3. plan prostornog ureðenjaljubescica.info/ppuo-stari/tekst/plan.1-2.pdf · 2010-07-20 · pogone...

OPĆINA LJUBEŠĆICAPPUO

_________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________“Arhitekt atelje” d.o.o.

90

3. PLAN PROSTORNOG UREðENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije

Proces deagrarizacije i urbanizacije, te razvoj poduzetnišva i tercijarnih djelatnosizahvatio je prostor Županije i Općine pod utjecajem općeg razvitka Središnje Hrvatske(Zagreb, Čakovec, Koprivnica i druga središta), susjedne Slovenije i ostalih europskih država.

Stadij urbanizacije i gospodarskog razvoja Općine karakterizira tendencija polarizacije,kada još uvijek dominira obližnje središte bivše općine (Novi Marof) i središte Županije(Varaždin).

Posljednjih 10-ak godina dolazi do jačeg razvitka same Ljubešćica kao lokalnog centra.To se osobito odnosi na razvitak neagrarnih djelatnosti (malog i srednjeg poduzetništva, drvneindustrije, rudarstva, kao i tercijarnih i kvartarnih djelatnosti). Iako još uvijek nedostaju mnogidruštveni sadržaji, a tercijarne i kvartarne djelatnosti se još nisu u dovoljnoj mjeri razvile,svojim razvojem ovo naselje vrši posredno utjecaj na društveno-gospodarsku preobrazbučitave Općine.

Na prostorni razvoj Općine, izmeñu ostalog ima utjecaj i prisustvo osovine urbanizacijeuz državnu cestu DC24 Novi Marof - Varaždinske Toplice na kojoj su naselja Ljubešćica iKapela Kalnička. Razvoj urbanizacije na toj osovini je spontan, kao i uz druge značajnijeprometne pravce.

Na prostorni razvoj Općine imat će značajan utjecaj blizina važnih čvorišta europskih iregionalnih prometnih pravaca.

Uza sav noviji razvitak, Općina i dalje ima naglašenu agrarnu komponentu u svojimdruštveno-gospodarskim obilježjima, i ruralno-agrarni karakter prema tipu urbanizacije.

Kao prigradsko naselje prijelaznog tipa s tendencijom razvoja u gradsko naselje, unutarOpćine se ne može identificirati nijedno naselje. Iako Ljubešćica spada u mrežu inicijalnihsredišta u okviru strategije policentričnog razvitka Županije, u kojima se potiče razvojpotrebnih djelatnosti, ovo je naselje tek u početnoj fazi preobrazbe od ruralnog premaurbaniziranom.

Naselja Ljubelj i Ljubelj Kalnički (s manje od 200 stanovnika), koja se nalaze u istočnombrežnom dijelu Općine, geoprometno izdvojena, imaju obilježja ruralnog naselja koje još nijeu jačoj mjeri zahvatila društveno-gospodarska preobrazba, no specifičan položaj im pružanove mogućnosti, osobito u razvoju seoskog turizma i ekološkog poljodjelstva.

U Općini je trenutno oko 600 zaposlenih stanovnika (izvan poljoprivrede) što je 30% odukupnog broja stanovnika. U samoj Općini postoji oko 200-tinjak radnih mjesta, većinom unaselju Ljubešćica. Iz navedenog proizlazi da su zaposleni većinom dnevni migranti.

Domaćinstva su sve više mješovita, tj. barem jedan član je zaposlen.

Iz svega gore navedenog je razvidno da u Općini postoji značajan potencijal za bržiprostorni i gospodarski razvoj, te da ovom prostoru predstoji faza urbanizacije kojom bi sepozitivno valorizirao prvenstveno zapadni dio Općine.


_________________________________________________________________________________________


91

Ovim Planom prioritetno su se nastojale osigurati prostorno-planske pretpostavke za:a) daljnji razvoj agrarnih djelatnosti kroz smanjenje grañevinskog područja i očuvanje

poljoprivrednih i šumskih površina,b) za razvoj poduzetništva formiranjem gospodarskih zona, tj. proširenjem i rezervacijom

prostora na kojem je već započeto korištenje zemljišta u tu svrhu.,c) za razvoj rudarstva evidentiranjem postojećih i planiranjem novih eksploatacijskih polja.

Sva planska usmjerenja u prostornom razvoju područja Općine su zasnovana na principu“održivog razvoja”. Zbog značajnih vrijednih šumskih i obradivih površina, te izvorišta ivodonosnika pitke vode, (područja koja imaju značajan udio u prostornoj i gospodarskojstrukturi), prvenstveno se vodi briga o očuvanju prirodnog okoliša, te o provoñenju sustavnihmjera za unapreñenje okoliša s osobitom pažnjom na ureñenje voda, odvodnju i zbrinjavanjeotpada.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

Osnovna organizacija prostora

Općina je izduženog oblika u smjeru zapad-istok (dim. cca 9,6 x 6,3 km).Idući od zapada prema istoku organizacija njenog prostora sagledavana je kroz tri

prostorne cjeline, specifičnih reljefnih karakteristika:- sjeveroistočni nizinski predio uz rijeku Bednju,- središnji dio (pitomi i vinorodni brežuljci koji se protežu od jugozapada prema

sjeveroistoku),- jugoistočni dio (obronci Kalničkog gorja).Navedene reljefne karakteristike utjecale su na razvoj prometnih pravaca u Općini, a

time i na formiranje i razvoj naselja.

Nizinski dio Općine karakterizira najviši stupanj urbanizacije. Tu se nalazi najveći diograñevinskog područja, najveća koncentracija gospodarskih subjekata i centralnih sadržaja,prometnih tokova i ostale značajne infrastrukture.

Naselja Ljubešćica, Kapela Kalnička i Rakovec su se u svom nizinskom dijelu sjedinilau jednu izduženu grañevnu formu.

Prostor izvan izgrañenih dijelova naselja predstavlja mozaik poljoprivrednog zemljišta.

Središnji brežni dio Općine karakterizira izrazita vizualna živopisnost, krajobraznaraznolikost i reljefna razgibanost nižih obronaka Kalničkog gorja. Naselja u tom dijelu Općinesu izrazito ruralna, prate doline potoka ili pak su razasuta po bregima, s interpoliranim vikendsadržajima. Izvan grañevinskih područja nalazi se “mozaik” mješovitog poljoprivrednogzemljišta (voćnjaci, vinogradi, šume i šumarci, livade, vrtovi).

U ovom prostoru se nalaze postojeći i planirani kamenolomi (izuzev Hruškovca kojidijelom spada u najviši dio Općine).

U ovom dijelu Općine nema značajnije infrastrukture.

Jugoistočni dio Općine je vizualno ujednačen i umiren brdski šumski predio sjevernihobronaka Kalnika. Ovaj prostor je nenaseljen, bez infrastrukture, izuzev pokoje prometnice.

Čitavo ovo područje je zaštićeno u kategoriji zaštićeni krajolik.


_________________________________________________________________________________________


92

Prema osnovnoj namjeni prostora područje Općine se dijeli na:

a) grañevinska područja naselja, naseljeni prostor b) izgrañene površine izvan grañevinskog područja c) neizgrañene površine izvan grañevinskog područja.

a) Grañevinska područja naselja

Grañevinska područja naselja utvrñivana su u skladu s obvezama iz planova višeg reda iciljevima prostornog razvoja i ureñenja ovog prostora, a u odnosu na postojeći i planirani brojstanovnika, gustoću stanovanja, izgrañenost, iskorištenost i gustoću izgrañenosti, obilježjanaselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina.

Pri rješavanju problematike grañevinskih područja naselja Općine Ljubešćica izvršenesu slijedeće aktivnosti:

- ocjena oblikovanja i namjene grañevinskih područja prema dosad važećojprostorno-planskoj dokumentaciji (Polazišta, točka 1.1.3.)

- kvalitetna provjera na terenu s utvrñivanjem stvarne zaposjednutosti prostora- analiza demografskih, socio-kulturnih i prostorno-planskih procesa- procjena demografskih mogućnosti za popunjavanje kapaciteta- analiza lokalnih osobitosti, socijalnih i kulturnih potreba stanovništva,

infrastrukturne opremljenosti, gospodarskog stanja i financijskih mogućnosti- analiza i vrednovanje postojećeg stanja i mogućnosti u odnosu na željeno stanje

uvažavajući lokalne interese i potrebe.

U rad su bile uključene sve zainteresirane strukture (stanovništvo, mjesni odbori,općinska tijela, godpodarski subjekti, subjekti društvenih struktura i dr.) uz poštivanje višihinteresa (ciljevi razvoja i zaštite Općine).

Kao polazišta kod definiranja novih granica grañevinskog područja uzeta su dvapodatka: izgrañeni (zaposjednuti) dio grañevinskog područja i postojeće (dosad važeće)granice prema PP (bivše) općine Novi Marof, čije postojanje nije moguće zanemariti.

Analizom izgrañenosti i iskorištenosti dosadašnjih grañevinskih područja zaključenoje da u naseljima Općine postoje rezerve u grañevinskom području za trostruko višestanovnika od planiranog broja. Obzirom na navedeno, utvrñeno je da se postojeće granice unačelu ne smiju proširivati, već ih treba smanjiti.

Ovim Planom izvršene korekcije grañevinskih područja odnose se na njihovosmanjenje uglavnom u cilju očuvanja vrijednog poljoprivrednog zemljišta, te krajobraznih iprirodnih vrijednosti i posebnosti (tamo gdje ista još nisu zaposjednuta), te na proširenjagrañevinskog područja u slučaju utvrñene potrebe za izgradnjom novih gospodarskih zona imanjih zona mješovite pretežito stambene namjene.

Osnovna intencija pri definiranju grañevinskih područja bila je što racionalnijeiskoristiti postojeće stanje koristeći mogućnost otvaranja novih ulica i formiranje grañevinskihparcela u dubinu, tako da se zaokruži i koncentrira grañevinsko područje naselja, te timesmanje troškovi komunalnog opremanja.


_________________________________________________________________________________________


93

U izgrañenoj tradicionalnoj strukturi većine naselja, uočeno je da grañevinske parcelesvojom dimenzijom, a osobito širinom, ne zadovljavaju današnjim uvjetima za stanovanje irad. Uz predviñenu pojačanu gospodarsku aktivnost (malo i srednje poduzetništvo,poljoprivreda, uslužne djelatnosti) javlja se potreba za izmještanjem takvih sadržaja izpretežito stambenih zona i formiranjem zona isključivo za navedene sadržaje ili pakobjedinjavanjem stanovanja i rada na jednoj parceli prikladnije veličine. Stoga se pojedinapovećanja grañevinskog područja predložena ovim Planom odnose upravo na navedeno, tj.osiguravanje prostornih preduvjeta jedna je od mjera predviñenih za razvoj gospodarstva, ašto je preduvjet za cjelokupni razvoj Općine.

Analizom dosadašnjih demografskih kretanja i prognoza uočena je tendencija svevećeg smanjenja broja članova po domaćinstvu, tj. povećava se broj domaćinstava u odnosuna ukupan broj stanovnika. Stoga je za očekivati i smanjenje gustoće stanovnika ugrañevinskim područjima, odnosno zauzimanje većih površina s manjim brojem stanovnika.

U slijedećoj tablici daje se numerički prikaz površina ovim Planom utvrñenihgrañevinskih područja za svako pojedinačno naselje i za Općinu ukupno, komparativno sprikazom površina prema dosadašnjem prostornom planu.

Tablica 18Površine grañevinskih područja (ha)

r. br. NASELJEprema dosad

važećem PPbO NoviMarof

planiranoprema PPUOLjubešćica

1. Kapela Kalnička 37,4 38,4 2. Ljubelj Kalnički 39,6 26,1 3. Ljubelj 14,2 12,0 4. Ljubešćica 237,2 234,0 5. Rakovec 36,6 26,3 U k u p n o : 365,0 336,8

Detaljnim obilaskom terena ustanovljeno je da se grañevinska područja mogu smanjitiu svim naseljima. Uz ta smanjenja i prihvaćena proširenja, grañevinska područja su, u odnosuna dosad važeća, ukupno smanjena za cca 8 %, tj. za 28,2 ha.

Ovim Planom Predložena smanjenja grañevinskog područja se u većini slučajevaodnose na preduboke grañevinske parcele, na velike neizgrañene i u odnosu na postojeću iplaniranu infrastrukturu dislocirane zone, zatim na šumarke i područja uz vodotoke.

Uzevši u obzir ovim Planom predviñeni broj stanovnika za 2020. godinu (1.900stanovnika), predviñena gustoća stanovanja u Općini će biti 5,64 stanovnika/ha grañevinskogpodručja, odnosno prosječno na jednog stanovnika otpast će 1773 m2 grañevinskog zemljišta.


_________________________________________________________________________________________


94

Namjene unutar grañevinskih područja

S obzirom da važeći Pravilnik o sadržaju i načinu izrade prostornih planova neobavezuje zoniranje, tj. odreñivanje namjena unutar grañevinskih područja u PPUopćina/gradova, ovim Planom definirane su samo rezervirane zone za pojedine namjene,prioritetne za organizaciju i razvoj naselja. Na taj način se štite odreñene zone (uglavnomopćinskog zemljišta i već dosad definiranih zona) od neželjene prenamjene, odnosnousmjerava se odreñena namjena u odreñene zone. Ovim Planom definirane su slijedećerezervirane zone:

- zone centralnih sadržaja- zone zelenila, športa i rekreacije- gospodarske zone (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva)- vikend zone.

Sve ostale površine unutar granica grañevinskog područja se smatraju zonamamješovite, pretežito stambene izgradnje. Definiranje namjena unutar tih zona vršit će se uskladu s provedbenim odredbama PPŽ-a i ovog Plana, po potrebi putem lokacijskih dozvola, auvažavajući zakonske propise i pravila struke, ali i objektivne i realne interese vlasnikazemljišta.

Rezervirane zone za centralne sadržaje (uz crkve, škole, društvene domove, trgovine isl.) i rezervirane zone za zelenilo, šport i rekreaciju (uz igrališta, uz vodotoke, slobodne zelenepovršine u centru naselja i sl.) se uglavnom poklapaju s postojećim stanjem.

Gospodarske zone (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva) rezervirane su unaseljima Ljubešćica i Kapela Kalnička i to većim dijelom uz već formirane proizvodnepogone (“Kaming”, “Kamini Hoyan”).

Osim u tim zonama poduzetništvo se može razvijati i unutar zona mješovite pretežitostambene namjene, uz odreñena ograničenja.

Vikend zone su definirane u naseljima Ljubešćica, Kapela Kalnička i Rakovec.

Namjene unutar grañevinskog područja (ha) Tablica 19

naselje mješovita(pretežitostambena)

centralnefje

zelenilo,šport i

rekreacija

gospod. zone(industrija,

poduzetništvo)

vikendzone

ukupno

Kapela K. 23,8 - 2,3 7,0 5,3 38,4Ljubelj K. 25,5 0,6 - - - 26,1Ljubelj 12,0 - - - - 12,0Ljubešćica 153,5 5,6 5,8 22,9 46,2 234,0Rakovec 11,8 - - - 14,5 26,3

Općina 226,6 6,2 8,1 29,9 66,0 336,8

Ovakvo rezerviranje i zaštita prostora poželjno je jer do donošenja planova užegpodručja (UPU-a i DPU-a) neće postojati druga dokumentacija koja bi definirala namjeneunutar granica grañevinskog područja. Detaljnije korištenje prostora unutar tih rezerviranihzona odreñeno je ovim Planom kroz provedbene odredbe.

U procjeni potreba za buduće ureñenje Općine treba računati s osiguranjem sredstavaza izradu potrebne planske dokumentacije u kojoj bi se detaljnije analizirale namjene unutargrañevinskog prostora, a posebice za naselje Ljubešćica.


_________________________________________________________________________________________


95

U nastavku su data obrazloženja utvrñivanja grañevinskih područja po pojedinim naseljima:

Kapela Kalnička i Rakovec

Slika 9

Grañevinsko područje naselja Kapela Kalnička, sa dosadašnjom zaposjednutošću od37%, uglavnom je samo preoblikovano. Najveća promjena je nastala izuzimanjem izgrañevinskog područja prostora izmeñu državne ceste i Bednje (koji je bio potencijalnagospodarska zona), te definiranjem novog prostora rezerviranog za industriju, malo i srednjepoduzetništvo koji se kompaktnije spaja s naseljem u cjelini, a tampon zona je premaautocesti.

Grañevinsko područje Kapele Kalničke je ukupno povećano za 1,0 ha.

Grañevinsko područje naselja Rakovec, sa dosadašnjom zaposjednutošću od 36 %,ovim Planom je bitno smanjeno (uz potok Rakovec i u brežnom dijelu tj. u vikend-zoni).

Grañevinsko područje Rakovca je ukupno smanjeno za 10,3 ha, tj. 28 %.


_________________________________________________________________________________________


96

Naselje Ljubelj

Slika 10

Grañevinsko područje naselja Ljubelj, sa dosadašnjom zaposjednutošću od 46 %,takoñer je uglavnom samo preoblikovano, tj. u grañevinsko područje je uključen već izgrañeniprostor sjeverozapadno od jezgre naselja, a izuzeti su dijelovi na strminama i nepovoljnomparcelacijom.

Smanjenje grañevinskog područja ovog naselja iznosi 2.2 ha.

Naselje Ljubelj Kalnički

Dosad važeće grañevinsko područje ovog naselja, definirano u Prostornom planu bivšeopćine Križevci (na topografskim podlogama) sastojalo se od 27 manjih grañevinskihpodručja, čiju smo površinu aproksimativno “izmjerili” kao 39,6 ha, a zaposjednutostprocijenili na 19 %.

Ovim Planom je grañevinsko područje Ljublja Kalničkog “svedeno” na 9 manjih zona,uglavnom lako dostupnih s lokalne ceste LC 25149, ali ipak okrupnjenih, a grañevinskopodručje “visoke zone” je ukinuto. Ovakva odluka je donesena na osnovu postojeće situacijena terenu, demografskih kretanja i gospodarskih programa. Stanovništvo u brežnom dijelu sesvelo na svega nekoliko samačkih domaćinstava, a postojeći interes vezan uz farmerstvo jedjelatnost za koju je poželjno da se razvija izvan grañevinskog područja.

Grañevinsko područje Ljublja Kalničkog je smanjeno za 13,5 ha, tj. za 34,1 %.


_________________________________________________________________________________________


97

Naselje Ljubešćica

Naselje Ljubešćica kao općinsko središte, iziskuje poseban pristup i razradu. Zbogsvojih postojećih sadržaja (postojanje temeljnih centralnih funkcija, kao i pojačan razvojgospodarstva unazad 10 godina) stavljaju ovo naselje u odreñeni stupanj atraktivnosti ipoželjnosti za ulaganja i razvoj, te ga tako treba i koncipirati, što se uvažavalo i kodutvrñivanja grañevinskog područja.

Obilaskom terena ustanovljene su značajne slobodne površine unutar postojećihgranica grañevinskog područja, osobito u brežnim dijelovima naselja, te je za te površinegrañevinsko područje naselja Ljubešćica smanjeno (zelene površine).

Slika 11

Zbog posebnih interesa iskazanih od poznatih ulagača, a koje je podržalo i općinskočelništvo, ovim Planom su definirane dvije oveće gospodarske zone za koje je izvršenoproširenje grañevinskog područja. Zone su formirane u nastavku već postojećih industrijskihpogona.


_________________________________________________________________________________________


98

Grañevinsko područje Križevačke ulice u naselju Ljubešćica

Slika 12

Grañevinsko područje naselja Ljubešćica je uz sva proširenja i smanjenja ukupno ipaksmanjeno za 3,2 ha.

___________________________________________________________________________

Vikend-zone

Specifičnost izgradnje u brežnom dijelu Općine Ljubešćica karakterizira značajan udiovikend-izgradnje koja u novoj planskoj dokumentaciji iziskuje drugačiji pristup i razradu(smjernice i provedbene odredbe Prostornog plana Županije), kroz definiranje vikend-zonaunutar grañevinskog područja.

Ovim Planom su vikend-zone definirane unutar naselja Ljubešćica, Kapela Kalnička iRakovec. Zauzimaju površinu od 66 ha, što je skoro 20 % od ukupne površine grañevinskogpodručja. Osnovna namjena vikend-zona je povremeno stanovanje, vikend boravak, ali sumogući i slijedeći sadržaji: stanovanje – stalni boravak (uz ograničenja), sadržaji zelenila,športa i rekreacija, kućna radinost, tihi obrti i sl.

Nedozvoljeni sadržaji u toj zoni su industrija, sve bučne djelatnosti, kao i sadržajicentralnih funkcija (društvena infrastruktura).

Unutar vikend-zona moguća je izgradnja vikendica, klijeti, gospodarskih i pomoćnihgrañevina. U tim zonama se ne mogu graditi novi stambeni objekti, a veličina grañevina iparcela je definirana provedbenim odredbama ovog Plana.

Osnovni kriteriji prema kojima su definirane vikend-zone su da su te zone već dosadkorištene pretežno za tu funkciju i (ili) da je do njih neodgovarajući pristup (strmi, preuski inepregledni putevi koji ne zadovoljavaju kriterije minimalnog profila pristupne ceste).


_________________________________________________________________________________________


99

b) Izgrañene strukture izvan grañevinskog područja

Odredbama Zakona o prostornom ureñenju odreñene su grañevine koje je mogućegraditi izvan greñevinskog područja. To su objekti infrastrukture (prometne, energetske,komunalne i dr.), zdravstveni i rekreacijski objekti, objekti obrane, objekti za istraživanje iiskorištavanje mineralnih sirovina, te stambeni i gospodarski objekti za vlastite potrebe ipotrebe seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

U skladu s opredjeljenjem Prostornog plana Županije prostor za rad i stanovanje, tedruge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi prioritetno se rješavaju unutar grañevinskogpodručja, dok je prostor izvan grañevinskog područja, prioritetno prostor poljodjelstva,šumarstva i vodnog gospodarstva.

Ovim Planom je postojeća i planirana izgradnja izvan grañevinskog područjauglavnom definirana na već angažiranom prostoru, u skladu s planskom postavkom da seznačajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, posebno ne na štetupoljoprivrednog i šumskog zemljišta.

Postojeće namjene izgrañenih struktura izvan grañevinskih područja naselja su:- groblje (u Kapeli Kalničkoj)- športski tereni, nogometna igrališta (u Ljubešćici i u Ljublju Kalničkom)- kamenolomi Špica, Hruškovec i Jazvina (detaljno opisani u Polazištima u točkama

1.1.2.1. d/ Rezerve mineralnih sirovina i 1.1.2.3. c/ Rudarstvo)- površine infrastrukturnih sustava (prometnice, lokalni vodovodi, trafostanice i dr.)

Planirane namjene izvan grañevinskog područja su:- groblje (u Ljubešćici)*- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacija dijabaza “Žulinec”)- športsko-rekreacijska namjena- prateći ugostiteljsko-turistički sadržaji- planirane površine infrastrukturnih sustava (autocesta, meñunarodni plinovod, ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda i dr.).- izgradnja u funkciji poljoprivrede

Groblja

Postojeće groblje u Ljubešćici* je prema dosad važećem planu bilo unutargrañevinskog područja. Ovim Planom ono se stavlja izvan grañevinskog područja, kaošto je i groblje u Kapeli Kalničkoj.

Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

U središnjem južnom dijelu Općine (uz tri postojeća kamenoloma) planira se otvaranjeistražnog prostora za kamen dijabaz na području “Žulinec”. Eksploatacija na ovim lokacijamase može vršiti u skladu sa zakonskom regulativom, tj. po dobivanju svih potrebnih odobrenja idozvola.


_________________________________________________________________________________________


100

Površine za šport i rekreaciju

Uz izgrañene, rezervirane i planirane površine za šport i rekreaciju unutar naselja,ovim Planom definirani su takvi sadržaji i izvan grañevinskog područja naselja. Postojećitakvi sadržaji su uglavnom športska igrališta, streljana za lovce na Budincu, te planinarenje napodručju Kalnika.

Ovim Planom dozvoljava se mogućnost organiziranja manjih površina za igru, šport irekreaciju izvan grañevinskih područja naselja, (iako nisu grafički prikazane u Planu), uzuvjet da se ne devastira šumsko zemljište, kao ni poljoprivredno zemljište I-II razreda.

Prateći ugostiteljsko-turistički sadržaji su:

- lovni turizam s pratećim sadržajima sa sjedištem na Budincu- prateći ugostiteljsko-turistički sadržaji uz autocestu.

Površine infrastrukturnih sustava

Kapitalni prometni koridori na području Općine su postojeća državna cesta i autocestau izgradnji.

Za komunalne infrastrukturne sustave (dalekovodi, plinovodi, vodoopskrba, odvodnja,i sl.) nisu definirane površine iz razloga što su za koridore istih predviñeni odreñeni uvjetikorištenja prostora, a ne namjena.

Infrastrukturne grañevine (npr. ureñaji za pročišćavanje, trafostanice i sl.) mogu segraditi izvan grañevinskog područja prema grafičkim prilozima 2a-e “Infrastruturni sustavi” iodredbama ovog Plana.

Izgradnja u funkciji poljoprivrede

Moguća i zakonom dopuštena izgradnja u funkciji poljoprivrede treba prije odobrenjabiti vrednovana kroz objektivne programe koji dokazuju svrhovitost, gospodarskuopravdanost i učinkovitost namjeravanog zahvata i njegovu usklañenost s elementima zaštite iočuvanja prostora i okoliša. Grafički se lokacije (površine) za ovu namjenu ne prikazuju jer sepojavljuju u sklopu poljoprivrednih površina.

Izgradnja u funkciji poljoprivrede detaljnije je definirana kroz odredbe ovog Plana.

c) Neizgrañene površine izvan grañevinskog područja

U ove površine ubraja se:- šume isključivo osnovne namjene- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište- vodne površine.

Šume isključivo osnovne namjene

Na području Općine šume zauzimaju preko 2.000 ha, tj. gotovo 60 % površine.Najznačajnije šumske površine se nalaze u jugoistočnom dijelu Općine, unutar zaštićenogkrajolika Kalnik. Šume su detaljno opisane u Polazištima u točci 1.1.2.3. b/ Šumarstvo.


_________________________________________________________________________________________


101

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Ovu namjenu predstavlja “mozaik” poljoprivrednog i šumskog zemljišta koji zauzimaskoro 1000 ha, tj. gotovo 30 % površine Općine, a nalazi se pretežno u središnjem dijeluOpćine, tj na nižim obroncima Kalnika i u dolini rijeke Bednje. To su fragmenti privatnihšuma i šumaraka, vinogradi i voćnjaci, manje oranice, livade i pašnjaci, kao i trstici, šikare iživice, usitnjeno i rascjepkano zemljište, isprepleteno s ruralnom i vikend izgradnjom.

Vodne površine

Najznačajniji vodotok na području Općine je rijeka Bednja, sa svojim mnogobrojnimpritocima. Pritoci su potoci i kanali, tj. vodotoci koji povremeno presušuju.

Na pojas rijeke Bednje (definiran s prosječnom širinom od 22 m) otpada površina od17,6 ha. Površine ostalih vodotoka su u sastavu ostalih namjena: unutar grañevinskogpodručja, unutar šuma ili “mozaik” zemljišta.

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina(naselja i izgrañene strukture izvan naselja;poljoprivredne, šumske, vodne i ostale površine)

Zbirna tablica 3.aRed.broj

Naziv županije VARAŽDINSKA ŽUPANIJANaziv općine

OPĆINA LJUBEŠĆICAOznaka Ukupno

ha

% odpovršineOpćine

stan/haha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJAZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Grañevinska područja ukupnoizgrañeni dio GP ukupno

GP

336,8150,8

9,54,2

5,8212,99

1.2. Izgrañene strukture izvan grañ. područja- eksploatacijsko polje (kamenolom)ukupno

E 115,2 3,2 17,00

1.4. Šumske površine – gospodarske namjene*ukupno

Š 2.090,2 58,8 *1,07

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine*ukupno

PŠ 976,1 27,4 *0,50

1.6. Vodne pov.– Bednja (pojas širine 22 m)*ukupno

V 17,6 0,5 *0,01

1.7. Ostale površine - infrastrukturni sustavi*ukupno- groblja- prometni koridor autoceste širine 40 m

ISG

20,11,3

18,8

0,6 *0,01

Općina ukupno 3556,0 100 0,55 *1.82

Napomena: Podaci o površinama dobiveni su digitalnim postupkom iz kartografskepodloge u mj. 1:25.ooo “Korištenje i namjena površina”.

Za izračun gustoće naseljenosti stan/ha i ha/stan* uzet je broj stanovnika iz popisa 2001.g.(1.959 stanovnika).

3. plan prostornog ureðenjaljubescica.info/ppuo-stari/tekst/plan.1-2.pdf · 2010-07-20 · pogone...

Documents