3. softver raČunarskog sistema - tf.ni.ac.rs · korisnik softver aplikativni office baze podataka...
TRANSCRIPT
3. SOFTVER RAČUNARSKOG SISTEMA
Softver = skup različitih računarskih programa
- Računarski program = niz elementarnih binarnih instrukcija koje obavijaju aritmetičke i logičke operacije a u cilju rešavanja određenog složenog problema
- Program se pakuje i distribuira korisnicima u obliku jednog ili više instalacionih fajlova (instalacioni program)
- Instalacioni program mora da se raspakuje (instalira) na računaru
- Nakon pokretanja programa, on se u celosti ili delimično učita u RAM memoriju
- Izvršavanje programa se odvija u procesoru tako što se izvršava instrukcija po instrukciju
Podela softvera
- sistemski
- aplikativni
KORISNIK
SOFTVER
APLIKATIVNI office baze
podataka naučno-tehnički
programi razonoda …
SISTEMSKI
kompajleri editori linkeri za servisiranje
računara
operativni sistem
drajveri uređaja
mikro programi (ugrađeni u ROM hardvera)
HARDVER RAČUNAR KAO FIZIČKI UREĐAJ
TOK IZVRŠAVANJA PROGRAMA
1. Izračunavanje adrese instrukcije i njeno pribavljanje iz RAMa u CPU
2. Dekodiranje instrukcije u CPU
3. Izračunavanje adrese podataka i njihovo pribavljanje iz RAMa u CPU
4. Izvršavanje operacija nad podacima u CPU
5. Izračunavanje adrese rezultata (podataka) i njihov upis iz CPU u RAM
1
1
2 3
3
4
5
Pribavljanje instrukcije
Pribavljanje operanada (podataka)
Upis rezultata
(podataka)
Izračunavanje adrese
rezultata
5
OPERATIVNI SISTEMI (OS)
OS upravlja i kontroliše rad računara.
OS obezbeđuje interfejs ka korisniku računara.
Način implementacije OS:
- instalacija OS (jednom) - učitavanje OS u RAM (svaki put po pokretanju računara)
KLASIFIKACIJA OS
Kriterijumi za klasifikaciju i klasivikacija OS
1. Prema broju programa koji može da se izvršava istovremeno:
monoprogramski (nekada) multiprogramski (danas)
2. Prema broju korisnika koji može da radi pod jednim OS:
jednokorisnički (PC) višekorisnički (serveri)
3. Prema načinu zadavanja komandi:
komandni (DOS) grafički (Windows)
4. Prema mogućnosti rada OS na različitim hardverskim konfiguracijama računara:
prenosni neprenosni
STRUKTURA OS
Komponenate OS:
1. jezgro (kernel) – osnovne komponente OS
2. Ijuska (shell) – interfejs ka korisniku
Jezgro (kernel) OS upravlja:
1. procesorom
2. memorijom
3. ulazno-izlaznim uređajima
4. podacima
Jezgro OS radi u zaštićenom režimu rada – bez direktnog uticaja korisnika
Ljuska - komandni interfejs (može biti promenjena od strane korisnika)
Više ljuski --- jedno jezgro OS
UPRAVLJANJE PROCESOROM
Program je pasivni entitet koji:
- predstavlja sadržaj programske datoteke na hard disku
Proces je aktivni entitet koji:
- predstavlja program ili deo programa koji je učitan u RAM memoriju
- neke instrukcije procesa po potrebi učitavaju se iz RAM-a i šalju u red za čekanje radi izvršenja u procesoru.
- iz reda čekanja za izvršenje, instrukcije se, jedna po jedna, učitavaju u procesor i tamo izvršavaju.
STANJA PROCESA
Proces može proći kroz 5 stanja: START, READY, RUN, WAIT, STOP
proces je pripravan i čeka u redu za
izvršenje
Pošetak novog
procesa
Dodela procesa
proces je aktivan i izvršava se u
procesoru
proces se završio
novi proces
Oduzimanje procesa
Završetak
procesa
izvršavanje programa za dati prekid
(štampanje)
desio se prekid procesa (npr. zahtev za štampu)
READY RUN
WAIT
START STOP
proces čeka izvršenje programa
za dati prekid
(štampač je slobodan?)
UPRAVLJANJE MEMORIJOM
Osnovne funkcije sistem za upravljanje memorijom:
1. Evidencija memorije
evidencija slobodnih i zauzetih delova memorije koje procesi zauzimaju
2. Alokacija memorije
dodela memorije procesima
3. Dealokacija memorije
oduzimanje memorije završenom procesu
ALOKACIJA MEMORIJE
Proces se izvršava samo ako se nalazi u RAM memoriji računara.
za učitavanje procesa u memoriju zadužen je OS
Vrste alokacije memorije:
1. kontinualna (nekada)
2. diskontinualna (danas)
KONTINUALNA ALOKACIJA MEMORIJE
memorija se deli na delove (particije)
PRAVILO alokacije: JEDAN PROCES - JEDNA PARTICIJA
broj particija: može biti jedna ili više
ALOKACIJA MEMORIJE ZA MONOPROGRAMSKI OS
Sa jednom particijom
Celokupan memorijski prostor je jedna particija namenjena za potrebe korisnika
Nedostatak: ne postoji prostor za OS
Sa dve particije
Memorijski prostor je podeljen na dve particije: za potrebe korisnika i OS
Nedostatak: mala iskorišćenost memorije, samo jedan program je smešten RAM-u.
Sa jednom particijom
Korisnički memorijski prostor
Sa dve particije
Korisnički memorijski prostor
Memorijski prostor za tzv. primitivni OS
ALOKACIJA MEMORIJE ZA MULTIPROGRAMSKI OS
JEDAN PROCES – JEDNA PARTICIJA
ALOKACIJA SA FIKSNIM BROJEM PARTICIJA
- Koristi se fiksni broj particija. - Particije mogu da se razlikuju po veličini.
VRSTE REDOVA ZA ČEKANJE ZA UČITAVANJE PROCESA U PARTICIJE RAM-a
1. Svaka particija ima svoj red za čekanje 2. Postoji jedinstveni red za čekanje
OS
5K
10K
20K
3KB, 1KB, 2KB
6KB, 9KB, 8KB
15KB, 13KB, 11KB
postoji po jedan red za čekanje procesa za svaku particiju
particije u RAM-u
OS
5K
10K
20K
13KB, 4KB, 8KB
postoji jedan zajednički red za čekanje procesa za ceo RAM
particije u RAM-u
fiksni broj particija
promenljivi broj particija
Nedostatak. Nedovoljna iskorišćenost particija
ALOKACIJA SA PROMENLJIVIM BROJEM PARTICIJA
- Početak: 1 particija, 1 proces
- Naredne particije se formiraju shodno potrebama novih procesa.
- Broj particija zavisi od broja procesa i raspoložive memorije.
- Nedostatak: fragmentacija memorije (pojava malih memorijskih šupljina)
operacijskisustav
operacijskisustav
operacijskisustav
operacijskisustav
operacijskisustav
400k 400k 400k 400k
900k1000k 1000k
1700k 1700k 1700k
1000k1000k
2000k 2000k 2000k 2000k 2000k
2300k 2300k 2300k 2300k 2300k
2560k 2560k 2560k 2560k 2560k
P P P P1 1 1 5
P
P P
P P
P P P
2
2 4
1 5
4 4 4
P P P P P3 3 3 3 3
završio ulazi
završio ulazi
1000k
400k
a) b) c) d) e)
OS OS OS OS OS
0 5 8 10 15 vreme
vreme
OS
proces veličina trajanje procesa procesa
red procesa prihvaćenih na obradu
DISKONTINUALNA ALOKACIJA MEMORIJE
JEDAN PROCES – VIŠE PARTICIJA
METODA STRANIČENJA
Memorija se deli na okvire fiksne veličine (0.5 KB, 8KB ili 16 KB).
Proces se deli na stranice fiksne veličine koje odgovaraju veličini okvira memorije.
Stranice procesa se upisuju u okvire RAM memorije. Evidencija se izvodi pomoću tabele stranica.
…
stranica 3
stranica 4
stranica 5
stranica 6
…
stranice procesa
…
okvir 23
okvir 24
okvir 25
okvir 26
…
RAM
Tabela stranica
Stranica Okvir
4 23
6 24
3 25
5 26
… …
upisivanje stranica procesa u RAM
metoda staničenja
metoda segmentacije
DELJENJE STRANICA
Identičnim stranicama, koje pripadaju različitim procesima, dodeljuju se isti okviri u RAMu. Ostale stranice (sa pripadajućim okvirima) su privatne i pripadaju samo datom procesu.
stranica okvir
Broj okvira
RAM Memorija
Notepad, Stranica 1 1 105 100
Notepad ,Stranica 2 2 106 101
Notepad, Stranica 3 3 109 102 2222222222222
11111111, Stranica 4 4 111 103
PROCES 1 Tabela stranica za proces 1
stranica okvir
104
105 Stranica 1
Notepad, Stranica 1 1 105 106 Stranica 2
Notepad ,Stranica 2 2 106 107
Notepad, Stranica 3 3 109 108
2222222, Stranica 4 4 102 109 Stranica 3
stranica okvir
PROCES 2 Tabela stranica za proces 2
110
111 111111111111111
Notepad, Stranica 1 1 105 112
Notepad ,Stranica 2 2 106 113
Notepad, Stranica 3 3 109 114
3333333, Stranica 4 4 115 115 3333333333333
PROCES 3 Tabela stranica za proces 3
116
Primer. Skladištenje deljenih i privatnih instrukcija i podataka u RAMu za tri Notepad pokrenuta procesa.
VIRTUELNA MEMORIJA
Problem: Veličina Programa > Veličina Fizičke memorije ?
Rešenje: Korišćenje virtualne memorije (VM)
sve stranice ili deo stranica aktivnog procesa smeštaju se u RAM-u (fizičke adrese)
sve stranice ili deo stranica neaktivnog procesa smeštaju se na HD (disk adrese)
Celokupni adresni prostor procesa predstavlja se virtuelnim adresama
U svakom trenutku vrši se preslikavanje iz virtuelnog adresnog prostora procesa u fizički adresni prostor RAM-a i adresni prostor HD
VIRTUELNA MEMORIJA ZASNOVA NA STRANIČENJU
Stranice procesa učitavaju se u RAM po potrebi.
Problem:
Da li je stranica u RAMu?
Rešenje:
Tabeli stranica dodaje se još jedna kolona (bit prisustva) koja određuje položaj stranice:
bit prisustva = 0 (stranica je na HD)
bit prisustva = 1 (stranica je u RAMu)
stranice procesa
tabela stranica
RAM
Hard disk
UPRAVLJANJE ULAZNO-IZLAZNIM UREĐAJIMA
Prenos podataka: procesor <---> RAM, procesor <---> U/I
U/I uređaji uvode dodatne probleme koji utiču na prenos podataka:
1. često se zaustavljaju nakon pokretanja, 2. rade na znatno manjim brzinama u odnosu na procesor, 3. brzine variraju od uređaja do uređaja, 4. prenos podataka može biti paralelni ili serijski,
Rešenje problema u komunikaciji sa uređajima:
1. upotreba kontrolera i 2. upotreba drajvera uređaja.
Magistrala podataka
Upravljačka magistrala
generator takta
SPOLJAŠNJI
UREĐAJI
Adresna magistrala
CPJ
KONTROLERI UREĐAJA
Namena kontrolera:
1. upravljanje radom uređaja
2. povezivanje uređaja sa magistralom
Komponente kontrolera:
1. registari podataka (za privremeno skladištenje podataka koji pristižu iz procesa ili koje uređaj prikuplja i šalje procesu)
2. statusni registri (za smeštaj podataka o tekućem stanju uređaja)
3. upravljački registri (za prihvatanje upravljačkih naredbi iz procesa koji se obraća uređaju)
Kontroler uređaja
Drajver uređaja
aplikativni softver
sistemski softver
hardver
Proces
DRAJVER UREĐAJA
- komponenta sistemskog softvera koja upravlja radom uređaja
- povezuje U/I uređaj sa procesom
- prevodi instrukcije procesa u komande koje U/I uređaj razume
- omogućava pisanje programa koji su nezavisni od hardvera računara
Kontroler uređaja
Drajver uređaja
aplikativni softver
sistemski softver
hardver
Proces
TEHNIKE U/I PRENOSA PODATAKA
BEZUSLOVNI PRENOS
- Zasniva se na sinhronizaciji uređaja sa procesorom. - Koristi se kada je vreme odziva U/I uređaja poznato i stalno. - U toku prenosa podataka procesor ne ispituje stanje U/I uređaja, već sinhrono šalje
ili čita podatke iz njega.
CPU
memorija međuspremnik
U/I uređaj
spremnik
Bafer podataka
registar
Kontroler uređaja
USLOVNI (PROGRAMIRANI) PRENOS
- Procesor pomoću posebnog programa stalno ispituje status U/I uređaja. - Program prati tekuću vrednost statusnog registra U/I uređaja i iz njega izdvaja jedan
bit (zastavicu) koji kontroliše stanje bafera podataka
zastavica = 1 – uređaj nije spreman za prenos zastavica = 0 - uređaj je spreman za prenos
Ako je uređaj spreman, može da otpočne prenos podataka, inače se čeka.
zastavica
TEHNIKA PREKIDA
- U/I uređaj inicira prenos podataka tako što procesoru pošalje zahtev za prekidom preko linije za prekid (IRQ).
- Ukoliko je CPU spreman, šalje se signal uređaju preko linije IRQ ACK i pokreće se procedura za prenos podataka, inače čeka se da se CPU oslobodi tekućeg posla.
- Ne postoji više potreba za permanentnim testiranjem statusa U/I uređaja.
IRQ
IRQ ACK
CPU
DIREKTNI PRISTUP MEMORIJI (DMA)
Problemi pri prenosu podataka:
Učestali zahtevi za U/I prenosom podataka opterećuju procesor
Prenos većeg bloka podataka opterećuju procesor
Rešenje problema: - Oslobađanje procesora od U/I aktivnosti - Uvođenje DMA kontrolera
Princip rada DMA prenosa:
1. U toku prenosa podataka, CPU predaje DMA kontroleru kontrolu nad magistralom.
2. CPU nastavlja da izvršava sledeće naredbe u programu.
3. DMA obavlja prenos podataka bez učešća procesora.
4. Nakon završetka prenosa, magistrala se ponovo vraća u posed procesoru.
UPRAVLJANJE PODACIMA NA HARD DISKU
Podaci se skladište na HD u obliku sistema datoteka (fajl sistema).
Sistem datoteka čine:
datoteke (files) i
direktorijumi (directory) - katalozi.
U datotekama se smeštaju
podaci i programi
Direktorijumi su zaduženi za:
organizuju datoteka i
čuvanje svojstava datoteka.
Sistem datoteka:
- obezbeđuje mehanizam evidencije, upisa i čitanja podataka na HD.
- predstavlja deo OS koji upravlja datotekama i direktorijumima.
FORMATIRANJE I PARTICIONISANJE DISKOVA
Pripreme HD:
Fizičko formatiranje diska (formatiranje niskog nivoa)
Kreiranje particija (deljenje HD na delove)
Logičko formatiranje diska (kreiranje sistema datoteka)
FIZIČKO FORMATIRANJE DISKA (formatiranje niskog nivoa)
Vrši se u toku procesa proizvodnje.
Cilj je podela diska na osnovne elemente:
staze i
sektore
Struktura sektora nakon fizičkog formatiranja
staza
sektor
cilindar
glave
Zaglavlje, (adresa sektora)
Podaci (prazan prostor veličine 512 B)
Zaglavlje, (kod za korekciju
greške)
sektor
PARTICIONISANJE HARD DISKA (Logička podela diska)
HD se deli na više logičkih delova (particija)
- OS vidi svaku particiju kao poseban disk.
Vrste particija: primarna i proširena.
Primarna particija (min 1, a max 4) - particija u kojoj se može instalirati OS.
Proširena particija (min 0, max 1) - služi za skladištenje samo podataka.
Proširena particija se može podeliti na veći broj logičkih delova (drajva).
OS svakoj particiji i logičkom drajvu, dodeljuje po jedno slovo abecede počevši od C (C, D, E, F...)
Particija #1 Primarna sa
Win OS
Particija #2 Proširena sa
3 logička drajva
Particija #3 Primarna sa
Linux OS
Particija #4 Primarna sa
OS/2 OS
PODACI KOJI SE UPISUJU NA DISKU PRI KREIRANJU PARTICIJA
1. Glavni but zapis (MBR)
Broj MBR-a 1 MBR po HD
Mesto na HD
Nulti sektor HD
Funkcije MBR-a
1. Definiše broj particija i njihove pozicije na HD
2. Sadrži do 4 Tabele primarnih particija
3. Sadrži „MBR Code“ program za pronalaženje i pozivanje aktivne butabilne particije
2. But zapis particije
Broj but zapisa
1 but zapis po particiji
Mesto na HD
Prvi sektor particije
Funkcije but zapisa
Opisuje particiju
3. But zapis proširene particije
Broj but zapisa
1 but zapis po proširenoj particiji
Funkcije but zapisa
Opisuje proširenu particiju
Programi za particionisanje HD: 1. Computer Management (Windows 7)
2. Disc Management (Windows 10)
LOGIČKO FORMATIRANJE PARTICIJE (FORMAT)
Logičkim formatiranjem particije kreira se podrška za FAJL SISTEM date particije.
Fajl sistem implementira logički nivo podataka koje nazivamo datoteke i direktorijumi (folderi).
Fajlovi i folderi obezbeđuju logičku predstavu podataka na HD.
Fajl sistem sadrži specijalne datoteke koje nazivamo direktorijumi (folderi) koji čuvaju informacije o drugim fajlovima.
Fajl sistem je deo jezgra OS čija je funkcija:
- imenovanje, - lociranje, - skladištenje i - organizacija fajlova i foldera na disku.
HD
FAT
ATA
OS
Fajl sistem sadrži FAT tabelu.
FAT tabela povezuje logičke fajlove sa njihovim fizičkim podacima na HD.
Za dati OS, svaka particija se logički formatira u određenom FAJL SISTEMU.
File sistemi Windows OS
FAT (File Allocation Table) je starija verzija fajl sistema
FAT16 1. 16 bita za adresiranje
klastera,
2. DOS, Windows 95
FAT32
1. 32 bita za adresiranje klastera,
2. Windows 95 OSR2 / 98 / ME / XP / 7 / 10
3. 2TB najveća particija
NTFS (New Technology File System)
1. 64 bita za adresiranje klastera,
2. Windows NT / 2000 / XP / 7 / 10,
3. 256 znakova za ime datoteke,
4. Veličina particije skoro neograničena,
5. Zaštitne funkcije
HD
FAT
ATA
OS
DATOTEKA (FAJL)
Na nivou OS, podaci se logički organizuju u datoteke (fajlove).
OS razdvaja fizički zapis podataka od njihovog logičkog značenja koje nazivamo datoteka (fajl).
Datoteka (fajl) = logički (virtuelni) skup povezanih podataka koji reprezentuje fizički zapis podatka na HD (spoljašnjoj memoriji).
Datoteka = najmanji logički segment podataka na HD.
1. sektor particije C
Particija C
Boot sektor
C:
fajl 2 fajl 1
Logička (virtuelna) organizacija podataka u obliku fajlova
Fizički zapis podataka na disku
2 1202 1203 1204 1205 1206 1207
Operativni sistem
ATRIBUTI DATOTEKE
OS upravlja datotekama koristeći njihova svojstva (atribute).
U atribute datoteka spadaju:
Ime - Simboličko ime datoteke.
Tip - ukazuje na određeni tip datoteke.
Lokacija - mesto na HD gde je datoteka skladištena.
Veličina - Veličina datoteke; obično se izražava u B, kB, MB ili GB.
Vreme i datum - Zapisuje se u fazi kreiranja i poslednje promene datoteke.
Identifikacija korisnika - Datoteci se pripisuje ime korisnika računara
Zaštita - Sadrži informacije o pravu pristupa datoteci (pregled, editovanje, ..).
OPERACIJE NAD DATOTEKAMA
Kreiranje datoteke (NEW)
Upis u datoteku (SAVE, SAVE AS)
Čitanje datoteke (OPEN)
Brisanje datoteke (DELETE)
Promena imena datoteke (RENAME)
Kopiranje datoteke (COPY, CAT, PASTE)
Pregled i promena svojstava datoteke (PROPERTIES)
DIREKTORIJUMI
Direktorijum je jednostavna baza podataka (fajl) o organizaciji datoteka.
U direktorijumu se čuvaju podaci o datotekama i drugim direktorijumima koji su u njima sadržani.
Direktorijumi su organizovani u SISTEM DIREKTORIJUMA.
Sistemi direktorijuma su organizovani:
- hijerarhijski (u više nivoa), - u obliku stabla.
Sistem direktorijuma se sastoji iz:
- korenog direktorijuma (iz koga se izvode svi ostali poddirektorijumi)
To je početni direktorijum; direktorijum koji nije sadržan ni u jednom drugom; on direktno ili indirektno sadrži sve ostale direktorijume.
- sistema povezanih poddirektorijuma.
DIREKTORIJUMI U OBLIKU STABLA
korisnik1 korisnik2 korisnik3
prog1 prog2
prog data
korijen
data1 data2
prog dataprogr data
prog1 prog2
Sistem podidrektorijuma je organizovan po modelu: roditelj - deca
Dir. roditelj
Podirektorijumi direktorijuma
Podirektorijumi podirektorijuma
Direktorijum
Dir. dete
Dir. roditelj
Dir. dete
RAD SA DIREKTORIJUMIMA
Komande za rad sa direktorijumima obuhvataju:
Kreiranje direktorijuma (NEW)
Brisanje direktorijuma (DELETE)
Promena imena direktorijuma (RENAME)
Kopiranje direktorijuma (COPY, CAT, PASTE)
Pregled i promena svojstava direktorijuma (PROPERTIES)
Prelaz iz jednog na drugi direktorijum
Prikazivanje sadržaja direktorijuma
Programi za rad sa direktorijumima i fajlovima
MS WINDOWS
Grafički OS
Verzije Windows-a:
1. Windows 3.1
2. Windows 95/98
3. Windows NT/Me/2000/2003
4. Windows XP
5. Windows Vista
6. Windows 7
7. Windows 8
8. Windows 10
Zadavanje komandi u Windows OS
1. tastatura 2. miša 3. tačped 4. tačskrin
Osnovne karakteristike Windows OS
1. Zajednički izgled.
2. Aplikacija se vizuelno izvršava u prozoru.
3. Deljenje podataka pomoću Clipboard-a.
4. Nezavisnost od uređaja.
5. Višeprogramski rad (multitasking).
6. Kompaktibilnost sa starim programima.
Elementi prozora i operacije nad njima
Elementi prozora
- naslovna linija
- statusna linija
- okvir prozora
- meni
- palete sa alatima
- radna površina prozora
- trake za skrolovanje
- dugmad za zumiranje i zatvaranje prozora
Operacija nad prozorima:
- otvaranje,
- zatvaranje,
- uvećavanje,
- smanjivanje
- pomeranje
Elementi Windows-a orjentisani ka korisniku
- desktop sa prečicama za pokretanje programa
- korpa za otpatke (Recycle Bin)
- traka sa zadacima
- start dugme
- programski meni
Podešavanje Windows-a
CONTROL PANEL – starija alatka
PROGRAMSKI JEZICI
Služe za pisanje sistemskih i aplikativnih programa.
Podela programskih jezika:
Proceduralni programski jezici (klasični) - Potrebno je precizno opisati proceduru (algoritam) za rešavanje bilo kog problema. - Osnovni programski element je procedura, rutina, funkcija. - Predstavnici: Fortran, Basic, Algol, Pascal, C
Objektno-orjentisani programski jezici (napredni) - Program se kreira kao skup odvojenih objekata. - Programski elementi su klase - složene programske strukture. - Iz klase se kreiraju objekti sa određenim svojstvima (prozor - objekat klase Window). - Predstavnici: C++ , DELPHI, JAVA, C#, ...
Problemski orijentisani jezici - Za rešavanje usko specijalizovanih problema. - Predstavnici: Matlab, Aspen, …
EDITORI, PREVODIOCI, LINKERI
Editori
za pisanje i editovanje softvera u odgovarajućem programskom jeziku
u editoru su ugrađene odgovarajuće programske alatke za pisanje programa.
Prevodioci (kompajleri)
prevode izvorni program u binarni oblik.
Linkeri
vrše povezivanje prevedenih programskih modula i/ili odgovarajućih programskih biblioteka u jednu celinu.
APLIKATIVNI SOFTVER
obrada teksta (Word, KingSoft Writer, LaTex)
rad sa tabelama (Excel, vežbe)
crtanje (CorelDraw, AutoCad)
obrada slika (Paint, Photoshop)
izrada prezentacija (PowerPoint, Publisher, Adobe Suite)
rad sa bazama podataka (Access, SQL, Oracle)
animacije (Adobe Flash, 3D Studio Max)
obradu zvučnih zapisa (SONY – Sound Forge, Adobe Audition)
proračuni u nauci i tehnici (Matlab, Mathematica, Maple, Aspen)
igre
virusi
VIRUSI
Skriveni računarski program čija je funkcija zlonamerna aktivnost na računaru bez dopuštenja ili znanja korisnika.
Vrste virusa:
klasični virusi - virusni kod se umeće u „zdravu“ datoteku (EXE, COM, SYS, …) - brišu podatke sa računara, onesposobljavaju OS, …
trojanski konji samostalni programi - lažno se predstavljaju kao korisni programi ili se „prikačuju“ uz druge programe - omogućavaju krađu korisničkih lozinki, brojeva kreditne kartice i dr.
crvi (worm) samostalni programi - zagušenje mrežnog saobraćaja - Internet crvi - masovno slanje elektronske pošte - email crvi
MERE ZAŠTITE OD VIRUSA
1. Koristiti neki od antivirusnih programa.
2. Redovno dopunjavati bazu antivirusnog programa.
3. Koristiti neki od zaštitnih zidova.
4. Proveriti datoteke na viruse prilikom razmene datoteka.
5. Izbegavati preuzimanje datoteka sa nepoznatih mesta na mreži.
6. Ne otvarati datoteke pristigle putem elektronske pošte od nepoznatih korisnika,
7. Koristiti programe sa licencom.
PROGRAM KAO PROIZVOD
Proizvođač program treba da obezbedi:
1. garanciju za ispravni rad,
2. uputstvo za korišćenje,
3. rok upotrebe,
4. podršku korisnicima,
5. obuku korisnicima programa.
AUTORSKA PRAVA PROIZVOĐAČA
Tipovi programa sa gledišta autorskih prava:
1. proizvođač je vlasnik softvera,
2. deljeni (shareware) softver,
3. javni (freeware) softver