3. predavanja urbanizam 2
DESCRIPTION
3. Predavanja URBANIZAM 2TRANSCRIPT
Gradjevinsko-arhitektonski fakultet NišKatedra za urbanizam i prostorno planiranje
III semestar, ak. 2006/2007
URBANIZAM 2
III PREDAVANJE
Urbana struktura
Urbana struktura
Fizičke Funkcionalne Društvene/socioprofesionalne Estetske
Grad je složen organizam, on je
sinteza više struktura:
Urbanu strukturu čine
Ljudi - akteri (učesnici, korisnici...) Aktivnosti / funkcije Fizičko okruženje
(ko)relacije izmedju njenih delova:
Model urbane strukture Generalno... AKTERI / LJUDI
na osnovu odredjenih POTREBA i INTERESA zasnovanih na odredjenom sistemu VREDNOSTI
PREDUZIMAJU/obavljaju odredjene
AKTIVNOSTI
što se fizički manifestuje /materijalizuje/organizuje u
PROSTORU odnosno - FIZIČKOJ STRUKTURI
Akteri Ljudi/učesnici,korisnici... pojedinci, grupe,
institucije, firme, organizacije obavljaju i omogućavaju aktivnosti u gradu kreiraju prostornu strukturu grada
Različite POTREBE i INTERESI (individualni, grupni, zajednički...)
Osnovni kriterijumi za analizu aktera: VREDNOSTI ( mogi imati prostorni i neprostorni aspekt ) i
CILJEVI (na osnovu kojih opredeljuju odnose i izbor aktivnosti)
opšte vrednosti - zdravlje, blagostanje, zaposlenost, pravda, jednakost..; posebne vrednosti; interesi; norme; vlasnički odnosi; tehnologija
a
Aktivnosti Aktivnosti se odvijaju i analiziraju u okviru
društveno-ekonomskog i kulturnog okvira Posmatraju se u svom:
neprostornom obliku (kao principi razmeštaja) prostornom obliku (kao konkretne lokacije i
njihovi uslovi) Velika većina aktivnosti se razvija u prostoru i u
odnosu na prostor ima svoje lokacione zahteve
Urbanističko planiranje utiče na RAZMEŠTAJ AKTIVNOSTI U GRADU
ograničava ili pospešuje
b
Prostor
Fizički obrazac organizacije aktivnosti i delovanja aktera u prostoru
Mreža ulica i blokova, trgovi, parcele, izgradjeni objekti, parkovi, infrastruktura... – analiza, planiranje i projektovanje
c
Fizička struktura - urbana prostorna struktura -
prostor u kome živimo
Polje delovanja urbanista i arhitekata
Problemi / pitanja / odnosi Uticaj društvenih odnosa na fizičke
strukture Uticaj fizičkih struktura na aktivnosti
i aktere
U interakciji ovih struktura primarni je uticaj društvene strukture nad prostornom –
ona se preslikava, materijalizuje, postupno formirajući
materijalnu, fizičku strukturu
Prostorno-fizička struktura omogućava, ali i ograničava, podstiče, ali i usporava društvene
procese
Koncept ljudskih potreba
Područje ljudskih potreba je pod uticajem: ideologije - sistema vrednosti politike društveno-ekonomskog
razvoja
Područjem potreba se bave mnoge naučne discipline – sociologija, psihologija, antropologija...
U okviru urbanističke discipline još uvek nije dovoljno razvijeno
Pitanje definisanja pojma potreba i tretiranje problematike - otvoreno
Podela i sistematizacija - problematična
Moguća podela (prema A. Maslovu):
Biološke potrebe (stan, hrana, odevanje)
Potrebe sigurnosti (posao, zdravstvena, socijalna zaštita)
Potrebe pripadnosti (porodica, grupa, društvo, zajednica)
Potrebe za društvenim priznanjima (društvena afirmacija ličnosti i ljudskih odnosa)
Potreba za ličnom afirmacijom Potreba za znanjem i
permanentnim obrazovanjem Potrebe estetske prirode
Ljudske potrebe = urbane potrebe ?
Istraživanje potreba je neophodno za praksu urbanističkog i prostornog planiranja, koja se deklariše kao vrednosno utemeljena na odnosu prema potrebama
Ljudske potrebe i urbane potrebe u velikoj meri imaju isto značenje – urbane potrebe se mogu posmatrati i kao specijalizovano područje ljudskih potreba, ali postoje i razlike u tumačenju ova dva pojma
Relacija individualne – društvene potrebe Urbane potrebe se iskazuju kao izrazito društvene, zajedničke
potrebeRelacija egzistencijalne-kulturne potrebe Urbane potrebe su preovladjujuće egzistencijalnog karaktera Relacija primarne – sekundarne potrebe Urbane potrebe su preovladjujuće primarnog karaktera Itd.
U praksi...
Pojam urbane potrebe označava sistem potreba koji se operacionalizuje u urbanističkoj praksi planiranja gradova i prostora i kojima se ona služi
Sistem potreba prepoznajemo u
nekolicini OSNOVNIH URBANIH FUNKCIJA koji grad mora da na neki način razvije i organizuje da bi se i sam razvijao kao složeni prostorno-socijalni sistem
Osnovne urbane funkcije/aktivnosti: Stanovanje Rad Rekreacija Saobraćaj Centralni sadržaji/usluge
Imaju karakter strukturalne konstante – uz različite načine organizacije i realizacije
URBANE POTREBE se u prostorno-fizičkoj strukturi grada materijalizuju, ’’preslikavaju’’ u odredjene i za njih karakteristične URBANE OBLIKE i FORME
urbane potrebeurbane
potrebeurbanefunkcijeurbanefunkcije
urbaniobliciurbanioblici
Urbana funkcija izražava ili bi trebalo da izražava odnos medjuzavisnosti izmedju urbanih potreba i njima odgovarajućih urbanih oblika
Specifičnost u načinu zadovoljavanja potreba u urbanom prostoru
prolizilazi iz medjusobnog odnosa elemenata strukture urbanog sistema: prostorne strukture i društvene strukture
Razlika u DINAMICI njihovih promena: dinamičnije su promene u društvenoj strukturi relativno nepromenljiva prostorno-fizička struktura
Razlika u odnosu dveju struktura kompenzuje se promenama koje podrazumevaju medjusobno prilagodjavanje - relativno nepromenljiva prostorno-fizička struktura omogućuje različite promene u socijalnoj strukturi
Prostorna i društvena struktura su najčešće u medjusobnom odnosu RELATIVNE USKLADJENOSTI
Odnos KONFLIKTNOSTI nastaje obično u nekom segmentu prostorne strukture kada je mogućnost zadovoljenja neke osnovne potrebe otežana ili onemogućena
Primer ograničenih efekata intervencija
Problem: Mogućnosti zadovoljenja potrebe rada i potrebe stanovanja, odnosno dokolice, u mnogim gradovima su često blizu konfliktnosti
Moguće intervencije U okviru prostorno-fizičke strukture moguće su različite
intervencije koje tu strukturu bitno ne menjaju, ali umanjuju neuskladjenost u mogućnostima za zadovoljenje navedenih potreba (intenziviranje javnog gradskog saobraćaja, regulacione mere u pravcu povećanja kapaciteta saobraćaja isl.)
Sa druge strane, stepen neuskladjenosti će biti manji ukoliko se preduzmu i promene u društvenoj strukturi (klizno radno vreme, npr.)
Značajniji rezultati podrazumevaju radikalnija rešenja u prostorno-fizičkoj strukturi
(prostorna integracija funkcije rada i funkcije stanovanja, npr. većom disperzijom funkcije rada) i
društvenoj strukturi (veća društvena pokretljivost ljudi, mogućnost biranja lokacije
stanovanja prema radnom mestu i obratno, npr.)
Razlika izmedju potreba i interesa ’’biti’’ - ’’imati’’ Interes – potreba koja je svedena na odnos
korisnosti, neophodna motivacija čoveka za svsishodno i korisno delovanje usmereno ka nekom sasvim odredjenom ciljuU urbanističkom i prostornom planiranju
uglavnom se primenjuju i institucionalno formiraju opšte kategorije interesa – opšti, društveni interes, često u odsustvu postojeće strukture različitih – grupnih, pojedinačnih itd. interesaPlaniranje koje ne uključuje različitu
strukturu interesa ne može da računa na veću efikasnost i potpuniju i dosledniju realizaciju planova, pogotovo na nižim nivoima planiranja
Sukob interesa – uskladjivanje interesa
Osnovni principi lociranja pojedinih funkcija
Prostorni i lokacioni zahtevi aktivnosti / urbanih funkcija
sve aktivnosti imaju svoju unutrašnju organizaciju, odvijaju se na posebno prilagodjenim prostorima i lokacijama
svaka aktivnost postavlja odredjene: PROSTORNE ZAHTEVE – minimalni zahtevi za normalno
odvijanje aktivnosti; obično se izražavaju se kroz standarde – minimalni (zakonski) i optimalni (veličina i kvalitet parcele; gustina naseljenosti; vrsta, tip, kvalitet fizičkih objekata itd.)
LOKACIONE ZAHTEVE (kriterijumi) - formulišu se na osnovu medjusobne povezanosti potreba, interesa i mogućnosti različitih aktera na području grada
zdravlje, bezbednost, ugodnost, ekonomska racionalnost...
Klasifikacija funkcija
Koncept vezan za upotrebu zemljišta od strane različitih aktivnosti
klasifikacija funkcija = klasifikacija namene zemljišta
Svaki urbanistički plan grada uključuje namenu površina ili način korišćenja zemljišta
kao glavni, često osnovni element
plan namene površina - primer
plan saobraćaja
Prostorni odnosi izmedju aktivnosti/funkcija
Kompaktibilne aktivnosti stanovanje i rekreacija stanovanje i usluge/snabdevanje stanovanje i obrazovanje rad i saobraćaj ...
Nekompaktibilne aktivnosti rad (industrija) i stanovanje rad (industrija) i obrazovanje ...
Osnovni principi lociranja pojedinih funkcija – funkcija STANOVANJATraži: prihvatljivu blizinu funkcije rada i rekreacije,
uz razvijeni saobraćaj koji omogućuje transport (mobilnost stanovništva)
lokacije sa najpovoljnijim prirodnim uslovima
povezanost sa prirodom (ekološki komfor) vezu sa funkcijom obrazovanja,
snabdevanjem i uslugama (obično se definiše normama)
Osnovni principi lociranja pojedinih funkcija – funkcija RADA
Ne treba da bude locirana u blizini stanovanja (posebno industrija)
Izmedju funkcije rada i stanovanja treba da je obezbedjen zadovoljavajući nivo saobraćaja, posebno javnog (pristupačnost)
Pojedine aktivnosti rada traže povezanost uz reku, železnicu, odnosno teški transport
Lokacije rada traže velike površine koje će omogućiti ekonomičan razvoj
Lokacija trgovine ima ceo niz specifičnih zahteva povezanih sa maksimizacijom profita
Posebni oblici rada (usluge, zdravstvo, školstvo) traži lociranje u blizini mesta stanovanja
Osnovni principi lociranja pojedinih funkcija – funkcija REKREACIJE Odvija se u tesnoj vezi sa stanovanjem
(svakodnevna rekreacija neposredno vezana za mesta stanovanja)
Traži lako pristupačne pozicije za sportske i rekreativne aktivnosti koje podrazumevaju veliki broj posetioca/korisnika (stadioni, bazeni, hale)
Vežina oblika rekreacije traži posebne prirodne uslove (zelenilo, vodene površine...)
Ko? Kako? Zašto? Za koga?...
Akteri u kreiranju urbane strukture
Ključni akteri su:
Država - političari (organi vlasti i upravljanja na raznim nivoima) putem različitih mehanizama upravljanja -
urbanog planiranja, zoniranja, regulative Privatni investitori Stručnjaci
Nevladine grupe i organizacije Različite grupe i organizacije Pojedinci