3. merenje i kontrola osvetljenja.pdf
TRANSCRIPT
-
Merenje i kontrola osvetljenja
dr Aleksandra Borii
-
Svetlost
Svetlost
je elektromagnetno
zraenje
koje
ovekovo
oko opaa.
Granice
spektra ultraljubiaste
svetlosti
su
od
10-390 nm, vidljivog spektra 390-770 nm, a infracrvenog spektra od 770-400.000 nm.
380 780l, nm
vidljivispektar
ultravioletnopodrucje
-
Svetlost
-
Svetlost
-
Svetlost nastaje kada se elektrini naboji
kreu u elektromagnetskom polju.
Atom odaje svetlost kada je neki od njegovih elektrona podstaknut dodatnom energijom.
Zraenje pobuenih elektrona predoavamo talasima.
Svetlost manje energije ima manju uestalost ili frekvenciju, ali veu talasnu duinu, a ona sa vie energije ima veu frekvenciju ali manju talasnu duinu.
gde je: l
-Talasna duina, c
brzina svetlosti i f
-
frekvencija.
Brzina svetlosti, kao
i svih
ostalih
elektromagnetskih
talasa, iznosi 299 743 km/s.
fc
Svetlost
-
Osnovne svetlosne veliine i jedinice
SVETLOSNI FLUKS -
lumen, SVETLOSNA JAINA -
kandel,
OSVETLJENOST -
luks,KOLIINA SVETLOSTI -
lumensekund,
SJAJ -
nit,OSVETLJAJ
luks.
-
Svetlosni izvori
Svako telo koje emituje svetlost naziva se svetlosni izvor. Svetlosni izvori, prema nainu na koji zrae svetlost,
mogu biti:
primarni i
sekundarni.
Primarni svetlosni izvori su tela koja zrae svetlost na raun sopstvene energije (Sunce).Sekundarni svetlosni izvori su sva tela od kojih se svetlost odbija. Ova tela ne zrae sopstvenu svetlost ve
svetlost koja potie od
drugih izvora, koja se od njih odbija i stie do
posmatraa (Mesec, zgrade, knjige, sto).Prema vrsti svetlosti koju emituju, svetlosni izvori dele se na: prirodne i vetake.
-
Svetlosni izvori
Prirodni izvori svetlosti
su tela koja spontano emituju svetlost (Sunce, zvezde, fosfor). U zvezdama se neprekidno odvijaju atomski procesi pri kojima se oslobaa energija.
Vetaki izvori svetlosti
su tela koja svetle najee usled zagrevanja (svea, elektrina sijalica, gasna lampa, svetlei gas u staklenim cevima).Neke od glavnih prednosti prirodne svetlosti nad vetakom svetlou jesu:
Bogatiji
spektralni
sadraj,
Manja
usmerenost,
Pozitivan psiholoki uticaj,
Uteda
energije,
Vea
efikasnost
.
-
Elektrini svetlosni izvori su vetaki
svetlosni
izvori, koji elektrinu
energiju
pretvaraju
u svetlosnu
energiju
ireg
ili
ueg
spektralnog
sastava.
Najvaniji elementi rasvete su sijalice. Vano je izabrati sijalice koje zadovoljavaju vizualnu udobnost i ekonominost. Zato se mora znati kakve sijalice postoje i koji su prihvaeni standardi.Sijalice se dele na: sijalice
sa
metalnim
vlaknom,
sijalice
sa
metalnim
parama, fluorescentne
sijalice,
gasne
sijalice
i svetlee (neonske) cevi.
Elektrini svetlosni izvori
-
Sijalice sa metalnim vlaknom
-
Reflektorske sijalice Infracrvene sijalice
Projekcione sijalice Halogene sijalice
Sijalice sa metalnim vlaknom
-
ivina sijalica
Kod ivinih sijalica osnovno punjenje je argon, a karakteristino iva.Od koliine ive zavisi radni pritisak. Dele se na tri grupe:
sijalice visokog pritiska (do 1at), 80 -
125W,sijalice vrlo visokog pritiska ( do 20at), 250 -
400W,
sijalice super visokog pritiska ( do 100 at), >400W.
Sijalice sa metalnim parama
-
Natrijumove sijalice
Karakteristino punjenje je natrijum.
Daje utu svetlost, ima mali bljesak.
uta svetlost dobro prodire kroz maglu i vazduh zasien parama i gasovima.
Koristi se za osvetljenje mostova, saobraajnica, mainskih hala, livnica, cementara itd.
Sijalice sa metalnim parama
-
Kompaktne fluorescentne sijalice (energetski efikasne sijalice)
Kompaktne
fluorescentne
sijalice
(CFL) su
sijalice
sa
gasnim
pranjenjem
u
kojima
se nevidljivi
UV zraci
proizvedeni u sudaru
atoma
ive
i elektrona
koje
odaju
elektrode
u sijalici
pretvaraju
u vidljivo zraenje
(tj. svetlo) uz
pomo
fosfora.
Za
razliku
od
klasinih fluorescentnih sijalica, njima
za
rad
nisu
potrebne
dodatne
komponente
kao
to
su
starter i balast.
-
Svetlee cevi rade na principu elektrinog pranjenja u gasu. esto se zovu neonske cevi,
jer je prvi gas koji se koristio u ovim cevima bio neon.
Cevi se pune plemenitim gasovima ija svetlost ima karakteristinu boju: ruiasta
-
helijum,
crvena
-
neon,uta -
helijum sa utim staklom,
zelena
-
neon ili argon u utoj cevi,plava
-
argon itd.
Radni vek ovih cevi je 12000 -
15000 asova.
Gasne
sijalice
i svetlee (neonske) cevi
-
Svetiljke
Osnovni
zadaci
svake
svetiljke
su:
da
tit
sijalicu
od
mehanikih, hemijskih
i atmosferskih
neprilika, kao
i od
praine,
da
smanji
sjaj
svetlosnog
izvora,
da
prostorno
raspodeli
svetlosni
fluks
prema
odgovarajuem
sistemu osvetljenja.
Svetiljke
se dele na
pet grupa:
za direktno osvetljenje,
za preteno direktno osvetljenje,
za direktno
indirektno osvetljenje,
za preteno indirektno osvetljenje,
za indirektno osvetljenje.
-
Rasveta
Svaka
rasveta
bi trebala
da
zadovolji
sledee zahteve :
1.
Podrka
za
poslove
nadohvat
ruke,2.
Postojanje
integrisane
kontrole
rasvete,
3.
Energetski
efikasna
i ekoloki
prihvatljiva
rasveta,4.
Laka
za
odravanje
i podnoljivog
uticaja
na
okolinu,
5.
Dobro
integrisana
sa
arhitekturom
prostora,6.
Poboljavanje
imida
prostora,
7.
Uzimanje
u obzir
poetne
trokove
i trokove
odravanja,8.
Uzimanje
u obzir
prirodno
svetlo,
9.
Mogunost
ponovnog
periodinog
rekonfiguriranja.
-
Za
neki
prostor
kaemo
da
ima
dobar
svetlosni
komfor, ukoliko
je u njemu
omoguena
dobra vidljivost, i ukoliko
je obezbeen
i
kontakt
sa spoljanjom
sredinom.
Objektivni
parametri
koji
karakteriu
svetlosni
komfor
su:
BOJA SVETLOSTI, I
BLJESAK.
Svetlosni komfor
-
Vrednosti
osvetljenosti
i indeksa
bletenja preporuene
za
unutranje prostorije
OPTE PROSTORIJEOSVETLJENOST (lx) DOZVOLJENI IB
KANCELARIJE I USTANOVE
Prostorije
za
prijeme 250 -
Portirnice. Prostorije
za
opte
kancelarijske
radove, dvorane
za
opte
konferencije350 25
alter
sale, komercijalne
i tehnike
kancelarije 700 19
Dvorana
za
konferencije 500 19
Reprezentativne
prostorije 1000 16
BIBLIOTEKE OSVETLJENOST (lx) DOZVOLJENI IB
Sale za
knjige 175 -
itaonice 350 -
Stolovi
za
itanje 700 16
-
KOLE OSVETLJENOST (lx) DOZVOLJENI IB
Uionice
za
dnevnu
nastavu, itaona, biblioteka, zbornica,
kabinet350 16
Laboratorije
za
hemiju
i fiziku, radionice
za
sve
vrste
runog
rada
350 16
Uionice
za
veernju
nastavu, sale za
predavanja, laboratorije 700 16
kolska
tabla
(vertikalna) 700 -
METALURGIJA I OBRADA METALA OSVETLJENOST (lx) DOZVOLJENI IB
Obini
radovi
na
svim
vrstama
ureaja 250 28
Rezanje
cevi
i limova
i njihova
obrada 250 28
Bravarski
radovi
i gruba
montaa 250 28
Kovanje 120 28
Bojenje, poliranje 700 25
Rad
u laboratoriji 700 19
-
Merenje osvetljenosti u prostorijama
Ispitivanje osvetljenosti u radnoj sredini vri se: na
novoizvedenom osvetljenju,
nakon rekonstrukcije postojeeg osvetljenja, nakon promene namene objekta, na zahtev radnika.Merenje fizikih veliina kod ocene kvaliteta osvetljenja vri se LUKSMETROM.
-
LuksmetriLuksmetri
susu
ureaj za merenje ureaj za merenje osvetljenostiosvetljenosti
povrpovrineine,,
koje pada na koje pada na neki predmet ili se od njega odbija. neki predmet ili se od njega odbija. RRezultat merenja iskazuje se u jedinicama (lezultat merenja iskazuje se u jedinicama (lx,x,
futkandela)futkandela)
Rade na principu fotoRade na principu fotoelijeelije..DrDri se u rucii se u ruci..
Merni
opseg: -
od
0,1 do 150.000 Lux -
od
0,01 do 13.940 fc
Merenje i kontrola osvetljenjaSvetlostSlide Number 3Slide Number 4Slide Number 5Osnovne svetlosne veliine i jediniceSvetlosni izvoriSvetlosni izvoriSlide Number 9Sijalice sa metalnim vlaknomSlide Number 11Slide Number 12Slide Number 13Kompaktne fluorescentne sijalice (energetski efikasne sijalice)Slide Number 15SvetiljkeRasvetaSlide Number 18Vrednosti osvetljenosti i indeksa bletenja preporuene za unutranje prostorijeSlide Number 20Merenje osvetljenosti u prostorijamaSlide Number 22