SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Ilija Mišković, apsolvent

Diplomski studij Bilinogojstvo

Smjer Zaštita bilja

ALELOPATSKI UTJECAJ BEZMIRISNE KAMILICE I POLJSKOG MAKA NA

KLIJAVOST I POČETNI RAST OZIME PŠENICE

Diplomski rad

Osijek, 2013.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Ilija Mišković, apsolvent

Diplomski studij Bilinogojstvo

Smjer Zaštita bilja

ALELOPATSKI UTJECAJ BEZMIRISNE KAMILICE I POLJSKOG MAKA NA

KLIJAVOST I POČETNI RAST OZIME PŠENICE

Diplomski rad

Povjerenstvo za ocjenu i obranu diplomskog rada:

1. Prof. dr. sc. Vlatka Rozman, predsjednik

2. Izv. prof. dr. sc. Renata Baličević, mentor

3. Doc. dr. sc. Anita Liška, član

Osijek, 2013.

Sadržaj

1. Uvod

2. Pregled literature3

3. Materijal i metode

3.1. Priprema vodenih ekstrakata

3.2. Pokus

3.3. Statistička obrada podataka

4. Rezultati3

4.1. Utjecaj vodenih ekstrakata na klijavost sjemena pšenice3

4.2. Utjecaj vodenih ekstrakata na prosječno vrijeme klijanja sjemena pšenice

4.3. Utjecaj vodenih ekstrakata na duljinu korijena i izdanka pšenice5

4.4. Utjecaj vodenih ekstrakata na svježu masu klijanaca pšenice7

4.5. Utjecaj vodenih ekstrakata na indeks klijavosti pšenice

5. Rasprava9

6. Zaključak4

7. Popis literature5

8. Sažetak

9. Summary

10. Popis tablica

11. Popis slika

12. Popis grafikona

Temeljna dokumentacijska kartica

Basic documentation card

1. Uvod

Korovi nanose velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji. Potencijalni gubici prinosa se

procjenjuju na 34% (Oerke, 2006.). Korovi negativno utječu na usjeve raznim načinima. Sa

usjevima se natječu za vodu, prostor, svjetlost i hraniva, te su domaćini štetnicima i biljnim

patogenima (Qasem i Foy, 2001.). Osim toga korovi utječu na usjeve i putem alelopatije.

Riječ alelopatija dolazi od grčkih riječi allelon (uzajamno) i pathos (trpiti). Taj pojam je prvi

definirao austrijski botaničar Hans Molish 1937. godine. Na osnovi njegovog koncepta Rice

(1984.) je definirao alelopatiju kao direktni ili indirektni, pozitivni ili negativni utjecaj jedne

biljke na drugu putem kemijskih izlučevina koje se zovu alelokemikalije.

Alelokemikalijama se obično smatraju sekundarni metaboliti ili otpaci glavnih metabolita u

biljkama i nemaju veliku ulogu u primarnom metabolizmu esencijalnom za preživljavanje

biljaka (Swain, 1977.). Alelokemikalije su prisutne u gotovo svim biljnim tkivima tj.

listovima, cvjetovima, plodovima, sjemenu, korijenu i stabljici, (Alam i sur., 2001.). One se

oslobađaju na različite načine: volatizacijom i ispiranjem iz biljnih organa, korijenovim

izlučevinama i razgradnjom odnosno dekompozicijom biljnih ostataka (Whittaker i Feeny,

1971.).

Prema Aldrichu i Krameru (1997.) alelokemikalije utječu na mnoge metaboličke procese.

Najčešće negativno na klijanje i rast biljaka, a vidljivi učinci očituju se u inhibiciji i

usporenosti klijanja, smanjenju duljine korijena i izdanka, smanjenju akumulacije suhe mase,

nedostatku korijenovih dlačica i slično (Rice, 1974.). Alelokemikalije mogu utjecati na

promjenu sastava korovne flore, na rast i prinos usjeva te se potencijalno mogu koristiti kao

mjera borbe protiv korova (Singh i sur., 2001).

Bezmirisna kamilica (Tripleurospermum inodorum (L.) C.H. Schultz) je jednogodišnja do

dvogodišnja biljka visine 30 do 100 cm. Korov je na oranicama u svim kulturama, ponajčešće

u strnim žitaricama, lucerništima, vrtovima i na ruderalnim staništima. Rasprostranjena je u

Europi, do zapadne Azije, Maloj Aziji i na Kavkazu (Knežević, 2006.).

Poljski mak (Papaver rhoeas L.) je jednogodišnja, ozima biljka visine 25 – 90 cm. Korov je u

ozimim žitaricama, na ruderalnim staništima i livadama. Rasprostranjen je u Europi (osim

Arktika), srednjoj Aziji, Sjevernoj Africi, Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu

(Knežević, 2006.) Prema Torra i sur. (2008.) P. rhoeas svojom kompeticijom može smanjiti

prinos i do 32 %.

Cilj istraživanja bio je utvrditi alelopatski utjecaj vodenih ekstrakata pripremljenih od svježe

mase korijena, stabljike i lista korovnih vrsta poljski mak (P. rhoeas) i bezmirisna kamilica (T.

inodorum) na klijavost i početni rast pšenice.

Pregled literature

2. Pregled literature

Einhellig i sur. (1985.) i Rice (1984.) navode da stimulativan ili inhibitoran učinak

alelokemikalija iz ostataka biljaka ovisi o starosti rezidua, fazi razlaganja, koncentraciji

spojeva i sorti.

Prema Aldrichu i Kremeru (1997.) alelokemikalije mogu djelovati na klijanje i rast biljaka.

Djelovanje alelokemikalija se može očitovati kroz širok spektar metaboličkih aktivnosti

biljaka, kao što su: dijeljenje i dužina stanica, djelovanje regulatora rasta, mineralna ishrana,

fotosinteza, disanje, otvaranje puči, sinteza proteina i masti, metabolizam organskih kiselina,

propustljivost membrane i djelovanje specifičnih enzima.

Prema Schonbeku (cit. Molnar, 1999.), da bi alelopatske supstance mogle aktivno djelovati

potrebno je da inhibitorne tvari iz korijena i drugih organa biljke dospiju u tlo, da

koncentracija ovih supstanci bude efikasna te da inhibitorne tvari ostaju aktivne u toku

vegetacije sljedećeg usjeva, odnosno da ne dođe do mikrobiološkog ili kemijskog razlaganja.

Prema Dzienia i Wrzesińska (2003.) ekstrakti bezmirisne kamilice (T. inodorum) imaju

inhibitorni učinak na energiju klijanja strnih žitarica odnosno pšenice, raži i tritikalea.

Prema Kazinczi i sur. (1999.) produkti razlaganja svježe biomase korova mogu inhibirati ili

stimulirati rast pšenice ovisno o njihovoj koncentraciji. Monokotiledoni korovi imaju

kratkotrajan efekt, dok dikotiledoni korovi imaju mnogo duži inhibitorni efekt.

Ravlić i sur. (2012.) su proučavali alelopatski utjecaj T. inodorum i P. rhoeas na klijanje i

početni rast ječma. Za ispitivanje alelopatskog utjecaja vodenih ekstrakata je korišteno sjeme

ječma sorte Barun. U prosjeku ekstrakti T. inodorum pokazali su jači alelopatski utjecaj na

klijavost pa je smanjenje klijavosti ječma iznosilo 53,6%, a za P. rhoeas 43,6%. Najveća

inhibicija klijavosti sjemena ječma zabilježena je u tretmanima s ekstraktima lista obje

korovne vrste, pa je ekstrakt P. rhoeas inhibirao klijavost za 64,8%, a ekstrakt T. inodorum za

66,8%. Najveći utjecaj na produženje klijavosti imali su ekstrakti stabljike i lista T. inodorum

koji su produžili klijanje za 3,9 i 3,5 dana. Rezultati su također pokazali da je indeks klijavosti

ječma u odnosu na kontrolu bio inhibiran pod utjecajem ekstrakata svih dijelova oba korova.

6

Pregled literature

Najveću inhibiciju indeksa klijavosti pokazali su ekstrakti lista korovnih vrsta i to za 89,18 i

83,35%. Duljina korijena ječma smanjena je u prosjeku za 57,2% s ekstraktima bezmirisne

kamilice odnosno za 42,3% s ekstraktima P. rhoeas. Duljina izdanka ječma smanjena je u

prosjeku za 63,2% s ekstraktima T. inodorum odnosno za 22,3% s ekstraktima P. rhoeas.

Ekstrakti lista obje korovne vrste imali su najveći inhibitorni učinak, pa je ekstrakt lista T.

inodorum inhibirao svježu masu za 90,2%, a ekstrakt lista P. rhoeas za 29,9%.

Kwiecińska-Poppe i sur. (2011.) su proučavali alelopatski utjecaj vodenih ekstrakata

čekinjaste broćike (Galium aparine) i bezmirisne kamilice (T. inodorum) na klijavost ozime

raži i tritikalea. Vodeni ekstrakti su bili pripremljeni od svježe i suhe nadzemne mase korovnih

biljaka u koncentracijama 2, 4 i 8% (2, 4 i 8 grama korovne mase po litri destilirane vode).

Pripremljeni ekstrakti su imali značajan učinak na klijavost i energiju klijanja raži i tritikalea.

Alelopatski učinak ovisio je o koncentraciji ekstrakta te korovnoj vrsti od koje je pripremljen.

Ekstrakti sa višim koncetracijama su smanjili klijavost raži i tritikalea. Klijavost raži

smanjivala se proporcionalno s rastom koncentracije vodenih ekstrakata. Klijavost tritikalea

smanjivala se proporcinalno s rastom koncentracije ekstrakata u tretmanima sa svježom i

suhom masom G. aparine. Ekstrakti T. inodorum u koncentraciji od 2% su djelovali

stimulativno na klijavost tritikalea. Duljina korijena raži i tritikalea je smanjena ekstraktima sa

najvišim koncentracijama. Ekstrakti sa 2 postotnom koncentracijom suhe i svježe mase T.

inodorum te svježe mase G. aparine su stimulirali rast korijena klijanaca tritikalea i raži.

Ekstrakti T. inodorum su više skratili duljinu korijena raži nego duljinu korijena tritikalea.

Ekstrakti najviših koncentracija, pripremljeni od svježe mase G. Aparine i suhe mase T.

inodorum su imali najveći utjecaj na skraćivanje duljine prvog lista. Stimulacija rasta prvog

lista dobivena je nakon primjene niže koncentracije ekstrakta.

Kazinczi i sur. (1997.) ispitivali su utjecaj vodenih ekstrakata lista i stabljike te rezidue

korijena T. inodorum, G. aparine, Apera spica-venti, P. rhoeas, Centaurea cyanus i

Alopecurus myosuroides na rast ozime pšenice, šećerne repe i uljane repice. Rezultati su

pokazali da niti jedna ispitivana vrsta nije inhibirala rast pšenice. Rast šećerne repe je bio

inhibiran ostacima korijena P. rhoeas. Rast uljane repice je bio inhibiran ostacima listova T.

inodorum i P. rhoeas i ostacima korijena T. inodorum.

7

Pregled literature

Majeed i sur. (2012.) ispitivali su alelopatski učinak bijele lobode (Chenopodium album) na

rast i prinos pšenice u pokusima u posudama. Ispitivani su vodeni ekstrakti lista u različitim

koncentracijama (25, 50 i 75%). Rezultati su pokazali da primjena ekstrakata ima negativan

učinak visinu biljaka, broj vlati i duljinu klasa što dovodi do nižeg prinosa. Međutim, niže

koncentracije (25%) ekstrakata djelovale su pozitivno na ispitivane parametre.

Ravlić i sur. (2013.) su ispitivali alelopatski utjecaj vodenih ekstrakata pripremljenih od svježe

mase poljskog osjaka (Cirsium arvense) na klijavost i rast pšenice i ječma. Rezultati su

pokazali negativan učinak ekstrakata na klijavost i duljinu klijanaca pšenice i ječma. Osim

ekstrakata korijena svi su drugi vodeni ekstrakti inhibirali klijavost i dužinu klijanaca pšenice i

ječma. Najveći inhibitorni učinak su pokazali ekstrakti lista poljskog osjaka nakon kojih

slijede ekstrakti stabljike i na kraju ekstrakti korijena.

Qasem (1993.) je ispitivao alelopatski utjecaj nekoliko vrsta korovnih biljaka na rast i razvoj

pšenice i ječma. Rezultati laboratorijskih pokusa su pokazali da vodeni ekstrakti mnogih

korovnih vrsta inhibiraju klijanje, dužinu koleoptile, dužinu korijena i duljinu izdanka pšenice

i ječma. Ekstrakti pripremljeni od svježe biljne mase su više inhibirali rast pšenice i ječma

nego ekstrakti pripremljeni od suhe biljne mase. Učinak je bio izraženiji u ranim fazama rasta i

povećavao se kako se temperatura inkubacije smanjivala. Rezultati su pokazali da su ekstrakti

lobode kamenjarke (Chenopodium murale), poljskog slaka (Convolvulus arvensis), običnog

sljeza (Malva neglecta), ljekovitog ornja (Sisymbrium irio), oštrodlakavog šćira (Amaranthus

retroflexus) i strjeličaste grbice (Cardaria sp.) najopasniji i za pšenicu i ječam, a alelopatski

učinak tih korova ovisi o koncentraciji ekstrakata. U pokusima u stakleniku, ostaci A.

retroflexus bili su štetniji za pšenicu i ječam nego ostali korovi. Cardaria sp. je bila štetnija

za pšenicu nego za ječam, a ostaci M. neglecta i S. irio su stimulirali rast oba usjeva u

usporedbi s kontrolom. Dodavanje biljne mase korovne vrste C. murale nije imalo značajan

utjecaj na klijavost i rast pšenice i ječma. U oba pokusa tj. u laboratoriju i stakleniku je ječam

pokazao veću osjetljivost na alelopatski učinak korovnih biljaka nego pšenica.

Kazinczi i sur. (1999.) su proučavali utjecaj vodenog ekstrakta izdanka i rezidua biljnih vrsta

Abutilon theophrasti, Amaranthus retroflexus, Asclepias syriaca, Chelidonium majus,

Chrysanthemum vulgare, Datura stramonium, Rumex obtusifolius i Solidago gigantea na 8

Pregled literature

klijanje i rast ozime pšenice, jarog ječma, kukuruza, suncokreta i soje. Inhibicijski utjecaj

vodenog ekstrakta korova na klijanje je bio jači nego na svježu masu klijanaca. Smanjenje u

klijanju je variralo od 0 do 100 %, zavisno od vrste. Rezidue izdanka korova su smanjile

klijavost testiranih biljaka, međutim rezidue biljaka inkorporirane u tlo su pomogle razvoju

testiranih biljaka. Ostaci biljaka A. theophrasti, A. syriaca, C. vulgare i S. gigantea

inkorporirani u tlo su do povećali svježu masu ozime pšenice za više nego dvostruko.

Yarnia (2010.) je istraživao učinak različitih količina ostataka organa Convolvulus arvensis i

Cynodon dactylon na prinos i komponente prinosa pšenice. Ispitivan je utjecaj ostataka lišća,

stabljike, korijena i svih organa biljke u količinama od 0, 40, 60, 80 i 100 g/m2 tla. Rezultati su

pokazali da su rezidue C. arvensis i C. dactylon znatno smanjile visinu biljaka pšenice, masu

1000 zrna, lisnu površinu, prinos i žetveni indeks. Rezultati istraživanja su pokazali da su

rezidue korijena C. arvensis i C. dactylon imale najveći utjecaj na pad prinosa pšenice.

Rezidue C. arvensis su imale veći alelopatski učinak od C. dactylon na prinos pšenice, te su

ovisno o količini ostataka smanjivale prinos od 14,47 do 88 % , dok su ostaci C. dactylon

smanjivali prinos od 7,01 do 80,53 %.

Kovač i sur. i Beres i Csorba (cit. Kazinczi, 1999.) su ispitivali fitotoksični efekt ekstrakta

listova i korijena Cirsium arvense napravljenog u vodi i alkoholu na klijanje i rast pšenice,

ječma, kukuruza, suncokreta i krastavca. Ekstrakt je inhibirao klijanje i rast klijanaca svih

testiranih biljaka. Kod pšenice dužina koleoptile je bila smanjena za 71% u odnosu na

kontrolne biljke. Broj i rast klicinih korjenčića kod pšenice i ječma tako je smanjen za 50%.

Ekstrakt lista je pokazao mnogo veću štetnost nego ekstrakt korijena, što znači da list C.

arvense sadrži više fitotoksičnih tvari nego korijen.

Prema Onen i Ozer (1999.) suhi listovi i rizomi pelina (Artemisia vulgaris) uzrokuju

smanjenje klijanja sjemena pšenice, rajčice, krastavca i bijele djeteline.

Narwal (1999.) ispitivao utjecaj divlje zobi (Avena fatua) i nekih drugih korova na različite

usjeve. Rezultati su pokazali da A. fatua smanjuje prinos zrna pšenice.

Prema Kovačeviću i Momiroviću (2000.), poljski osjak (C. arvense) i poljski slak (C.

arvensis) u uvjetima dobre vlažnosti tla i hraniva inhibiraju rast pšenice. 9

Pregled literature

Aleksieva i Marinov-Serafimov (2008.) navode da postoje razlike između genotipova u

njihovoj tolerantnosti na alelopatski utjecaj korova. Ispitivanjem utjecaja dvije korovne vrste

na sedam genotipova soje utvrdili su da vodeni ekstrakti na neke genotipove nisu imali

nikakav utjecaj, dok su u pojedinih genotipova značajno utjecali na klijavost i početni rast.

Xuan i sur. (2004.) navode da se biljni organi razlikuju u svom alelopatskom potencijalu, pri

čemu listovi imaju najveći inhibitorni utjecaj.

10

Materijal i metode

3. Materijal i metode

U laboratorijskom pokusu ispitivan je utjecaj vodenih ekstrakata na klijavost i parametre rasta

ozime pšenice.

3.1. Priprema vodenih ekstrakata

Biljke korovnih vrsta bezmirisna kamilica (Tripleurospermum inodorum) (Slika 1.) i poljski

mak (Papaver rhoeas) (Slika 2.) prikupljene su tijekom 2012. godine s obradivih površinama.

Sve biljke su prikupljene u fenološkoj fazi korova 6/65 (Hess i sur., 1997.) odnosno u cvatnji.

Slika 1. Bezmirisna kamilica (T. inodorum)

(Izvor: botanicamente.altervista.org/img/matricaria_inodora_1.jpg)

U laboratoriju su korovne biljke očišćene od tla te odvojene na korijen, stabljike i listove.

Vodeni ekstrakti od svježih biljnih dijelova su pripremljeni su prema metodi Majeed i sur.

(2012.). Svi dijelovi biljke su usitnjeni na komadiće veličine 1 cm (Slika 3.), zatim potopljeni

u destiliranu vodu (Slika 4.) u omjeru 1:5 (200 g biljnog materijala u 1000 ml vode) i

ostavljeni na sobnoj temperaturi tijekom 48 sati.

11

Materijal i metode

Slika 2. Poljski mak (P. Rhoeas)

(Izvor: www.missouriplants.com/Redalt/Papaver_rhoeas_plant.jpg)

Slika 3. Usitnjeni biljni dijelovi P. rhoeas (Foto: Orig.)

12

Materijal i metode

Dobiveni vodeni ekstrakti biljnih dijelova filtrirani su kroz muslinsko platno da bi se uklonile

grube čestice, a zatim kroz filter papir. Do upotrebe svi ekstrakti su čuvani u hladnjaku na

temperaturi od 4 °C.

3.2. Pokus

Pokus je proveden tijekom 2012. godine u Laboratoriju za fitofarmaciju i sistematiku bilja na

Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.

Pri ispitivanju alelopatskog utjecaja dobivenih vodenih ekstrakata korišteno je sjeme ozime

pšenice (sorta Lucija). Sjeme pšenice je 20 minuta površinski sterilizirano sa 1% NaOCl (4%

NaOCl komercijalna varikina razrijeđena sa destiliranom vodom), a zatim tri puta isprano

destiliranom vodom (Siddiqui i sur., 2009.). Po 25 sjemenki ozime pšenice je stavljano u

sterilizirane petrijeve zdjelice (100 mm) na filter papir. U svaku petrijevu zdjelicu je dodano 5

ml vodenog ekstrakta, dok je u kontrolnu varijantu dodana destilirana voda (Slika 5.).

Petrijeve zdjelice su ostavljene 8 dana na sobnoj temperaturi (22 ° C ± 2 ° C). Petrijeve

zdjelice su promatrane svaki dan, a po potrebi su dodavani ekstrakti i destilirana voda kako se

sjeme ne bi osušilo. Svaki tretman je imao četiri ponavljanja, a pokus je ponovljen dva puta.

Slika 4. Priprema vodenih ekstrakata (Foto: Orig.)

13

Materijal i metode

Ocjena alelopatskog utjecaja vodenih ekstrakata utvrđena je sljedećim mjerenjima:

klijavost (%)

duljina korijena i izdanka (cm)

svježa masa klijanaca (mg)

prosječno vrijeme klijanja (MGT, izraženo u danima)

indeks klijavosti (GI)

Slika 5. Naklijavanje sjemena pšenice (Foto: Orig.)

Klijavost sjemena je bilježena svakodnevno tijekom osam dana. Ukupna klijavosti u

postotcima izračunata je za svako ponavljanje prema formuli: G = (broj isklijalih sjemenki /

ukupan broj sjemenki) x 100. Prosječno vrijeme klijanja (MGT – Mean germination time)

izračunato je prema jednadžbi Ellis i Roberts (1981.): MGT = Σ (Dn) / Σ n, gdje je n broj

sjemenki koje je isklijalo u danu D, a D je broj dana od početka klijanja. Indeks klijavosti (GI)

je izračunat pomoću formule: GI = Broj proklijalih sjemenki / Dani prvog prebrojavanja +…+

14

Materijal i metode

Broj proklijalih sjemenki / Konačni broj dana (AOSA, 1983.). Nakon osam dana utvrđena je

duljina korijena (cm), duljina izdanka (cm) i svježa masa (mg) klijanaca.

3.3. Statistička obrada podataka

Prikupljeni podaci su obrađeni statistički analizom varijance (ANOVA), a razlike između

srednjih vrijednosti tretmana testirane LSD testom na razini 0,05.

15

Rezultati

4. Rezultati

4.1. Utjecaj vodenih ekstrakata na klijavost sjemena pšenice

Vodeni ekstrakti pripremljeni od svježih biljnih dijelova poljskog maka i bezmirisne kamilice

značajno su smanjili klijavost sjemena pšenice (Grafikon 1.).

Najveća klijavost pšenice je iznosila 98,5%, a izmjerena je u kontrolnom tretmanu, dok se u

tretmanima s vodenim ekstraktima kretala od 2,6 % do 48,6 %. Najveća inhibicija klijavosti

sjemena pšenice je zabilježena u tretmanu sa ekstraktima lista bezmirisne kamilice koji su

smanjili klijavost pšenice za 97,3% u odnosu na kontrolu, tj. klijavost je iznosila samo 2,6 %.

Najmanju inhibiciju klijavosti sjemena je pokazao tretman sa ekstraktima stabljike poljskog

maka koji je smanjio klijavost za 50,7%. Bezmirisna kamilica je pokazala znatno jači

alelopatski utjecaj na klijavost pšenice nego poljski mak. U prosjeku je poljski mak inhibirao

klijavost pšenice za 55,7 % a bezmirisna kamilica za čak 85,1 %. Od pripremljenih vodenih

ekstrakata najveću inhibiciju klijavosti su pokazali vodeni ekstrakti lista.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100 98,5 a

34,5 c

7,1 d2,6 d

46,3 bc 48,6 b

35,9 bc

KontrolaT. inodorum korijenT. inodorum stabljikaT. inodorum listP. roeas korijenP. roeas stabljikaP. roeas list

Klij

avos

t (%

)

Grafikon 1. Utjecaj vodenih ekstrakata na klijavost (%) sjemena pšenice

16

Rezultati

4.2. Utjecaj vodenih ekstrakata na prosječno vrijeme klijanja sjemena pšenice

Prosječno vrijeme klijanja (MGT – Mean Germination Time) pšenice je značajno povećano u

svim tretmanima u odnosu na kontrolu (Tablica 1.). Prosječno vrijeme klijanja pšenice u

kontrolnom tretmanu je bilo najkraće i trajalo je 2 dana. Ekstrakti lista obaju korova su najviše

produžili vrijeme klijanja pšenice. Vodeni ekstrakt lista bezmirisne kamilice je pokazao

najveći alelopatski učinak te je produžio prosječno vrijeme klijanja pšenice na 5,5 dana,

odnosno 3,5 dana duže nego u kontrolnom tretmanu. Ekstrakt stabljike poljskog maka je

najmanje utjecao na prosječno vrijeme klijanja pšenice, te je ono produženo na 3,6 dana,

odnosno 1,5 dana više nego u kontrolnom tretmanu.

Tablica 1. Utjecaj vodenih ekstrakata na prosječno vrijeme klijanja (MGT, u danima) sjemena

pšenice

Tretmani MGT (u danima)

Kontrola 2,0 e

T. inodorum korijen 4,8 abc

T. inodorum stabljika 4,1 cd

T. inodorum list 5,5 a

P. roeas korijen 4,2 bcd

P. roeas stabljika 3,6 b

P. roeas list 5,3 ab

17

Rezultati

4.3. Utjecaj vodenih ekstrakata na duljinu korijena i izdanka pšenice

Vodeni ekstrakti pripremljeni od svježih biljnih dijelova poljskog maka i bezmirisne kamilice

su pokazali negativan učinak na rast i razvoj klijanaca pšenice (Grafikon 2. i 3.)

Najveća duljina korijena pšenice je izmjerena u kontrolnom tretmanu te je iznosila 10,49 cm.

Duljina korijena je u odnosu na kontrolu u svim tretmanima značajno smanjena (Grafikon 2.).

Najveću inhibiciju duljine korijena je pokazao tretman sa ekstraktom lista bezmirisne

kamilice. Duljina korijena u ovom tretmanu je iznosila 0,73 cm, odnosno 93 % manje nego u

kontrolnom tretmanu. Najmanju inhibiciju duljine korijena pšenice je pokazao tretman s

ekstraktom korijena bezmirisne kamilice te je duljina korijena iznosila 5,12 cm odnosno 51,2

% manje nego u kontrolnom tretmanu. Vodeni ekstrakti bezmirisne kamilice su u prosjeku

smanjili duljinu korijena za 77,9% a ekstrakti poljskog maka za 72,5 %. Listovi i stabljike

obje korovne vrste imali su veći alelopatski učinak od korijena.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11 10,49 a

5,12 b

1,12 d0,73 d

3,72 c

1,48 d

3,44 c

KontrolaT. inodorum korijenT. inodorum stabljikaT. inodorum listP. roeas korijenP. roeas stabljikaP. roeas list

Dul

jina

kori

jena

(cm

)

Grafikon 2. Utjecaj vodenih ekstrakata na duljinu korijena (cm) pšenice

U svim tretmanima s biljnim ekstraktima je došlo do smanjenja duljine izdanka pšenice

(Grafikon 3.). Duljina izdanka pšenice je bila najveća u kontrolnom tretmanu i iznosila je 6,48

18

Rezultati

cm. Najveću inhibiciju duljine izdanka pšenice je pokazao tretman s ekstraktom lista

bezmirisne kamilice. Duljina izdanka u ovom tretmanu je iznosila 0,43 cm odnosno za 93,4 %

manje nego u tretmanu kontrole. Suprotno tome ekstrakt korijena bezmirisne kamilice je imao

najmanji alelopatski učinak na duljinu izdanka pšenice. U ovom tretmanu je duljina izdanka

iznosila 5,10 cm, odnosno 21,3 % manje nego u kontrolnom tretmanu. Ekstrakti bezmirisne

kamilice su u prosjeku smanjili duljinu izdanka za 61,8 %, a ekstrakti poljskog maka za 39 %.

0

1

2

3

4

5

6

76,48 a

5,10 b

1,90 e

0,43 f

4,72 bc

3,68 cd3,38 d

KontrolaT. inodorum korijenT. inodorum stabljikaT. inodorum listP. roeas korijenP. roeas stabljikaP. roeas list

Dul

jina

izda

nka

(cm

)

Grafikon 3. Utjecaj vodenih ekstrakata na duljinu izdanka (cm) pšenice

19

Rezultati

4.4. Utjecaj vodenih ekstrakata na svježu masu klijanaca pšenice

Gotovo svi tretmani sa vodenim ekstraktima korovnih biljaka su značajno smanjili masu

klijanaca pšenice (Grafikon 4.). U odnosu na kontrolu jedino ekstrakt korijena poljskog maka

nije pokazao značajnu inhibiciju mase. Najveću svježu masu klijanaca pšenice je imao

kontrolni tretman i iznosila je 85,47 mg. U prosjeku su ekstrakti bezmirisne kamilice smanjili

svježu masu klijanaca pšenice za 59,1 %, a ekstrakti poljskog maka za 42,4 %. Najveći

alelopatski učinak je pokazao tretman sa ekstraktom lista bezmirisne kamilice koji je inhibirao

masu klijanaca pšenice za 90,4 % te je iznosila 8,21 mg. Tretman s ekstraktom korijena

poljskog maka je imao najmanji inhibitorni učinak te je svježa masa klijanaca iznosila 58,92

mg, odnosno 31,1 % manje nego u kontrolnom tretmanu.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90 85,47 a

57,19 b

39,46 b

8,21 c

58,92 ab

45,72 b 43,02 b

KontrolaT. inodorum korijenT. inodorum stabljikaT. inodorum listP. roeas korijenP. roeas stabljikaP. roeas list

mas

a k

lijan

aca

(mg)

Grafikon 4. Utjecaj vodenih ekstrakata na svježu masu klijanaca pšenice

20

Rezultati

4.5. Utjecaj vodenih ekstrakata na indeks klijavosti pšenice

U tretmanima s vodenim ekstraktima korovnih biljaka je došlo do značajnog smanjenja

indeksa klijavosti pšenice (Tablica 2.). Indeks klijavosti (GI – Germination Index) pšenice je

imao najveću vrijednost u kontrolnom tretmanu te je iznosio 42,22. Tretman s ekstraktom lista

bezmirisne kamilice je najviše smanjio indeks klijavosti i iznosio je 0,26, odnosno 99,4 %

manje nego u kontrolnom tretmanu. Ekstrakt stabljike poljskog maka je imao najmanji

inhibitorni učinak, pa je indeks klijavosti u ovom tretmanu iznosio 13,19 odnosno 68,8 %

manje nego u tretmanu kontrole. U prosjeku su ekstrakti bezmirisne kamilice smanjili indeks

klijavosti za 92,8 %, a ekstrakti poljskog maka za 76,7 %.

Tablica 2. Utjecaj vodenih ekstrakata na indeks klijavosti (GI – Germination Index) sjemena

pšenice

Tretmani GI (Indeks klijavosti)

Kontrola 42,22 a

T. inodorum korijen 7,04 cd

T. inodorum stabljika 1,81 e

T. inodorum list 0,26 e

P. roeas korijen 10,25 bc

P. roeas stabljika 13,19 b

P. roeas list 6,12 d

21

Rasprava

5. Rasprava

Vodeni ekstrakti pripremljeni od korijena, stabljike i lista bezmirisne kamilice i poljskog maka

imali su negativan alelopatski učinak na klijanje i rast ječma (Slika 6. i 7.).

Slika 6. Utjecaj ekstrakata korovne vrste T. inodorum na sjeme pšenice

(Foto: Orig.)

22

Rasprava

Slika 7. Utjecaj ekstrakata korovne vrste Papaver rhoeas na sjeme pšenice

(Foto: Orig.)

23

Rasprava

Klijavost sjemena pšenice značajno je bila inhibirana primjenom svih vodenih ekstrakata i to

do čak 97,3 % u odnosu na kontrolu.

Vodeni ekstrakti obje korovne vrste statistički su značajno smanjili duljinu klijanaca odnosno

duljinu korijena i izdanka pšenice. Mehanizam inhibicije na rast klijanaca uzrokovan

alelokemikalijama može biti rezultat smanjene diobe stanica i / ili izduživanja stanica (Iman et

al., 2006). Ekstrakti T. inodorum su u prosjeku imali veći inhibitorni učinak od ekstrakata P.

rhoeas. Vodeni ekstrakti bezmirisne kamilice su u prosjeku smanjili duljinu korijena za 77,9%

a ekstrakti poljskog maka za 72,5 %. Ekstrakti lista obje korovne vrste su najviše inhibirali

duljinu izdanaka pšenice u odnosu na ekstakte stabljike i korijena. Utjecaj alelokemikalija je

vidljiv tijekom klijanja sjemena, no može biti izraženiji tijekom rasta (Marinov-Serafimov,

2010., Kalinova i sur., 2012.).

Svježa masa klijanaca pšenice je smanjena u svim tretmanima s vodenim ekstraktima korovnih

biljaka. Ekstrakti lista su najviše inhibirali masu klijanca, a ekstrakti korijena najmanje. U

prosjeku su ekstrakti bezmirisne kamilice više inhibirali svježu masu klijanaca pšenice od

ekstrakata poljskog maka. Smanjenje akumulacije svježe biomase uočili su i Aleksieva i

Marinov-Serafimov (2008.) te Ravlić i sur. (2012.). S druge strane, Kazinczi i sur. (1999.)

navode da rezidue pojedinih korovnih vrsta utječu pozitivno na akumulaciju svježe mase

pšenice.

Vodeni ekstrakti su produžili prosječno vrijeme klijanja sjemena pšenice te smanjali indeks

klijavosti.

U najvećoj mjeri su prosječno vrijeme klijanja produžili ekstrakti lista obaju korova. Suprotno

tome ekstrakt stabljike poljskog maka je najmanje produžio prosječno vrijeme klijanja.

Baličević i sur. (2013.) i Tanveer i sur. (2010.) navode da korovne vrste Polygonum

lapathifolim i Euphorbia helioscopia produžuju prosječno vrijeme soje, pšenice, graška i leće.

Ispitivani ekstrakti lista i stabljike bezmirisne kamilice lista poljskog maka imali su najveći

negativan učinak na indeks klijavosti pšenice. Ravlić i sur. (2012.) i Tanveer i sur. (2010.)

navode da ekstrakti korovnih vrsta pokazuju negativan alelopatski učinak na indeks klijavosti

brojnih kultura.

24

Rasprava

I drugi autori su utvrdili alelopatski učinak navedenih korova na strne žitarice. Primjerice,

Dzienia i Wrzesinska (2003.) i Kwiecinska-Poppe i sur. (2011.) nadzemna masa bezmirisne

kamilice u višim koncentracijama imala je inhibitorni učinak na energiju klijanja i klijavost

pšenice, tritikala i raži. Ravlić i sur. (2012.) utvrdili su inhibitorni učinak bezmirisne kamilice i

poljskog maka na klijavost ozimog ječma.

S druge strane, Kwiecinska-Poppe i sur. (2011.) navode da su vodeni ekstrakti bezmirisne

kamilice u niskim koncentracijama imaju stimulatorni utjecaj na žitarice. Više koncentracije

vodenih ekstrakata imaju negativan odnosno inhibitorni utjecaj na klijavost i rast, dok niže

koncentracije imaju stimulatorni stimulatorni učinak (Marinov-Serafimov, 2010., Majeed i

sur., 2012.). S obzirom da su ekstrakti u provedenom pokusu pripremljeni u visokoj

koncentraciji od 20%, rezultati inhibitornog učinka ekstrakata su očekivani.

I druge korovne vrste pokazuju alelopatski učinak na pšenicu, primjerice C. arvensis, C.

datylon, A. fatua, C. arvense, bilo da utječu putem ekstrakata ili rezidua (Narwal, 1999.,

Kovačević i Momirović, 2000., Yarnia, 2010.). Majeed i sur. (2012.) navode da ekstrakt lista

bijele lobode (C. album) utječe negativno na rast (visinu biljaka, broj izdanaka) i prinos ozime

pšenice. Tanveer i sur. (2010.) pak navodi da korovna vrsta E. helioscopia nema alelopatski

učinak na pšenicu.

Rezultati su pokazali da je inhibitorni učinak ovisio o biljci donoru, pa su u prosjeku ekstrakti

bezmirisne kamilice imali jači negativan učinak od ekstrakata poljskog maka. U prosjeku je

klijavost i duljina klijanaca ječma smanjena za 74,9% u tretmanima s bezmirisnom kamilicom,

dok je u tretmanima s ekstraktima poljskog maka inhibicija u prosjeku iznosila 55,7% za

parametre klijanja i duljinu klijanaca.

Vodeni ekstrakti pripremljeni od listova obje korovne vrste imali su najveći inhibitorni učinak

na klijavost, duljinu izdanka i svježu masu klijanaca pšenice nakon čega slijede ekstrakti

stabljike i na kraju ekstrakti korijena. Biljni organi razlikuju se u svom alelopatskom

potencijalu, pri čemu najčešće listovi imaju najveći inhibitorni učinak. Veći inhibitorni učinak

objašnjava se većom koncentracijom alelokemikalija u pojedinim biljnim organima (Xuan i

sur., 2004., Tanveer i sur., 2010.).

25

Rasprava

Dobiveni rezultati ukazuju na važnost suzbijanja korovnih vrsta T. inodorum i P. rhoeas s

obzirom da njihovi ekstrakti utječu negativno na klijanje i početni porast pšenice. Potrebno je

ispitati utjecaj različitih koncentracija ekstrakata, te utjecaj rezidua, kako u laboratorijskim

pokusima u petrijevim zdjelicama tako i pokusima u posuda, kako bi se utvrdile sve

interakcije djelovanja korova na pšenicu.

26

Zaključak

6. Zaključak

Istraživanje je provedeno u svrhu ispitivanja alelopatskog utjecaja vodenih ekstrakata poljskog

maka (P. rhoeas) i bezmirisne kamilice (T. inodorum) na klijavost i početni rast ozime

pšenice.

Na osnovu dobivenih rezultata mogu se donijeti sljedeći zaključci:

1. U istraživanju je utvrđen alelopatski utjecaj korovnih vrsta T. inodorum i P. rhoeas na

početni rast i razvoj ozime pšenice.

2. Ispitivani ekstrakti djelovali su statistički značajno negativno na klijavost, duljinu klijanaca

i svježu masu klijanaca pšenice.

3. Vodeni ekstrakti produžili su prosječno vrijeme klijanja i smanjili indeks klijavosti pšenice.

4. U prosjeku, ekstrakti korovne vrste T. inodorum imali su jači negativan učinak na klijavost i

duljinu klijanaca pšenice od ekstrakata Papaver rhoeas.

5. Najveći alelopatski učinak pokazali su listovi, zatim stabljika te na kraju korijen korovnih

vrsta.

27

Popis literature

7. Popis literature

1. Alam, S.M., Ala, S.A., Azmi, A.R., Khan, M.A., Ansari, R. (2001.): Allelopathy and its

Role in Agriculture. Journal of Biological Sciences, 1(5): 308-315.

2. Aldrich, R.J., Kremer, R.J. (1997.): Principles in Weed Management. 2nd Edition. Iowa

State University Press.

3. Aleksieva, A., Marinov – Serafimov, P. (2008.): A study of allelopathic effect of

Amaranthus retroflexus (L.) and Solanum nigrum (L.) in different soybean genotypes.

Herbologia, 9(2): 47-58.

4. AOSA (1983): Seed vigor hand testing book. Contribution No. 32. To the handbook of

seed testing. Association of Official Seed Analysis. Springfield, IL.

5. Baličević, R., Ravlić, M., Gorički, D., Ravlić, I. (2013.): Allelopathic effect of Polygonum

lapathifolium L. on germination and initial growth of soybean. Proceedings & Abstracts,

6th international scientific/professional conference Agriculture in Nature and Environment

Protection, 27-29th May, 2013, Vukovar, Croatia, pp. 99-103.

6. Dzienia, S., Wrzesińska, E. (2003.): Effects of water extracts from selected weed species

on germination energy and growth of cereal seedlings. Pam. Puł., 134: 79-87.

7. Đikić, M. (2005.): Allelopathic effect of cogermination of aromatic and medicinal plants

and weed seeds. Herbologia, 6 (1): 15-24.

8. Ellis, R.A., Roberts, E.H. (1981.): The quantification of ageing and survival in orthodox

seeds. Seed Science and Technology, 9: 373-409

9. Hess, M., Barralis, G., Bleiholder, H., Buhr, H., Eggers, T., Hack, H., Stauss, R. (1997.):

Use of the extended BBCH scale – general for the description of the growth stages of

mono- and dicotykedonous species. Weed Research, 37: 433-441.

10. Iman, A., Wahab, S., Rastan, M., Halim, M. (2006.): Allelopathic effect of sweet corn and

vegetable soybean extracts at two growth stages on germination and seedling growth of

corn and soybean varieties. Journal of Agronomy, 5: 62-68.

11. Kalinova, S., Golubinova, I., Hristoskov, A., Ilieva, A. (2012.): Allelopathic effect of

aqueous extract from root system of johnsongrass on the seed germination and initial

development of soybean, pea and vetch. Herbologia, 13 (1): 1-10.

28

Popis literature

12. Kazinczi, G., Mikulas, J., Horvat, J., Toma, M., Hunyadi, K. (1999.): Allelopathic effects

of Asclepias syriaca roots on crops and weeds. Allelopathy J. 6:433-439.

13. Kazinczi, G., Mikulas, J., Hunyadi, K., Horvath, J., (1997.): Allelopathic effects of weeds

on growth of wheat, sugarbeet and Brassica napus. Allelopathy Journal, 4: 335-339.

14. Knežević, M. (2006.): Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore. Sveučilište J. J.

Strossmayera, Poljoprivredni fakultet, Osijek.

15. Kovačević, D., N. Momirović, 2000: Uloga integralnog sistema suzbijanja korova u

konceptu održive poljoprivrede. Zbornik radova 6. kongresa o korovima, 116-150, Banja

Koviljača.

16. Kwiecińska-Poppe, E., Kraska, P., Pałys, E. (2011.): The influence of water extracts from

Galiumaparine L. and Matricariamaritima SUBSP. inodora (L.) dostal on germination of

winter rye and triticale, Acta Sci. Pol. Agricultura, 10(2): 75-85.

17. Majeed, A., Chaundry, Z., Muhammad, Z. (2012.): Allelopathic assessment of fresh

aqueous extracts of Chenopodium album L. for growth and yield of wheat

(TriticumaestivumL.). Pakistan Journal of Botany, 44: 165-167.

18. Marinov-Serafimov, P. (2010.): Determination of Allelopathic Effect of Some Invasive

Weed Species on Germination and Initial Development of Grain Legume Crops.

Pesticides and Phytomedicine, 25(3): 251-259.

19. Molish, H. (1937.): Der Einfluss einer Pflanze auf die andere, Allelopathie. Jena Fischer

20. Molnar, I. (1999.): Plodoredi u ratarstvu. Mala knjiga. Novi Sad.

21. Narwal, S.S., 1999: Research on allelopathy in India. In: S.S. Narwal, ed.: Allelopathy

Update. Science Publishers, Inc. Enfield, New Hampshire, USA.

22. Narwal, S.S., 1999: Allelopathy in weed management. In: Allelopathy Update, Vol. 2, ed.

By S.S. Narwal. Oxford & IBH Publ. Co., New Delhi - Calcutta.

23. Oerke, E.C. (2006.): Crop losses to pests. The Journal of Agricultural Science, 144(1): 31-

43.

24. Onen, H., Z. Ozer, 1999: The effects of dried mugwort (Artemisia vulgaris L.) leaves and

rhizomes on germination and seedling growth of some crop species. Turkiye Herboloji

Dergisi, Vol. 2, No. 2, 22-30.

29

Popis literature

25. Peschken, D.P., Thomas, A.G., Bowes, G.G., Douglas, D.W. (1989.): Scentless

Chamomile (Matricariaperforata) – A New Target Weed for Biological Control. In

“Proc. VII. Int. Symp. Biol. Contr. Weeds, 6-11 March 1988, Rome, Italy” (ed. E.S.

Delfosse), pp. 411-416. Ist. Sper. Patol. Veg. (MAF), Rome.

26. Qasem, J.R., Foy, C.L. (2001.): Weed allelopathy, its ecological impacts and future

prospects: a review. Journal of Crop Production, 4: 43-119.

27. Qasem, J.R. (1993.): Allelopathic effect of some common weeds on growth of wheat and

barley. Dirasat, Series B, Pure and Applied Sciences, 20(2): 5-28.

28. Raoof, K.M.A., Siddiqui, M.B. (2012.): Allelopathic effect of aqueous extracts of

different parts of Tinosporacordifolia (Willd.) Miers on some weed plants. J. Agric. Ext.

Rural Dev., 4 (6): 115-119.

29. Ravlić, M., Baličević, R., Knežević, M., Ravlić, J. (2013.): Allelopathic effect of creeping

thistle (Cirsium arvense (L.) Scop.) on germination and early growth of winter wheat and

winter barley. Proceedings of 48th Croatian and 8th International Symposium on

Agriculture, 17-23nd February, 2013, Dubrovnik, Croatia, pp. 97-100.

30. Ravlić, M., Baličević, R., Knežević, M., Ravlić, I. (2012): Allelopathic effect of scentless

mayweed and field poppy on seed germination and initial growth of winter wheat and

winter barley, Herbologia, 6: 2-7.

31. Rice, E.L. (1984.): Allelopathy. 2nd edition. Academic Press, Orlando, Florida

32. Rice, E.L. (1979.): Allelopathy An Update. Botanical Review, 45: 15-109.

33. Rice, E.L., 1974. Allelopathy. Academic Press, New York.

34. Singh, H. P., Batish, D. R., Kohli, R. K. (2001.): Allelopathy in Agroecosystems: An

Overiew. Journal of Crop Production. Vol 4. Issue 2, 1-41.

35. Swain, T. (1977.): Secondary compounds as protective agents. Annual Review of Plant

Physiology, 28: 479-501.

36. Šarić, T., Ostojić, Z., Stefanović, L., Milanova, S., Kazinczi, G., Tyšer, L. (2011.): The

changes of the composition of weed flora in South-eastern and Central Europe as affected

by cropping practices. Herbologia, 12 (1): 4-28.

37. Siddiqui, S., Bhardwaj, S., Khan, S.S., Meghvanshi, M.K. (2009.): Allelopathic Effect of

Different Concentration of Water Extract of ProsopsisJulifloraLeaf on Seed Germination

30

Popis literature

and Radicle Length of Wheat (TriticumaestivumVar-Lok-1). American-Eurasian Journal

of Scientific Research, 4(2): 81-84.

38. Tanveer, A., Rehman, A., Javaid, M.M., Abbas, R.N., Sibtain, M., Ahmad, A.U.H., Ibin-i-

zamir, M.S., Chaudhary, K.M., Aziz, A. (2010.): Allelopathic potential of Euphorbia

helioscopia L. against wheat (Triticumaestivum L.), chickpea (Cicerarietinum L.) and

lentil (Lens culinaris Medic.). Turkish Journal of Agriculture adn Forestry, 34: 75-81

39. Torra, J., Gonzalez-Andujar, J.L., Recasens, J. (2008.): Modelling the population

dynamics of Papaver rhoeas under various weed management systems in Mediterranean

climate. Weed Research, 48: 136-146.

40. Whittaker, R.H., Feeny, P.P. (1971.): Allelochemics: Chemical interactions between

species. Science, 171: 757-770.

41. Xuan, T.D., Shinkichi, T., Hong, N.H., Khanh, T.D., Min, C.I. (2004.): Assessment of

phytotoxic action of Ageratum conyzoidesL. (billy goat weed) on weeds. Crop Protection,

23: 915-922.

42. Yarnia, M. (2010.): Comparison of field bindweed (Convolvuls arvensis L.) and bermuda

grass (Cynodon dactylon L.) organs residues on yield and yield components of bread

wheat (Triticum aestivum L.). Advances in Environmental Biology, 4(3): 414-421.

Internetske stranice:

43. botanicamente.altervista.org/img/matricaria_inodora_1.jpg

44. www.missouriplants.com/Redalt/Papaver_rhoeas_plant.jpg

31

Sažetak

8. Sažetak

Korovi nanose velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji. Sa usjevima se natječu za vodu,

prostor, svjetlost i hraniva, te su domaćini štetnicima i biljnim patogenima. Osim toga korovi

utječu na usjeve i putem alelopatije. Cilj istraživanja bio je utvrditi alelopatski utjecaj vodenih

ekstrakata pripremljenih od svježe mase korijena, stabljike i lista korovnih vrsta poljski mak

(Papaver rhoeas L.) i bezmirisna kamilica (Tripleurospermum inodorum (L.) C.H. Schultz) na

klijavost i početni rast pšenice. Rezultati su pokazali da su svi ekstrakti smanjili klijavost

pšenice. Tretman sa ekstraktom lista T. inodorum je najviše inhibirao klijavost pšenice, i to za

97,3 % u odnosu na kontrolu. Vodeni ekstrakti su također produžili prosječno vrijeme klijanja

pšenice i smanjili indeks klijavosti. Vodeni ekstrakti su pokazali negativan učinak na duljinu

korijena i izdanka pšenice te na svježu masu klijanaca. Najveću inhibiciju duljine korijena i

izdanka je pokazao ekstrakt lista T. inodorum. U prosjeku su ekstrakti bezmirisne kamilice

smanjili svježu masu klijanaca pšenice za 59,1%, a ekstrakti poljskog maka za 42,4%.

Ekstrakti lista imali su veći inhibitorni učinak od ekstrakata stabljike i korijena. U prosjeku su

ekstrakti T. inodorum imali jači negativan učinak nego ekstrakti P. rhoeas.

Ključne riječi: alelopatija, pšenica, vodeni ekstrakti, poljski mak (Papaver rhoeas),

bezmirisna kamilica (Tripleurospermum inodorum)

32

Summary

9. Summary

Weeds cause a lot of damage to agricultural production. They compete with crops for water,

space, light and nutrients, and are the hosts of pests and plant pathogens. Also weeds affect

crops through allelopathy. The aim of this study was to determine allelopathic effect of water

extracts prepared from the fresh root, stem and leaf plant biomass of field poppy (Papaver

rhoeas L.) and scentless mayweed (T. inodorum (L.) C.H. Schultz) on germination and early

growth of wheat. The results showed that all extracts reduced germination of wheat. The

highest inhibition rate was observed with T. inodorum leaf extract which reduced germination

of wheat for 97.3% compared to control. The extracts have also increased mean germination

time in wheat and reduced the germination index. Weed extracts showed depressive effect on

root and shoot length and fresh weight of test plants. Maximum reduction of root and shoot

length was recorded with T. inodorum leaf extract. On average, T. inodorum extracts have

reduced weight of wheat seedlings for 59.1%, and extracts of P. rhoeas for 42.4% . Leaf

extracts had greater negative effect from stem and root extracts. On average T. inodorum

extracts had stronger negative effect than P. rhoeas extracts.

Key words: allelopathy, wheat, water extracts, field poppy (Papaver rhoeas), scentless

mayweed (Tripleurospermum inodorum)

33

Popis tablica

10. Popis tablica

Tablica 1. Utjecaj vodenih ekstrakata na prosječno vrijeme klijanja (MGT, u danima) sjemena

pšenice

Tablica 2. Utjecaj vodenih ekstrakata na indeks klijavosti (GI – Germination Index) sjemena

pšenice

34

Popis slika

11. Popis slika

Slika 1. Bezmirisna kamilica (T. inodorum)

(Izvor: botanicamente.altervista.org/img/matricaria_inodora_1.jpg )

Slika 2. Poljski mak (Papaver rhoeas)

(Izvor: www.missouriplants.com/Redalt/Papaver_rhoeas_plant.jpg )

Slika 3. Usitnjeni biljni dijelovi Papaver rhoeas (Foto: Orig.)

Slika 4. Priprema vodenih ekstrakata (Foto: Orig.)

Slika 5. Naklijavanje sjemena u petrijevim zdjelicama (Foto: Orig.)

Slika 6. Utjecaj ekstrakata korovne vrste T. inodorum na sjeme pšenice (Foto: Orig.)

Slika 7. Utjecaj ekstrakata korovne vrste Papaver rhoeas na sjeme pšenice (Foto: Orig.)

35

Popis grafikona

12. Popis grafikona

Grafikon 1. Utjecaj vodenih ekstrakata na klijavost (%) sjemena pšenice

Grafikon 2. Utjecaj vodenih ekstrakata na duljinu korijena (cm) pšenice

Grafikon 3. Utjecaj vodenih ekstrakata na duljinu izdanka (cm) pšenice

Grafikon 4. Utjecaj vodenih ekstrakata na svježu masu klijanaca pšenice

36

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICASveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Diplomski radPoljoprivredni fakultet u OsijekuSveučilišni diplomski studij Bilinogojstvo, smjer Zaštita bilja

Alelopatski utjecaj bezmirisne kamilice i poljskog maka na klijavost i početni rast ozime pšenice

Ilija Mišković

Sažetak

Korovi nanose velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji. Sa usjevima se natječu za vodu, prostor, svjetlost i hraniva, te su domaćini štetnicima i biljnim patogenima. Osim toga korovi utječu na usjeve i putem alelopatije. Cilj istraživanja bio je utvrditi alelopatski utjecaj vodenih ekstrakata pripremljenih od svježe mase korijena, stabljike i lista korovnih vrsta poljski mak (Papaver rhoeas L.) i bezmirisna kamilica (Tripleurospermum inodorum (L.) C.H. Schultz) na klijavost i početni rast pšenice. Rezultati su pokazali da su svi ekstrakti smanjili klijavost pšenice. Tretman sa ekstraktom lista T. inodorum je najviše inhibirao klijavost pšenice, i to za 97,3 % u odnosu na kontrolu. Vodeni ekstrakti su također produžili prosječno vrijeme klijanja pšenice i smanjili indeks klijavosti. Vodeni ekstrakti su pokazali negativan učinak na duljinu korijena i izdanka pšenice te na svježu masu klijanaca. Najveću inhibiciju duljine korijena i izdanka je pokazao ekstrakt lista T. inodorum. U prosjeku su ekstrakti bezmirisne kamilice smanjili svježu masu klijanaca pšenice za 59,1%, a ekstrakti poljskog maka za 42,4%. Ekstrakti lista imali su veći inhibitorni učinak od ekstrakata stabljike i korijena. U prosjeku su ekstrakti T. inodorum imali jači negativan učinak nego ekstrakti P. rhoeas.Ključne riječi: alelopatija, pšenica, vodeni ekstrakti, poljski mak (Papaver rhoeas), bezmirisna kamilica (Tripleurospermum inodorum)

Rad je izrađen pri: Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mentor: Izv. prof. dr. sc. Renata Baličević

Broj stranica: 33Broj grafikona i slika: 11Broj tablica: 2Broj literaturnih navoda: 42Broj priloga: 0Jezik izvornika: hrvatski

Ključne riječi: alelopatija, pšenica, vodeni ekstrakti, poljski mak (Papaver rhoeas), bezmirisna kamilica (Matricaria inodora, Tripleurospermum inodorum)

Datum obrane:

Stručno povjerenstvo za obranu:

1. Prof. dr. sc. Vlatka Rozman, predsjednik2. Izv. prof. dr. sc. Renata Baličević, mentor3. Doc. dr. sc. Anita Liška, član

Rad je pohranjen u: Knjižnica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Sveučilištu u Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d.

BASIC DOCUMENTATION CARD Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Graduate thesisFaculty of Agriculture University Graduate Studies, Plant production, course Plant Protection

Allelopathic effect of scentless mayweed and field poppy on germination and initial growth of wheat

Ilija Mišković

Abstract

Weeds cause a lot of damage to agricultural production. They compete with crops for water, space, light and nutrients, and are the hosts of pests and plant pathogens. Also weeds affect crops through allelopathy. The aim of this study was to determine allelopathic effect of water extracts prepared from the fresh root, stem and leaf plant biomass of field poppy (Papaver rhoeas L.) and scentless mayweed (T. inodorum (L.) C.H. Schultz) on germination and early growth of wheat. The results showed that all extracts reduced germination of wheat. The highest inhibition rate was observed with T. inodorum leaf extract which reduced germination of wheat for 97.3% compared to control. The extracts have also increased mean germination time in wheat and reduced the germination index. Weed extracts showed depressive effect on root and shoot length and fresh weight of test plants. Maximum reduction of root and shoot length was recorded with T. inodorum leaf extract. On average, T. inodorum extracts have reduced weight of wheat seedlings for 59.1%, and extracts of P. rhoeas for 42.4%. Leaf extracts had greater negative effect from stem and root extracts. On average T. inodorum extracts had stronger negative effect than P. rhoeas extracts.

Thesis performed at: Faculty of Agriculture in Osijek

Mentor: PhD Renata Baličević, Associate Professor

Number of pages: 33Number of figures: 12Number of tables: 2Number of references: 42Number of appendices: 0Original in: Croatian

Key words: allelopathy, wheat, water extracts, field poppy (Papaver rhoeas), scentless mayweed (Tripleurospermum inodorum)

Thesis defended on date:

Reviewers:

1. DSc Vlatka Rozman, Full Professor, chair2. DSc Renata Baličević, Associate Professor, mentor3. DSc Anita Liška, Assistant Professor, member

Thesis deposited at: Library, Faculty of Agriculture in Osijek, Josip Juraj Strossmayer University ofOsijek, Kralja Petra Svačića 1d