23.POTROŠNJA I 23.POTROŠNJA I INVESTICIJEINVESTICIJE

dr Svetislav Polovinadr Svetislav Polovina

DEFINICIJA POTROŠNJEDEFINICIJA POTROŠNJE

• Potrošnja je onaj dio GDP-a koji je Potrošnja je onaj dio GDP-a koji je namijenjen zadovoljenju osobnih namijenjen zadovoljenju osobnih potreba.potreba.

• Potrošnja se može podijeliti na Potrošnja se može podijeliti na potrošnju trajnih dobara, potrošnju potrošnju trajnih dobara, potrošnju potrošnih dobara i potrošnju usluga.potrošnih dobara i potrošnju usluga.

POTROŠNJA I DOHODAK (1)POTROŠNJA I DOHODAK (1)

• Struktura i visina potrošnje su tijesno Struktura i visina potrošnje su tijesno korelirane s visinom dohotka.korelirane s visinom dohotka.

• Ovu korelaciju je još u 19. stoljeću Ovu korelaciju je još u 19. stoljeću uočio pruski statističar Engel formulirao uočio pruski statističar Engel formulirao ju u obliku tzv. Engelovih zakona.ju u obliku tzv. Engelovih zakona.

• Na nižim razinama dohotka on se sav Na nižim razinama dohotka on se sav ili pretežito troši na osnovne životne ili pretežito troši na osnovne životne potrepštine kao što su hrana i potrepštine kao što su hrana i stanovanje.stanovanje.

POTROŠNJA I DOHODAK (2)POTROŠNJA I DOHODAK (2)

• Povećanjem dohotka izdaci na hranu Povećanjem dohotka izdaci na hranu rastu jer se kvalitetnije jede ali se u rastu jer se kvalitetnije jede ali se u relativnom izrazu oni smanjuju.relativnom izrazu oni smanjuju.

• Daljnjim porastom dohotka Daljnjim porastom dohotka povećavaju se izdaci na odjeću, povećavaju se izdaci na odjeću, luksuz i rekreaciju.luksuz i rekreaciju.

STRUKTURA PORODIČNOG STRUKTURA PORODIČNOG BUDŽETA U USABUDŽETA U USA

FUNKCIJA POTROŠNJEFUNKCIJA POTROŠNJE

• Funkcija potrošnje je odnos između Funkcija potrošnje je odnos između razine potrošnje (C) i raspoloživog razine potrošnje (C) i raspoloživog dohotka (DI - Disposable Income)dohotka (DI - Disposable Income)

• C = f (DI)C = f (DI)

GRAF FUNKCIJE POTROŠNJE (1)GRAF FUNKCIJE POTROŠNJE (1)

• Funkcija potrošnje se prikazuje grafički Funkcija potrošnje se prikazuje grafički pomoću krivulje potrošnje.pomoću krivulje potrošnje.

• Krivulja potrošnje s pravcem od 45 Krivulja potrošnje s pravcem od 45 stupnjeva siječe se u stupnjeva siječe se u točkitočki pokrića pokrića.. U njoj je U njoj je potrošnja jednaka raspoloživom dohotku. potrošnja jednaka raspoloživom dohotku. Lijevo od točke pokrića potrošnja je veća od Lijevo od točke pokrića potrošnja je veća od raspoloživog dohotka i financira se iz minule raspoloživog dohotka i financira se iz minule štednje ili iz kredita. Desno od točke pokrića štednje ili iz kredita. Desno od točke pokrića potrošnja je manja od raspoloživog dohotka.potrošnja je manja od raspoloživog dohotka.

GRAF FUNKCIJE POTROŠNJE (2)GRAF FUNKCIJE POTROŠNJE (2)

FUNKCIJA ŠTEDNJEFUNKCIJA ŠTEDNJE

• Funkcija štednje pokazuje odnos Funkcija štednje pokazuje odnos između štednje (S) i raspoloživog između štednje (S) i raspoloživog dohotka (DI)dohotka (DI)

• S = f (DI)S = f (DI)

• Funkcija štednje je zrcalna slika Funkcija štednje je zrcalna slika funkcije potrošnje.funkcije potrošnje.

GRAF FUNKCIJE ŠTEDNJEGRAF FUNKCIJE ŠTEDNJE

GRANIČNA SKLONOST GRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI (1)POTROŠNJI (1)

• Granična sklonost potrošnji (MPC) je odnos Granična sklonost potrošnji (MPC) je odnos između promjene potrošnje i promjene između promjene potrošnje i promjene raspoloživog dohotkaraspoloživog dohotka. Ona pokazuje kako . Ona pokazuje kako će se promijeniti potrošnja ako se će se promijeniti potrošnja ako se raspoloživi dohodak promijeni za jednu raspoloživi dohodak promijeni za jednu jedinicujedinicu..

• Što je dohodak viši MPC je manji i obrnuto.Što je dohodak viši MPC je manji i obrnuto.

• MPC određuje nagib krivulje potrošnje.MPC određuje nagib krivulje potrošnje.

GRANIČNA SKLONOST GRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI (2)POTROŠNJI (2)

GRANIČNA SKLONOST GRANIČNA SKLONOST ŠTEDNJIŠTEDNJI• Granična sklonost štednji (MPS) pokazuje Granična sklonost štednji (MPS) pokazuje

odnos između promjene štednje i odnos između promjene štednje i promjene raspoloživog dohotka. Ona promjene raspoloživog dohotka. Ona pokazuje kako će se mijenjati štednja ako pokazuje kako će se mijenjati štednja ako se raspoloživi dohodak poveća za jednu se raspoloživi dohodak poveća za jednu jedinicu. jedinicu.

• MPS određuje nagib krivulje štednjeMPS određuje nagib krivulje štednje

• Što je dohodak viši povećavat će se i MPS Što je dohodak viši povećavat će se i MPS kao i obrnuto.kao i obrnuto.

V A Ž N O !V A Ž N O !

• MPC = 1 - MPSMPC = 1 - MPS

• MPS = 1 - MPCMPS = 1 - MPC

• MPC + MPS = 1MPC + MPS = 1

TABLICA MPC, MPS, APC, TABLICA MPC, MPS, APC, APSAPS

DI C S MPC MPSAPC =

C/DIAPS =

S/DI

24000 24110 -110 1.004

25000 25000 0 0.89 0.11 1.000 0

26000 25850 150 0.83 0.17 0.994 0.006

27000 26600 400 0.75 0.25 0.985 0.015

28000 27240 760 0.64 0.36 0.972 0.028

29000 27830 1170 0.59 0.41 0.959 0.041

30000 28360 1640 0.53 0.47 0.945 0.055

ODREDNICE POTROŠNJEODREDNICE POTROŠNJE

• 1. TEKUĆI RASPOLOŽIVI DOHODAK1. TEKUĆI RASPOLOŽIVI DOHODAK

• 2. VELIČINA PERMANENTNOG 2. VELIČINA PERMANENTNOG DOHOTKADOHOTKA

• 3. VELIČINA BOGATSTVA3. VELIČINA BOGATSTVA

POTROŠNJA I RASPOLOŽIVI POTROŠNJA I RASPOLOŽIVI DOHODAKDOHODAK

• Potrošači se rukovode u svojim Potrošači se rukovode u svojim odlukama prvenstveno veličinom odlukama prvenstveno veličinom tekućeg raspoloživog dohotka, tj. tekućeg raspoloživog dohotka, tj. dohotka tekuće godine. Što je on veći dohotka tekuće godine. Što je on veći bit će veća potrošnja i obrnuto.bit će veća potrošnja i obrnuto.

POTROŠNJA I PERMANENTNI POTROŠNJA I PERMANENTNI DOHODAKDOHODAK

• Potrošači svoje odluke donose i na temelju Potrošači svoje odluke donose i na temelju permanentnog dohotka, tj. dohotka u dugom permanentnog dohotka, tj. dohotka u dugom roku lišenog kratkoročnih i sezonskih roku lišenog kratkoročnih i sezonskih utjecajautjecaja..

• Prema teoriji permanentnog dohotka samo Prema teoriji permanentnog dohotka samo porast veličine permanentnog dohotka porast veličine permanentnog dohotka utječe na veličinu i strukturu potrošnje za utječe na veličinu i strukturu potrošnje za razliku od tekućeg, kratkoročnog razliku od tekućeg, kratkoročnog raspoloživog dohotka čiji porast utječe na raspoloživog dohotka čiji porast utječe na povećanje štednje ali ne i potrošnje.povećanje štednje ali ne i potrošnje.

HIPOTEZA ŽIVOTNOG HIPOTEZA ŽIVOTNOG CIKLUSACIKLUSA• Porast potrošnje ne slijedi razmjerno Porast potrošnje ne slijedi razmjerno

porast permanentnog dohotka jer prema porast permanentnog dohotka jer prema hipotezi životnog ciklusa jedan dio hipotezi životnog ciklusa jedan dio stanovništva štedi u svom radnom vijeku stanovništva štedi u svom radnom vijeku kako bi imao prikladan dohodak i kako bi imao prikladan dohodak i potrošnju u mirovini.potrošnju u mirovini.

• Prema spomenutoj hipotezi štednja koju Prema spomenutoj hipotezi štednja koju stanovništvo vrši tijekom svog radnog stanovništvo vrši tijekom svog radnog vijeka izravnava krivulju potrošnje.vijeka izravnava krivulju potrošnje.

BOGATSTVO I POTROŠNJABOGATSTVO I POTROŠNJA

• Što je bogatstvo veće tim je veća i Što je bogatstvo veće tim je veća i potrošnja kao i obrnuto.potrošnja kao i obrnuto.

• Učinak bogatstva na potrošnju Učinak bogatstva na potrošnju zaostaje za utjecajem tekućeg zaostaje za utjecajem tekućeg raspoloživog i permanentnog raspoloživog i permanentnog dohotkadohotka

AMERIČKO ISKUSTVOAMERIČKO ISKUSTVO

• Američko iskustvo pokazuje trend Američko iskustvo pokazuje trend smanjenja štednje i pored porasta smanjenja štednje i pored porasta dohotka.dohotka.

• Razlozi toj pojavi leže u širenju sustava Razlozi toj pojavi leže u širenju sustava socijalnog osiguranja koji u velikoj mjeri socijalnog osiguranja koji u velikoj mjeri destimulira ljude da štede za starost i u destimulira ljude da štede za starost i u širenju tržišta kapitala koje stimulira širenju tržišta kapitala koje stimulira uzimanje kredita umjesto štednje.uzimanje kredita umjesto štednje.

I N V E S T I C I J EI N V E S T I C I J E

• Investicija su druga sastavnica Investicija su druga sastavnica agregatne potražnje.agregatne potražnje.

• Njihovo obilježje je da u kratkom roku Njihovo obilježje je da u kratkom roku utječu na proizvodnju preko utječu na proizvodnju preko agregatne potražnje a u dugom roku agregatne potražnje a u dugom roku na agregatnu ponudu preko učinka na agregatnu ponudu preko učinka na povećanje kapitala i potencijalnog na povećanje kapitala i potencijalnog proizvoda.proizvoda.

ODREDNICE INVESTICIJAODREDNICE INVESTICIJA

• 1. veličina prihoda od investicija (e)1. veličina prihoda od investicija (e)

• 2. veličina troškova investiranja od 2. veličina troškova investiranja od kojih su najznačajniji kamate (i) i kojih su najznačajniji kamate (i) i porezi (T)porezi (T)

• 3. očekivanja i predviđanja budućih 3. očekivanja i predviđanja budućih događaja (E)događaja (E)

FUNKCIJA INVESTICIJAFUNKCIJA INVESTICIJA

• I = f ( e’, i’ ,T, E)I = f ( e’, i’ ,T, E)

x = Investicije

Y = prinos od investicija(e),kamatna stopa (i’)

PONAŠANJE INVESTICIJAPONAŠANJE INVESTICIJA

• Pri danom prihodu od investicija potražnja za Pri danom prihodu od investicija potražnja za investicijama bit će tim veća što je kamatna investicijama bit će tim veća što je kamatna stopa niža i obrnuto.stopa niža i obrnuto.

• Pri danoj kamatnoj stopi potražnja za Pri danoj kamatnoj stopi potražnja za investicijama bit će tim veća što je prihod od investicijama bit će tim veća što je prihod od investicija veći i obrnuto.investicija veći i obrnuto.

• Troškovi investiranja porast će ne samo Troškovi investiranja porast će ne samo povećanjem kamatne stope već i povećanjem povećanjem kamatne stope već i povećanjem poreza što će negativno djelovati na poreza što će negativno djelovati na investicijeinvesticije

INVESTICIJA I OČEKIVANJAINVESTICIJA I OČEKIVANJA

• Pesimistična predviđanja djeluju Pesimistična predviđanja djeluju nepovoljno na investicijsku aktivnost.nepovoljno na investicijsku aktivnost.

• Optimistična predviđanja djeluju Optimistična predviđanja djeluju povoljno na investicijsku aktivnostpovoljno na investicijsku aktivnost

• Investicije se općenito ponašaju Investicije se općenito ponašaju nepredvidivo jer ovise o cijelom nizu nepredvidivo jer ovise o cijelom nizu neizvjesnih objektivnih i subjektivnih neizvjesnih objektivnih i subjektivnih faktora.faktora.

AKCELERATORSKI PRINCIPAKCELERATORSKI PRINCIP

• Prema ovom načelu potražnja za Prema ovom načelu potražnja za investicijama ovisi također i o promjenama investicijama ovisi također i o promjenama realnog GDP.realnog GDP.

• Nagli porast GDP-a izazvat će porast Nagli porast GDP-a izazvat će porast investicijske potražnje dok će lagani porast investicijske potražnje dok će lagani porast realnog GDP-a izazvati smanjenje potražnje realnog GDP-a izazvati smanjenje potražnje za investicijama.za investicijama.

• Prema Keynesovom mišljenju investicijska Prema Keynesovom mišljenju investicijska potražnja ne ovisi o visini tekućeg potražnja ne ovisi o visini tekućeg raspoloživog dohotka. To vrijedi prvenstveno raspoloživog dohotka. To vrijedi prvenstveno za potražnju potrošnih dobara.za potražnju potrošnih dobara.

POMACI INVESTICIJSKE POMACI INVESTICIJSKE POTRAŽNJEPOTRAŽNJE

• Promjene li se kamatne stope dolazi do Promjene li se kamatne stope dolazi do pomaka po krivulji investicijske pomaka po krivulji investicijske potražnje.potražnje.

• U slučaju optimističkih predviđanja ili U slučaju optimističkih predviđanja ili porasta realnog GDP –a krivulja porasta realnog GDP –a krivulja investicijske potražnje pomaknut će se u investicijske potražnje pomaknut će se u desno, dok će u slučaju smanjenja desno, dok će u slučaju smanjenja realnog GDP-a i pesimističkih realnog GDP-a i pesimističkih predviđanja doći do pomaka u lijevo.predviđanja doći do pomaka u lijevo.

GRAFOVI POMAKA KRIVULJE GRAFOVI POMAKA KRIVULJE INVESTICIJSKE POTRAŽNJEINVESTICIJSKE POTRAŽNJE

INVESTICIJE OVISE O INVESTICIJE OVISE O KAMATNOJ STOPIKAMATNOJ STOPI