24.AGREGATNA POTRANJA I MODEL MULTIPLIKATORAdr Svetislav Polovina

DEFINICIJA AGREGATNE POTRANJEAgregatna potranja (AD) je ukupna koliina proizvoda i usluga koja e se kupiti pri danoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus.

STRUKTURA AGREGATNE POTRANJEosobna potronja (c). ine je potronja pojedinaca i kuanstava a odreena je raspoloivim dohotkom, bogatstvom i opom razinom cijenainvesticije (I). ine ih proizvodne potronje ekonomskih subjekata, a odreena je prinosima od investicija, trokovima investicija i oekivanjima buduih dogaajadravna potronja (G). ine ih proizvodna i neproizvodna potronja drave.neto izvoz (X). On je jednak razlici izmeu izvoza i uvoza, a odreen je domaim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnim teajevima.

STRUKTURA AGREGATNE POTRANJEAD = C + I + G + X

GRAF AGREGATNE POTRANJE

OPIS OBLIKA GRAFA ADAgregatna potranja se grafiki prikazuje krivuljom AD na dijagramu gdje je na apscisi prikazan realan GDP, a na ordinati opa razina cijenakrivulja AD ima negativna nagib, to ukazuje da se ukupna potranja poveava smanjenjem ope razine cijena i obrnuto. negativan nagib krivulje AD je posljedica efekta novane ponude

EFEKT NOVANE PONUDEprema efektu novane ponude porast cijena pri fiksnoj novanoj ponudi smanjuje realnu potranju za dobrima i uslugamarealna novana ponuda se definira kao nominalna novana ponuda podijeljena s razinom cijenaprimjer: Ako je novana ponuda fiksna i iznosi 600 mlrd $ i ako se indeks potroakih cijena poveava sa 100 na 150 tada e se realna novana ponuda smanjiti na 400 mlrd$ ( 600 x 100/150)

POSLJEDICE SMANJENJA REALNE NOVANE PONUDEPosljedice smanjenja realne novane ponude je jak novac. Novac postaje relativno oskudan, kamatne stope rastu, oteano je dobivanje kredita, smanjuju se investicije i potronja.Poveaju li se cijene uz fiksnu novanu ponudu uz pretpostavku ceteris paribus smanjuju realni izdaci to dovodi do kretanja uzdu opadajue krivulje ADpromjene li se drugi imbenici poput novane ponude, politike poreza, promjene politike dravne potronje dolazi do pomaka krivulje AD bilo prema bilo od ishodita.

GRAFOVI KRETANJA PO KRIVULJI AD I POMAKA AD

RAZLIKA IZMEU MAKRO I MIKOEKONOMSKE KRIVULJE POTRANJEMakroekonomska krivulja potranje AD razlikuje se od mikroekonomske krivulje potranje DD jer je prva funkcija ope razine cijena, dok je druga funkcija cijene dobara ili usluge na pojedinanom tritu.Negativan nagib makroekonomska krivulja potranje ima zbog efekta novane ponude, dok mikroekonomska krivulja potranje ima negativan nagib zbog efekta supstitucije i dohotka

ODREDNICE ADAgregatna potranja ovisi o varijablama ekonomske politike kao i egzogenim varijablamaPrvu skupinu ine faktori pod kontrolom domae ekonomske politike kao to su monetarna i fiskalna politika, dok drugu ine one van njenog domaaja kao to su inozemna proizvodnja, svjetske cijene ili politika dogaanjaEkonomisti nisu suglasni oko pitanja koji faktori imaju snaniji utjecaj na AD. Prevladava eklektiki pristup prema kojem je kretanje AD ovisno kako o utjecaju ekonomske politike tako i egzogenih varijabli.

MODEL MULTIPLIKATORAPromjene pojedinih komponenti agregatne potranje djeluju multiplikativno na obim proizvodnje i veliinu GDP-a.Teorija koja objanjava kako odrednice agregatne potranje djeluju u kratkom roku na obim proizvodnje naziva se modelom multiplikatora

VRSTE MODELA MULTIPLIKATORAPostoje dva modela multiplikatora:1. osnovni ili jednostavni model2. razvijeni ili Keynesov model

OSNOVNI MODEL MULTIPLIKATORAOsnovni model multiplikatora analizira utjecaj potronje (C) i investicija (I) na kretanje proizvodnje.Ovaj model graen je na pretpostavci da su cijene i najamnine u kratkom roku fiksne i zadane tako da se svaka promjena ekonomske politike odraava na proizvodnju i zaposlenost.Ova pretpostavka ne vrijedi u dugom roku jer promjene agregatne potranje , potencijalnog proizvoda i trokova proizvodnje utjeu na visinu cijena i najamnina.

RAVNOTENI DRUTVENI PROIZVOD U OSNOVNOM MODELU U osnovnom modelu multiplikatora ravnotena razina drutvene proizvodnje ostvaruje se kada se planirana tednja izjednai s planiranim investicijama.Grafiki se to dogaa u presjecitu krivulje tednje i krivulje investicija

GRAF RAVNOTEE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM S - I

NERAVNOTEA U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORANeravnotea nastupa ako se eljena tednja kuanstva ne podudara s eljenim investicijama.Nesuglasje izmeu eljene tednje i investicija poduzea uzrokovat e da poduzea promijene svoje razine proizvodnje i zaposlenosti te vraanje na ravnotenu razinu GDP-a

GRAF RAVNOTEE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIUKATORA METODOM C + I

RAVNOTEA U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM C + IPrema ovoj drugoj metodi ravnotea se uspostavlja u presjecitu krivulje ukupne potronje (C + I) i linije od 45 stupnjeva.U spomenutom presjecitu eljeno troenje na potronju i investicije jednako je razini ukupne proizvodnje.

STANJE NERAVNOTEE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORAAko bi proizvodnja bila iznad svoje ravnotene razine dolo bi do nagomilavanja zaliha , pada profita i smanjenja obujma proizvodnje na ravnotenu razinu.Obrnuto, ako bi proizvodnja bila manja od svoje ravnotene razine dolo bi do nestaice proizvoda to bi ponukalo proizvoae na poveanje proizvodnje do ravnotene razine.

MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (1)U osnovnom modelu multiplikatora investicije odreuju dinamiku proizvodnje.Uslijed djelovanja multiplikatora (k) poveanje GDP-a je vee od poveanja investicija. Do njega dolazi uslijed lananog porasta dodatne potronje po opadajuoj stopi.Uinak inducirane dodatne potronje ovisi o veliini multiplikatora investicija.

MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (2)Pod multiplikatorom investicija podrazumijeva se broj koji mnoei promjenu investicija daje promjenu GDP-a i proizvodnje.Promjena GDP = multiplikator*promjena IMultiplikator = Promjena GDP /promjena IPromjena I = Promjena GDP / multiplikator

MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (3)Veliina investicijskog multiplikatora (k) ovisi o graninoj sklonosti potronji (MPC) odnosno tednji (MPS)k = 1 / (1 MPC)k = 1 / MPSPromjena proizvodnje = Promjena investicija *1/MPSPromjena proizvodnje = Promjena investicija * 1 / (1 MPC)Na viim razinama dohotka efekt multiplikatora bit e manji zbog opadajueg MPC i rastueg MPS

GRAF UINKA MULTIPLIKATORA INVESTICIJA k = 3

MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (4)Multiplikator investicija djeluje u oba smjera, i pri porastu i pri padu GDP-a.Efekt se moe grafiki prikazati kako metodom S I odnosno C + I tako i metodom AS AD.

GRAF MULTIPLIKATORA INVESTICIJA METODOM C+I ODNOSNO AS-AD

V A N O (1)Primjena investicijskog multiplikatora ograniena je na stanje depresije kada u privredi postoje neiskoriteni resursi.Kada realni GDP prekorai potencijalni GDP multiplikatorski uinak investicija nestaje pretvarajui se u inflacijsku potranju.

V A N O (2)Kada su proizvodni resursi nedovoljno iskoriteni porast agregatne potranje izazvat e porast proizvodnje bez ili s neznatnim porastom cijena.Ako se privreda nalazi u stanju pune zaposlenosti, tada nema prostora za poveanje agregatne potranje pa umjesto porasta proizvodnje dolazi samo do porasta cijena i inflacije.

PARADOKS TEDNJEPorast tednje ne mora nuno biti praen i poveanjem investicija jer su ova dva ina iako meusobno uvjetovani vremenski razdvojeni.Povea li se tednja bez odgovarajueg porasta investicija dolazi do tzv. paradoksa tednje.Njegova sutina se svodi na to da individualno pozitivan in ne mora biti nuno i drutveno pozitivan jer porast tednje smanjuje potronju, dohodak i zaposlenost.U dugom roku porast tednje smanjenjem dohotka smanjuje i samu tednju.

GRAF PARADOKSA TEDNJEtednja,investicijeGDPISS

KOMENTAR GRAFA PARADOKSA TEDNJENastupi li paradoks tednje presjecite krivulja tednja i investicija pomie se u lijevo na niu ravnotenu razinu dohotka.Paradoks tednje obino se zbiva kada se privreda nalazi u recesiji to nije sluaj za vrijeme ekspanzije kada se tednja najveim dijelom pretvara u investicije.