1.Pojasni pojam simulacijskog jezika u raunalnom okruenju.

Jezik na kojem se izvodi neki sustav koji e oponaati realni sustav. To je ujedno i skup naredbi za

izvrdbu sustava

2 Obzirom na izvedbu na raunalu simulacijske jezike dijelimo kao i programske na:.?

compileri i interpreteri

3 Navedi osnovna svojstva GPSS-a?

Model se prikazuje nizom meusobno povezanih simbolikih blokova,svaki blok predstavlja neku

specifinu akciju modela.postoji vie tipova blokova,dinamiki entiteti modela (transakcije), prolaze

kroz blokove modela i pokreu eljene aktivnosti.

4 Na koji je nain koncipiran GPSS?

Program u GPSS je sastavljen kao skup opisa procesa u obliku dijelova programa koji specificiraju

redoslijed aktivnosti i operacija koje se izvoenjem vre nad atributima objekata/entiteta modela

5 to to znai kad kaemo da je GPSS procesu orijentiran?

To znai da se vie odnosi na procese nego na podatke koji se koriste

6 Na koji se nain prati vrijeme u simulaciji GPSS-om?

Postoje apsolutni i relativni sat. Apsolutni sat mjeri vrijeme od poetka ili od zadnje CLEAR naredbe, a

relativni mjeri vrijeme poslije izvoenja posljednje RESET naredbe.

7 Na koji je nain sastavljen program u GPSS-u?

Sastavljen kao skup opisa procesa u obliku dijelova programa koji specificiraju redoslijed aktivnosti i

operacija koje se izvoenjem vre nad atributima objekata ili entiteta modela

8 Kako dijelimo objekte u GPSS-u?

Objekti mogu biti: statiki i dinamiki. Jedini dinamiki entitet je transakcija.

9 to je to transakcija u GPSS-u?

- Jedini dinamiki entitet je transakcija. Transakcije se tijekom simulacijskog eksperimenta gibaju kroz model

10 Na koji nain transakcija prolazi kroz model?

Transakcije se gibaju sve dok ima uvjeta za to ili dok ne dou u blok koji predstavlja ponor

transakcija. Stvaraju se u bloku GENERATE a zavravaju u bloku TERMINATE. Za upravljanje tijekom

simulacije transakcije se smjetaju u ureene liste koje zove se zovu lanci. Postoje lanci sadanjih i

lanci buduih dogaaja. Transakcija se moe nai u jednom od slijedeih stana: aktivnom, pasivnom,

suspendiranom i terminiranom.

11 Kako dijelimo naredbe u GPSS-u?

Deklaracijske, blok naredbe i kontrolne naredbe

12 to su to resursi u GPPS modelu?

Stalni entiteti, odnosno statini elementi sustava.

13 Na koji se nain prikuplja statistika u GPSS modelu?

Prikuplja se automatski

14 to je osnovna statistika u GPSS modelu?

To je statistika trajnih entiteta

15 Koja su svojstva tranog entiteta FACILITY tipa?

FACILITY to je mjesto posluivanja i to je tip entiteta koji moe prihvatiti samo jednu transakciju u

jednom trenutku.

16 Koja su svojstva tranog entiteta STORAGE tipa?

- STORAGE (skladite) tip entiteta koji moe u jednom trenutku prihvatiti vie transakcija, ali ima konaan kapacitet.

- Primjeri: rezervoari, hotelske sobe, kapaciteti prijevoznih sredstava, memorija raunala, parking ..

17 Kad i kako koristimo blok QUEUE u GPSS-u?

QUEUE je red ekanja, rep i to je entitet za automatsko prikupljanje statistike o vremenu ekanja i

duini repa transakcija pred ulazom u blok s uvjetnim ulazom i ima neogranien kapacitet

18 Opii ivotni vijek transakcije u GPSS modelu.

transakcije se stvaraju u bloku GENERATE, a unutavaju u bloku TERMINATE . transakcije prolaze

kroz blokove slijedbeno osim ako se programski ne upuuju na skok na neki oznaeni (labela) blok

19 ime je definiran dogaaj u GPSS-u?

Definira ga sadanji blok transakcije, adresa slijedeeg bloka, planirano vrijeme naputanja bloka i

prioritet transakcije

20 Pojasni LSD (listu sadanjih dogaaja)?

o LSD (lanci sadanjih dogaaja) transakcije koje su spremne za naputanje bloka im to uvjeti dozvole tj. VNB C1 planirano je vrijeme naputanja bloka manje ili jednako sadanjem vremenu sata

21 Pojasni LBD (listu sadanjih dogaaja)?

Transakcija planirana za gibanje u neko budue vrijeme, ili drugo vrijeme

22 Koja su mogua stanja transakcije u simulaciji?

Aktivno, suspendirano, pasivno, terminirano

23 Kako se upravlja simulacijom u GPSS-u?

Najprije se aurira sat za svaki dogaaj a onda se pretrauju liste dogaaja

24 Kad simulacija GPSS modelom zavrava?

Kad nema uvjeta ili kad dode u blok-ponor transakcije

25 to podrazumijeva vrednovanje konceptualnog modela?

Ispitivanje podudarnosti ponaanja modela i realnog sustava

26 to podrazumijeva verifikacija konceptualnog modela?

ispitivanje podudarnosti ponaanja raunalnog modela i i konceptualnog modela

27 Gdje se sve mogu javiti greke u modelu?

U matematikim proraunima, o nainu koritenja modela, i o samom modeliranju

28 to je to stupanj zadovoljavanja modelom?

To je nivo prihvatljivosti i pouzdanosti u zakljuke postignute na osnovu rezultata simulacije. On nije

odgovor tipa da ili ne ve nivo

29 Na emu je baziran stupanj zadovoljavanja modelom?

Baziran je na statistikim proraunima

30 Navedi neke metode verifikacije raunalnog modela?

o Primjenu raznih metoda software ininjerstva kao to su:

top-down analiza u postupku razvoja simulacijskog programa tj. postavljanje grubog okvira i postupno detaljiziranje uz dodavanje niih procedura

strukturno programiranje uz primjenu programskih jezika koji najbolje odgovaraju postavljenom problemu (gotove biblioteke, specijalni jezici)

modularno programiranje - mogunost testiranja modula prije testitanja cijelog modela (podesno i poeljno kod kompliciranijih modela)

adekvatno dokumentiranje procesa razvoja simulacijskog modela

31 Navedi neke pristupe u vednovanju konceptualnog modela.

Vrednovanje, verifikacija i stvaranje povjerenja i nekakav zakljuak za kraj

32 Koja su tri osnovna tipa ispitivanja modela?

Replikativno vrednovanje, strukturalno vrednovanje i predikativno vrednovanje konceptualnog

modela

33 to podrazimijeva proces replikativnog vrednovanja modela?

Podrazumijeva provjeru slaganja ponaanja konceptualnog modela i realnog sustava u istim uvjetima,

pod uvjetom da sustav realno postoji i da su mogua potrebna mjerenja na njemu.

34 to podrazimijeva proces strukturalnog vrednovanja modela?

podrazumjeva provjeru tonosti pretpostavki na kojima se temelji konceptualni model, nivo

apstrahiranja, logike rada modela i ulaznih podataka kojima se model koristi

35 to podrazimijeva proces prediktivnog vrednovanja modela?

- Proces prediktivnog vrednovanja KM - podrazumjeva provjeru sposobnosti KM da pretpostavi eventalno ponaanje sustava u buduim situacijama uz pretpostavku uzmjena uvjeta (vanjskih i unutranjih), strukture sustava i parametara rada sustava

36 to je to sluajni uzorak?

- Podskup populacije u kojem su dogaaji s jednakom verojatnou nastupanja nazivamo sluajni uzorak

37 to je to sustavni uzorak?

Moe se rei da je to je dio populacije odabran prema nekom kriteriju.

38 to je to stratificirani uzorak?

On se dobije tako da se populacija podijeli na dijelove (stratume) a uzorak se odabere iz jednog od tih

dijelova(reprezentativni uzorak)

39 navedi konkretnu uporabu sluajne varijable u simulacijama.

Kod monte carlo simulacije

40 O emu ovisi nain generiranja sluajnih varijabli u simulaciji?

O tonosti generiranja, efikasnosti generiranja, sloenosti algoritma generiranja te robustnosti

algoritma

41 Koja je razlika izmeu diskretne sluajne varijable i kontinuirane sluajne varijable?

Diskretne poprimaju diskretne vrijednosti, a kontinuiranim se vrijednost mjenja kontinuirano

42 Navedi neke naine generiranja sluajnih brojeva?

metoda jednostavne transformacije, metoda inverzne transformacije, metoda prihvaanja i odbijanja

43 to se smatra sluajnim brojem u simulaciji?

Sluajni brojevi u simulaciji mogu biti generirani na sluajni nain a trebaju i biti testirani nekakvim

odgovarajuim statistikim testovima

44 Ako je sjeme 5617 koji je slijedei sluajni broj dobiven metodom sredine kvadrata?

5506

45 Napii formulu za linearni kongruentni generator sluajnih brojeva.

xi+1=(axi+c) (mod m)

46 to se testira najee kod serije sluajnih brojeva?

Testovi empriijskog tipa

47 to se testira testom frekvencija?

testira se uniformnost razdiobe. Interval [0,1] se dijeli na k jednakih podintervala i prebrojava se

koliko e sluajnih brojeva pasti u pojedini interval (frekvencija pojavljivanja)

48 to se testira testom serija?

Uniformnost razdiobe

49 to se testira testom porasta?

Testira se nezavisnost generiranih sluajnih brojeva

50 to se testira testom korelacija?

- Testovi autokorelacije testira se korelacija podskupa sluajnih brojeva xi, xi+k,xi+2k,.. Meusobno odmaknitih za k brojeva

51 Kako mogu biti prikazani ulazni podatci u simulaciji?

- Ulazni podaci u SM mogu biti prikazani kao empirijske razdiobe razdiobe iskustveno prikupljenih podataka na osnovu kojih se odreuje odgovarajua teorijska razdioba

52 to ukljuuje faza pripreme modela ulaznih podataka?

- Sakupljanje podataka - Postavljanje hipoteze o prikladnoj familiji teorijskih razdioba vjerojatnosti ulaznih podataka - Procjena vrijednosti parametara odabrane razdiobe - Testiranje slaganja odabrane razdiobe i ulaznih podataka - Kad postoji meusobna povezanost ulaznih podataka potrebno je opisati i te veze

53 Navedi neke teorijske razdiobe vjerojatnosti?

Kontinuirane -Eksponencijalna razdioba expo(), Uniformna razdioba U(a,b), Gama razdioba

gama(,), Weibullova razdioba Weibull(,, Normalna razdioba N(,2), Longonormalna razdioba

LN(,2)

Diskretne-Bernoullieva razdioba Bernoulli(p), Diskretna uniformna razdioba DU(i,j), Binomna

razdioba bin(n,p) ,Geomerijska razdioba geom(p), Poissonova razdioba Poisson()

54 Koja se razdioba koristi najee kod opisa mjerenja ili usluivanja?

Normalna razdioba

55 Koja se razdioba koristi najee kod opisa dogaaja s dva mogua ishoda?

Bernulijeva razdioba

56 Kojom razidiobom opisujemo rijetke i nezavisne dogaaje u nekom vremenskom intervalu?

Poissonova razdioba

57 Kakve su to empirijske razdiobe?

Kad se ne moe odrediti teorijska razdioba za primjereni opis prikupljenih podataka upotrjebljava se

empirijska razdioba.Empirijsku razdiobu tada ine prikupljeni podaci.

58 Navedi neke uvjete organizacije prikupljanja ulaznih podataka?

- Kada? ulazni se podaci skupljaju na poetku izgradnje konceptualnog modela - Kako? nain prikupljanja nije striktno odreen i moe varirati tijekom prikupljanja

podataka. Potrebno je prikupiti podatke kojima e se opisati razliiti procesi unutar modela (repovi, usluivanje, ......). Plan prikupljanja podataka je ipak potreban i treba sadravati osnovne momente

- to se mjeri varijable koje su od znaaja za model (nezavisne, zavisne,.. .) - Nain na koji se mjeri mjerne naprave, obrasci, kontrola mjerenja ..... - Mjerne jedinice i tonost mjerenja raster veliina - Veliina uzorka broj mjerenja za svaki tip pojave koji se mjeri - Vrijeme mjerenja u kojoj fazi promatranog procesa se vri mjerenje (vrna optereenja,

prazan hod ..... .)

- Gdje se mjeri u kojem se dijelu sustava mjeri i gdje su promatrai koji mjere.) - Tko e mjeriti broj mjeraa, broj kontrolora i njihov raspored, sinhronizacija i mobilnost pri

mjerenju ..... - Pilot mjerenja ako je mogue - Transformacija podataka i prijenos na odgovarajui medij

59 to su to histogrami?

Histogrami grafiki nain procjene oblika funkcije vjerojatnosti

60 to su to crtei vjerojatnosti?

grafiki nain procjene oblika funkcije razdiobe vrijednosti s teorijskim razdiobama

61 emu slue testovi slaganja?

njime se testira odudarnost odabrane razdiobe s opaenim podacima pri emu nemogunost

prihvaanja hipoteze ne mora znaiti njezino odbacivanje.

62 Definiraj simulaciju kao eksperiment.

Simulacijski proces predstavlja eksperiment kojim se modelom oponaa realni sustav

63 to sve ukljuuje simulacijski eksperiment?

Ukljuuje model s ulazima i faktorima na razliitim nivojima aktivnosti te dobivanje razliitih efekata

64 to predstavlja dizajn simulacijskih eksperimenata?

Planiranje simulacijskih eksperimenata vezano za izbor konfiguracija sustava

65 to je cilj oblikovanja simulacijskih eksperimenata?

- Cilj oblikovanja simulacijskih eksperimenata jest da unaprijed izabere koje e se konfiguracije sustava simulirati tako da se na to efikasniji nain dobiju traene nune informacije o relevantnim svojstvima sustava i o znaenju utjecaja pojedinanih faktora i njihovih kombinacija na djelovanje sustava

66 Kakvi mogu biti ulazni faktori simulacijskog eksperimenta?

Kontrolabilni i nekontrolabilni ili kvantitativni i kvalitativni

67 Kako dijelimo ulazne faktore simulacijskog eksperimenta?

Kontrolabilni faktori, Nekontrolabilni faktori

68 to je to tretman?

kombinacija faktora na odreenim nivoima

69 to je to odziv u simulacijskom eksperimentu?

Onaj razmak vremena koji se odnosi od jedne do druge simulacije

70 Navedi neke metode dizajna eksperimenta?

Potpuni 2k faktorski dizajn, djelomicni 2k-2 faktor. Diz., sa slucajnim varijablama

71 to je to terminirajua simulacija?

Simulacija koja se zavrava kad nastupi neki dogaaj E koji je specificiran na poetku simulacije.

72 to je to stacionarna simulacija?

Ona se dobije kada se radi tonosti poveava vrijeme izvoenja simulacije

73 to je to sustavska dinamika?

Sistemska dinamika je metoda za kontinuiranu simulaciju sustava s povratnom vezom

74 to se sve moe simulirati sustavskom dinamikom?

SD se modeliraju i simuliraju ekonomski, bioloki i drutveni fenomeni.

75 to je to povratna veza?

Povratna veza slui kao povratna informacija vremena ulaznog i izlaznog nivoa

76 Kakva moe biti povratna veza?

pozitivna i negativna

77 Kakva je to sloena povratna veza?

78 Kad jeveza negativna?

uzrok preko slijeda posljedica dovodi do promjene smjera vlastitog djelovanja

oko ravnotenog stanja tj. kad uzrok padne ispod ravnotenog stanja mjenja se

smjer djelovanja da bi vratio sustav u ravnoteno stanje.

79 Kad je veza pozitivna?

kad neki uzrok dovodi preko slijeda promjena do promjena uvijek u istom smjeru

(stalnog porasta ili stalnog opadanja)

80 Kad je sloena veza pozitivna?

Ako je sa svim pozitivnim povratnim vezama ili s parnim brojem negativnih veza

81 Kad je sloena veza negativna?

Negativna povratna petlja je petlja je s neparnim brojem negativnih veza.

82 to je definirano nivoom u sustavskoj dinamici?

promjene vrijednosti nivoa izmeu dvije uzastopne vremenske toke

83 to je definirano brzinom u sustavskoj dinamici?

varijable koje pokazuju brzinu prelaska resursa iz jednog u drugo stanje. One su akcije

ili tijekovi koje upravljaju stanjem nivoa. Ako je brzina jednaka 0 sustav se nalazi u

statinom stanju, kada je najlake identificirati tipove varijabli sustava. Brzine se

promatraju kao prosjene u nekom periodu vremena. Brzine se zovu i funkcije

odluivanja.

84 to je kanjenje i kakvo moe biti?

vrijeme od slanja do primanja a moe bitiprvog reda ili viseg reda

85 Koji su osnovni grafiki konceptualni modeli sustavske dinamike?

Dijagrami uzronih petlji, Dijagrami tijeka

86.kako su najee prikazani modeli za kontinuirane simulacije?

- Ti se modeli SD prikazuju sustavom diferencijalnih jednadbi tzv. jednadbi konanih razlika

87Koje su osnovne jednadbe u modelima kontinuiranih simulacija?

jednadbe nivoa i jednadbe brzine.

88.

Na koji se nain opisuje vrijeme u kontinuirnaoj simulaciji?

Opis vremena veliinu vremenskog koraka za koji se pomie simulacijsko vrijeme

odreuje modelar.

89.

to pukazuje jednadba nivoa?

Prikaz promjene vrijednosti nivoa izmeu dvije uzastopne vremenske toke

90.

to pukazuje jednadba brzine?

Prikaz faktora koji utjeu na tijekove ulaza u nivo i izlaza iz nivoa.

.