2.kolokvij izvannastavne

7/25/2019 2.KOLOKVIJ IZVANNASTAVNE

1/16

IZVANKOLSKE KINEZIOLOKE AKTIVNOSTI

- Najee izvankolske aktivnosti za uenike niih razreda osnovnog obrazoanja jesu sportski trening i sportskarekreacija.

1.

SPORTSKI TRENING struno je voenja tjelovjebena aktivnost usmjerena na maksimalni razvoj osobina isposobnosti kako bi se postigli vrhunski rezultati na natjecanjima. Uenici niih razreda obino se prema svojem interesuukljuuju u sportske klubove. Sportsku gimnastiku, atletiku i plivanje smatramo temeljnim sportovima s obzirom nato da su osnova za sve ostale sportove (npr. plivake tehnike i disanje u vodi u mlaoj kolskoj dobi temelj su za sve

ostale sportove u vodi koje uenici mogu trenirati poslije : sinkronizirano plivanje, vaterpolo, ronjenje...)- Tradicionalni problem je rana selekcija i nemogunost ostanka u sportskom klubu uenicima koji nisu proli selekciju,

obino zbog nedostatka sportske infrastrukture, odnosno moguega broja sati za treninge selekcija svih dobi koji rade uklubu. Tako velik broj uenika osim to doivi vlastitineuspjeh, ne moe se nastaviti baviti omiljenim sportom.

2. SPORTSKA REKREACIJA obuhvaa organizirane i svima pristupane struno voenje programe vjebanja, a izvodese u sportsko-rekreacijskim centrima, centrima za fitnes te u ostalim prilagoenim prostorijama u blizini stanovanja (npr.paviljoni, bivi vojni objekti, naputene velike zgrade...). Uenicima niih razreda zanimljivo je ukljuiti se u atraktivneprograme kao to su plesne strukture (hip-hop, step, samba...), badminton, grupni aerobn programi, maoretkinje, tenis,jahanje ... Osim interesa uenika, vaan uvjet je i infrastruktura i struni kadar, ali i materijalna mogunostroditelja/skrbnika koji najee sami plaaju poduku i opremu za svoje dijete.

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE IZVANNASTVANIH KNEZIOLOKIH AKTIVNOSTI

- Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, kolskim se kurikulumom odreuje dugoroni ikratkoroni plan te program kole s izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima, a donosi se na temelju NPP-a.

- Izradu kolskog kurikuluma izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti moemo podijeliti u etiri faze : izraduprijedloga uitelja/nastavnika, analizu i odreivanje godinjega programa aktivnosti, izradu finalnog programaaktivnosti, vrednovanje.

- Uitelj predlae projekt izvannastavnih aktivnosti koji se temelji na zanimanju uenika, njihovu dosadanjem iskustvu ipostignuima uitelja te procjeni uvjeta rada. U prijedlog projekta potrebno je navesti :aktivnost (odrediti naziv),ciljeve i zadae aktivnosti(to se eli postii, zato se provodi), vremenik (orijentacijsko utvrivanje razdoblja i

trajanja), sudionike i suradnike (ciljna skupina s obzirom na dob, spol i dr.), oblik nastavnog rada (izvannastavna,izvavnkolska ...), nain realizacije (utvrrivanje metoda, postupaka, instrumenata) i trokovnik (specifikacija

potrebnog materijala i potrebna sredstva).

SMJERNICE IZRADE PLANA I PROGRAMA

- Planiranje i programiranje postupak je strunog osmiljavanja odg.-obr. Procesa izvannastavne i izvankolske vrste radauitelja s uenicima, a kako bi se postigla najvea odg.-obr. uinkovitost.

- Izrada izvedbenog plana i programa izvannastavnih aktivnosti temelji se na jedinstvenim kineziolokim postavkama, alise moe razlikovati s obzirom na posebnosti pojedine kinezioloke aktivnosti. Ope postupke izrade izvedbenognastavnog plana i programa dijelimo u dvije fazepripremnu fazu i zavrnu fazu.

PRIPREMNA FAZAu pripremne ranje ubrajamo prikupljanje informacija o izvannastavnim aktivnostima u kolikoje se planiraju u tekuoj kolskoj godini. Istodobno je vano utvrditi interes uenika niih razreda za pojedinekinezioloke aktivnosti koje se mogu organizirati i izvoditi kao sekcije u kolskom sportskom drutvu. Na osnoviinteresa uenika, slijede postupci outvrivanju raspoloivih uvjeta rada, odnosno sportske infrastrukture i potrebnihsredstava za realizaciju ideje. U pripremnoj fazi mogu biti korisne informacije koje se odnose na prioritete i stavke u

proraunu za obrazovanje, kulturu i sport u jedinicama lokalne samouprave zbog prijave na natjeaje i financiranjeprograma.

POSEBNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJAsvi navedeni podatci korisni su odreivanje postavki planai programa, ciljeva i zadaa plana i programa, izbor programskih sadraja te prijedlog o njihovu vrednovanju. Upostavkama plana i programa potrebno je navesti naziv i adresu kole, ime voditelja i naziv izvannastavne aktivnosti,podatke o broju uenika u skupini, spolu i broju planiranih sati tijekom jednog ili oba polugodita. Cilj odreujemo


2/16

prema opim ciljevima i zadaama tjelesnog i zdravstvenog podruja za pojedino razvojno razdoblje te premaobrazovnim, kinanatropolokim i odgojnim smjernicama rada. Programske sadraje odreujemo s obzirom na cilj izadae te prema zanimanju uenika. U pripremi programskih sadraja potrebno je prpremiti popis svihi planiranihaktivnosti (dolazak, posjet nacionalnom parku, vonju brodom...), ustanoviti postoje li odgovarajui materijalni uvjetirada za njihovu provedbu, slijedi izrada vremenika te prijedlog o zamjenskim kineziolokim aktivnostima i sadrajimau sluaju loeg vremena, nedostatka snijega na zimovanju i sl.Programiranje je izrada programskih sadraja kojaukljuuje definiranje meupredmetne povezanosti, odnosno povezivanje nastavne grae razliitih predmeta.Tako se odlazak na kolski izlet na kraju kolske godine moe povezati s nast. Temema iz hj, pid, gk...

ZAVRNA FAZA s obzirom na navedene oblike izvannastavnih kineziolokih aktivnosti postoje i posebnosti uizvedbenom planu i programu rada, npr. izvedbeni plan i program rada sekcije u sklopu kolskog sportskog drutvaznatno e se razlikovati od onoga za ljetovanje/ili zimovanje zbog posebnosti organizacije i realizacije, poevi odmjeseca odravanja i kompleksnosti organizacije i realizacije... Pri izboru kineziolokih sadraja potrebno je slijeditisvesmjerni pristup koji obiljeava uvrtavanje mnogobrojnih raznorodnih programskih sadraja zbog svestranogmotorikog obrazovanja uenika. Svesmjernost se odnosi na promjene u kinantropolokim obiljejima uenika. Daljese programski sadraj razrauje s obzirom na opis zadatka, trajanje, broj pomagala i rekvizita te se priprema listaaktivnosti usmjerenih na vrednovanje izvannastavnih aktivnosti nakon realizacije. Jedna od aktivnosti pri planiranju i

programiranju je i izrada prezentacije za sastanak uiteljskog vijea, sastanak roditelja i uenika... Na kraju kolskegodine potrebno je analizirati praenje i vrednovanje i taj izvjetaj moe sadravati ralambu rada uitelja te praenje i

vrednovanje uenika ukljuenih u izvannastavnu aktivnost...

MOTIVACIJA U SPORTU

- Pojam motivacijapsiholoki je konstrukt i oznaava jedan od unutarnjih sustava organizma koji ovjeku omoguujuneko specifino djelovanje. Motivacija je psihiki procesu pozadini gotovo svih oblka ljudskog ponaanja, to jesvojevrsna ovjekova pokretaka snaga.

- Motiviranost je stanje i moe se modulirati na 2 naina : posredstvom vanjskog utjecaja (osobe) ili s pomouunutarnjih poticaja koji se pojavljuju kao rezultat neke konkretne situacije (ishoda)ili pak kognitivne obrade nekog skupa

ciljeva planiranjem.

- Pojam motiviranosti u psihologiji sporta esto se odnosi na intencionalno, usmjereno djelovanje jednog aktera usportskom procesu, najepe trenera, na jednog ili vie drugih aktera, tj. sportaa.

- ako se uenike uspije motivirati na oravi nain, oni e biti predani ciljevima, ulagat e maksimalni napor u svoj rad,treninge i natjecanja te postizati dobre rezultate.

-

Razlikujemo dva pristupa reagiranja, djelovanja i odluivanja kako bismo odgovorili na nekeunutarnje podraaje idjelovali u odnosu prema nekom cilju :

Regulatorni pristupproilszi iz bioloke tradicije, istie tjelesne reakcije na ometajue unutarnje podraaje kojiremete uravnoteenost organizma. Teorija koja se temeljli na ovom pris tupu naziva se teorijom redukcijenagona.

Svrhoviti pristupkognitivniji je i istie ponaanje pojedinca usmjereno prema cilju. Podraaj koji privlai imotivira organizam u odsutnosti fiziolokog stanja potrebe naziva se incentivom,prema emu se motvacijskateorija na temelju ovog pristupa naziva teorija poticaja ili incetiva.

-

Zadatak uitelja/trenera jest pokuati razumjeti to je u pozadini ponaanja (npr. uenik razgovorm privlai negatvinupozornost uitelja koji se pritom uzruja) te specifino pristupiti osobi nudei alternatine naine kako bi potrebe moglebiti zadovoljene.

- Motivacijski imbenici u sportu vrlo su vani, a esto i presudni. U osnovi bavljenja sportom moe se prepoznati tenjaza zadovoljavanjem razliitih motiva.

- Koliko j eosoba motivirana za bavljenje sportom i vjebanjem, u kojem smjeru djeluje motivacija, kako se mijenja ito proizvodi. Utjecaj razliitih imbenika koji mogu djelovati sustavno ili nesustavno mogu potaknuti pad motivacijepa ak i odustajanje od aktivnosti.

- imbenici koji mogu ijenjati motivacijski koncept mogu biti vanjski (sportska okolinatrener, suigrai, nastavnik,motivacijska klima; sportska aktivnost) ili unutranja (osobine linosti, unutarnji procesi poput emocija, stajalita,oekivanja...)


3/16

- Osnovna motivacija za bavljenje nekom sportskom aktivnou je osjeaj zadovoljstva kao posljedicazadovoljavanja razliitih potreba sportaa u sklopu sportske aktivnosti. O tom osjeaju ovsi i daljnja motiviranost, atime i uspjenost.

- jedan od temeljnih motiva koji djeluu u sportskom okruenju jest motiv postignua. Taj motiv je u ljudskoj prirodi idefinira ga potreba za napredovanjem, za postizanjem ili premaivanjem odreenog standarda.

MOTIVACIJSKA STRUKTURA UENIKA MLAE KOLSKE DOBI- motivacijska struktura determinirana je potrebama pojedinca, njegovim ciljevima koji se na tim potrebama temelje, ali

i situacijskim imbenicima koji mogu djelovati pozitivno (poticajno) ili negativno na zadovoljavanje tih potreba,odnosno na tenju pojedinca tim ciljevima i napore koje ulae da to postigne.- Uitelj bi trebao poznavati psiholoka obiljeja pojedine razvojne grupe kako bi mogao prepoznati motive u pozadini

djejeg ponaanja, ali i da bi zajedno s uenicima formulirao za njih primjerene ciljeve i oblikovao motivacijskestrategije.

Obiljeja psiholokog razvoja

- upodruju sporta, kada se govori o razvoju, to je vrglo relevantno pitanje s aspekta rane sportske selekcije. U nekimsportovima rana selekcija je nuna. Moe se dogoditi da uenikne bude odabran zato to nema superiornu izvedbu iliui sporije od ostalih, bez obzira na razinu motorikih sposobnosti. To moe biti posljedica manje darovitosti, ali irazvojnih specifinosti.

-

Zadatak strunjaka koji rade s djecom u podruju sporta i vjebanja jest voditi rauna o razvojnim obiljejima tepoznavati osnovne zakonitosti razvoja kako bisvoj rad mogli prilagoditi potrebama djece.

- Razvoj djeteta prati se na 4 podruja : tjelesni i motoriki razvoj, socijalni, kognitivni, moralni.

Tjelesni i motoriki razvoj

- Motorikim razvojrm dijete stjee kontrolu nad tijelom te se njime koristi kao sredstvom kojim djeluje na okolinui tako razvija svoju kompetentnost. Djeca kretanjem i motorikim djelovanjem organiziraju svoj svijet,ueprostorne odnose ibolje upravljau vlastitim pokretima, postaju samostalnija i djelotvornija.

- Djeca mlaekolske dobi imaju razvijenije perceptivno motorike procese u usporedebi s predkolskom djecom,to im omoguuje da strukturiranije i svrhovitije djeluju u okolini. Sedmogodinje dijete ima razvijenu svjesnot ovlastitom tijelu, to obuhvaa i svjesnost o lateralnosti tijela(svjesnost da tijelo ima dvije strane koje se mogu

pokretati neovisno.)- Drugi vaan aspekt koji se razvija u ovoj dobi jest direkcionalnost,sposobnost usmjeravanja tijela i dijelova tijela

u prostoru te razumijevanje prostornih koncepata koji pomau pri hatanju i upravljanju objektima u prostoru.- Pri ukljuivanju djece u neke sloenije i zahtjevnije sportske aktivnosti i kinezioloke sadraje, nuno je voditi

rauna o razvojnim obiljejima njihove dobi i potovati ogranienja koja se nameu.

Kognitivni razvoj

- Openito se moe rei da je kognitivna zrelost vaan imbenik spremnosti za bavljenje djece sportom, a moe sedefinirati kao stupanj zrelosti za uenje.

- S aspekta kognitivne nezrelosti prerano ukljuivanje djeteta u sposrtsku aktivnost izazivaju mnogobrojne negativneposljedice kao to je frustracija, snieno samopouzdanje i gubitak interesa za sport. Osim toga, dijete koje je ukljueno

u neki oblik redobitog treninga u sklopu kojega ui neka nova motorika znanja i vjetine u mlaoj kolskoj dobirazliito je sposobno uiti i percipirati demonstrirani sadraj od neto starijeg djeteta.- Drugi vaan imbenik kognitivne spremnosti je sposobnost da dijete razloge za sportski nastup. Djeca mlaa od 12

godina ne mogu jasno razlikovati to pridonosi sportskom uspjehu (motivacija, trud, srea...)

Socijalni razvoj

- Djeji socijalni razvoj obuhvaa naine komunikacije, tipine obrasce ophoenja i socijalnih interakcije, ponaanja istajalita to afekte sjedinjene u interakciji djece s odraslima, ali i s vrnjacima.

- Sportsko okruenje nudi mnogobrojne mogunosti za uvjebavanje ivotnih socijalnih vjetina, a socijalnokompetentna djeca usklauju svoje ponaanje s tuim, lake nalaze zajedniki jezik, razmjenjuju informacije i ispituju


4/16

slinosti i meusobne razlike vjebajui ih u sigurnom okruenju u skladu s nauenim prosocijatnimvjetinama. Te sevjetine sastoje od osnovnih socijalnih vjetina,vjetina povezanih s funkcioniranjem u grupi, postupanja s osjeajimai stresom te alternativama u sluaju agresije.

- Dijete moe usvojiti prosocijalno vjetine poput kooporativnosti, odgovornosti, empatije, velikodunosti, ljubaznosti iradoznalosti, ali i one poput svadljivosti, krtosti i egoistinosti koje su povezane s problemima u soijalizaciji.

-

Pokazalo se da su djeca koja su ovladala prosocialnim vjetinama pa razumiju tua emocionalna stanja, bolji uenici,imaju manje problema u ponaanju, fiziki su zdravija, vie se potuju i u veoj mjeri vjeruju ljudima oko sebe. Osimtoga, razvijaju dublja prijateljstva i bolje upravljaju emocijama.

- Socijalni razvoj u ovom razdoblju obiljeen je stvaranjem grupe prijatelja, veinom na osnovi zajednikih aktivnosti,ciljeva i slinosti izmeu vrnjaka kojipoinju biti sve vaniji. Djeca stvaraju i pojedinana prijateljstva - vrnjaci im

postaju modeli i okvir socijalne kompetencije.- Najvanije socijalne vjetine jesu dijeljenje i suradnja,a razvijaju se usporedno s vjetinom natjecanja na regularnoj

osnovi, uz strogo potovanje pravila, bez laganja, varanja ili vrijeanja protivnika.- Kada je rije o motivacijskom aspektu, osnovna je ideja omoguiti djeci pozitivno iskustvo u bavljenju sportom, tj.

dovoljno pozitivnih povratnih informacija kako bi se osjeala kompetentna i sposobna za ono to rade.

Moralni razvoj- Djeca ue to je dobro, a to nije, to je prihvatljivo, a to neprihvatljivo ponaanje, tj. ue moralno prosuivati,

reazumijevati i prepoznavati dobro, loe, ispravno, doputeno, zabranjeno i obavezno te prava i dunosti u skladu sdrutvom i drutvenim normama.

-

Djeca mlae kolske dobi u fazi su pretkonvencionalnog morala, djelomino i konvencionalnog. Obiljejapretkonvencionalne razine (0-9 godina) jesu da se moralne prosudbe temelje na prosuddbama posljedica ponaanja.Djeca u ovoj fazi nastoje izbjei kaznu i zadovoljiti svoje potrebe. Vrijedi i princip nagrade i kazne.

to djecu motivira u sportu i vjebanju?- Da bi uitelj mogao odgovarajue motivirati djecu treba razumjeti njihove potrebe i stvoriti okruenje koje im

omoguuje da se zadovolje. To znai razumjeti kako djeca misle, percipiraju, ue, pamte, odluuju..., ali i znati kakotjelesno vjebanje utjee na cjelokupni psihosocijalni razvoj. Osim toga, struan voditelj moe utjecati i na razvojlinosti mladog sportaa, na prihvaanje odreenih vrijednosti, na psihosocijalni, moralni i emocionalni razvoj.

ZATO DJECA VJEBAJU

-

U literaturi o psihologiji sporta navode se mnogobrojni razlozi koji se mogu sa eti na sljedee motive razliitozastupljene kod djece:

kompetentnost (uenje i usavravanje vjetina), afilijacija(biti s prijateljima i stvarati prijateljstvo), grupnapripadnost(biti dio ekipe, ekipni duh), zdravlje i fitnes(dovesti se u formu i ostati u formi), natjecanje, pobjeda(uzbuenje, demonstracija vjetina), pomicanje granica, socijalno odobravanje, igra, zabava.

- Navedene potrebe koje motiviraju djecu moemo ostvariti na dva naina Prvi se odnosi na organizaciju programa iaktivnostitako da ukljuuju razliite sadraje kako bi djeca mogla ostvariti razliite ciljeve.

- Drugi nain odnosi se na senzibilitet i sposobnost voditelja (trenera)da shvati i modulira ciljeve djeteta te osigurauvjete i okolnosti da bude zadovoljno i kada ne pobjeuje, kada nije najbolje i sl. U tom sluaju uitelj moe kaopoeljne, isticati neke druge aspekte djelovanja (suradnju s drugima, trud i ulaganje napora) uei djecu tako da seusmjeravaju na proces, a ne samo na rezultate.

- Rad s djecom mlade kolske dobi trebao bi omoguiti zadovoljenje svih tih potreba. Kljuni segment motivacije

djece za tjelesno vjebanje isport jest osjeaj kompetentnosti. Dijete koje se osjea kompetentno i sposobno zaodabranu sportsku aktivnost, bez obzira na realnu razinu sportske darovitosti, odabrat e jedugorono.

Kako djeca razvijaju osjeaj kompetentnosti?- Djeca razvijaju osjeaj kompetentnosti bavei se onim to ih zanima u izazovnom okruenju, usavravajui se i imajui

mogunost za demonstraciju nauenoga, za uspjean doivljaj vlastita rada. Kada uloeni napori u oima djeteta urodeplodom, to e rezultirati osjeajem kompetentnosti, pripisivanjem uspjeha sebi i vlastitu radu te sposobnostimai pozitivnim emocijama (osjeaj ponosa, zadovoljstva, uivanje).

- Djeca mlae kolske dobi svoju fiziku kompetentnost dominantno doivljavaju na temelju uloenog truda i napora.Gledano u prosjeku, prije dvanaeste godine djeca uglavnom ne razumiju aspekt sposobnosti i nekima je teko shvatitida rezultat ovisi i o trudu i o sposobnostima, tj. ne razumiju da katkad dodatno ulaganje napora nee pomoi na eljeninain.


5/16

- Kompetentnost je jedna od dimenzija motivacije - djeca koja su poticana na ulaganje napora, na upornost i da nepokleknu pred preprekama, koju se ui da se uspjeh i kompetentnost prosuuju na temelju vlastitih kriterija (ranijaizvedba, napredak, razina uivanja), razvit e intrinzinu (unutarnju) motivaciju, tj. bavit e se odabranom aktivnouprimarno zbog uivanja, uenja i zabave, a ne zbog vanjskih razloga, rezultata i sl.

- Obrnuto, djeca koja kompetentnost primarno prosuuju u odnosu prema drugima,bit e orijentirana prema van,premarezultatu i vanjskim nagradama, to pridonosi razvoju ekstrinzine motivacije. Ovaj oblik motivacije ukljuuje iodreeni rizik jer ako izostane vanjski izvor motivacije (pobjeda, ocjena i si.), motivacija pada i dijete moe, ako se to

ponovi, odustati od aktivnosti.

- Osjeaj kompetentnosti pridonosi i razvoju pozitivne slike o sebi - tako se ve od malih nogu grade temeljisamopouzdanja i samopotovanja.

- Roditelji, uitelji i treneri mogu razliito pozitivno utjecati na razvoj samopouzdanja - od izraavanja pozitivnihstajalita prema sportu (aljui poruku da dijete radi neto dobro i korisno), optimizma da dijete moe nauiti vjetinei svladati zahtjeve, preko poticanja da ustraje kad je teko.

Kako pozitivno djelovati na osjeaj kompetentnosti?-

Najjae motivacijsko oruje koje pridonosi razvoju kompetentnosti jesu povratne informacije.Moemo ih dati uobliku komentara, pohvala ili nagrade, pri emu je vano prednost dati pozitivnim povratnim informacijama.Istraivanja su pokazala da djeca razliite dobi ukljuena u sport, razliito reagiraju na povratne informacijevrednovanje drugih, to je u skladu s osobinama njihova kognitivnog i socijalnog razvoja.

- Povratna informacija treba biti konstruktivna, instruktivna, primjerena dobi i pozitivno formulirana. U radu s djecom,

upravo zbog motivacije, bitan je nain reagiranja na pogreku. Djeci treba dati do znanja da su pogreke dio uenj a ida se nune ine u poetnoj fazi motorikog uenja. Ne preporuuje se kanjavati pogreke i neuspjeh. Ako djecaprihvate da su pogreke dio procesa uenja, to e impomoi u razvoju osjeaja kompetentnosti.

- Svaka povratna informacija koja referira neku pogreku treba sadravati poruku to je bilo dobro, to nije bilodobro i kako to popraviti. Preferira se tzv.sendvi-povratna informacija, to znai da se zapone s neim pozitivnim,upozori na pogreku i predloi kako je ispraviti, a zavri se s pozitivnim. Na taj nain nastavnik ili trener osigurava daga dijete uje i ne doivi negativno te da je motiviranije za ispravljanje pogreke.

-

Potrebno je voditi rauna da povratna informacija bude pravodobna i odmjerena, da potie razvoj unutarnjeg sustavasamoregulacije. tj. da davanjem povratnih nformacija voditelj alje poruku da prati dijete, te da ga poduava bitnom,tonom pogrenom kako bii ono samo moglo poeti provjeravati svoje postupke, motivirati se i na kraju aktiviratineke unutarnje izvore zadovoljstva.

- Nagrada je specifian oblik povratne informacije.U sklopu sporta i vjebanja nagrade su este (u obliku ostvarenihrezultata), no elimo li upravljati neijom motivacijom s pomou nagrada bitno je voditi rauna o nekim aspektima

nagraivanja.- Nagrada bi trebala biti zasluena. tj. slijediti tada kada je neto zaista bilo dobro kako bi je dijete percipiralo kao

zasluenu. Utom sluaju nagrada poveava osjeaj kompetentnosti ipozitivno djeluje na unutarnju motivaciju. Akopak djeluje kao kontrola, kao razlog zbog kojega dijete neto radi, moe se doivjeti kontroliranom i moe ak smanjitimotivaciju koja u tom sluaju primarno ovisio vanjskim izvorima.

- Ono to je izrazito vano za razvoj motivacije jeststvaranje poticajne motivacijske klime, tj. okruenja u kojemu senjeguju suradnja, uenje, igra i usavravanje.

Preporuke za postupanje s djecom i mladim sportaima

- Sport djece i mladih trebao bi se organizirati i provoditi tako da primarno poveava dobrobit djeteta.-

Kadrovi ukljueni u rad u podruju sporta djece i mladih, nuno bi morali razumje ti i prihvatiti da djeca nisu

miniodrasli.- Supkultura sporta djece i mladih trebala bi biti organizirana prema vlastitu sustavu pravila i natjecanja.

- Djeci bi trebalo omoguiti da sudjeluju u razliitim kineziolokim aktivnostima. ranu specijalizaciju trebalo biizbjegavati.

- Motivacijska klima usmjerena na uenje i suradnju trebala bi bi ti dominantna, uz naglasak na postizanju osobnihciljeva, uivanja uenja te razvoja novih vjetina i osjeaja autonomije.


6/16

UENICI S POSEBNIM ODGOJNO OBRAZOVNIM POTREBAMA- Pojam talent u svezi je s viestrukom definicijom darovitosti visoke intelektualne sposobnosti osnova su ope

darovitosti, sposobnosti koje osiguravaju visoko postignue u specifinim podrujima i temelj su specifinedarovitosti ili talenta. Razlikuje se 5 vrsta talenta : akademski, tehniki, umjetniki, za meuljudske odnonse i atletski.Uroene sposobnosti nazivamo prirodnim darom, a u uzajamnom djelovanju sa steenim vjetinama grade specifinetalente koji su ujedno i manifestacija tih uroenih sposobnosti.

Kako prepoznati darovito dijete?- Darovita djeca razlikuju se prema nekim karakteristikama od prosjene.Prosjena djeca nikada ne bi postigla zavidnu

razinu odreene sposobnosti bez snane potpore i voenja odraslih i nikada ne dosegnu razinu kao ona prirodnodarovita i zainteresirana za odreeno podruje djelovanja.

- Istraivanja su pokazala da se darovita djeca kvalitetno razliku od prosjene djece. Winnerova istie nekolikokarakteristika darovite djece prema kojima su drukija : Rano sazrijevanje darovito dijete ovladava odreenim podrujima mnogo prije od prosjeka svoje dobne

skupine

Samostalnostkada su intrizino motivirana, najee ue samostalno i treba im minimum potpore odraslih Lakoa uenja zbog izrazito visoke intrizine motivacije, imaju gotovo opsesivne potrebe za svladavanjem

odreenog podruja interesa te sposobnosti za visoku usredotoenost na ono to ih zania- Istraivanja su pokazala da darovita djeca bre ovladavaju jezikom, bogatiji im je rjenik i verbalno su fluentnija,

pokazuju interes za knjige, brojeve, enciklopedije i atlase, imaju zreliji smisao za humor od svojih vrnjaka iranije razumijevaju uzrono posljedine odnose, bolja im je koordinacija oko-ruka i kvalitetnije razvijena

manipulativna vjetina, sklona su postavljanju pitanja, trae objanjenja, kritiki razmiljaju i zakljuuju.-

Darovita djecaraaju se s odreenim iznadprosjenim sposobnostima zbog kojih uspijevaju uiti bre i brenapredovati. Svoju darovitost mogu oplemeniti trudom i radom, no visoka motivacija i vj eba posljedica su, a ne uzrokdarovitosti.

Sportski talentto s njim?-

Jedan od oblika darovitosti je i sportski talent. To je iznadprosjena sposobnost svladavanja motorikih zadataka,odnosno sposobnost brzog i uinkovitog uenja i usvajanja motorikih znanja i vjetina, sposobnost identifikacije iuinkovitog rjeavanja motorikih problema te sposobnost upravljanja vlastitim tijelom uz dobru prilagodbu na

promjenjive zahtjeve okoline.- Dijete koje se bavi nekim izvannastavnim aktivnostim, a moe se smatrati sportski talentiranim, najvjerojatnije e

imati razvijenije motorike sposobnosti od veine djece, to e mu olakati svladavanje motorikih zadatka.

-

Takvo dijete e biti sposobno brzo i relativno tono ponavljati demonstrirane kretnje, bit e koordiniranije i uinkovitijeu svladavanju kompleksnih pokreta, lake i bre e razumjeti logiku kretnih sustava i pravila igre jer e bolje shvaatilogiku u pozadini, spontano e prepoznati i rjeavati motorike probleme u konkretnoj situaciji.

- Usmjeravanje talentirane djece u sport ponajprije mora biti u skladu s njihovim razvojnimpsiholokim obiljejima iu suradnji s roditeljima. Svaki uitelj prema svojim kompetencijama moe uiniti sljedee : Razgovarati s djecoms djetetom bi bilo dobro razgovarati neformalno i ukratko mu iznijeti svoja opaanja o

njegovu talentu te provjeriti interes za sport. Uitelj moe predloiti ukljuivanje u sustav sportskih natjecanja,ulanjivanje u klub i sl.

Komunikacija s roditeljima ako uitelj prepozna neko dijete kao talentirano, najprije treba o toj temirazgovarati s roditeljima i iznijeti im svoja opaanja. Iako svaki roditelj voli uti pozitivne informacije o svomdjetetu, uitelj mora biti spreman da roditelj, unato moda najveem sportskom talentu djeteta, jednostavno

moe imati drukiji sustav vrijednosti i prioriteta za svoje dijete. Ako su roditelji zainteresirani, dobro je detaljnoi objektivno objasniti im prednosti i mane bavljenja sportom, najeim problemima s kojima se djeca i roditeljisusreu i sl.

Predloiti daljnje korake ako dijete i roditelji pokau zanimanje za daljnjim, dodatnim ukljuivanjem u sport,mogu se predloiti konkretni potezi. Dijete se moe ukljuiti u sport u sklopu izvannastav ne ili izvankolskeaktivnosi ili u sutav kolskih sportskih natjecanja. Uitelj moe ponuditi roditeljima nekoliko kontakata spotencijalnim sportkim klubovima pa ak i osobno razgovarati s nekim od trenera.

Traiti povratnu informaciju ovaj segment moe obuhvaati dvije razine. Prva se odnosi na razdoblje poslijerazgovora s roditeljima nakon ega je dobro ostaviti i djetetu i roditeljima vremena da promisle o noviinformacijama i donesu vlastitu odluku. Druga razina odnosi se na razdoblje kada je donesena pozitivna odukao ukljuenosti u sustav sporta.


7/16

Darovitost i ambiciozni roditelji

- Roditelji su darovitom djetetu najvea potpora i bez obzira na to koliko je darovito, ono svoje talente ne moe razvitibez potpore, vjere i poticaja roditelja (ili druge vane odrasle osobe). Darovita su djeca najeezahtjevna i traeangaman i aktivnost roditelja, trae poticajno i bogatije okruenje, a roditelji su ti koji se pokuavaju prilagoditi.Unato tomu, roditelji ne stvaraju darovitost isvojim djelovanjem katkad je mogu uguiti.

Kada ambicioznost roditelja postaje opasna?- Ako roditelji vie vode rauna o djetetovim postignuima nego o emocionalnim potrebama i obiteljskom ivotu koji

je podreen njegovu talentu, konani uinak najee je negativan. U sportu to znai da razvoj sportskih vjetinapostoje podroen rezultatima koji postaju imperativ, to najee pogubno djelujo na motivaciju i stvara pritisak. Todugorono najee negativno utjee na djetetovo samopouzdanje, naruava se komunikacija s roditeljima te dijete sveee doivljava negativne emocije vezane za svoje podruje interesa. Kako su darovita djeco po prirodi najeeperfekcionisti, tj. skloni su postavljanju visokih standarda i nastoje ih postii, u ovakvim nepovoljnim okolnostimatakav perfekcionizam ustupa mjesto tzv. negativnom perfekcionizmu za koji je tipino da se nikada ne postignepotpuno zadovoljstvo postignutim, to lako prerasta u paralizirajui strah od neuspjeha.

- U sluaju da ambicioznost roditelja postane prepreka razvoju djetetova sportskog talenta, moedoi do izraaja ulogavoditelja, trenera ili nastavnika.

Rad sa sportski talentiranom djecom- Bitna obiljeja rada s darovitom djecom : nenasilnost, strpljivost, kreativnost, visoke verbalne sposobnosti

empatinost, prilagodljivost, fleksibilnost, irok interes djeteta, posjedovanje i razumijevanje elje za znanjemi uenjem, motiviranost za pouavanje i prijenos znanja, dobro organiziran, obrazovan, poticajan, pozitivnostajalite prema sportaima.

- Pozitivne karakteristike talentiranog djeteta sportaa: ui brzo, lako, matovito, nije sklon slijediti tue ideje,znatieljan je i esto postavlja pitanja,ima irok raspon panje od vrnjaka, verbalno fluentan, brzo pamti i ui, lakoslijedi upute, svojim radom i pristupom moe motivirati druge.

-

Negativne karakteristike talentiranog sportaa : dosaivanje zbog rutinskih aktivnosti i estog ponavljanja, estoima svoj pristup, sklon je uoavanju detalja, opaa odnose i eli o tome raspravljati, zamjeuje nedosljednosti odraslih,katkad djeluje odsutno, sanjari, katkad povrno slua upute, vrlo je osjetljiv na vlastite pogreke, moe postatineosjetljiv na miljenja drugih i nametnuti se kao voa (ef) , katkad ne eli prestati s jednom aktivnou koja mu sesvia da bi preao na drugu

- Nekoliko uvjeta za uspjean razvoj sportskih talenata : dugoroni ciljevi i stvaranje dugorone vizije, dugorono

planranje i primjena planiranog u svakoj fazi razvoja, potkrepljivanje pozitivnim dokazima napredovanja u svakoj fazirazvoja kako bi vizija bila odriva, edukacija roditelja, kola, vrnjaka, trenera i drugih vanih osoba te ohrabrivanjenjihova pozitivnog doprinosa, redovita komunikacija sa sportaem i ostalima koji sudjeluju u njegovu razvoju ...

Uenici s tekoama u razvoju- Ueniks tekoama u razvojuosoba je s utvrenim stupnjem i vrstom tekoa u razvoju, odnosno invaliditeta

koja je integrirana u redovitu ili posebnu osnovnokolsku ustanovu, a nastavu prati prema individualiziranom,prilagoenom iliosobnom programu, ovisno o vrsti i stupnju oteenja.

- Potpuna integracijaznaiukljuenost uenika s tekoama u razvoju u razredni odjel te izradu i primjenu posebnoprilagoenih programa koje predlae uitelj u suradnji s defektologom i drugim strunim suradnicima. Modelindividualizacije primjenjuje se za uenike s prosjenim ili ispodprosjeno intelektualnim funkcijama i za one stekoama usvladavanju pojedinih nastavnih sadraja.

-

Prilagoeni programi pripremaju se za uenike s oteenim vidom ili sluhom, s tjelesnim invaliditetom, zauenike s poremeajimaglasovno-govorne komunikacije i za one sa specifinim tekoama u uenju (disleksije,disgrafije).Prilagoeni program priprema uitelj u suradnji s defektologom odgovarajue specijalnosti.

- Djelomina integracijajest ukljuenost uenika stekoama u razvoju, najee slakom mentalnom retardacijom, urazvodni odjel koji radi prema Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu.

- Na osnovi postupka odreivanja primjerenog oblika kolovanja, uenik se ukljuuje u odgovarajui oblik odgojno obrazovnog i rehabilitiacijskog rada.

- U tom obliku obrazovanja tei se da djeca i uenici s tekoama ostvare to vie ciljeva koji vrijede za ostalu djecu.U tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom podruju, osim redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture,potie se ukljuivanje takvih uenika i u izvannastavne i izvankolske aktivnosti.

- Prije izrade i provoenja prilagoenog programa, potrobno je odrediti razinu sposobnosti i znanja uenika za svakipojedini predmet i postaviti kratkorone i godinje obrazovne ciljeve.


8/16

- Potrebno je ustanoviti posebne potrebe uenika, odrediti razinu njihova sudjelovanja u aktivnostima redovitogprograma te interese i potrebe za ukljuivanje u ivot i rade kole.

- Osnovni smisao prilagoenog programa jest poboljanje potoncijala uenika s tokoama i mijenjanjeoekivanja sredine. Svaki uitelj treba znati da nema univerzalno prilagoenog programa te da u njegovojpripremitreba slijediti korake koji se odnose na inicijalnu procjenu sposobnosti, znanja, potreba i interesa uenika.

- Uspjean rad s uenicima s tekoama u razvoju ovisi o osposobljenosti, motivaciji i pripremljenosti uitelja teo suradnjin sa strunim suradnicima.

Posebnosti u radu s uenicima s oteenjem vida-

Integrirani uenici s oteenjem vida (sljepoa, slabovidnost) ne zaostaju u intelektualnom razvoju za vrnjacima kojivide i svladavaju redoviti nastavni plan program predvien za pojedini razred.

- U radu s uenicima s oteenjem vida potrebno im je osigurati primjereno mjesto(u razredu, u autobusu ako se idena kolski izlet) kako bi im se osiguralo dovoljno svjetla. Osim toga vano je uenika obavijestiti o organizacijiprostorau kojem se nalazi, te svaki put o eventualno uinjenim promjenama. U p reporukama koje se odnose nauenike s oteenjem vida, istie se poticanje uenika na ukljuivanje u sve razredneaktivnosti.

-

Da bi se sprijeile neeljene negativne posljedice na zdravlje uenika, predlae se utvrditi ima li osim slabovidnostiuenik joneke bolesti. Uenici s oteenjem vida upoznaju svijet, komuniciraju s okolinom i ue koristei se ostalimosjetilima. Za slijepe uenike najvaniji su taktilna percepcija, sluh i govor te ostatak vida ako postoji. Zato jevano da uitelj pri davanju uputa bude siguran da ga uenik dobro uje. U upoznavanju uenika sa sljedeimaktivnostima potrebno je davati im kratke, konkretne i precizne upute.

-

Pri demonstraciji jednostavnih motorikih gibanja predlae se da uenik s oteenjem vida bude model nakojemu e uitelj voenjem pokreta pokazati pravilno izvoenje.

-

Uenici s oteenjm vida, akosu u pratnji asistenta, mogu biti ukljueni u rad kolskih sportskih sekcija, svih kolskihsportskih priredbi organiziranih kao smotre pod razliitim tematskim nazivima i u poduci za neplivae. Mogusudjelovati u kolskim izletima te ostalim izvannastavnim aktivnostima, uz napomenu da je ove prijedloge potrebnoanalizirati i planirati za svakog uenika

Posebosti u radu s uenicima s oteenjem sluha- Uenici s oteenjemsluha, ovisno o stupnju mogu biti gluhi i nagluhi. Tekoe u govorno-jezinoj komunikaciji i

dominantne posljedice oteenja sluha mogu utjecati na odstupanja u emocionalnom i socijalnom razvoju te uobrazovnim postignuimauenika.

- Potrobno je utvrditi kakvo je stanje sluha u uenika,s obzirom na to da je katkad potrebno samo razumljivo i glasnijegovoriti. Gluhi uenik, radi lakeg ostvarivanja kontakta s uiteljem, treba sjediti ili stajati blizu uitelja. Uitelj

treba usvojiti naviku da se uvijek okrene licem prema ueniku kada mu eli neto rei.- Osnovni postupci u radu s uenicima s oteenjem sluha usmjereni su na zornost prikaza sloenijih motorikih

zadataka. Predlae se voditi brigu o tome do uenik koji nosi sluni aparat skine ga prije sudjolovanja u nekojtjelovjebenoj aktivnosti, a osobito prije poduke iz plivanja. Uenik s oteenjem sluha nemaju motorikaogranienja i mogu se, u skladu s osobnim interesom, ukljuivati u gotovo svo vrste izvannastavnih iizvankolskih kineziolokihaktivnosti.

Posebnosti u radu s uenicima s poremeajima glasovno jezino govorne komunikacije- U ovu skupinu ubrajamo uenike s poremeajem govora (artikulacijski problemi), poremeajima fluentnosti

(mucanje, brzopletost), jezinim poremeajima, ekspresivnim jezinim tekoama (siromaan rjenik, problemi sgramatikom), receptivnim jezinim tekoama, komunikacijsko pragmatinim tekoama te tekoama uitanju u pisanju. Ovakvi uenici esto se osamljuju i nerado komuniciraju te su nedovoljno samopouzdani.

-

Uenike s poremeajima u glasovno jezinoj govornoj komunikaciji potrebno je od prvog razreda osnovne kolepoticati na ukljuivanje radi ublaavanja i prevencije pojava. Najee tekoe ovih uenika su smanjena razinanekih motorikih sposobnosti (koordinacija, ravnotea), oteano snalaanje u prostoru i smanjena mogunostdulje koncentracije na odreene sadraje. Iz programskih kineziolokih sadraja predlae se izabrati

jednostavne motorike zadatke usmjerene na poboljanje raavnotee (hodanje u usponu na crti, stajanje u usponuna obje noge...) i koordinacije, a koje uenik moe samostalno izvoditi u slobodno vrijeme.

Posebnosti u radu s uenicima s motorikim poremeajima i kroninim bolestima- u ovu skupinu ubrajaju se uenici s oteenjem lokomotornog aparata, sredinjeg i perifernog ivanog sustava te oni

s oteenjima nastalima nakon kroninih bolesti drugih sustava. Osnovne karakteristike uenika s motorikimporemeajima razliiti su oblici i teina poremeaja pokreta i poloaja tijela, smanjena funkcija pojedinih dijelova


9/16

tijela i nepostojanje dijelova tijela, a kod uenika s oteenjem sredinjeg ivanog sustava, osim motorikihporemeaja, mogu biti oteenja vida, tekoe u komunikaciji, smetnje u ponaanju i dr.

- Osnovne karakteristike uenika s kroninim bolestima su promjenjivpst zdravstvenog stanja tijekom kolske godinei izostanci s nastave.

- Za takve uenike potrebno je pripremiti individulani program primjeren njihovim specifinim potreebama imogunostima. Uitelj treba obavezno zatraiti pomo lijenika i terapeuta ako je uenik bio ukljuen urehabilitacijski program.

- Potrebno je ueniku individualno odrediti u koje se programske sadraje moe ukljuiti na satu tjelesne izdravstvene kulture te u kojim izavnnastavnim aktinostima moe sudjelovati uz pratnju.

Posebnosti u radu s uenicima sa snienim intelektualnim sposobnostima- Razvojne osobitosti uenika sa snienim intelektualnim sposobnostima odraavaju se kao ogranienja u

intelektualnom funkcioniranju i adaptivnom ponaanju. U intelektualnom funkcioniranju najee seprepoznajukao tekoeu generaliziranju, analiziranju i povezivanju, tekoe u percepciji, pozornosti i dr.

- Na podruju adaptivnog ponaanja manifestiraju se kao ogranienja u komunikaciji, nedostatak brige o zdravlju,nedostatak socijalnih vjetina, slobodnog vremena idr.

- Predloe se da se ueniku jednostavno i zorno, bez nepotrebnih detalja, priblie programski sadraji u nastavitjelesne i zdravstvene kulture i u izvannastavnim kineziolokimaktivnostima, te ih treba to vie povezivati spotrebama i situacijama u njegovu svakodnovnom ivotu.

- Ostvarivanjem sadraja treba omoguiti ueniku oputanje, poveanje interesa za tjelesne aktivnosti i praenjevanijihdogaala radi zadovoljavanja sportsko-- potreba u svakodnevnom ivotu. Istodobno je u razredu vano raditi nauspostavljanju pozitivnih odnosa.

Posebnosti u radu s uenicima s poremeajem panje/hiperaktivnosti- Nedostatak panje ili hiperaktivni poremeaj (ADHD) razvojni je poremeaj s izraenim simptomima nepanje ili

hiperaktivnostiimpulzivnosti. Pojavljuje se kod 5-7% kolske djece i to 4 5 puta ee kod djeaka.- Uenici s ovim poremeajem u razredu nemogu dugo mirno sjediti, nemirni su , pretjerano razgovaraju, ometaju

druge, esto ustaju i sl. Tijekom odrastanja simptomi hiperaktivnog ponaanja, obino i znakovi pretjerane motorikeaktivnosti, postaju manje uoljivi. Uenici s deficitom panje nije potrebno sadrajno prilagoavati nastavu.Potrebno ih je poticati na ukljuivanje u razliite izvannastavne aktivnosti i tako utjecati na samodisciplinu iizvravanje zadataka na vrijeme.

- PRIJEDLOG POSTUPKA RADA S TAKVIM UENIKOM : radi uinkovitije radne atmosfere predlae se da seueniku s poremeajem omogui esto ustajanje i kretanje u prostoru; nastojati da je uenik uvijek blizu uitelja;

privui pozornost uenika prije davanja uputa (lagano tapanje po ramenu, tiho ponoviti upute ...); omoguiti dodatnovrijeme za obavljanje odreenog zadatka; nagraditi panju i poduavati uenika metodama samokontrole.

Izvankolske aktivnosti ta uenike s tekoama u razvoju- Izvankolske aktivnosti za uenike s tekoama u razvoju organizirjau udruge isnovane kako bi poticale i promcale

rekreativne i terapijske aktivnosti za osobe s invaliditetom. Najee rakve asktivnosti jesu fitnes, plivanje,terapijsko, rekreativno i sportsko jahanje, sjedea odbojka, kuglanje, ronjenje i podvodne aktivnosti. Povremenioblici sportsko rekreacijskog vjebanja aktivnosti su natjecateljskog karaktera na razliitimr azinama. Velika jeuloga i znaenje izvankolskih aktivnosti za uenike s tekoama, osobito ako se provode zajedno s ostalimuenicima.

Terapijsko jahanje

-

Terapijsko jahanje pomona je terapija za osobe s invaliditetom koja se primjenjuje zbog specifinih terapijskih ciljevas obzirom na vrstu invaliditeta te radi poboljanja kvalitete ivota. U sklopu terapisjkog jahanja razlikujemohipoterapiju, rekrativno i sportsko jahanje, voltaranje, vonju zapregom i osihoterapiju uz pomo konja.Programe provode instruktori terapisjkog jahanja, struno osposobljene osobe koje, uz potrebna znanja i vjetine okojima i koli jahanja, imaju dopunsko obrazovanje o terapijskom jahanju.

- Terapijski ciljevi odreuju se indivdualno za svaku osobu. U javnosti se pojam terapijskog jahanja poistovjeuje spojmom hipoterapija. Za razliku od terapijskog jahanja, hipoterapija je ui pojam, zapravo je to fizioterapija uz pomokonja, a provode je iskljuivo dodatno osposobljeni fizioterapeuti.

- Terapijsko jahanje osobito se preporuuje uenicima s tjelesnim invaliditetom (amputacija, cerebralna paraliza,skolioza...), s oteenjima vida ili sluha, s mentalnim oteenjima i uenicimas poremeajima u ponaanju.

- Ovaj oblik terapije nije prikladan za uenike koji imaj iskrivljenu kraljenicu vie od 30 %, artrozu i luksaciju kukova,tee oblike osteoporoze, hemofiliju...


10/16

IGRA

- Igra je vana u poticanju emocionalnog razvoja djeteta, s obzirom na to da je uglavnom prati osjeaj zadovoljstv a iradosti. Osnovna obiljeja igre su da je slobodno izabrana, intrinzino motivirana, simbolina, puna znaenja itransformativna, aktivna, ograniena pravilima, ali i podlona promjenama (modifikacijama).

-

Uloga igre u razvoju djeteta velika je, s obzirom na to da mu omoguuje osmisliti svoj svijet terazviti drutveno ikulturno razumijevanje. Omoguujemu i izraavanje svojih misli iosjeaja, potie fleksibilno i divergentno miljenje,omoguuje susretanje i rjeavanje stvarnihproblema te razvija mnogobrojne sposobnosti i vjetine.

- Igre dijelimo prema ciljevima, zadatcima i strukturi na:

simbolike igre ili igre mate(neive objekte tretira kao da su ivi) funkcionalne igres pomou kojih razvijamopojedine sposobnosti igre s pravilimakoje su usmjerene na realizaciju odgojno-obrazovnih zadaakoje su unaprijed strukturirale i

osmislile odrasle osobe

- Osnovna obiljeja djeje igre koja se najee navodeu strunoj literaturi su sloboda (u mjeri u kojoj jo mogueodstupati od pravila igre), samostalnost (dijete se samostalno ukljuuje), autentinost (igra je sama sebi svrha),originalnost, neponovljivost(predstavlja osobno stajalite djeteta prema realnosti), unutarnjamotivacija, pozitivneemocije i usmjerenost na proces.

- Igra je primarni medij koji aktivira intelektualni, tjelesni, socijalni i emocionalni razvoj uenika s nekolikoaspekata: stvaralakoga- uenik prepoznaje realno i objektivno, originalno i kreativno uoava situacije, uloge, radnje i

oblike

razvoj kompetencija- dijete je otvoreno za igre tijekom kojih iskuava svoje mogunosti pojava elementarnih oblika apstraktnog miljenja- koristi se razliitim gestama. zvukovima, objektima da

bi reprezentiralo realne dogaajeili objekte egocentrizam-preuzimajui razliite uloge dijete privremeno zanemaruje vlastite potrobe koncentracija- zadatci koji su rezultat unutarnje motivacijo djeteta potiu bolju koncentraciju

- Igra je u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom podruju sadraj koji seprimjenjuje u redovitojnastavi tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnim i izvankolskim kineziolokim aktivnostima te u slobodnovrijeme.

- U tjelesnom i zdravstvenom odgojno obrazvonom podruju razlikujemo i primjenjujemo elementarne igre, ekipnelementarne igre i tafetne elementarne igre. Osim ovih igara, u temeljne kinezioloke programske sadraje ubrajamopoligone s preprekama i kondicijske programeprimjerene uenicima niih razreda osnovnog obrazovanja.

ELEMENTARNE IGRE- Pod pojmom elementarnih igara razumijevamo igre koje u jednostavnim oblicima primjenjujemo na razne naine i u

razliitim uvjetima, s pomagalima ili bez njih. Takve igre sadravaju biotika motorika znanja koja su poznatauenicima, a mogu se izvoditi u jednostavnim i sloenim situacijama ovisno o dobi, sposobnostima i interesimauenika.

- Osnovno svojstvo elementarnih igara moemo odrediti kao slobodno djelovanje, isticanje vjetine, snalaljivost,upornost, kreativnost, jednostavnost, prilagodbu trajanja igre i ostalih pravila, izbor pomagala, izbor prostora

za igru, neogranien broj sudionika i dr.- Uspjeh igre ovisi o interesu uenika, jasnoi uputa o pravilima te osiguravanju potrebni horganizacijsko

tehnikih uvjeta, osobito sigurnog prostora, dovoljan broj pomagala ...- Takoer je potrebno istaknuti da izbor elementarne gre ovisi i o dobi i razini usvojenih bazinih motorikih znanja

uenika, ovisi o cilju i zadaama pojedinosg nastavnog sata.

-

Elementarne igre moge se izvoditi u uvodnom dijelu sata te u glavnom (B) dijelu i zavrnom dijelu.

EKIPNE ELEMENTARNE IGRE

- Organizacija ekipnih elementarnih Igara zahtijeva brzu podjelu uenika u dvije skupine koje e sudjelovati u igri imeusobno se nadmetati. Za uenike niih razreda osnovnog obrazovanja istiemo igre prikladne za uenike i uenice,a mogu se organizirati i u skromnim uvjetima tjelesnog vjebanja.

Graniar- Graniar je tradicionalna igra primjerena uenicima niih razreda. Svaka varijacija igre ukljuuje izbjegavanje

lopte/udarca loptom protivnikog tima. Od osnovnih pravila vano je istaknuti da su uenici podijeljeni u dvije ekipete da broj igraaovisi o veliini terena. Igralite na dva dijela dijeli crta na sredini. Na suprotnim stranama nalaze se


11/16

graniari. Koja e ekipa poeti igru moe se odrediti brojalicom ili prebacivanjem lopte tri do est puta preko glavaigraaprotivnike ekipe pa ako ekipa ne uhvati loptu, igru poinje ona koja je poela s prebacivanjem lopte. Cilj igre

je izbaciti to vio igraa iz protivnike ekipe: pogoditi protivnika loptom, i/ili zbog ispadanja lopte na pod i sl.- Za manja razredna odjeljenja umjesto graniara moe se organizirati jednostavna igra izmeu dvije vatre u kojoj su

dva igraa na granici, ostali su u polju pa kad graniar pogodi igraa u polju igrai mijenjaju mjesta, to znai dagraniar odlazi u polje, a pogoeni igra postaje graniar.

Ekipna elementarna igra s frizbijem- To je dinamina nekontaktna igra koja se moe organizirati na travi, pijesku ili u sportskoj dvorani. Sadrajno je spoj

elemenata iz nekoliko sportova tenisa, ragbija, amerikog nogometa... Ekipu moe initi 7 igraa, a cilj je postiipogodak hvatanjem frizbija u suparnikoj gol zoni.

- Promicanje sportskog duha ifair playa osnovna su obiljeja ove igre, to znai da se podupire natjeacteljski duh, aponajprije se potie meusobno potovanje igraa i pravila te uivanje i zadovoljstvo u igri.

SPORSKE IGRE

- Sportske igre namijenjene uenicima niih razreda jesumininogomet, minirukomet, miniodbojka, minikoarkainose prefiks mini jer su to igre s pojednostavljenim pravilima, nainom igranja, smanjenim dimenzijamaterena i loptom.Uenici su podijeljeni u dvije skupine koje se nadmeu radi osobnog zadovoljstva i kretanja.

- Pravila sportskih igara treba prilagoditi uvjetima, interesu i ve usvojenim znanjima uenika.

Mininogomet-

Mininogomet je igra namijenjena uenicima oba spola u dobi od est do deset godina. Veliina terena prilagoava sedobi pa je za uenike od est do osam godina irina igralita od 18,30 do 27,50 metara, a duljina od 27.50 do 50 metara.

- Za uenike u dobi od devet do deset godina irina igralita je od 27,50 do 36,60 metara,a duljina od 50 do 55 metara.Uenici, s obzirom na dob, igraju loptom veliine 3, odnosno 4 za dob od devet do deset godina.

- Kao to su dimenzije primjerene dobi igraa, tako se prilagoava i broj igraa u igri - u dobi od est do osam godinamoe ih biti od etiri do sedam u ekipi, to ovisi i o dimenzijama terena, a za dob od devet do deset godinapredvieno je njih est do sedam. Igra moe trajatidva puta po 20 minuta, odnosno za starije dva puta po 30 minuta,uz obvezni odmor - petominutno poluvrijeme. Igra poinje na sredini igralita. Loptu je doputeno udarati svimdijelovima tijela, osim rukama. Jedino je vratar smije uhvatiti rukama.

- Od ostalih pravila istiemo da,ako igra dotakneloptu rukom (osim vratara) ili se igrai nesportski ponaaju, dosuujese slobodni udarac s mjesta na kojemu se prekraj nainjen.

-

Ako ihgra dotakne loptu rukom u vratarevu prostoru ili pred vlastitim vratima ini prekraj i dosuuhe se kazneniudaracpenal koji se izvodi s udaljenosti od 7 metara od gola. Ako igra udari loptu preko crte svojih vrata, dosuujese udarac iz kuta, tzv. korner.

Minirukomet- Minirukomet vrlo je dinamina i popularna igra za uenikeod sedam do dvanaest godina. Svrha minirukometa jest

meusobnim dodavanjem i zavaravanjemprotivnika pogoditi vrata druge ekipe.- Osnovna pravila:

broj igraa: maksimalno deset u ekipi (4 u igri, 1 vratar, 5 na klupi) dimenzije igralita su 20 metara duljine i 13 metara irine vratarev prostor udaljen je pet metara od sredine gola; lopta je spuvasta i obujma od 48 do 50centimetara.

-

Opasno granje i grubo spreavanje protivnika dok loptu upuuje prema vratima, sankcionira se kaznenim udarcem s

udaljenosti od est metara od sredine gola. Duljina linije s koje se izvodi kazneni udarac jest 50 centimetara. Utakmicamoe trajati dva putapo 10 minuta.

- U sustavu sportskih natjecanja razlikujemo: pojedinanu utakmicu (3 x 10 minuta) s tri minute odmora izmeupoluvromena, do tri utakmice u

turnirskom sustavu (2 x 10 minuta) s tri minute odmora izmeu poluvremena, do est utakmica u turnirskom sustavu, utakmica

se igra 1 x 10 minuta

ekipni kratki prekid (time - out) moe se koristiti tijekom utakmice (na turniru ilipojedinano) u trajanjuod 30 sekunda.

- Poetno bacanje izvodi vratar iz svojegaprostora, a on ubacuje loptu u igru i nakon postignutog pogotka. Svaka ekipamoe prijaviti najvie deset igraica/igraa, odega etiri igraju u polju,jedna/jedan je vratarka/vratar, a ostalih pet su


12/16

zamjena. Iskljuanje igraica/igraa traje 30 sekunda i tek nakon isteka vremena igraica / igra moe se vratiti uigru.Vratar ne smije prijei polovinu igralita.

- Vano je uenike nauiti pravilima: tri sekunde, tri koraka i tri metra.- Pri izvoenju slobodnog bacanja, igraica/igra moraju biti udaljeni tri metra od protivnika. Slobodno bacanje

neposredno prije pet metara (vratarev prostor) obavlja se na zahtjev sudca, i to na udaljenosti od najmanje tri metra odvratareva prostora.

- Zamjene igraa mogu se obavljati na billo kojem dijelu uzdzne linije igralita, na strani gdje se nalaziklupa za priuvneigrae.

Miniodbojka- Osnovna pravila miniodbojkemoemo saeti na osnovna pravila o dimenzijama igralita, o ekipi i bodovanju.- Igralite je iroko 4,5 metara i dugako 12 metara. Mrea i srednja linija dijele ga na dva polja veliine 4,5 x 6 metara.- Zona za serviranje povrine je 4,5 metara iza svakeosnovne crte. Mrea je visoka 210 centimetara za uenike i 200

centimetara za uenice.- Ekipa se sastoji od est igraa. Svaka se utakmica igra u tri seta po 15 poena. Ekipa za svaki osvojeni set dobiva jedan

bod. Igra poinje obveznim donjim servisom. U sluaju neodigravanja donjim servisom, dosuuje se pogreka idodjeljuju poen i servis protivnikoj ekipi.

- Svaka ekipa mora imati tri igraa u iri (jedan na mrei, jedan straga lijevo i jedan straga desno). Igra i se mijenjaju uskladu s pravilima odbojkake igre. Voditelj na poetku seta postavlja trojku i ima pravo na jednu izmjenu. U drugomsetu mogu igrati samo oni uenici koji nisu nastupili u prvom setu,a voditelj ima pravo na jednu izmjenu (moe uisamo onaj igra koji nije nastupio u prvom setu). U treem setu mogu igrati svi igrai, a voditelj ima pravo na dvijeizmjene. U svakom setu voditelj ima pravo na jedna kratki prekid.

Minikoarka- Minikoarkaje igra prilagoena uenicima niih razreda osnovne kole.- Prva prilagoenost jeu visini koa koji se nalazi na 260 centimetara od tla i unutarnji mu je promjer 45 centimetara.

Ploa je duga 120 centimetara, a visoka 90. Dimenzije igralita su 16 x 8 metara, do 20 x 10 metara. Utakmice se igrajumanjom loptom br. 5.

- U ekipi je najmanje deset, a najvie dvanaest igraa. U igri sudjeluje njih pet. Utakmica ima dva poluvremena, svakopo dvije etvrtine u trajanju od osam minuta. Izmeu poluvremena je petominutni odmor, a izmeu etvrtinadvominutni.

- U sluaju neodluenog rezultata igra se produetak od tri minute Zamjene igraa doputene su u drugom poluvremenui u eventualnom produetku. U prvoj etvrta, doputena je samo jedna zamjena jedanput, to znai do moe igrati

est igra. U drugoj etvrtini moraju igrati ostali igrai po istom pravilu. Kao i u minirukometu, taktiko opredjeljenjeje igra ovjek, pa nije doputena zonska obrana, a ni blokovi.

- Sljedee vano pravilo odnosi se na posjed lopte- ako ekipa koja je u posjedu lopte u pet sekunda ne zavri akciju(odbrojavanjem od pet unatrag), sudac e prekinuti igru, oduzeti loptu idodijeliti je protivnikoj ekipi za ubacivanjesa strane u visini srednje linije.

TAFETNE ELEMENTARNE IGRE- tafetne elementarne igre jednostavne su motorike aktivnosti primjerene posebnostima uenika. Mogu se

organizirati kao usavravanje ve usvojenih biotikh motorikih znanja i kao natjecanje izmeu uenika u razreddu iizmeu razreda. Mogu se organizirati s pomagalima i bez njih, a uitelj pri odabiru motorkih gibanja treba voditibrigu o sigurnosti uenika te da svi mogu sigurno obaviti planirane zadatke.

-

Organizacija tafetnih elementarnih igara :okupljanje uenika kako bi od uitelja dobili upute i formirali skupine;priprema vjebalita i pomagala, opis i demonstracija zadataka uitelj daje kratke i jasne upute te uputu kako zadatakzavravav za svakog sudioika igre, nakon opisa slijedi demonstracija uitelja ili uenika koji su se samostalno javiliili ih je uitelj zamolio. Uitelj tijekom demonstracije moe davati dodatne upute o prevenciji pogreaka.

- Prije poetka igre vano je uenike obavijestiti o nainu proglaavanja poretka i rangiranja. Tijekom igre uitelj radibolje preglednosti stoji sa strane u odnosu prema prestoru izvoenja. U sluaju da vie skuoina izvodi zadatakpogreno, uitelj moe prekinuti igrum ponoviti uputu i demonstraciju te ponititi rezultat. Uitelj proglaavapobjednika nakon svake igre, a po potrebi radi vee atraktivnosti i motivacije u sljedeoj igri mogu se obavitiminimanle promjene (npr. umjesto da se lopta nosi do odreene linije, kotrlja se rukom...)

- Kod odreivanja broja skupina, potrebn je usmjeriti pozornost na ukupni broj uenika na osnovi kojegaodreujemo broj skupina i broj uenika u svakoj skupini, pazei pritom da uenici ne ekaju dugo red nazadatke te da za sve skupine imamo dovoljan broj potrebnih pomagala.


13/16

- Jedna vrsta elementarnih tafeta su tzv. ususretne tafete, to organizacijski znali da se jedna skupa dijeli na dvadijela, na svije podskupine te se uenici rasporede s jedne i druge strane oznaenog terena. na svakoj straniistibroj uenika ini jednu skupinu. Svaki uenik obavlja zadane zadatke i kree ususret ostalim uenicima koji su munasuprot. Tek kad u cijelosti izvede zadatak i prijee na drugu stranu, sljedei iz skupine moe poeti obavljatizadatak,mijenjajui pritom poetna mjesta.

-

Natjecanje se u ovom moe zavriti na dva naina : kad svi lanovi jedne skupinejedanput uspjeno obave zadatak ipritom izmijene mjesta; kad svi lanovi izvode zadane zadatke dva puta i kada se svi vrate i ponovno stanu izva svojestartne crte.

- Kako bi svaka skupina imala sline mogunosti za pobjedu, potrebno je uenike raspodijeliti u podjednake skupine

s obzirom na motorike sposobnosti i motorika znanja. Broj uenika u jednoj skupini ne smije biti vei od 10.Ususretne tafetne elementarne igre primjerenije su uenicima u dobi od devet do deset godina.

- tafetne elementarne igre vane su u nastavi tjelesne kulture i vrlo se esto primjenjuju u izvoenju razliitih vrtaizvannastavnih kineziolokih aktivnosti. S organizacijskog stajalita ne trae dugu pripremu, imaju jednostavnapravla, mogu biti sadrajno vrlo atraktivne i zanimljive te kod uenika potiu razliite emocije.

POLIGONI S PREPREKAMA

- Poligon s preprekama jest odreeni broj razliitih vjebi u nizu s unaprijed odreenim redoslijedom uproizvoljnom ili to kraem vremenu. U tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom podruju razlikujemopromjenjive i nepromjenjive poligone. Nepromjenjivi (fiksni) postavljaju se na otvorenome, a promjenjivi usportskim dvoranoma s pomou prijenosnih pomagala. Kombinacija prepreka ovisi o dobi uenika, mjestu izvoenjate o ciljevima i zadaama koje elimo postii.

-

Osnovno obiljeje poligona jest da se zadatci obavljaju u kontinuitetu pa uenik svladava prepreku po preprekubrzinom i preciznou prema svojem osobnom interesu, trenutanom zdravstvenom stanju, razini usvojenih znanja,sposobnostima i vjetinama.

- Pri izboru zadataka potrebno je posebnu pozornost usmjeriti na dob uenika, a s obzirom na interes uenika, stanjenjihova zdravlja i raspoloivo vrijeme, potrebno je odrediti broj prepreka, njihovu visinu, kompleksnost zadataka i

prema potrebi prilagoditipojedine zadatke uenicima nierazine motorikih sposobnosti.-

Poligon moemo postaviti u obliku staze, kruga, polukruga, cik-caka, u obliku osmice i dr. Udaljenost izmeuprepreka odreuju prostorni uvjeti. Osim demonstracije zadataka i jasnih uputa, radi lakeg prelaska prepreka,predlae se kod svako prepreke objesiti crte zadatka.

- U odnosuprema primarnim ciljevima rada, poligone s preprekama moemo organizirati na vie naina: Izvoenjem bez mjerenja uz vorbalnu uputu uitelja, ako je cilj uenje i usavravanje motorikih znanja mjerenjem potrebnog vremena za prijelaz cijelog poligona, pod uvjetom da su zadatci i natjecanje izmeu

uenika ispravno izvedeni, kako bi se utvrdio kvantitativni pokazatelj te zbog kvalitetnijeg uvida u praenjerazvoja motorikih sposobnosti i motorikih postignua ili

utvrivanjem broja prepreka koje je uenik uspjeno svladao u nekom zadanom vremenu. - Poetak vjebanja moe biti: s jednog mjesta, s vie mjesta,pokraj svakoga vjebovnog mjesta.- Organizacija poligonskih naina postavljanja vjebanja ovisi o broju uenika.

KONDICIJSKI PROGRAMI- Kondicijski programi u kolstvu mogu se primjenjivati u razliitim oblicima, ovisno o interesu uenika, motivaciji i

kompetencijama uitelja te o uvjetima rada.- Razlikujemo :

Kondicijske aerobne programe koji najee ukljuuju grupne aerobne programe : aerobik, brzo hodanje,tranje, koturaljkanje, plivanje i dr.

Kondicijske programe s optereenjem od kojih istiemo one sa slobodnim utezima, na spraavama ilitrenaerima

Specifine kondicijske programe u skladu sa specifinim zahtjevima nekog sporta-

Kondicijska priprema u tjelesnom odgoju tjelesno je vjebanje kako bi se razvijle motorike i funkcionalnesposobnosti, a primjenjuje se i za reguliranje nekih motorikih obiljeja.

- Kondicijski programi omoguuju uenicima veliku energetsku uinkovitost, s obzirom na to da se vjeba bez prekida,to je rijetko mogue ostvariti nekim drugim kineziolokim sadrajem. Kondicijski programi sadravaju strukture kretanja koje moemo optimalno dozirati. Predlae se birati

motorika gibanja koja mogu izvoditi svi uenici, Kondicijski program omoguuju veliku slobodu kreiranja i realizacije odreenih sadraja, to omoguuje

svakom ueniku prilagodbu zadane strukture gibanja.


14/16

Vei dio kondicijskih programa moe se izvoditi uz glazbu primjerenog tempa koja je meupovezana semocionalnom komponentom vjebanja

Kondicijski programi mogu se prilagoditi taspoloivim uvjetima rada.- Za kvalitetnu organzaciju i izvoenje kondicijskih programa u niim razredima osnovnog obrazovanja, predlae se

primjena sljedeih postupaka : Kondicijske programe obiljeava frontalni oblik rada koji omoguuje svakom ueniku vjebanje prema

sposobnostima, trenutanom stanju zdravlja i motivaciji. Glazba se moe izabrati u suradnji s uenicima. Vano je da odgovara tempu i ritmu u pojedinim dijelovima

sata.

Istodobno je u provedbi kondicijskih programa potrebno uenike informrati o vanosti sakodnevne osobnehigijne, o izboru i uvanju opreme.

Osim vjebanja, za razvoj uenika vana je i kvalitetna prehrana.- U organizaciji i izvoenju svih izvannastavnih i izvankolskih kineziolokih aktivnosti, hodanje i tranje osnovni su

programski sadraji koji se mogu izvoditi u svim uvjetima rada.- Hodanje i tranje istiu se kao motorika gibanja koja su zastupljena u svakodnevnom ivotu i sastavnica su

uvodnog dijela svih programa tjelesnog vjebanja.- Hodanje, tranje, prenjanje stubama, vjebanje s utezima, vonja biciklom i sl. jednostavni su sadraji

primjereni svim uvjetima i prihvaeni su kao sadraji kojima moemo poboljati kondicijske sposobnosti, osobitoaerobnu izdrljivost potrebnu za uinkovito obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Hodanje

-

Hodanje je najprrpdniji svakodnevni nain kretanja. Pravilna tehnika hodanja vana je za ope zdravlje i ouvanjeorganizma, osobito za zatitu nogu od ozljeda i bolesti.

- Hodanje ubrajamo u ciklina kretanja.- Pod pojmom brzo (sportsko) hodanje podrazumijevamo bre hodanje i veu uestalost koraka u optimalnom ritmu s

obzirom na dom, sposobnost i zdravlje svakog pojedinca.- Kod brzog hodanja tijelo je uspravno, korak brz i kratak, ruke su pogrene u laktovima, kreu se uz tijelo i diktiraju

ritam. Takvim hodom istodobno moemo utjecati na razvoj snage velike grupe nonih miia, a s obzirom na rad rukui uspraan stav, istodobno jaamo velike grupe miia trupa, ruku i ramenog pojasa.

- Utvreno je da redovitim treningom hodanja moemo pozitivno utjecati na krvoilni sustavm ekonominu izmjenutvari u organizmu, jaanje kotano-zglobnog i imunsnog sustava te istodobno moemo poboljati osjeaj osobnogzadovoljstva.

- Pravilna tehnika hodanjarad nogu :pri svakom koraku potrebno je spustiti petu na tlo, a zatim prenijeti teinu na

cijelostopalo. Prstima se treba snano odgurati od tla, a petu druge noge spustiti na tlo. Vrhovi prstiju okrenuti suprema naprijed. Koljena lagano pogrena. Duljina i uestalost koraka : duljina koraka pri kretanju ovisi o tempu iuestalosti koraka, to bre hodamo poveava se broj koraka, a njihova se duljina smanjuje. Dranje tijela : gornji diotijela mora biti potpuno uspravan, ramena postavljena unatrag i oputenaa, pogled usmjeren na tlo 4-5 metara ispredsebe. Rad ruku :pogrene ruke tako da je izmeu nadlaktice i podlakticepravi kut, a ake su lagano stisnute. Rukese pomiu pri hodanju naprijed natrag, ali ne koso. Disanjetijekom hodanja potrebno je disati dublje i u ritmusvojih koraka, tako da tijekom tri koraka udiete na nos, a izdiete na etiri koraka kroz usta ,

- Od prvog razreda potrebno je poeti uiti uenike pravilnom hodanju, s obzirom na to da bez pravilne tehnikehodanja nema ni pravilne tehnike tranja.

- Pri uenju hodanja potrebno je posebnu pozornost usmjeriti na uspravno dranje, dranje glave, nainpostavljanja noge na podlogu, usklaenost pokreta nogu i ruku.

Vjebe za poduku tehnike hodanja- Stvaranje navike za pravilno, uspravno dranje tijela(npr. uenici dre palicu iza lea u pregibu laktova ili na

ramenima); hodanje s plaicom po crti, po vedskoj klupi u razliitom ritmu.- Razvijanje osjeaja za odreivanje duljine i brzine koraka (npr. 10 metara kratkim koracima i 10 m dugim

koracima)- Vjebe za pravilan rad ruku u hodanjuuenici stoje u vrsti u raskoranom stavu i u mjestu imitiraju rad ruku

pokraj tjiela oputenim rukama iz ramena. Zatim se pri kretanju ruke naprijed u laktovima saviju, tako da dlanovi doudo visine prsa

- Vjebe za pravilnu tehniku rada nogu, podizanje koljena pri hodanju uenici koraaju naprijed prekopostavljenih prepreka ili dre vijau

- Ako uenici nepravilno postavljaju stopala na podlogu postavljanje stopala na vanjski rub, n a unutarnji rb, napetu..., hodanjebono u usponu na gredi, hodanje po vedskoj klupi unatrag i dr.


15/16

- Uenike treba nauiti brzim izmjenama smjera hodanja : obinim korakom naprijed i prelazak u kretanje unatrag,ulijevo i udesno ...

- Uenici se kreu dokorakom ulijevo i udesno. Brzi prelascis jedne na drugu stranu- Uenici stoje 5- 6 m ispred uitelja. Treba im objasniti zadatak i vizualneznakove za kretanje naprijed, za kretanje

unatrag i za bono kretanje ulijevo i udesno.-

Uenje hodanja u razliitim formacijama odravanjem odreenog razmaka.- Uenici hodaju u poluunju do odreene udaljenosti te prelaze u hodanje u unju, nastojei drati tijelo

uspravnim.

- Prelazak iz hodanja u tranje i obrnuto

- Sve te metodske vjebe pravilne tehnike hodanja i tranja trebaju biti redovite, u trajanju od 5 do 6 minuta.Uitelj demonstrira zadatke tako da se nalazi na udaljenosti 4 6 m od uenika i izvodi zadatak u bonom poloaju uodnosu prema uenicima.

- Tijekom vjebi za pravilnu tehniku hodanja potrebno je posebnu pozornostt usjeriti na doziranje optereenja.- DOZIRANJE OPTEREENJA :pri maksimalnim tjelensim naporima frekvencija srca djece iznosi do 180 otkucaja

u minuti, a prema nekim autorima i do 200. tijekom tjelesnog vjebanja posebnu brigu treba voditi o disanju, odnosnoi pravilnom disanju. Organizam uenika mlae kolske dobi ponaa se razliito u odnosu prema organizmu odrasleosobe i u mirovanju i u oporavku. Tijekom tjelesne aktivnosti broj otkucaja srca raste, stoga je vano da kod uenikamlae kolske dobi optereenja budu optimalna, odnosno primjerena njihovoj dobi te kratkotrajna i s eimodmorima.

Tranje- Tranje je temelj svih kineziolokih aktivnosti i zato je vano da uenici od poetka usvoje pravilnu tehniku

izvoenja i budu obavijeteni o mnogobrojnim pozitivnim uincima tranja za zdravlje. Osim toga, potrebno ihje informirati o opremi, podlogama i o doziranju optereenja u tranju.

- Tehnike tranja : rezultati istraivanja potvruju da je za uenje tehnike tranja najpogodnija dob od sedam do osamgodina. Pri tranju je pravilno dranje tijela vano kao i pravilni pokreti ruku i nogu. Za razliku od hodanja, utranju su oba stopala na trenutak u zraku. U toj fazi pokreta, izmeu odguravanja od tla i ponovnog sputanja, nedodirujemo podlogu kojom se kreemo. Duljina koraka ispravna je aka je toka na kojoj stopalo dodiruje tlo tonoispod toke teita tijela.

- Za tranje pravilno tehnikom vane su sljedee upute : tijelo uenika je u malom pretklonu, glava i tijelo su u jednojcrti, ramena se ne podiu visoko, noga se na podlogu stavlja grabeim pokretom navanjski prednji rub stopala, u

trenutku odraza noga je potpuno opruena, druga se noga (zamana) savija u koljenu, bedro se podie gore naprijedi dostie najviu toku u trenutku odraza druge noge, ruke su savijene u laktovima pod 90 stupnjeva, a kreuse naprijednatrag u ritmu rada nogu, tijekom tranja dlanovi su oputeni, a prsti blago savijeni.

- Najee pogreke uenikajesu slab odraz zamane noge, nisko podizanje potkoljenice, doskok na petu, isprueneruke i nepravilan rad rukama.

Vjebe za poduku tehnike tranja- Tranje po prednjem dijelu stopala. Uenici su rasporeeni u kolone, a ispred svake postavljene su male prepreke na

neto manjoj udaljenosti od normalnog koraka. Na znak uenici jedan iza drugoga prelaze prepreke treim korakompo prednjem dijelu stopala.

- Niski skiptranje s niskim podizanjem bedara.-

Uenici su rasporeeni u prostoru i naizmjenino se lijevom i desnom nogom podiu na prste i sputaju cijelo stopalo

na podlogu.- Uenici su licem okrenuti prema vedskim ljestvama i oslanjaju se rukama o njih.- Izvoenje niskog skipa u kretanju naprijef i postupni prelazak u tranje.- Tranje s visokim podizanjem potkoljenica visoki skip.- Uenici u brem ritmu iz niskog skipa podiu natkoljenice sve vie do vodoravnog poloaja, sputaju nogu na podlogu

potpunim opruenjem u koljenu.- Uenici izvode visoki skip uz rad ruku pazei pritom na amplitudu rada ruku, visoki poloaj kukova i pravilno

postavljanje stopala na podlogu.- Skokovi s noge na nogudaleko visoki skokovi. Pri izvoenju potrebno se jedan trenutak zadrati u poloaju leta u

koraku.- Tranje s visokim podizanjem peta.- Uenici se kreu naprijed i ukljue rad ruku kao i u tranju, pazei pritom da ne pretklanjaju tijelo.


16/16

- Tranje grabeim korakom vjeba se izvodi slino visokom skipu podizanjem natkoljenice do vodoravnog poloajai opruenjem koljena, pritom postavljajui stopala na prednji dio.

- Uenici prvo oponaaju grabljenje u mjestu jednom pa drugom nogom.- Ubrzanjepostupno poveavanje brzine tranja i usvajanje tehnike tranja u cijelosti.- Pravilna tehnika disanja tijekom tranja udisati treba kroz nos, a izdisati kroz poluotvorena usta. U sluaju veih

napora moe se stodobno disati kroz nos i usta. Ritam disanja moe biti razliit, tako se moe udahnuti i izdahnutitijekom dva koraka, na tri ili etiri koraka.

- Program tranja u koli treba prilagoditi interesima uenika.- Primjer programa podijeljen je u 3 dijela : pripremni dio, razvoj ope aerobne izdrljivosti, program prirpeme

uenika za natjecanje (unutarrazrednaili meurazredna)- Intenzitet rada na satu moe se kontrolirati na nekoliko naina : praenjem razgovora uenika tijekom tranja.

Kod poetnika doputanjem razgovora preventivno utjeemo na pomisao o dosai i prevelikom naporu. Duboko, alismireno disanje takoer je dokaz o stabilnom funkcionalnom stanju u organizmu. Praenjem mimike koja moeupuivati na doivljaje ugode ili neugode tijela tijekomm tranja. 4

- Postupci uiteljla koji mogu pridonijeti veoj motivaciji uenika : informiranje uenika o vanosti kondicije zazdravlje, informiranje uenika o programu tranja i ciljevima, koje ele postii, informirati uenike o ciljevimatestiranja...

FAIR PLAY U KOLI-

Fair ne podrazumijeva samo potivanje pisanih pravila, nego istie potovanje protivnika, sudaca, trenera isvih ostalih sudionika neke sportske priredbe.

-

Fair play mogu promicati sve institucije mjerodavne za obrazovanje, sport i olimpizam : ministarstvo sporta, olimpijski

odbor, nacionalni sportski savqez ...- U Hrvatskoj o naelimafair playa skrbi Hrvatskifair play odbor. Njegov najvaniji zadatak jest isticanje pozitivnih

primjera i nedostatakafair playa u sportu djece i mladih.- U tzk,faiir play aktivosti odreene su odgojnim smjernicama koje se mogu odnositi na potovanje protivnika i pravila

igre, svladavanje bijesa i nezadovoljstva te priznanje pobjede protivniku.

- Smjernice i naelafair playa za uenike : odlunost, iskrenost i potovanje glavna su naelafail playa. Fair playosim potovanja pravvila obuhvaa pristup igri, potovanje protivnika i suigraa, potovanje sudaca i sudakih odluka,upute i odluke trenera ekipe te kulturno navijanje. Odnosi se i na dostojanstveno prihvaanje poraza, prijateljski odnossa suigraima i protivnicima te sudcima i organizatorima natjecanja.

- Od osnovnih naelafail playa izdvajaju se 5 naela :potujem pravila igre, potujem sudce i njihove odluke, potuje

protivnika, svi trebaju imati jednake mogunosti za sudjelovanje, osobnim primjerom nastojim promicati naela ferigre.

- Javno isticanje vanosti naela fer igre i obrazovanja uenika, od prvog razreda osnovne kole moemo znatopridonijeti da uenici zahvaljujui sportu steknu odgojne i moralne vrijednosti potrebne za svakodnevni ivot

odgovornost, pravednost, potovanje sposobnijih te pruanje pomoi i potpore svima kojima je potrebna.- Osim uenika, u promicanje fer igre moemo ukljuiti i roditelje kao poticatelje i gledatelje informirajui ih o

miljenju uenika o ulozi i potpori roditelja kod kue i gledalitu.- DApoticati dijete, osobito u trenutcima kada mu pada koncentracija i motivacija, isticati prioritet zadovoljstva zbog

sudjelovanja u odnosu na rezultat, pohvaliti sudjelovanje djeteta, isticati napredak ...

- NEvikati tijekom igre na dijete, protivnike, sidce, glasno vrijeati i podcjenjivati dijete, protivnike, sudce, trenere,glasno komentirati sudake odluke, odluke trenera...

KOMPETENCIJE UITELJA- Najvanije kompetencije za pravilan pedagoki rad svladavanje komunikacijskih i organizacijskih vjetina,

smisao i spremnost za suradnju i timski rad, razliita paralelna znanja, odnosno osposobljenost za vie predmeta ilipodruja, pozitivan odnos prema uenicima, osjeaj za mlade, pedagoki optimizam te spremnost za prihvaanjenovosti...

- Za izvoenje izvannastavnih aktivnosti vane su komunikacijske i organizacijske vjetine i smisao za timski rad, aovisno o vrsti izvannastavnih aktivnost vana je i osposobljenost i praktino iskustvo u pojedinom podruju tespremnost za usavravanje. Vana je i strunost, motiviranost, etinost i komunikativnost uitelja u izvoenju nastavetzk, zatim urednost, tonost, odgovornost, kvaliteta animacije, demonstracija zadataka i sl.

2.kolokvij izvannastavne

Documents