3. pravopisna norma

11

PRAVOPISNA NORMAhrvatskoga standardnog jezika

prof. dr. sc . Bernardina Petrović[email protected]

Filozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuOdsjek za kroatistiku

Katedra za hrvatski standardni jezik

�� HR -10000 Zagreb, Ivana Lučića 3 �� + 38516120070 �� + 38516120252

http://www.ffzg.hr/kroat

22

Glasovi i glasovni skupovi

Znakovi pravopisni i interpunkcijskiinterpunkcijskipravopisni

Sastavljeno i nesastavljeno pisanje

Veliko i malo po četno slovo

Literatura : Fran čić – Petrovi ć (2013)hrvatski pravopisi

O čemu ćemo govoriti?

33

Pravopisna norma propisuje kako ćemo zapisati ono što govorimo.

Riječ pravopis (ortografija ) ima dva zna čenja: 1.skup pravila za ispravno bilježenje rije či nekoga jezika korištenjem odgovaraju ćega sustava znakova 2.jezični priru čnik u kojemu su ta pravila zapisana.

Pravopis se kao jezi čni priru čnik sastoji od dvaju dijelova: 1.pravopisna pravila 2.pravopisni rje čnik (nije op ći rje čnik standardnoga jezika s popisom svih njegovih rije či, nego popis rije či u kojima se pojavljuje pravopisna dvojba).

PRAVOPISNA NORMA

44

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

Pravopisna norma hrvatskoga standardnog jezika

55

Glas č pojavljuje se:

1. u rije čima u kojima nije jasno prema čemu je nastao:čaša, četvrtak, čitati, je čam, ju čer, račun, klju č, rije č, žuč

2. u oblicima i izvedenicama onih rije či čija osnova završava na k i c i u kojima dolazi do glasovnih promjena:

k> č radnik – radni če; radnik – radni čki ; jak– jači, najja či;vikati – vi čem

c > č stric – stri če; src(e) – sr čan; ptic(a) – pti čar; stjecati – stje čem

3. u sufiksima, od kojih su naj češći:-ač berač, igra č,ogrta č, pjeva č, pokriva č, prekida č-ača cvjeta ča, jabukova ča kuha ča, savija ča, udava ča-če kum če, Cigan če, siro če-čica gran čica, cjev čica, stvar čica, klup čica-čić anñelčić,balkon čić, kamen čić, obraš čić, prozor čić-čina šamar čina, lopov čina, roman čina, kljun čina, lažov čina-ič brani č, goni č, ribi č, vodi č-ičar higijeni čar, kemi čar, magi čar, pantomimi čar, satiri čar-ičan energi čan, harmoni čan, ironi čan, realisti čan, simpati čan-ički ateisti čki, idealisti čki, puristi čki, turisti čki, urbanisti čki

Glas č

66

Glas ć pojavljuje se:

1. u rije čima u kojima nije jasno prema čemu je nastao:ćelav, ćevap, ćud, ga će, kuća, pleća, noć, već, moć, peći, do ći, reći, moći

2. u oblicima i izvedenicama onih rije či čija osnova završava na ti u kojima dolazi do glasovne promjene:

t > ć smrt – smr ću, cvijet – cvije će, ljut – lju ći, najlju ći, brat – bra ća, kretati – kre ćem, skratiti – skra ćen

3. u sufiksima, od kojih su naj češći:-(a)ći doma ći, brija ći, crta ći, igra ći, pisa ći, šiva ći-eći pure ći, srne ći, svinje ći-ić cvjeti ć, brodi ć, stoli ć, sloni ć, noži ć, kaputi ć, nosi ć-oća hladno ća, suho ća, čisto ća, gluho ća, bjesno ća, lako ća,

puno ća, samo ća

Glas ć

77

Glas dž pojavljuje se:

1. u rije čima u kojima nije jasno prema čemu je nastao, naj češće u: turcizama

džamija, džezva, hodža, džep, patlidžananglizama

deterdžent, džip, džez, džem, džemper

2. u izvedenicama onih rije či čija osnova završava na - č- i u kojima dolazi do glasovne promjene:

č > dž jedna čiti – jednadžba, svjedo čiti – svjedodžba, naru čiti – narudžba, u čiti – udžbenik

3. u sufiksu –džija (turskoga podrijetla)-džija galamdžija, šaljivdžija, ra čundžija, bundžija, šeširdžija,

buregdžija

Glas dž

88

Glas ñ pojavljuje se:

1. u rije čima u kojima njegov postanak nije vidljiv: anñeo, ñavao, la ña, leña, vjeña, ñumbir

2. u oblicima i izvedenicama onih rije či čija osnova završava na d i u kojima dolazi do glasovne promjene:

d > ñ glad – glañu, mlad – mlañi, najmla ñi, glodati – gloñem, obraditi – obrañen, graditi – graña, osloboditi – oslobañati

Glas ñ

99


REFLEKSI JATA

ije/je/e/i/Ø

10

Glagol sjeći

Lopovima su ipak ____________ ruke.glagolski pridjev radni

Sjećaš li se sije čanjskoga ____________?glagolska imenica

Drugi miješaju, ja ____________.prezent

Zato ih ____________ preko proroka.aorist, 1. lice jednine

Ipak ju čer ____________ drva.imperfekt, 3. lice jednine

____________ karte!imperativ, 2. lice množine

Izgubili glavu ____________ drva u minskom polju.glagolski prilog sadašnji

sjekli

sije čem

sjekoh

sijecijaše

Sijecite

sijeku ći

sječenja

11

Glagol sjeći

REFLEKS JE1. u infinitivu sjeći2. u prvom licu jednine i prvom,

drugom i tre ćem licu množine aorista

sjekoh, sjekosmo, sjekoste, sjekoše

3. u glagolskom pridjevu radnom sjekao4. glagolskom pridjevu trpnom sječen5. u glagolskom prilogu prošlom posjekavši6. u glagolskoj imenici sječenjeREFLEKS IJE1. u prezentu sije čem, sije češ, sije če,

sije čemo, sije čete, sijeku2. u imperfektu sijecijah, sijecijaše, sijecijaše,

sijecijasmo, sijecijaste, sijecijahu3. u drugom i tre ćem licu jednine

aoristasije če

4. u imperativu sijeci, sijecimo, sijecite5. u glagolskom prilogu sadašnjem sijeku ći

12

REFLEKSI JATA

Jat (ĕ) je stari hrvatski glas koji se u hrvatskome standardno m jeziku u pismu ostvaruje (reflektira) kao ije, je, e, i. Te se ostvaraje naziva refleksima jata . O dužini sloga ovisi koji će se refleks pojaviti.

U kratkim se slogovima ostvaruje:kratko je (rječnik, vjetar, mjesto ), e (upotreba, napredak, poljoprivreda ) ili i (dio, vidio, donio ).

U dugim se slogovima ostvaruje dugo je, što se naj češće bilježi troslovom ije (rije č, mlijeko, dijete, tijelo, pijesak ), a u nekim rije čima dvoslovom je (smjer, zamjerati, zasjedati, premješati ).

U oblicima i tvorenicama može do ći do kra ćenja dugoga i do duljenja kratkoga jata.

13

REFLEKSI JATA

Riječi koje sadržavaju dugi refleks jata ( ije) treba razlikovati od niza triju slova ije kojim se bilježe tri glasa ( i, j, e ):

komparativ vedrije

glagoli lijem, šijem, sijem

padežni oblici regije, županije

zamjenice čije, ni čije, ne čije

tvorenice nijedan

posu ñenice dijeta, higijena, hijena

14

1. Duljenje kratkoga jata ( je>ije , e>ije , i>ije )

Do duljenja kratkoga jata dolazi u oblicima i tvore nicama pojedinih rije či:

1. u tvorbi nesvršenih glagola od svršenih:presje ći > presijecati , preletjeti > prelijetati, sazreti > sazrijevati, liti > lijevati , sporazumjeti se > sporazumijevati se, odoljeti > odolijevati, zastarjeti > zastarijevati, zapovjediti > zapovijedati

2. u tvorbi imenica od glagola s prefiksom pre- :prekoriti > prijekor, prelomiti >prijelom, prevoziti > prijevoz, prepisati >prijepis, prevoditi > prijevod

U pojedinim se imenicama ne dulji kratki jat:preletjeti > prelet, pretresti > pretres, prepjevati > p repjev .

3. u tvorbi glagolskih imenica na -će:dospjeti > dospije će, umjeti > umije će, prispjeti > prispije će

15

2. Kraćenje dugoga jata ( ije>je, ije>e)

Do kra ćenja dugoga jata dolazi u oblicima i tvorenicama poj edinih rije či:

1. u množinskim oblicima s -ov i -ev većine imenica muškoga roda a sklonidbe:

snijeg – snjegovi, svijet – svjetovi, slijed – sljedov i, žlijeb – žljebovi, brijeg – bregovi i brjegovi

2. u nejednakosložnoj sklonidbi imenica srednjega roda (to su imenice koje u nominativu i vokativu imaju jedan slog manje nego u ostalim padežima) :

dijete – djeteta, vrijeme – vremena, ždrijebe – ždrebeta i ždrjebeta

3. u komparativu i superlativu pridjeva:lijep – ljepši, najljepšibijel – bjelji, najbjeljibijedan – bjedniji, najbjedniji

16


4. u prednaglasnome položaju (jer u hrvatskome standardnom jeziku ispred naglaska ne može stajati dugi jat) :

bijel – bjelì na, dodijeliti – dodjeljí vati, lijep – ljepò ta, slijep – sljepò ća

5. u imenica i pridjeva izvedenih iz glagola:lijepiti > ljepilo, cijepiti > cjepivo, plijeniti > pljenidba, lije čiti > lje čilište, ocijeniti > ocjena, pobijediti > pobjeda, riješiti > rješiv

6. u tvorbi nesvršenih glagola od svršenih: riješiti > rješavati, obavijestiti > obavješ ćivati i obavještavati , primijeniti > primjenjivati, ocijeniti > ocjenjivati

Neke imenice zadržavaju dugi jat (npr. lijek – lijekovi, tijek – tijekovi, brijest – brijestovi ), a neke imaju dvostruke oblike (npr. smijeh –smijehovi i smjehovi , vijek – vijekovi i vjekovi ).

17


7. u rije čima izvedenim sufiksima, od kojih su naj češći:

-ad zvijer > zvjerad-ač pripovijedati > pripovjeda č-an zvijezda > zvjezdan, pijesak > pješ čan-ar cvije će > cvje ćar, mlijeko > mljekar-ast/-kast bijel > bjelkast, cijev > cjevast-čić korijen > korjen čić, mijeh > mješ čić-ić cvijet > cvjeti ć, pijetao > pjetli ć-ina rijeka > rje čina, svijet > svjetina-it korijen > korjenit, rije č >rječit,

odriješiti > odrješit-iv/-jiv/ljiv riješiti > rješiv, dijeliti > djeljiv,

zamijetiti >zamjetljiv-oća blijed > bljedo ća, bijes > bjesno ća-telj dijeliti > djelitelj, izvijestiti > izvjestitelj,

ocijeniti > ocjenitelj

svršeni glagol nesvršeni glagol glagolski pridjev trpni

dodijeliti dodjeljivati dodijeljen

ocijeniti ocjenjivati ocijenjen

pobijediti pobjeñivati pobijeñen

REFLEKSI JATA

infinitiv glagolski pridjev radnji

glagolski pridjev trpni

glagolska imenica

glagolski prilog prošli

(po)sje ći (po)sjekao (po)sje čen (po)sje čenje (po)sjekavši

aorist imperfekt prezent imperativ glagolski prilog sadašnji

posiječe sijecijah (po)siječem (po)sijeci sijekući

REFLEKSI JATA

Smjenjivanje ije/e:pokriveno r : suglasni čka skupina u kojoj je drugi suglasnik r

K + r + je > K + r + e (ali! ogrjev)Smjenjivanje ije/je:ispred pokrivenog r prefiks (razrje ñivati) prefiks + r + je

Babi ć–Moguš

ije > e

vrijeme > vremena

privrijediti > privreda

upotrijebiti > upotreba

naprijed > napredak

BFM BMM BM

pogreška pogreška pogrješka

razrjeñivati razrjeñivati razrjeñivati

REFLEKSI JATA

Glagoli na -jeti:postati, postajati kakav

Glagoli na -iti:činiti, u činiti koga ili što kakvim

bijeljeti – postati bijel bijeliti – činiti što bijelim

modrjeti – postati modar modriti – činiti što modrim

opustjeti – postati pust opustiti – činiti što pustim

Prema osnovnomu teći dolazi -tjecati

Prema osnovnomu taknuti dolazi -ticati

Voda može dotjecati . Doticati se može obala.

Vrijeme može istjecati . Isticati se može zastava.

Rijeka može u more utjecati . Uticati se može konac u iglu.

Razlikujte!

2121


ZNAKOVI

22

ZNAKOVI

Interpunkcijski znakovi(rečenični znakovi, razgodci, razgoci)

Pravopisni znakovi

Rečenični i tekstni znakovi kojima se pisani tekst razdjeljuje, rastavlja te se njima uspostavljaju sintakti čki odnosi unutar re čenica i teksta.Funkcija: kako napisano valja razumjeti, a onda i pro čitati, ili kako govoreno valja zapisati.

Znakovi re čenične granice :točka, upitnik, uskli čnikpišu se na kraju re čenice, a iza njih dolazi veliko po četno slovo.Znakovi nere čenične granice :zarez, to čka–zarez, crta, dvoto čka, zagradepišu se izme ñu istovrsnih dijelova rečeničnoga ustrojstva jednostavne rečenice ili izme ñu sure čenica u sastavu složene re čenice.

Označuju kako napisano treba čitati.Bilježe se uz pojedine rije či ili umjesto njih.

U te se znakove na osobit način ubrajaju i:a)veliko po četno slovo na početku naziva;b)razli čiti tipovi slova;c)bjelina (prazno mjesto) meñu rije čima.

23

ZNAKOVI

24

ZNAKOVI

3. Pravopisni znakovi

§ znak paragrafa*, 1 znakovi za bilješke

& i-znak@ pri-znak© znak za autorsko pravo

® zaštitni znak™ znak za robnu marku

€, $, ₤ znakovi za novčane jedinice

† križić:-) :-( emotikoni

25

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOČKA kao interpunkcijski znak

- na kraju izjavne re čenice: Studiram informatiku.

-u bibliografskim bilješkama: Badurina, Lada – Markovi ć, Ivan – Mi ćanovi ć, Krešimir.Hrvatski pravopis. Matica hrvatska. Zagreb. 2008.=> umjesto to čke može se pisati i zarez iz bibliografskih podataka

- iza naslova ili podnaslova kada se tekst nastavlja u istom retkuUmije će pripovijedanja. Ogledi o hrvatskoj prozi.

Točka se kao INTERPUNKCIJSKI znak piše :

26

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOČKA kao interpunkcijski znak

- iza naslova: Majstor i MargaritaTeorijski model poduzetni čke karijere

- ako je naslov re čenica: Do kraja godine tvrtke ne će vraćati svaki tre ći kredit

Točka se kao INTERPUNKCIJSKI znak ne piše :

27

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOČKA kao pravopisni znak

• iza rednih brojeva pisanih i rimskim i arapskim brojka ma (to čka napisana iza brojke zna či da brojku treba čitati kao redni broj: 4. čit. četvrti/ četvrta/ četvrto , 4 čit. četiri ):

II. svjetski rat10. 11. 2012.ili 10. XI. 2012.

• iza jednostavnih kratica:prof.dr. sc.itd.npr.

• u ozna čavanju sata kao dijela dana (može i dvoto čka): Predavanje po činje u 17.00 sati . u internetskim (mrežnim) adresama:www.vlada.hrwww.mup.hr

Točka se kao PRAVOPISNI znak piše :

28

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOČKA kao pravopisni znak

• u elektroni čkim adresama:[email protected]

Ako na kraju re čenice to čki kao interpunkcijskomu znaku prethodi točka kao pravopisni znak, piše se samo jedna to čka:Dogodilo se u rujnu 2012.Reviziju je potpisala Ivana Horvat, dipl. iur.

Točka se kao PRAVOPISNI znak piše :

29

ZAREZ kao interpunkcijski znak

Zarez je naj češći interpunkcijski znak kojim se obilježuje nerečenična granica, odnosno razgrani čuju re čenični dijelovi.

Pravila pisanja zareza svode se na četiri osnovna na čela: 1. nizanje2. naknadno dodavanje3. suprotnost4. isticanje.

30

1. Nizanje

nabrajanje triju ili više uzastopnih dijelova

Nosio je skije, štapove, cipele, hlače...

nezavisno pisanje imena mjesta i datuma

Zagreb, 8. studenoga 2011.(U Zagrebu 8. studenoga 2011.)

pisanje bibliografskih podataka Badurina–Marković–Mićanović,Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.

vokativ Ne mogu vjerovati, draga moja, da si napokon došla.

rije či i izrazi s isticajnim česticama ili intenzifikatorima (i, ni, ili, bilo)

Mjesecima se nisam dao slikati, a pokušavali su i mama, i tata, i djed.

pisanje prezimena ispred imena Horvat, Ivan

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao interpunkcijski znak

31

Rečenice s veznicima i, pa, tekojima se označava uzro čno–posljedi čni odnos:

Ti su majstori zidali crkve i ostale umjetni čke zgrade, pa se pretpostavlja da su gradili i ku će.Kada se ne ozna čava takav odnos, ispred veznika pa ne dolazi zarez.

Suprotne rečenice (a, ali, nego, no, ve ć, dok) :

To sam ja rekla, a ne ti!Htio sam do ći, ali nisam stigao.

Zaključne rečenice(dakle, stoga, zato) :

Poslao sam ti sve podatke, stoga mi odmah odgovori.

Isključne rečenice (samo, samo što, tek, tek što, jedino):

Mnogi nisu došli, samo se on ispri čao.

Gradacijske rečenice nekorelativnoga tipa povezane veznicima a kamoli, a nekmoli:

U toj kakafoniji prijedloga sve se teže snaći, a kamoli na ći rješenje da zdravstvo preživi.

Nezavisnosložene re čenice


32

Nizanje zavisnosloženih rečenica:

Htio je znati kakvo će biti vrijeme, kako će doći do tete, gdje će kupiti kartu i kada će se moći vratiti.

Zavisnosložena re čenica u inverziji:

Ako potrošim sve novce, moram ići do bankomata.

Glagolski prilog ispred glavne rečenice:

Čitaju ći novine, saznao sam za njihov koncert.

Glagolski prilog s desne strane glavne sure čenice kad s njom nije u izravnoj značenjskoj vezi:

Složila sam se s njezinim prijedlogom, nemaju ći više snage za raspravu.

ZAVISNOSLOŽENE REČENICE


ODVAJA SE ZAREZOM NE ODVAJA SE ZAREZOM

Istovrsni članovi re čeničnog ustrojstva:Plakat su zalijepili u knjižnicu, u banku, u školu.

Istovrsni članovi re čeničnog ustrojstva povezani veznicima i, te, ili:Nazočnost ili nenazočnost objekta ovisi o kontekstu ili situaciji.

Meñusobno neovisni pridjevski atributi:Bogovi Grčkoj najprije dadoše kamenit, kvrgav poluotok, drhtav od potresa, suhu, ustegnutu zemlju masline i borova.

Pridjevski atributi koji se odnose na skup atributa i imenice:Danas Leksikografski zavod nosi ime poznatoga hrvatskoga književnika Miroslava Krleže.

Gradacijske re čenice nekorelativnoga tipa povezane veznicima a kamoli, a nekmoli:U toj kakafoniji prijedloga sve se teže snaći, a kamoli naći rješenje da zdravstvo preživi.

Gradacijske re čenice korelativnogatipa s vezni čkim izrazima ne samo... nego i, ne samo... ve ć i:Ovo zanima ne samo one koji se bave time nego i one koji u školama to nisu učili.


34

ODVAJAJU SE ZAREZOM NE ODVAJAJU SE ZAREZOM

modalne rije či i izrazi kojima se iskazuje stav prema sadržaju rečenice:naravno, uostalom, ipak, u svakom slu čaju, štoviše, sigurno, jednostavno, dakako, doslovno...Dakako , neki misle drugačije.U toj raspravi, bar po mom sudu , ima pretjerivanja.Naravno , postoji i ona nešto tamnija strana interneta koja je danas, nažalost , sve prisutnija.

Modifikatori zna čenja glagola:

To jednostavno nije točno!Naravno da ti tako što ne bi mogao učiniti!

Tekstni veznici ili kontektori:

Naposljetku novi je kontinent prozvan imenom Ameriga Vepuccia. To meñutim jednostavno nije točno.


TEKSTNI KONEKTORINE ODVAJAJU SE ZAREZOM

MODALNI IZRAZIODVAJAJU SE ZAREZOM

dakleisto takoistodobnoiz tih razlogak tome/k tomumeñutimna osnovi/na temelju togana taj na činnadaljenaimenaposljetkunaprimjer/kao primjernoosim toga

pakpod tim uvjetompotom prema tomeprimjerices jedne strane/s druge stranes obzirom na to das tom namjeromshodno tomustogasve u svemutadatako ñertolikou isto vrijeme

čini sedakakodapačedodušedoistadoslovnodrugim rije čimaipakistini za voljuizmeñu ostalogiznimnojednostavnokona čnona kraju krajeva

na neki/svaki načinnačelnonapokonnaprostonaprotivnaravnonavodnonažalostnedvojbenoneospornonesumnjivoodistaopćenitopo mom mišljenjupo svemu sude ći


TEKSTNI KONEKTORINE ODVAJAJU SE ZAREZOM

MODALNI IZRAZIODVAJAJU SE ZAREZOM

u neku rukuu skladu s timu tom slu čajuunato č tomeustouza sve to

za razliku odzatim zato zbog toga

po svoj priliciprije svega sigurnosrećomsve u svemusvejednoštovišeuistinuukratkouostalom

ustvarivaljdavjerojatnovrlo važnozabogazacijelozaistazaluduzamalozapravo

TEKSTNI KONEKTORI ODVAJAJU SE ZAREZOM

bilo kako bilokao što je rečeno/najavljenošalu na stranušto se toga ti če

što je – tu jeprvo/kao prvo/u prvom redudrugo/kao drugo


Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao pravopisni znak

Zarez se kao PRAVOPISNI znak:

piše u decimalnim brojevima ( decimalni zarez ) i njime se bez bjelina odvaja dio koji ozna čuje cijeli broj s lijeve strane od decimalnoga dijela s desne strane:

Tečaj eura klizi prema 7,6 kuna.

Da bi se izbjeglo preklapanje zareza kao pravopisno ga i interpunkcijskoga znaka, može se kao interpunkcijsk i znak uporabiti to čka-zarez:

1,25; 2,57; 3,84; 4,25; 5,12

U pojedinim se strukama uvriježilo pisanje decimalne točke (3.54) umjesto decimalnoga zareza , što nije u skladu s hrvatskom tradicijom.

DVOTOČKA najavljuje dio re čenice, odnosno teksta koji dolazi s desne strane toga znaka

1. nabrajanje – često popra ćeno rije čima ovaj, sljede ći, idu ći i sl.:

Dativu otvaraju mjesto ovi prijedlozi: k(a), nasuprot, prema, unato č, usprkos .

Ne piše se: a) ako se nabrajane jedinice prema re čenici koja prethodi, odnose kao njezini izravni članovi,

b) ako se nabrajane jedinice uvode rije čima to jest (tj.), odnosno i sl.

2. navo ñenje teksta u kombinaciji s navodnicima:

Sokrat je rekao: „Znam da ništa ne znam.”

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: DVOTO ČKA

1. odnos “od–do” ili “do” (vremenski, prostorni, koli činski i sl.)

Babi ć – Moguš Badurina – Markovi ć - Mićanovi ć

s razmakom(bjeline s obiju strana)

bez razmaka (ne odvaja se bjelinama ni s lijeve ni s desne strane)

Radno vrijeme: 8:00 – 20:00listopad 2008. – ožujak 2009. str. 22 – 35 autocesta Zagreb – Split trajekt Prizna – Žigljenlet Zagreb – Frankfurt

Radno vrijeme: 8:00–20:00listopad 2008.–ožujak 2009. str. 22–35 autocesta Zagreb–Splittrajekt Prizna–Žigljenlet Zagreb–Frankfurt

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTA

2. Ako se prvi član odnosa ozna čuje prijedlogom od, umjesto crte valja pisati prijedlog do:

TREBA: od 8:00 do 10:00NIJE DOBRO: od 8:00– 10:00

3. Odnos privremene ili povremene združenosti:Newton – Leibnizova formula

Drugo su složena prezimena u kojih se ume će crtica:Čičin-ŠainBrli ć-Mažurani ć


CRTA (–)

s razmakom: ispred dijelova teksta u okomitu nizanj u (nabrajanju)

• Za izradu osobne iskaznice (prvi put) potrebno je sljede će:– domovnica– izvod iz mati čne knjige ro ñenih (ne stariji od 6 mjeseci)– dvije fotografije 3,5 cm x 4,5 cm– obrazac broj 2– uplata na ra čun MUP-a 48,50 kn (posebnom uplatnicom)


42

PRAVOPISNI ZNAKOVI: CRTICA

CRTICA (-) je kra ća od crte i piše se bez bjelina sa strane.

• dijelovi jednopojmovne složenice koji su u neravnoprav nom odnosu, a nisu povezani spojnikom i:

strip-junak, fond-menadžer

• dijelovi složenice od kojih je prvi iskazan brojkom, slovom, kraticom ili simbolom:

e-pošta, e-u čenjeBMM: ECTS-sustav, LCD-projektor, SMS-poruka

• dvije dvopojmovne složenice koje zadržavaju ravnoprava n odnos:

Hrvatsko-njema čko-talijanski rje čnik znanstvenoga nazivlja

• dijelovi frazeoloških izraza koji se nalaze u nekoj vrsti suprotna ili gradacijskog odnosa:

tjedan-dva, godina-dvije, pet-šest, gore-dolje, navra t-nanos

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTICA

43

CRTICA (-) je kra ća od crte i piše se bez bjelina sa strane.

• izmeñu dijelova složena imena:Ruža Pospiš-Baldani, Ana-Marija Horvat-Juki ć

• tvorbeni i obli čni (gramati čki) nastavci kada se dodaju broju koji je zapisan brojkama:

50-ica, 60-ero posjetitelja, 90-ih godina (NE: 90-t ih), 60-e, n-ta potencija, nova generacija PC-a(N. B. svakog 20. u mjesecu : svakog 20-og u mjesec u)

• izmeñu pojedinih skupina brojki koje zajedno čine dužu broj čanu oznaku i ne ozna čuju raspon “od do”:

telefon 01/4635-291mobitel 091/3895-111žiro-ra čun 23600934-11938-5767555

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTICA

44

Interpunkcijski znakovi: UPITNIK

- obilježava se kraj upitne re čenice u kojoj pitanje može biti iskazano upitnom rije čju ili, u govoru, uzlaznom intonacijom:

Zašto nisi došao na ve čeru?Idemo na ve čeru?

- u zagradama unutar re čenice upitnikom se iskazuje sumnja u to čnost podatka koji je iznesen u re čenici ili neslaganje sa sadržajem re čenice:

U muzeju se čuva i Bogorodica s djetetom, renesansa reljefna slika Antonia Rossellina (?).

- kada je naslov upitna re čenica:Kako se na hrvatskome kaže WWW?

45

Interpunkcijski znakovi: USKLI ČNIK

- obilježava se kraj uskli čne rečenice kojom se izražava zabrana, zapovijed ili poticaj:

Zabranjeno unošenje čaša i šalica u predavaonicu!Ne, molim te, pri čaj dalje!

- piše se iza izravna obra ćanja (vokativa), iza izraza s uzvicima, zaklinjanima i proklinjanjima:

Marko!Zaboga! Pokreni se!

Može i zarez iza obra ćanja, uzvika, zaklinjanja i proklinjanja:Zaboga, pokreni se!

- u zagradama unutar re čenice ima ulogu isticanja ili upozorenja (može se iskazati i latinskim izrazom sic! ):

Na njihovoj mrežnoj stranici još uvijek stoji čestitka iz 2004. (sic!) godine.

- na po četku pisma: Poštovani profesore Radi ću!Umjesto uskli čnika može se staviti zarez: Poštovani profesore Radi ću,

46

Interpunkcijski znakovi: TO ČKA-ZAREZ

TOČKA–ZAREZ (TO ČKA SA ZAREZOM)

- kao znak hijerarhijski viši od zareza, a niži od to čke

1. pri nabrajanju raznovrsnih dijelova:Kupio je mandarine, banane; cigarete, novine; pastu za zube i gel za tuširanje.

2. pri razdvajanju relativno samostalnih re čenica od kojih je barem jedna složena:Kad nas nešto boli, osjećamo tugu; a kad nas preplavi bijest, to je zato što smo ljuti.

NAVODNICI

- dvostruki znakovi kojima se obilježava tu ñi (iznimno, i vlastiti)

- interpunkcijski znakovi koji ne pripadaju navoñenu tekstu, pišu se izvan navodnika:

„Dragi moj, ” obratila mu se slatkim rije čima, „vrati mi moje stvari!”Poslije upravnoga govora re čenica se odvaja zarezom samo ako upravni govor

završava to čkom:„Nisam završila.”, pripomenula mu je.„Ho ćeš li do ći?” pitala ga je.„Ne vi či na mene!” uzviknula je.

- tri to čke u zagradama (...) → znak da je dio navo ñenoga teksta ispušten

Da bi se tekst gramati čki i/ili zna čenjski uklopio u re čenicu, autor može unijeti dijelove koji ne pripadaju izvornom tekstu. Tada se ti dijelovi ili komentari pišu u uglatoj zagradi, npr. [ i nije].

PRAVOPISNI ZNAKOVI: NAVODNICIInterpunkcijski znakovi: NAVODNICI

4848


SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO

PISANJE

49

Imenice. Pišu se SASTAVLJENO:

• osnova rije či i njezini prefiksi, sufiksi, sufiksoidi i nastavci u doma ćim i stranim (pravopisno neprilago ñenim) rije čima:

nesložnost , čitatelj, ku ća; geografija, ontologijaBruce Lee – Brucea Leea (ne Bruce-a Lee-a ili Bruce Lee-a ), Bordeaux –Bordeauxa (ne Boredaux-a ), mobbing – mobbinga (ne mobbing-a ), PlayStation – Play Stationa (ne Play Station-a )

• prefiksoidi auto-, disko-, eko-, etno-, foto-, kino-, makro-, m ikro-, piro-, polu-, pseudo-, radio-, vele-, video- i dr. kao prvi dio složenice

autocesta, diskoklub, ekoproizvod, etnoglazba, foto studio, kinodvorana, makroekonomija, mikro čestica, pirotehnika, polumjesec, pseudoznanost, radiodrama, veletrgovina, videoigra

• imeni čke složenice sa spojnikom -o-:jednopojmovne

glavobolja, krvotok, petoboj, srednjoškolac, pedesetdvogodišnjakinja, Starogra ñanin (prema Stari Grad), Velolu čanin (prema Vela Luka ),

dvopojmovnebogo čovjek (bog i čovjek ), kupoprodaja (kupnja i prodaja ), sjeverozapad (izmeñu sjevera i zapada ), Euroazija (Europa i Azija )

50

Imenice. Pišu se SASTAVLJENO:

• imeni čke sraslicebabaroga, blagdan, desetlje će, imendan, nalivpero, stranputicaOčenaš, Josipdol, Novigrad, Starigrad, Svetvin čenat, Šarengrad, Tomislavgrad

• imeni čke složenice s glagolskim prvim dijelomcjepidlaka, kažiprst, paziku ća, tužibaba, vadi čep, visibaba, vrtirep

• imeni čke složenice sastavljene od dviju imenica od kojih se prva ne sklanja:

jednopojmovne imeni čke složenice sastavljene od složene kratice i imenice

DNK analiza, ECTS bodovi, KV radnik, LCD ekran, MP format, NBA liga, PET ambalaža, PVC stolarija, SMS poruka, SOS telefon, TV pretplata

51

Imenice. Pišu se S CRTICOM:

• padežni oblici složenih kratica CD, CD-a, CD-u, CD-om; INA, INA-e, INA-i, INA-u, IN A-om

• imeni čke složenice (bez spojnika -o-):jednopojmovne složenice sastavljene od dviju imenica od kojih se prva ne sklanja:

baka-servis, doboš-torta, ekspres-lonac, fitness-ce ntar , general-bojnik, gol-razlika, kamp-ku ćica, kesten-pire, klima-ure ñaj, rang-lista, remek-djelo, rock-opera, rochbau-izvedba, ton-majst or, tuš-kabina , web-stranica

U takvim je složenicama uvijek bolje prvu imenicu z amijeniti pridjevom ako se on može izvesti: ekspres-lonac > ekspresni lonac; klima-ure ñaj > klimatizacijski ure ñaj.

jednopojmovne imeni čke složenice sastavljene od simbola i imenicea-sklonidba, B-kategorija, C-dur, c-mol, e-adresa, e-pošta, e-Hrvatska, Rh-faktor, V-izrez

dvopojmovne složenice sastavljene od dviju imenica s a značenjem „i“, „s“, „izme ñu“ kada obje imenice ravnopravno sudjeluju u stvaran ju značenja pojma

grad-država (i grad i država ), lovac-bombarder (i lovac i bombarder ), džin-tonik (džin s tonikom ), sjever-sjeveroistok (izmeñu sjevera i sjeveroistoka ) 52

Imenice. Pišu se S CRTICOM:Sveze dviju imenica od kojih jedna atributno dopunj ava drugu pišu se nesastavljeno:

automobil bomba, ban pu čanin, član suradnik, franjevac trećoredac, grad heroj, grad doma ćin, kamen temeljac, ptica pjevica, rak samac, žila kucavica .

dvopojmovne složenice sastavljene od prefiksoida i s loženice s prefiksoidom

audio-videooprema (i audiooprema i videooprema ), bio-bibliografija (i biografija i bibliografija ), radio-televizija (i radio i televizija )Kad se takve složenice nižu ili povezuju veznicima i, ili treba pisati obje sastavnice obiju složenica:

audiooprema i videooprema (ne audio- i videooprema ili audio i videoprema )mikroekonomija i makroekonomija (ne mikro- i makroekonomijaili mikro i makroekonomija ).

jednopojmovne i dvopojmovne složenice s istim ili raz ličitim ( često opre čnim) sastavnicama

rizi-bizi (jelo), ping-pong (sport), ča-ča-ča (ples), gumi-gumi (igra)mladost-ludost

• sveze dviju rije či s imenicom kao obveznom sastavnicom i brojem dva ili prilogom pol(a) kojima se izri če koli činska gradacija:

dan-dva, rije č-dvije, korak-dva; pola sata-sat, sat-sat i pol

53

Vlastita imena: ANTROPONIMISastavnice antroponimijske formule (osobno ime, pre zime i nadimak) pišu se nesastavljeno ( Ante Topi ć Mimara ).

Antroponimijske sastavnice mogu biti: jednorje čne (Anamarija, Pavi čić, Ćiro ) i dvorje čne (Ana Marija, Tresi ć Pavičić, Snježna Kraljica ), a samo nadima čkemogu biti i višerje čne (Šaka sa Srednjaka ). Nadimak nije sastavnicom službene antroponimijske f ormule. Dvorje čna osobna imena i prezimena mogu se pisati nesastavl jeno ili s crticom, ali to ne propisuje pravopis, nego o tome odlu čuje osoba nositelj.

Dvostruko ime i dvostruko prezime piše se onako kak o je zapisano u mati čnim knjigama ro ñenih i vjen čanih ( Ana Marija, Ana-Marija , ČilašŠimpraga, Čilaš-Šimpraga ).

Dvočlana prezimena povijesnih ženskih osoba tradicional no se pišu s crticom: Ivana Brli ć-Mažurani ć, Marija Ruži čka-Strozzi .Prezimena dviju osoba ili više njih kojima se ozna čuje kakav oblik veze ili suradništva pišu se s crticom: vlada Cvetkovi ć-Maček, sporazum Tuñman-Izetbegovi ć.Strana imena sa sastavnicama aga, beg, čauš, efendija, hodža, kan, paša pišu se s crticom iza imena: Smail-aga, Rizvan-beg, Sinan- čauš, Edhem-efendija, Nasredin-hodža, Džingis-kan, Mehmed-paša .

54

Pridjevi. Pišu se SASTAVLJENO:

• osnova rije či i njezini prefiksi, sufiksi, sufiksoidi i nastavciprigradski, hrvatski, mnogostruk

• prefiksoidi a, anti-, bez-, bi-, dis-, ekstra-, hiper-, infra-, inter-, ispod-, iznad-, izvan-kontra-, me ñu-, meta-, nad-, poli-, pred- poslije-, super-, trans-, ultra-, vele- i dr. kao prvi dio složenice

atipi čan, antialergijski, bezvoljan, biseksualan, disfunk cionalan, ekstradjevi čanski, hiperaktivan, infracrven, interdisciplinaran , ispodprosje čan, iznadprosje čan, izvanbran čni, kontraproduktivan, meñustrana čki, metajezi čni, nadnaravan, polifunkcionalan, predzadnji, poslijediplomski, supersenzibilan, transsibirski, u ltraljubi čast, veleu čen

• jednopojmovne pridjevne složenice sa spojnikom -o-:donjogradski (prema donji grad ), dvosmjeran (prema dva smjera ), imovinskopravni (prema imovinsko pravo) , kratkodlak (prema kratka dlaka) , niskonaponski (prema nizak napon ), visokoškolski (prema visoka škola ), prošlogodišnji (prema prošla godina )

55

Pridjevi. Pišu se SASTAVLJENO:

• pridjevne sraslicejednopojmovne s imeni čnom, pridjevnom ili brojevnom osnovnom

bogomdan, dandanašnji, hvalevrijedan, svrsishodan, tisu ćgodišnjijednopojmovne priložno-pridjevne

općepoznat, raznorazni, takozvani, visokoobrazovantamnosme ñ, plavozelen, tamnocrven, žutosme ñ

dvopojmovnedanono ćni, gluhonijem

• pridjevi od višerje čnih imena nastali razli čitim tvorbenim na činimatoponima (zemljopisnih imena)

marijobistri čki (prema Marija Bistrica ), novomarofski (prema Novi Marof ), svetojanski (prema Sveta Jana ), velikogori čki (prema Velika Gorica ), južnoameri čki (prema Južna Amerika ), ivani ćgradski(prema Ivani ć Grad), njujorški (prema New York)

antroponimi kačićmioši ćevski (prema Kačić Mioši ć), francjozefovski (prema Franz Joseph ), montipajtonovski (prema Monty Pyton )

56

Pridjevi. Pišu se S CRTICOM:• padežni oblici pridjeva složenih kratica

INA-ina crpka , HINA-in novinar, UN-ov stru čnjak, IBM-ovo ra čunalo• jednopojmovne pridjevne složenice s brojkom u prvome dijelu

2-sobni stan, 5-dnevni izlet, 18-godišnja djevojka, 24-karatno zlato, 48-satni radni tjedan, 42-postotna otopina, 47%-tna oto pina

• dvopojmovne i višepojmovne pridjevne složenice sastav ljene od dvaju pridjeva ili više njih sa zna čenjem „i“, „izme ñu“ kada sve sastavnice ravnopravno sudjeluju u stvaranju zna čenja pojma

muško-ženski odnosi (izme ñu muškaraca i žena), popularno-znanstvena knjiga (i popularna i znanstvena ), hrvatsko-slovenska granica (i hrvatskai slovenska ), zrinsko-frankopanska urota (i Zrinskoga i Frankopana ), talijansko-hrvatsko-latinski rječnik (i talijanski , i hrvatski , i latinski) , ðakova čko-osje čka nadbiskupija (i ñakova čka i osje čka), Primorsko-goranska županija (i primorska i goranska ), Rudarsko-geološko-naftni fakultet (i rudarski , i geološki , i naftni )

• sveze dvaju zna čenjski ravnopravnih pridjeva s frazeologiziranimznačenjem:

kakav-takav, re čeno-u činjeno, strpljen-spašen

Pridjevske sveze tvorene od prezimena dviju osoba i li više njih kojima se označuje kakav oblik veze ili suradništva pišu se s crti com:

Broz-Ivekovi ćev rje čnik, Boyle-Mariotteov zakon, Newton-Leibnizova formul a.

57

Pridjevi. Pišu se NESASTAVLJENO:

• posvojni pridjevi na -ov/-ev, -ljev, -in od višerje čnih koja se pišu bez crtice Hajdaš Don čićevi suradnici, Simi ć Bodroži ćeva pri ča, Poli ć Kamovljevroman, Car Eminova proza

• sveze nesklonjiva pridjeva (naj češće posu ñenice ili pravopisno neprilago ñene strane rije či) i imenice

bež haljina, jumbo plakat, drap majica, gala predstava , reš kruh, uniseksodje ća, cool profesor, gay parada, online prodaja

58

Zamjenice. Pišu se SASTAVLJENO:

zamjeni čki gramati čki nastavci, prefiksoidi i sufiksoid -god .što – G čega, nešto, ništa, štogod

Zamjenice sa sufiksoidom -god (tkogod, štogod, kojigod, čijigod ) treba razlikovati od sveze zamjenice i čestice god (Tko god to kaže, laže. Što god napisao, bit će dobro. Kreni kojim god putom želiš. Čije god pogreške uo čiš, zapiši ih.).

Zamjenice. Pišu se NESASTAVLJENO:

itko Družiš li se i s kim od školskih kolega?

išta Jesi li ti i s čim zadovoljan?

nitko Ni u koga nemam povjerenja.

ništa Sve za Hrvatsku, a Hrvatsku ni za što !

nikoji Ni u kojemu slučaju ne kupujte njihov proizvod.

ničiji Sukob nije ni u čijem interesu.

sveze prijedloga i neodre ñene zamjenice koja po činje s i- ili ni- ; prijedlog dolazi izmeñu po četnoga i- ili ni- i drugoga dijela zamjenice i sve se tri rije či pišu odvojeno

59

Brojevi. Pišu se SASTAVLJENO:

• glavni brojevi od 0 do 19, desetice (od 20 do 90), stotice (od 1 00 do 900), 1000, 1 000 000, 1 000 000 000 i od njih izvedeni redni broj evi pišu se kao jedna rije č

nula, jedan, dva, sedam, devet… ; nulti, prvi, drugi, sedmi, deveti…jedanaest, četrnaest, sedamnaest… ; jedanaesti, četrnaesti, sedamnaesti…dvadeset, pedeset, sedamdeset, osamdeset… ; dvadeseti, pedeseti, sedamdeseti, osamdeseti…sto (stotina), tisu ća, milijun, milijarda… ; stoti, tisu ćiti (tisu ći), milijunti, milijarditi (milijardni)…

• kao jedna rije č mogu se pisati i više stoticedvjesto (dvjesta), tristo (trista), četiristo, petsto, šeststo, osamsto…

• redni brojevi – godine ponekih povijesnih dogañaja – koji imaju imeni čko značenje: šezdesetosma (1968., studentski nemiri), sedamdesetprva (1971., hrvatsko prolje će)

• brojevne izvedenicebrojevne imenicedvadesetdevetorica,tridesettroje, šezdesetosmaš, os amdesetpeterobrojevni pridjevi

tridesetjedni, osamdeset četveri, dvokratan, stostrukjednorje čne pridjevne složenice s brojevnim prvim dijelom

šestogodišnje dijete , šeststogodišnja tradicija, troipolsobni stan, dvodnevni izlet, devedesetminutni film, dvadesetpostotni invalid

brojevni prilozi sa sufiksoidom -putjedanput, nijedanput, dvaput, petput, stoput

60

Brojevi. Pišu se S CRTICOM:

• nastavci rednoga broja i sufiksi brojevne imenice i brojevnoga pridjeva napisani brojkom

Roñen je sredinom 60-ih godina prošloga stolje ća.Proslavljena je 200-ta obljetnica Op ćine Tisno.Nezaposlenost se smanjila u kasnim 1990-ima.Izložbu je posjetilo 70-ak studenata.Priznanje su dobila 16-orica iz njegove brigade.

• sveze dvaju brojeva ili dviju brojevnih izvedenica kojima se ozna čuje približna vrijednost

Napišite dvije-tri stranice osvrta na knjigu.Svaki dan s nastave izostaje dvoje-troje u čenika.Jedanput-dvaput godišnje treba i ći lije čniku.

61

Brojevi. Pišu se NESASTAVLJENO:

• višerje čni glavni i redni brojevidvadeset (i) četiri, sto pedeset (i) devet, tisu ću (i) osamnaest, dvije tisu će, četiri tisu će tristo osamdeset (i) osamdvadeset (i) četvrti, sto pedesest (i) deveti, tisu ću osamnaesti, dvije tisu ćiti, četiri tisu će tristo osamdeset (i) osmi

• sveza broja i čestice pût (uz redne brojeve ) ili púta (uz glavne brojeve i koli činske priloge )

prvi put, drugi put, deseti put, stoti putdva puta, deset puta, sto puta, dvadesetak puta, x puta (iks puta )

62

GLAGOLI. Pišu se SASTAVLJENO:

• nije čni oblici prezenta glagola biti : nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu• nije čni oblici prezenta glagola htjeti : neću, nećeš, neće, nećemo, ne ćete, neće

BM: ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će• nije čni imperativni oblik nemoj, nemojmo, nemojte• glagoli nedostajati, negodovati, nemati, nenavidjeti, nesta ti, nestajati i njihovi

oblici

GLAGOLI. Pišu se S CRTICOM:

• nije čni oblici prezenta glagola biti : nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu• frazemske sveze dvaju glagola s razli čitim ( često opre čnim) sastavnicama

hoćeš-nećeš, idi mi-do ñi mi, peri-deri, povuci-potegni, rekla-kazala, stan i-pani

GLAGOLI. Pišu se NESASTAVLJENO:

• sve sastavnice složenih glagolskih oblikaradio sam, bio sam radio, bio bih radio, radit ću, budem radio

• nije čnica ne u svim glagolskim oblicima osim u nije čnim oblicima prezenta glagola biti i htjeti te imperativa glagola moći

ne dam, ne znam, ne piši, ne nau čivši, ne bih kupio

63

PRILOZI

Pišu se NESASTAVLJENO: Pišu se SASTAVLJENO:

Ovisan je o igrama na sre ću.

Daleko od oka , ali ne i od srca.

Pazi na glas !

Na veliko iznenañenje svih okupljenih

pobijedila je gostujuća momčad.

Vjerujem u autoritet istine, a ne u istinu

autoriteta.

U ime Oca, i Sina, i Duha Svetoga!

Neki vjeruju u brzo rješenje problema.

Nasreću nitko nije stradao.

Odoka dodajte šećera.

Pročitajte zadatak naglas .

Naveliko se govori o korupciji.

Postoje li uistinu prošli životi?

Zahvalio se uime svih nagrañenih.

Hoćemo li se ubrzo moći teleportirati?

64

PRILOZI. Pišu se SASTAVLJENO:

• prilozi nastali srastanjem re čeničnih i frazeologiziranih izrazaakobogda, bogme, bogtepitaj, bogzna, dabogda, dozla boga, žalibožeisuviše, itekako, kudikamo

U nekim se normativnim priru čnicima propisuje nesastavljeno pisanje tih izraza: ako bog da, bog te pitaj, bog zna, da bog da, do zl a boga, i suviše, i te kako, kud i kamo .

• prilozi sa sufiksoidom -god i -putgdjegod, kadgod, kakogod, kolikogodjedanput, nijedanput, nekiput, višeput

Priloge sa sufiksoidom -god (gdjegod, kadgod, kakogod, kolikogod i sl.) treba razlikovati od sveze priloga i čestice god :

Sakrij to gdje god ho ćeš. Kad god zovem, uvijek je zauzeto. Kako god okreneš, oni uvijek na ñu opravdanje za trošenje našega novca. Rušit će se koliko god bude trebalo.

PRILOZI. Pišu se S CRTICOM:

• sveze dvaju zna čenjski ravnopravnih priloga s istim ili razli čitim ( često opre čnim) sastavnicama

brže-bolje, gore-dolje, jedanput-dvaput, jedva-jedv ice, lijevo-desno, malo-malo, navrat-nanost, plus-minus, pošto-poto, tako-t ako, više-manje

65

VEZNICI. Pišu se SASTAVLJENO:

• veznici sa sufiksoidom -likadli, kamoli, negoli, nekmoli

Veznike sa sufiksoidom -li (kadli, kamoli, negoli i sl.) treba razlikovati od sveze veznika i upitne čestice li :

Kad li ćemo završiti posao? Kamo li je nestao?

VEZNICI. Pišu se NESASTAVLJENO:

• sveze dviju ili više rije či (priloga, veznika, čestice) u službi veznikaa kamoli, budu ći da, dokle god, jedino što, kao da, kao što, nakon što, prije nego, prije nego što, tako da

Nemaju ni za kruh, a kamoli za išta drugo.Budu ći da ste izvrsno riješili test, oslobo ñeni ste usmenoga ispita.Sporazum je potpisan prije nego što je to itko o čekivao.Samo što smo krenuli, probušila nam se guma.

66

USKLICI. Pišu se SASTAVLJENO:

• usklici nastali srastanjem nenaglašene i naglašene rije či ili pozdravabestraga, dakako, doñavola, kvragu, pobogudovi ñenja, zbogom, uzdravlje, nazdravlje, upomo ć, uslast

USKLICI. Pišu se NESASTAVLJENO:

USKLICI. Pišu se S CRTICOM:

• usklici koji se ponavljaju više putaav-av, bla-bla, čin-čin, ha-ha-ha, mljac-mljac, pa-pa, z-z-z

• usklici sastavljeni od naglašene rije či (naj češće imenice) i nenaglašene zamjenice

majke mi, svega mi, ti bokca• pozdravi i uskli čni izrazi sastavljeni od dviju naglašenih rije či

dobro jutro, dobar dan, dobra ve čer, laku no ć, hvaljen Isusdobro došli, dobar tek, hvala lijepa, Bogu hvala

• rečenični izrazi prisezanja, zazivanja i sl.Bože pomozi! Tako mi Bog pomogao, Blažena Djevica M arija i svi sveci Božji! Isuse Kriste!

67

ČESTICE

Čestice se uvijek pišu odvojeno od drugih rije či.Zar ćeš sve to pojesti?Baš smo se lijepo odmorili.Hoće li vlak sti ći na vrijeme?Sit gladnu ne vjeruje.

68


VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

69

MATICA HRVATSKAPRVA SUŠAČKA HRVATSKA GIMNAZIJA, RIJEKAEUROPSKA UNIJABOSANSKA POSAVINAPRVI PROGRAM HRVATSKOGA RADIJAOSNOVE ELEKTROTEHNIKE (nastavni predmet)LIJEPA NAŠA (himna)LIJEPA NAŠA (Republika Hrvatska)ZAKON O IZMJENI ZAKONA O OSNOVNOM ŠKOLSTVUHRVATSKO ZAGORJEBANSKI DVORIGRADSKO POGLAVARSTVO GRADA ZAGREBANOVA GODINA (1. sije čnja, praznik)ŽENSKA OPĆA GIMNAZIJA DRUŽBE SESTARA MILOSRDNICA, ZAGREBDVOR NA UNI (naselje)SVETI PETAR U ŠUMI (naselje)

70

Matica hrvatskaPrva suša čka hrvatska gimnazija, RijekaSveta tri kraljaEuropska unijabosanska PosavinaPrvi program Hrvatskoga radijaOsnove elektrotehnike (nastavni predmet)Lijepa naša (himna)Lijepa Naša (Republika Hrvatska)Zakon o izmjeni Zakona o osnovnom školstvuHrvatsko zagorjeBanski dvoriGradsko poglavarstvo Grada ZagrebaNova godina (1. sije čnja, praznik)Ženska op ća gimnazija Družbe sestara milosrdnica, ZagrebDvor na Uni (naselje)Sveti Petar u Šumi (naselje)

71

Opća pravila: VELIKO I MALO PO ČETNO SLOVO

Velikim se po četnim slovom pišu:

1. vlastita imena2. prva rije č u rečenic3. rije či kojima se izražava poštovanje – rije či iz po časti

Malim se po četnim slovom pišu:

1. rije či koje nisu u službi vlastita imena2. apelativi (op će imenice) postale od imena ljudi, država,

pripadnika naroda, stanovnika naseljenih mjesta, država, regija

3. nazivi72

Veliko po četno slovo: 1. VLASTITA IMENA

PRAVOPISOM SE ODREðUJE PISANJE VELIKOGA I MALOGA POČETNOGA SLOVIMA U VLASTITIM IMENIMA, A NE ODREðUJE SE KAKO VLASTITO IME GLASI NI ŠTO SE NJIME IMENUJE.

Da bi se primijenila pravila o pisanju velikoga i mal oga po četnoga slova, valja znati kako vlastito ime to čno glasi.

Vlastita imena mogu imati dva oblika:a) službeni: obvezatan u službenoj komunikacijib) neslužbeni: pojavljuje se u neslužbenoj komunikac iji

Nositelj imena mora u službenoj komunikaciji upotreb ljavati onaj oblik imena kojim je upisan u mati čnu knjigu ro ñenih i na koji mu glase službeni dokumenti.

Imena su poseban podsustav hrvatskoga jezi čnog sustava, čija posebnost zahtijeva odstupanja od nekih normativnih obvezatnosti koje važe za neimenske rije či i nepodvrgavanje normativnim zahvatima istovjetnim onima koje primjenjujemo na op će imenice.

73

Veliko po četno slovo: 1. IMENA

Prema sastavu imena mogu biti:

JEDNOČLANA VIŠEČLANA (obi čno dvo člana)

Ana, Marija, Anamarija, Ivan, Stjepan

Pišu se velikim po četnim slovom.

Ana-Marija, Ana Marija, Ivan Bruno, Zvonimir-Zoltán

Pravopisno se dijele u dvije skupine:

1. imena u kojih se sve sastavnice imena pišu velikim po četnim slovom: Republika Hrvatska,Lidija Horvat Dunjko ;

2. imena u kojih se prva sastavnicaimena piše velikim po četnim slovom: Imotska krajina, Europska unija, Divlji zapad .

1. osobna imena, prezimena, pseudonimi, nadimci, umanjenice i odmiliceosobnih imena

Hrvoje, Edita, Ani čić, SlavoljubEduard Penkala, Ivan Bez Zemlje, Bik Koji Sjedi (indijanski poglavica Tatanka Iyotake), George Orwell(pseudonim Erica Arthura Blaira), Crna Pantera (Naomi Campbell), Željezna Lady (Margaret Thatcher)

Dijelovi stranih prezimena da, de, del, de, di, y, yan, van, von, ben, al i sl. pišu se onako kako se pišu u izvornim jezicima.

Kad se piše samo prezime, prvi se član takvih dijelova piše velikim po četnim slovom.

Adriaan van Roomen, Louis de Broglie ,Leonardo da Vinci

Van Roomen , De Broglie, Da Vinci

Nadimci se mogu pisati:a) iza imena i prezimenab) izme ñu imena i prezimena

Ivan Lackovi ć CroataMiroslav Ćiro Blaževi ć

Veliko po četno slovo: 1. VLASTITA IMENAa) Vlastita imena u kojih se velikim po četnim slovom piše SVAKI član

2. ime Bog u jednoboža čkim religijama, imena božanstava, apelativ u službi vlastitog imena,

Bog, Bog Otac, Svemogu ći Bog, Isus Krist, Sin, Spasitelj, Mesija, Duh Sveti, Sveto Trojstvo, Jaganjac Božji, Jahve, Šiva, Perun, Alah, Zeus, Blažena Djevica Marija, Majka Božja Bistri čka

3. sveci i blaženici

ime sveca

naziv crkve

naziv blagdana

sveta Ana ili Sveta Ana

crkva sv. Ane Crkva sv. Ane Crkva Sv. Ane

Sveta Ana


BFM BMM (MH) BHM

Ime sveca: sveta Ana Sveta Ana sveta Ana

Naziv crkve: Sveta Anacrkva sv. Ane

Sveta Anacrkva Sv. Ane

Sveta Anacrkva svete Ane

Naziv blagdana: Sveta Ana Sveta Ana Sveta Ana

VELIKO I MALO SLOVO: NAZIV CRKVE, SVECA I BLAGDANA

4. mitološka bi ća, književni, filmski i dr. likovi

Pegaz, Minotar, Harry Potter, Alan Ford, Onaj Koji Pleše S Vukovima

5. životinje i životinjski likovi Garo, Dolly, Lajka, Pluton, Bijeli Očnjak, Lassie, Ptica Trka čica, Ružno Pa če, Nemo

6. imena naroda i njihovih pojedina čnih pripadnika

Hrvati – Hrvat - Hrvatica, Nijemci – Nijemac – NjemicaJužni Slaveni, Afroamerikanci

7. imena stanovnika: planeta:

kontinenta:države:

pokrajine:naselja:

dijelova naselja:otoka i poluotoka:

planina:

Zemljanin, MarsovacEuropljani – EuropljaninSlovenci – SlovenacSlavonci – Slavonac Bečanin – Be čaninTrešnjev čanin, Glogov čaninSkandinavac, Pelješ čaninBiokovljanin



8. kolokvijalna (razgovorna) imena, nerijetko i pogrdna, kojima se nazivaju narodi i pripadnici naroda, stanovnici naseljenih, mjesta, regija i sl.

Dalmoš, Purger, Bosan čeros, Janez, Folksdoj čer, Švabo

9. imena kontinenata, država (1. službena, 2. skra ćena ili preina čena, 3. op ćeprihva ćena simboli čna), naselja, otoka, federalnih i konfederalnih jedinica, nesamostalnih teritorija...

Europa, Azija, Južna Amerika,Republika Hrvatska, Hrvatska, Lijepa Naša, Zemlja Tisu ću Jezera (Finska), Dežela (Slovenija), Novi Južni Wales, Ov čji Otoci

10. PRIDJEVI

a) posvojni pridjevi na –ov/-ev, -ljev, -in od vlastitih imena

Goranov, Pavi čićev, Juri čin, Jakovljev

b) pridjev Božji (prema Bog), Gospodnji (prema Gospodin)

Veliko po četno slovo: 1. VLASTITA IMENAb) Vlastita imena u kojih se velikim po četnim slovom piše PRVI član

1. makroregije i mikroregije Bliski istok, Hrvatsko zagorje, Makarsko primorje, Gorski kotar, Europska unija

2. vode, otoci, poluotoci, planine, rtovi, pustinje, špilje, vulkani, kanjoni, doline, polja, šume, parkovi, nacionalni parkovi i parkovi prirode, ribnjaci

Tihi ocean, Jadransko more, Velika slana pustinja, Rt dobre nade, Lukina jama, Savudrijska vala, Boka kotorska, Mljetski kanal, Nacionalni park Krka

3. općeprihva ćena imena kontinenata, regija, oceana

Stari kontinet, Crni kontinent, Divlji zapad, Stari svijet

4. administrativne jedinice Brodsko-posavska županija, Zagreba čka nadbiskupija, Franjeva čka provincija Bosna Srebrena, Vojna krajina

5. tijela zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatska predstavništva i politi čke institucije, me ñunarodne organizacije

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Gradsko poglavarstvo Grada Siska, Županijski sud u Gospi ću, Europski sud za ljudska prava


6. ustanove, udruge, društva, televizijske i radijske postaje, tvornice, klubovi, stranke... i njihove ustrojbene jedinice (zavodi, odjeli, odsjeci, katedre...)

Matica hrvatska, Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveu čilišta u Zagrebu, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju Fakulteta elektrotehnike i ra čunarstva Sveučilišta u Zagrebu, Zagreba čko sveu čilište (= Sveučilište u Zagrebu)

7. umjetni čke, glazbene i dr. skupine

Zagreba čki solisti, Hladno pivo,

8. grañevine, objekti i sl. Banski dvori, Pala ča pravde

9. prometnice i grani čni prijelazi Jadranska magistrala, Državna cesta D505, Paški most, Grani čni prijelaz Bajakovo

10. dijelovi naseljenih mjesta (četvrti, trgovi i ulice)

Gornji grad, Trg hrvatskih velikana, Ulica bra će Radić


11. zašti ćeni proizvodi Ožujsko pivo

12. prometna sredstva Marjan-ekspres

13. slike, skulpture, glazbena djela, knjige, udžbenici, časopisi, novine, novinske rubrike, internetski portali, filmovi, radijske i televizijske emisije i programi, pjesme, himne, molitve, članci, zakoni, deklaracije, nastavni predmeti i kolegiji...naslovi i podnaslovi

Zdenac života, Novi zavjet, Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odje će, Drugi program Hrvatskoga radija, Ustav Republike Hrvatske, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o izmjeni Zakona o osnovnom školstvu, Tehni čko crtanje i nacrtna geometrija, Osnove elektrotehnike

14. znanstveni, stru čni, kulturni, politi čki i gospodarski skupovi, humanitarne i edukativne akcije, izložbe, projekti, festivali, javne tribine, natjecanja

Telemedicina u Hrvatskoj, Prvi hrvatski slavisti čki kongres (1. hrvatski slavisti čki kongres), Digitalna obrada govora u suvremenim informacijskimtehnologijama, Dajmo da čuju, Svjetsko rukometno prvenstvo


15. blagdani, praznici, spomen-dani Nova godina, Stara godina, Sveta tri kralja, Svi sveti, Jomkimpur, Dan državnosti, Dan zaljubljenih

16. povijesni doga ñaji (ratovi, revolucije, bitke, ustanci), fronte, vojne i politi čke akcije, mirovne konferencije, sporazumi i reforme

Drugi svjetski rat, Domovinski rat, Selja čka buna, Križni put, Krbavska bitka, Oktobarska revolucija, Bartolomejska no ć, Noć dugih noževa, Srijemska fronta, Be čki dogovor, Bolonjski proces

Veliko po četno slovo: 1. VLASTITA IMENA: SKRA ĆIVANJE

SLUŽBENI NAZIV SKRAĆENO IME

Zavod za visoki napon i energetiku Fakulteta elektrotehnike i ra čunarstva Sveučilišta u Zagrebu

Zavod

Vlada Republike Hrvatske Vlada

Hrvatski sabor Sabor

Nadzorni odbor Zagreba čke banke

Odbor

Peta gimnazija Gimnazija

Hrvatsko zagorje Zagorje

Višečlana se vlastita imena često skra ćuju na skup rije či ili jednu rije čkoja se, kad je u službi vlastitog imena , piše velikim po četnim slovom.

Veliko po četno slovo: 1. VLASTITA IMENA: SKRA ĆIVANJE

Takve se rije či pišu malim po četnim slovom kad nisu u službi skra ćenoga vlastitog imena:

zaposlenici zavodaravnatelj gimnaziječlanovi odboranezadovoljstvo u sindikatu

Velikim se po četnim slovom pišu posvojni pridjevi izvedeni od skra ćenih vlastitih imena:

Vladina odluka = odluka Vlade Republike Hrvatske

članovi Zavoda = članovi (npr.) Zavoda za primijenjenu fiziku

zaposlenici Fakulteta = zaposlenici (npr.) Fakulteta elektrotehnike i računarstva

85

Veliko po četno slovo: 1. VLASTITA IMENA: Dvostruka osobna imen a i prezimena

1. MUŠKA DVOSTRUKA OSOBNA IMENA I PREZIMENA

VALJA RAZLIKOVATI:

Bon č-Brujevi čevo sudjelovanje u izradi prvog lasera na staklu s neodimije m.

Babi ć–Finka–Mogušev pravopisBabi ć – Finka – Mogušev pravopis

86

Veliko po četno slovo: 1. VLASTITA IMENA: Dvostruka osobna imen a i prezimena

2. ŽENSKA DVOSTRUKA OSOBNA IMENA I PREZIMENA

87

Veliko po četno slovo: RIJEČI IZ POŠTOVANJA

Vi, VašTi, Tvoj

vi, vaš

88

Malo po četno slovo1. rije či koje nisu u službi

vlastitoga imenaoto čanin, kontinentalac, južnjak

2. opće imenice nastale od osobnih imena ljudi

baraba, cepelin, bešamel, tesla, poteromanija, penkala

3. opće imenice nastale od vlastitih imena država, pripadnika naroda i stanovnika

kanada, virdžinija, francuz, talijan, bjelovarac, podravec, mañarica, bolonjac

4. imena uporabljena u op ćem značenju

biblija (modernoga poslovanja), kuko či i ra ñe

5. imeni čke izvedenice kad ne znače pripadnika naroda ili stanovnika

Ako se izvedenice pišu s crticom, osnova se piše velikim slovom:

netalijan, turbohrvat, velikosrbin, nedalmatinac, nespli ćanin

ne-Europljanin, ne-Zadranin

6. rase i pripadnici rasa bijelac, crvenokožac, negroid, azijat, krapinski pra čovjek

89

Malo po četno slovo7. zanimanje, položaj, dužnost,

akademski stupanj, titula i sl.

Počasni naziv za papu:

kraljica Elizabeta II.fra Bonaventura Dudaprinc od WalesaDžingis-kanakademik Hrvoje Babi ćLovro pl. Mata čićpapa Benedikt XVI.premijerka Jadranka Kosorpredsjednik Ivo Josipovi ćMehmed-paša Sokolovi ć

Sveti Otac Benedikt XVI.8. mitološka bi ća sirena, vila, jeti, nimfa

9. nazivi životinjskih pasmina doberman, doga, bjeloglavi sup, smrdljivi martin, posavski goni č

10. nazivi biljaka gospina trava, lijepa kata, neven, ma ćuhica, ivan čica

11. nazivi nov čanih jedinica kuna, euro, dolar, švicarski franak

12. nazivi kemijskih elemenata i mjernih jedinica

vodik, dušik, tesla, njutn, vat, bor, germanij, silicij 90

Malo po četno slovo13. nazivi:

povijesnih, arheoloških i geoloških razdoblja

stari vijek, srednji vijek, novi vijek, ledeno doba, kenozoik

društvenih, kulturnih i politi čkih pokreta

humanizam, renesansa, hrvatsko prolje će, baršunasta revolucija, naran časta revolucija

religija krš ćanstvo, katoli čanstvo, pravoslavlje, islam, budizam, judaizam, konfucijanizam

vjernika i pripadnika crkvenih redova

krš ćanin, katolik, pravoslavac, musliman, salezijanac

učenja, znanstvenih podru čja i disciplina

fizika, kemija, matematika, filologija, tehni čke znanosti

članova, predstavnika i pristalica politi čkih stranaka i doktrina, pokreta, naraštaja, škola, skupina, u čenja, klubova, vojska i vojnih postrojba i sl.

hadezeovac, esdepeovac, liberal, pravaš, socijalist, komunist, simbolist, futurist, domobran, hosovac, tigar, ferovac (FER-ovac)

91

Malo po četno slovo

14. opći nazivi dokumenata domovnica, svjedodžba o završnom ispitu, rodni list, potvrda o prebivalištu

16. odnosni pridjevi na -ski, -ni hrvatski, boži ćni, latini čni, be čki, rije čki, njujorški, li čki,

92

Veliko i malo po četno slovo

Bog, Božji, On / Njegov(ime u jednobožačkim religijama)

bog, božji, on / njegov(apelativ)

Grad Zagreb(administrativna jedinica)

grad Zagreb(apelativ)

Ovan, Bik, Jarac(zodijački /horoskopski/ znakovi)

ovan, bik, jarac(životinje)

Sunce, Mjesec, Zemlja(vlastito ime)

sunce, mjesec, zemlja(apelativ)

Grudnjak (naselje i ribnjaci) grudnjak (rublje)

Sjever, Jug, Istok, Zapad(društveni, politički ili kulturni prostor)

sjever, jug, istok, zapad(strane svijeta)

Penkala (prezime)

Tesla (prezime)

penkala (sredstvo za pisanje)

tesla (jedinica SI sustava za magnetsko polje)

Veliko po četno slovo: RIJEČI IZ POŠTOVANJA

• Nazivi poglavara država i zemalja kada se pišu bez osobnoga imena u čijoj su službi:

Predsjednik, Papa, Kralj, Šah, Šeik, Emir, Sultan, Sveti Otac

• Posvojni pridjevi izvedeni iz naziva to čno odre ñenih državnih i zemaljskih poglavara uporabljeni bez osobnog imena i prezimena:

Predsjednikov, Papin, Kraljev, Šahov, Šeikov, Emirov, Sultanov

3. pravopisna norma

Documents