i naglae-ne fuge stvara osjeaj provizorija, kue kaokratkotrajne i potrone robe. Monta`ni ob-jekt, pretpostavlja se, nema dostatne kvalite-te fizike zgrade, ne moè osigurati ni kvalite-tan stambeni ambijent itd. Naravno da bi tekkomparabilna analiza primjera mogla deman-tirati ove predrasude. Meutim, postava mo-dula ne znai ujedno i monta`nu gradnju, vemoè biti podlogom za sve vrste materijala igraenja, pa i tzv. klasine gradnje.

Modularno oblikovanje nudi estetiku ritma,discipline, pa donekle i minimalizma. Mo`dapostoji predrasuda da je to hladni, racionali-stiki, inènjerski pristup projektiranju, gdjetehniko-tehnoloki aspekt arhitekture dola-zi u prvi plan. Naravno da treba puno kreativ-ne intuicije i talenta za odabir pravog modula,koji e biti usklaen sa zahtjevima sadràja i sprostorno-oblikovnim htijenjem. Kroz primje-re je vidljivo da prisutnost modulacije ne re-meti sadràjno definiranje i funkcionalne od-nose obiteljske kue funkcija se izuzetnolako prilagoava i modularnoj mreì i modu-larnim poljima.

Modulirati se moè sa svim graevnim ma-terijalima, no kada se kree u skeletizacijustrukture, onda su oni materijali koji najboljeizraàvaju ideju stup + greda najprikladniji.Meu analiziranim kuama uglavnom su eli-ni skelet (Miesovi i ponajvie ameriki primje-ri) i armirani beton (Le Corbusierovi i naiprimjeri). Upotreba drvene grae na nain dase dobije skelet kao kod japanske tradicijskekue ili u amerikim primjerima baloon-frametakoer vodi odreenoj uspostavi modula.

Modularnemreè i polja inicirajumisaoo stan-dardizaciji i utedama kako materijala, tako irada, pogotovo rada na gradilitu, a moglo bise rei da olakava i projektiranje ako je dobropostavljena mreà ili ako su prikladno odabra-napolja. Uz to, arhitekt u svakomsluajubrè ilake memorira svoj projekt.

ZAKLJUÂK

CONCLUSION

Bilo da je rije o masovnoj izgradnji obitelj-skih kua, bilo da se projektira unikatnozdanje modularni pristup moè generirati iakcelerirati projekt, moè pridonijeti ukupnojkvaliteti graenja i artikulirati oblikovanje.Eventualne predrasude o modularnim kua-ma ponajvie su demantirali analizirani prim-jeri. tovie, oni inspiriraju da se u odreenimokolnostima, bez puno bojazni, postave bilomodularne mreè bilo modularna polja.


Sl. 23. Nenad Fabijani: Kaplja mora, Wiesbaden,projekt, 1990.

Fig. 23 Nenad Fabijani: Sea drop, Wiesbaden,project, 1990

Sl. 24. Ivan Crnkovi: Obiteljska kua, Proloac, 1984.

Fig. 24 Ivan Crnkovi: Single-Family House, Proloac,1984


Izvori

Sources

Arhivski izvori

Archive Sources

1. Dr`avni arhiv u Zagrebu, Opatika 29, Zagreb

2. Znanstvenoistra`ivaki projekt Obiteljska kuau Hrvatskoj, voditelj: prof. dr.sc. Lenko Pleti-na, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl. 1. Neufert, 1953: 59

Sl. 2. Wright, 1954: 84

Sl. 3. *** 2003: 6

Sl. 4. Odak, 1986: 69

Sl. 5. Besset, 1968: 78, 102

Sl. 6. Nacrtao: autor

Sl. 7. *** 1979: 36

Sl. 8. *** 2001: 73

Sl. 9. Frossman, 1973: 56

Sl. 10. Frampton, 1985: 157

Sl. 11. Besset, 1968: 208

Sl. 12. Melhuish, 2002: 141

Sl. 13. egvi, 1984: 97

Sl. 14. Laslo, 1984: 126

Sl. 15. Laslo, 1984: 125

Sl. 16. Laslo, 1984: 125

Sl. 17. Arhiva autora

Sl. 18. *** 1967.b: 6

Sl. 19. Roboti, 1965: 5

Sl. 20. verko, 1976: 9

Sl. 21. Crnkovi, 1984: 23

Sl. 22. Arhiva autora

Sl. 23. *** 1990: 137

Sl. 24. *** 1984: 99

Literatura

Bibliography

1. Arieff, A.; Burkhart, B. (2002.), Pre-Fab, GibsSmith, Layton, SAD

2. Asensio, P. (2002.), The Next House, HBI, NewYork

3. Bell, E. (2001.), Shigeru Ban, Laurence King,London

4. Besset, M. (1968.), Who was Le Corbusier, Ski-ra, Geneva

5. Brown, T. (1958.), G. Rietveld, Bruna & Zoon,Utrecht

6. Crnkovi, I. (1983.-1984.), Kua sa est jedna-kih prostorija, Arhitektura, 36-37 (186-188):21-24, Zagreb

7. Daguerre, M. (2003.), 20 Houses by Twenty Ar-chitects, Electa, Milano

8. Dobrovi, N. (1962.), Savremena arhitektura,knjiga 3, Graevinska knjiga, Beograd

9. Domin, C.; King, J. (2002.), Paul Rudolph: TheFlorida Houses, Princeton Press, New York

10. Drexler, A.; Rowe, C.; Frampton, K. (1975.),Five Architects, Oxford Press, New York

11. Dunlop, B.; Hector, D. (1992.), Twentieth-Cen-tury Houses, Phaidon, London

12. Frampton, K. (1985.), Modern Architecture, Tha-mes & Hudson, London

13. Frampton, K.; Larkin, D. (1995.), American Ma-sterworks, Rizzoli, New York

14. Ford, E. (1994.), The Details of Modern Architec-ture, MIT Press, Cambridge

15. Fromont, F. (1995.), Glenn Murcutt, Thames &Hudson, London

16. Frossman, E. (1973.), Visible Harmony, SMA,Stockholm

17. Gideon,S. (1929.), Befreites Wohnen,Orell, Zrich

18. Gideon, S. (1964.), Richard Neutra 1923.-50., Tha-mes & Hudson, London

19. Hart, S. (1993.), Frank Lloyd Wright, Barnes &Noble, New York

20. Johnson, P. (1953.), Mies van der Rohe, MOMA,New York

21. Laslo, A. (1983.-1984.), Arhitektonski vodi, Ar-hitektura, 36-37 (186-188): 130-133, Zagreb

22. Le Corbusier (1946.), Oeuvre Complete, Boesi-ger, Zrich

23. McCarter, R.; Weston, R.; Steele, J. (1999.),20th Century Houses, Phaidon, London

24. Melhuish, C. (2002.), Modern House 2, Phai-don, London

25. Moholy-Nagy, S. (1970.), Paul Rudolph, Prae-ger, New York

26. Neufert, E. (1953.), Pravila graevinarstva, Gra-evinska knjiga, Beograd

27. Odak, T. (1986.), Hrvatska arhitektonska alterna-tiva, Arhitektura, 39 (196-199): 31-101, Zagreb

28. Parker, L. (2003.), Minimalist Houses, Harper,New York

29. Pople, N. (2000.), Experimental Houses, Lau-rence King, London

30. Pople, N. (2003.), Small Houses, Laurence King,London

31. Roboti, V. (1965.), Monta`ne stambene zgrade'Spava', ovjek i prostor, 12 (143): 7-8, Zagreb

32. Sbriglio, J. (1999.), The Villa Savoye, Birkhauser,Berlin

33. Sobek , W. (2002.), R 128, Birkhauser, Berlin

34. Sola-Morales, I.; Cirici, C.; Ramos, F. (2000.),Barcelona Pavilion, GG, Barcelona

35. Steele, J.; Jenkins, D. (1998.), Pierre Koenig,Phaidon, London

36. egvi, N. (1983.-1984.), Jedno ostvarenje i jedanprojekt, Arhitektura, 36-37 (186-188): 95-97,Zagreb

37. verko, E. (1976.), Natjeaji, ovjek i prostor,23 (277): 8-9, Zagreb

38. Tafuri, M. (1976.), Five Architects, Officina Edi-zioni, Rim

39. Vandenberg,M. (2003.), Farnsworth House, Phai-don, London

40. Welsh, J. (2001.), Modern House, Phaidon, NewYork

41. Weston, R. (2002.), The House in the 20th Cen-tury, Laurence King, London

42. Wright, F. L. (1954.), Natural House, Brambal,New York

43. Yorke, F. R. S. (1957.), The Modern House, Ar-chitectural Press, London

44. Yoshida, T. (1954.), Das Japanische Wohnhaus,Wasmuth, Tbingen

45. *** (1967.a), Projektovanje u graevinarstvu,standardi, Graevinska knjiga, Beograd

46. *** (1967.b), Monta`ni objekti od siporeksa,ovjek i prostor, 14 (166): 5-7, Zagreb

47. *** (1978.), James Gowan, Architectural Mono-graphs 3, Academy, London

48. *** (1979.), Michael Graves, Architectural Mono-graphs 5, Academy, London

49. *** (1983.-1984.), Dosljednost i razliito, Arhi-tektura, 36-37 (186-188): 98-103, Zagreb

50. *** (1990.), Poliphile Aktion, katalog, Frankfurt

51. *** (1997.), The Villa of the Tugendhats, katalog,HI, Brno

52. *** (1998.), R. M. Schindler, Architectural Re-view 2G, 3 (7), Barcelona

53. *** (1999.), Craig Elwood, Architectural Review2G, 4 (12), Barcelona

54. *** (2001.), Shigeru Ban, Laurence King, London

55. *** (2003.), Stjepan Plani 1900.-1980., katalogizlo`be, Gliptoteka HAZU, Zagreb


Saetak

Summary

Modular Single-family Houses

The modular system in designing single-familyhouses is a common procedure which helps to de-fine space, form and size of a structure. Industrialproduction makes possible the standardization ofcomponents and contributes to an increased num-ber of structures built in a shorter period. However,modular systems may produce innovative ideasand unique solutions.In designing single-family houses one candistinguishbetween modular grids in case of a smaller size gridand modular fields when a module corresponds tothe construction requirements. The most commonare rectangular and square grids with a minimummodule of one brick (25 cm) and one foot (30,48 cm).Less common are triangular (rhomboidal, hexagonal)or circular/radial grids. The module of the traditionalJapanese house is the size of one tatami (about 88 x176 cm). F. L. Wright, who designed several hundredsof single-family houses, almost always used modulargrids well adjusted to the properties of a particular

building material. However, his most famous houseFallingwater was designed with no modular grid. TwoCroatian projects, the Round House and Domobil ex-emplify the circular/radial grid. The analysis ofmodu-lar fields is based on a large number of examples.They are classified into: single-row fields, double rowfields and cluster fields.Most examples in this paper are presented bymeans of graphic schemes with an analysis of ma-terials, storeys and field size. A comparative analy-sis of the villas Malcontenta and Stein serves as anillustration of cluster fields. A thorough analysis ofthe Villa Savoye and Villa Snyderman helps to as-sess the influence of Le Corbusiers architecture onthe architecture of the New York Five. The designfor the Streto House illustrates the type of a rhyth-mic alternation between a smaller and a biggerfield (A-B-A-B-A).The paper presents well-known single-family houseswith modular fields in Croatia such as the villas

Bauer and Beer designed by the Croatian modernarchitect Drago Ibler as well as several other famil-iar examples. Modular single-family houses madeof siporex blocks and wood panels were made pos-sible by the prefabrication system of the 1960s.Some theoretical and unrealized recent projectssuch as the House for B. B., the New Croatian Cas-tle, Glass House and Sea drop as well as a fewbuilt-up houses (Prolo`ac, ilipi, Srebrnjak and Pan-tovak) were also made on the modular field base.A great number of world-famous single-familyhouses as well as the representative Croatian ex-amples testify to the efficiency of modular design.The analyzed houses are structurally built in con-crete and steel with modular panels. Modular gridsand modular fields do not interfere with the func-tional organization of space and prove far more ra-tional and simpler as far as construction is con-cerned. Therefore they are highly recommended inthe design process.

Biografija

Biography

Dr.sc. LENKO PLETINA, dipl.ing.arh., redoviti je profe-sor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Magi-strirao je 1982., a doktorirao 1990. Radio je 1972./73.u biroima Marcela Breuera i Paula Rudolpha uSAD-u, a 1975./76. studirao u Finskoj. Poseban inte-res u nastavnom, strunom i znanstvenom radu us-mjerio je na obiteljske kue i nisku stambenu izgrad-nju. Autor je veegabroja projekata, nekoliko realizi-ranih graevina i uspjeno je sudjelovao na nekolikoarhitektonskih natjeaja. Nagraen je 2003. godi-njom dr`avnom nagradom za arhitekturu VladimirNazor.

LENKO PLETINA, Dipl.Eng.Arch., Ph.D., Professor atthe Faculty of Architecture in Zagreb. He received hisMaster of Science degree in 1982 and his doctorate in1990. In 1972/73 he worked in Marcel Breuers andPaul Rudolphs architectural practices in the USA. Hespent the year 1975/76 studying in Finland. His keeninterest in teaching, architectural work and researchlies in single-family houses. He has designed nume-rous buildings of which many have been realized. Inaddition he has succesfully participated in many ar-chitectural competitions. In 2003 he received the na-tional architectural award Vladimir Nazor.

LENKO PLE[TINA

228 02 lenko plestina

Documents