3 voca proizvodnja bioplina iz poljoprivredne sirovine

Proizvodnja bioplina iz poljoprivredne sirovine i otpada

Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Doc. dr. sc. Neven Voa

EI Hrvoje Poar, 23.11.2009.

Razlozi pokretanja proizvodnje biogoriva EU 80 tih godina

Obnovljivi izvori energije

Od ukupne potronje obnovljivih izvora energije 83,6% bit e dobiveno iz umske i poljoprivredne biomase.

Biogoriva

Biogoriva danas predstavljaju najvredniji oblik obnovljivih izvora energije dobivenih iz biomase.

Postoje tekua i plinovita biogoriva:

Tekua biogoriva:

alkoholna (kao zamjena ili dodatak benzinu u benzinskim motorima - bioetanol),

esterificirana ulja (kao zamjena ili dodatak mineralnom gorivu u dizelskim motorima - biodizel).

Plinovita biogoriva:

bioplin (kao gorivo u kogeneracijskim postrojenjima ili proieno kao zamjena za zemni plin metan)

Bioplin u svijetu

Jo od XVIII. stoljea poznato je da se anaerobnom fermentacijom moe dobiti plin sa visokim sadrajem metana i znaajkama slinim zemnom plinu

U IX. stoljeu u Indiji gradi se prvo postrojenje za proizvodnju bioplina(danas 4000); Kina danas ima 8000 bioplinskih postrojenja.

Izmeu 1950.1960. god., u srednjoj Europi instalirano je vie desetaka postrojenja, od kojih su neka jo i danas u radu

Definicija bioplina kao biogoriva (Direktiva 2003/30EC-lanak 2)

Bioplin je plinsko gorivo koje se proizvodi od biomase i/ili od biorazgradivog dijela otpada, koje se moe proistiti do kvalitete prirodnoga plina, da bi se koristilo kao biogorivo, ili generatorski plin.

Bioplin kao gorivo

Bioplin nastaje anaerobnom fermentacijomorganske tvari u fermentoru pod utjecajem anaerobnih bakterija koje su kao mikroorganizmi prisutne u tvarima i odgovorne za proces razgradnje.

Fermentatori su bakterije rodova: Clostridium, Methanobacterium i Methanosarcina

Bioplin u europskim zemljama

U EU od 25 lanica 21 proizvodi bioplin (Njemaka, Austrija -13% proizvedene energije dobiva se iz biomase, vedska, Italija, Francuska, Belgija, Nizozemska itd.)

59,5% svih obnovljivih goriva u svijetu proizvedeno je iz biomase u zemljama EU

Proizvodnja bioplina u Republici Njemakoj

100 120 139 159 186274

617

1050

1650

2000

2500

4000

1800

850

450370

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

1990

.19

91.

1992

.19

93.

1994

.19

95.

1996

.19

97.

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

Godina

B

r

o

j

p

o

s

t

r

o

j

e

n

j

a

Proizvodnja bioplina u Republici Njemakoj 51 postrojenje u pokrajini Brandenburg

Proizvodnja bioplina u EU

U Europi se trenutno razvijaju tri tipa bioplinskih postrojenja: mala i srednja zasebna postrojenja, velika zasebna postrojenja s visokom tehnologijom i industrijski

graena, zajednika postrojenja koja prikupljaju stajski gnoj od pojedinanih

farmera, takoer s visokom tehnologijom i industrijski graena.

Proizvodnja bioplina u EU

11,9Europska unija6,9Italija

0,2Cipar6,9Finska

0,7Litva7,4panjolska

1,5Portugal7,4Belgija

1,6Slovaka7,6eka

1,6Poljska7,8Irska

2,0Maarska10,6Nizozemska

3,0vedska16,8Austrija

3,1Estonija18,0Danska

4,3Grka21,0Luxemburg

4,9Francuska26,7Velika Britanija

5,9Slovenija29,0Njemaka

toe/1.000 stanovnikaDravatoe/1.000 stanovnikaDrava

Proizvodnja bioplina

Stajski gnoj

Zelena masa

Organski kuanskiotpad

Bioplinskopostrojenje

Bioplin

Kogeneracijsko postrojenje

Proieni bioplin

(98% metana) -promet

Fermentirani ostatak

Osnovne karakteristike bioplina

0 2.0Amonijak

0 2.0Vodena para

0 0.5Kisik0 - 1Sumporovodik

0 2.0Duik0 - 1Vodik

25 45Ugljik (IV) oksid55 - 75Metan

Volumenski sadraj (%)

Naziv plinaVolumenski sadraj (%)

Naziv

Negorivi sastojci bioplinaGorivi sastojci bioplina

Energetska vrijednost proizvedenog Energetska vrijednost proizvedenog bioplinabioplina::

1 m3 1 m3 bioplinabioplina

6.5 kWh energije 6.5 kWh energije 2 kWh elektri2 kWh elektrine energije ne energije 3 kWh toplinske energije3 kWh toplinske energije

Osnovne karakteristike bioplina

75-8989137547Kritini tlak (bar)

0,831,20,072,50,55Gustoa u odnosu prema zraku (kg/m3)

1,21,540,091,980,72Gustoa u normalnim uvjetima (kg/m3)

-82,5100,0-31,0-82,5Kritina temperatura (C)

650-750-585-650-750Temperatura zapaljenja (C)

6-124-454-80-5-15Granica zapaljivosti (vol% u zraku)

21,522,810,8-35,8Energetska vrijednost (MJ/m3)

BioplinH2SH2CO2CH4Parametar

Usporedba bioplina i zemnog plina

< 2%-Propan (C3H8)

< 3%-Etan (C2H6)

-u tragovimaAmonijak (NH4)

-sve do 4.000 ppmSumporovodik (H2S)

-u tragovimaVodik (H2)

-< 2%Kisik (O2)

1%< 3%Duik (N2)

1%25-44%Ugljikov (IV) oksid (CO2)

93 - 98%55 - 75%Metan (CH4)

Prirodni plinBioplinKomponenta

Sirovine za proizvodnju bioplina

poljoprivredni ostaci,

industrijske otpadne tvari - bitno da sadre dovoljno suhe tvari

kanalizacijska voda

gradsko smee i organski otpad (smee se polae u hermetiki izolirane deponije iz kojih je mogue cijeenje oborinskih voda i

njihova daljnja obrada)

Ulazni supstrati za proizvodnju bioplina

Poljoprivredni ostaci (stona hrana, ivotinjski izmet) Agroindustrijski ostaci (jabuni trop, trop od krumpira, trop od penice,

trop od melase, voni trop, vinski trop, pivski trop, melasa, pljeve i itna praina, sirutka, otpad od povra, ostaci uljarica, ekstraktna prekrupa uljane repice, prekrupa ricinusa, tijesto, stari kruh, ostatci repe, ostaci zaina, pokvarena biljna ulja, klaoniki otpad, leine ivotinja, eluano crijevni sadraji, ostaci hrane, masti, ulja za prenje, mulj iz proizvodnje biljnih i ivotinjskih masti, iznutrice, krv, ostatci mesa i koica ....)

Koritenje mesno-kotanog brana

Mesno kotano brano je uobiajena komponenta u hranidbi preivaa.

Sredinom 80-tih godina 20. stoljea pojavljuje se nepoznata bolest upale mozga i lene modine.

Uzronik prioni!

Bovina spongiformna encefalopatija

Kategorizacija klaonikog otpada

1.KATEGORIJA ivotinjski nusproizvodi poput koe na koju se sumnja da je zaraena

BSE-om; leine divljih ivotinja, kunih ljubimaca i ivotinja koritenih u eksperimentalne svrhe ; te svi materijali s mogunou BSE.

visoko rizini otpad tretira se alkalnom hidrolizom2.KATEGORIJA Uginule ivotinje, osim K1; ubijene ivotinje tijekom iskorjenjavanja

zaraznih bolesti ; materijal dobiven iz proiavanja otpadnih voda iz klaonica

sanira se anaerobnom fermentacijom, uz postupak pasterizacije ili sterilizacije

3.KATEGORIJA Sporedni nejestivi nusproizvodi klanja dijelovi ivotinja koji iz

komercijalnih razloga nisu puteni u promet ; dijelovi tijela svih ivotinja ije je meso odobreno za prehranu ljudi

moe se obraivati u kafilerijama i u bioplinskim postrojenjima

Metode sanacije klaonikog otpada

Spaljivanje uz zabranu koritenja u hranidbi ivotinja (1774/2002/EC) nema razgradnje priona

Alkalna hidroliza (92/2005/EC) koritenjem NaOH ili KOH 3 do 6 sati pri 150C i 4 bara - razgradnja priona!

Problemi prilikom daljnjeg zbrinjavanja saniranog otpada

Predtretmani u proizvodnji bioplina alkalna hidroliza

Alkalna hidroliza je proces u kojem se kompleksne molekule hidroliziraju na osnovne komponente dodatkom vode pri pH veem od 7 (odobrena od Europske komisije Regulativom 92/2005/EC).

Ovaj proces smatra se vrlo vanim prilikom razaranja velikih proteinskih lanaca.

Predtretmani u proizvodnji bioplina pasterizacija

Pasterizacija je proces unitavanja vegetativnih formi mikroorganizama uz istovremenu inaktivaciju enzima u materijalu koji se pasterizira.

Definira se kao primjena relativno kratkog izlaganja materijala srednje visokoj temperaturi radi redukcije broja ivih mikroorganizama i uklanjanja ljudskih patogena.

Pasterizacija se uobiajeno provodi na temperaturi od 63C tijekom 30 minuta ili zagrijavanjem na 71C tijekom 15 sekundi, nakon ega slijedi naglo hlaenje do temperature skladitenja od 10C.

Predtretmani u proizvodnji bioplina sterilizacija

Sterilizacija je postupak uklanjanja ili unitavanja bilo kojeg oblika ivota, s razliitih materijala, objekata ili sredine.

Sterilizacija se provodi u autoklavu pri temperaturi od 121C i tlaku od 103 kPa.

vrsti materijali se uinkovito steriliziraju na 121C tijekom najmanje 15 minuta ili na temperaturi od 134C tijekom 3 minute.

Pravilno autoklaviranje inakivirat e sve gljivice, bakterije, viruse, kao i spore bakterija, koje mogu biti vrlo otporne.

Anaerobna fermentacija

Anaerobna fermentacija je biokemijski proces u kojem odreene vrste bakterija razgrauju biomasu u anaerobnim uvjetima.

Velik broj bakterija, koje djeluju zajedniki, u nekoliko stupnjeva prevode bioloki materijal u bioplin.

Proces anaerobne fermentacije dogaa se u nekoliko stupnjeva koji ukljuuju razliite vrste bakterija.


Biokemijski proces anaerobne fermentacije odvija se u etiri stupnja koji ukljuuju razliite sojeve bakterija.

1. Hidroliza; odvija se pomou hidrolitikih i fermentativnih bakterija koje ugljikohidrate, bjelanevine i masti razgrauju do eera, aminokiselina i masnih kiselina.

2. Acidogeneza; eeri, aminokiseline, i masne kiseline razgrauju se pomou acidogenih bakterija do hlapivih masnih kiselina, alkohola, vodika (H2), amonijaka (NH3) i ugljikovog dioksida (CO2).

3. Acetogeneza; produkti acidogeneze razgrauju se u octenu kiselinu, vodik i ugljikov dioksid, pomou acetogenih bakterija.

4. Metanogeneza; na posljetku metanogene bakterija razgrauju nastale produkte u metan i ugljikov dioksid, tj. nastaje bioplin


Fermentori za proizvodnju bioplina

Tehnologijski proces proizvodnje bioplinaanaerobnom fermentacijom

Razlikujemo tri vrste procesa anaerobne fermentacije s obzirom na temperaturu u fermentorima:

psihrofilni proces (+10C do +20C do 90 dana),

mezofilni proces (+20C do +40C do 30 dana),

termofilni proces (+50C do +60 C do 10 dana).

Neophodni tehnologijski uvjeti anaerobne fermentacije

Krupnoa i vrsta tvari organska tvar koja ulazi u fermentormora biti sitna, sitnjenje se obavlja mehaniki,


Temperatura odvijanja procesa ispod +3C nema rada bakterija, optimalno +35C,

Tlak u fermentoru optimalna veliina predtlaka 2,5kPa 4kPa,

pH mijenja se u granicama 5,5 8,2, optimalno 7,0 (neutralno),


Atmosfera fermentora bez kisika osnovni uvjet razvoja metanskih bakterija,

Alkalinost (1500-5000 mg CaCO3/l biomase);

Koliina hlapljivih masnih kiselina (

Neophodni tehnologijski uvjeti anaerobnog fermentiranja

Vrijeme zadravanja tvari u fermentoru ovisi o temperaturnom reimu i kapacitetu postrojenja

Odnos ugljika i duika u sirovini koja se fermentira povoljan 25:1 do 35:1

Mijeanje u fermentoru metanogene bakterije su teko pokretljive pa je mijenje neophodno,

Uklanjanje plivajue kore kod dobrih mijealica nema stvaranja kore,

Odnos suhe organske tvari i vode uestalost suhe tvari u otopini 6,5 12%.

Metanogene bakterije

Metanogene bakterije nastanjivale su Zemlju prije otprilike 3,5 milijarde godina, dakle jo u doba kada atmosfera nije sadravala kisik.

Ti organizmi ne mogu koristiti kisik, jer na njih ima toksino djelovanje. Dosad je poznato desetak razliitih vrsti metanogenih bakterija:

Methanobacterium propinicum,

Methanobacterium soehngenii,

Methanobacterium suboxydans,

Methanobacterium ruminatium,

Methanobacterium formicium,

Methanobacterium omelianskii,

Methanobacterium vaniellii,

Methanobacterium mazei,

Methanobacterium barkeri,

Methanobacterium methanica.

Prinos bioplina iz razliitih sirovina0 100 200 300 400 500 600 700

Otpad itarica

Stari kruh

Sadraj hvataa masti

Cijeli klip

Kukuruzna silaa

Travnata silaa

Otpatci hrane

Organski komunalni otpad

Krumpir

Repa

Pokoena trava

Krumpirova kora

Svinjski gnoj

Govei gnoj

Std. m3 bioplina/tona

Prinos bioplina iz razliitih sirovina

Prinos i kakvoa bioplina iz razliitih supstrata

0

100

200

300

400

500

600

700

Kravljignojevka(tovljeni)

Svinjskagnojevka

Konjskignoj

Goveignoj

Svinjskignoj

Ovjignoj

Kokojignoj

Slama odpenice

Zrnokukuruza

Zrnopenice

Supstrat

K

o

l

i

i

n

a

b

i

o

p

l

i

n

a

(

N

m

3

/

t

)

0

10

20

30

40

50

60

70

S

a

d

r

a

j

m

e

t

a

n

a

(

%

)

Koliina bioplina (Nm3/t) Sadraj metana (%)

Odnos koncentracije metana i energetske vrijednosti

28

78

26

72

3025242220Energetska vrijednost (MJ/m3)

8470666256Postotak metana u bioplinu (%)

Proiavanje bioplina

Bioplin koji nastaje u postrojenjima nije potpuno ist. On sadri kapljice, prainu, razne neistoe i druge plinove u trgovima. Sva ta oneienja se moraju ukloniti ovisno o daljnjoj upotrebi plina.

vrste estice uklanjaju se iz bioplina kroz standardne sakupljae praine, dok se komponente mulja i blata odvajaju u filterima.

Uklanjanje plinova u tragovima provodi se u nekoliko koraka: Grubo uklanjanje sumporovodika (H2S) u reaktoru ili separatorima, Uklanjanje tragova sumporovodika, Odvajanje ugljikovog dioksida i ostalih komponenata bioplina, Uklanjanje vlage.

Mogunosti iskoritenja bioplina

Izravna zamjena za zemni plin za produkciju elektrine i toplinske energije

Pokretanje Otto i dizel-motora Kemijska industrija (proizvodnja acetilena ili suhog leda)

Mogunosti iskoritenja bioplina

Najisplativije koritenje bioplina kao goriva izvodi se u kogeneracijskim postrojenjima, za istodobnu proizvodnju elektrine i toplinske energije.

Ovaj princip osigurava najuinkovitije iskoritavanje goriva troi se 30% manje goriva nego u odvojenoj proizvodnji.

Kod kogeneracijskih postrojenja dodatan izazov je zadovoljavanje trenutnih potreba potroaa, kako za toplinskom, tako i za elektrinom energijom, a ti zahtjevi ne moraju nuno pratiti jedan drugoga.

Otprilike treina energije bioplina se konvertira u struju, a ostatak ostaje na raspolaganju kao toplinska energija.

Primjenu kogeneracijskih postrojenja treba vezivati uz koncepte primjene odvedene topline, odnosno procesa gdje se odvedena toplina koristi ili za proizvodnju pare ili vrue vode (grijanje zatvorenih bazena, sportskih centara, bolnica, kola, stambenih naselja, zgrada, staklenika itd.) ili za proizvodnju ohlaene vode za procese hlaenja pomou apsorpcijskih hladnjaka ili za proizvodnju pare i topline neophodne za tehnoloke procese u procesu suenja.

Kogeneracijsko postrojenje (500 kW)

Proizvodnjom elektrine i toplinske energije putem kogeneracije bi se:

umanjila energetska ovisnost o drugim dravama,

izravno i neizravno poveao broj zaposlenih

RH bi ostvarila lake svoju obvezu prema EU da zamjeni konvencionalna goriva s obnovljivim gorivima

smanjila bi se emisija tetnih plinova u atmosferu, i to spreavanjem odlaska metana u zrak koji je poznato da je jedan od staklenikih plinova,

smanjila bi se koncentracija ugljinog dioksida u atmosferi, jer se smanjuje potronja fosilnih goriva.

Prednosti koritenja bioplina kao energenta

Ciljevi koritenja bioplina

proirenje pogonskih mogunosti,

ekonomija gnojidbe,

agrarna ekologija i okoli,

regionalna iskoristivost i koritenje resursa.

Proirenje proizvodnih mogunosti polj. tvrtki

Dobivanje bioplina uz anaerobnu fermentaciju postojeih sekundarnih sirovina (gnojiva, CO- supstrata, i dr.),

Koritenje proizvedenog bioplina za proizvodnju struje i grijanja u blok-pogonu za grijanje,

Dobivanje nosivog izvora za investitore sa solidnom ekonomijom istvaranje stalnog izvora prihoda,

Uteda ili apsolutna redukcija mineralnog gnojiva.

Regionalna iskoristivost i koritenje resursa

Povezivanje regionalnih proizvodnih jedinica (graevinskih poduzea, radnika, dostavljaa...),

Infrastruktura poljoprivrednog pogona za integraciju i izgradnjupogonskih komponenti.

Agrarna ekologija i okoli

Smanjenje emisije mirisa kod poljoprivrednih aktivnosti,

Supstitucija fosilnog goriva za proizvodnju energije (zelena struja) i time redukcija efekta staklenika CO2,

Naknadna iskoristivost (85%) nezamijeenih potencijala.


Anaerobna fermentacija organske tvari u zatvorenom sustavu bioplinskog postrojenja prolazi praktino bez gubitaka na biljnim hranjivim tvarima.

Sagorijeva samo ugljik koji je vezan u organskom materijalu. Razgraene mineralne tvari, a pogotovo duik, ostaju u cijelosti

sadrane i stoje na raspolaganju za gnojidbu. Kod anaerobne fermentacije nema gubitaka, nego se eventualno

vezani oblik duika prevodi u slobodni oblik. Za razliku od gnojidbe s nefermentiranim organskim supstancama,

zabiljeeno je bre djelovanje gnojiva, jer su hranjive tvari nakon fermentacije ve u mineraliziranom obliku i tako mogu biti bolje iskoritene od biljaka

Kemijski sastav fermentiranog ostatka

pH 7,98 do 11,50

EC 45,22 do 46,00 mS/cm

ST 5,98 do 7,57%

C/N 3,31 do 8,05:1

N (ukupni) 8,36 do 9,36%

P 1,90 do 2,29%

K 1,88 do 1,98%

Na 0,51 do 1,82%

Mg 1,01 do 1,40%

Mn 98,30 do 181,67 mg/kg

Kemijski sastav fermentiranog ostatka

Element Pravilnik (mg/kg)

Fermentirani ostatak(mg/kg)

Zn 210 65,55 80,23

Cu 70 15,10 - 38,33

Pb 70 0,77 - 2,45

Cd 0,7 0,21 - 0,29

Fermentirani ostatak kao gnojivo

1. Kemijskom analizom fermentiranog ostatka dobivenih anaerobnom fermentacijom razliitih supstrata utvrena je alkalna reakcija.

2. Praenjem vanijih biogenih elemenata moe se utvrditi da su koncentracije u fermentiranim ostacima umjerene. Analizom tekih metaka dolo se do zakljuka da su one u dozvoljenim su vrijednostima sukladno Pravilniku o ekolokoj poljoprivredi.

Fermentirani ostatak kao gnojivo

3. Kako se ovakav fermentirani ostatak upotrebljava kao gnojivo zbog ekoloke poljoprivrede, moe se utvrditi da omjer N:P:K zadovoljava potrebe takve proizvodnje.

4. Bakteriolokom pretragom tvreni su mezofilni i termofilnimikroorganizmi iz rodova Bacillus, Nocardia, Escherichia i Micrococcus. Kriofilnih bakterija nije bilo. Ni u jednom pregledanom uzorku nisu naene patogene bakterije iz rodova Salmonella i Listeria. Sve izolirane bakterije iz spomenutih rodova lako se unitavaju standardnim termikim postupkom sterilizacije.


Dozvoljena je upotreba fermentiranog ostataka na ratarskim povrinama, livadama i nizinskim panjacima ija tla sadre nekog od tekih metala i perzistentnih organskih tetnih tvari manje od 50% graninih vrijednosti odreenih u prema Pravilniku o ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnju biljnih proizvoda (NN 91/2001) u Republici Hrvatskoj.


Fermentirani ostaci mogu se primjenjivati u poljoprivrednoj proizvodnji, posebice u gnojidbi travnjaka i ratarskih kultura.

Oni su tamne boje, nemaju intenzivan neugodan miris, a razrjeivanjem s vodom ne dolazi do naknadnih kemijskih reakcija, kao ni do oslobaanja plinova.

Porozne su strukture i imaju visok kapacitet za zrak. Nakon primjene na poljoprivrednim obradivim povrinama, brzo

podlijeu daljnjoj biolokoj razgradnji pomou aerobnih bakterija do biljnih hranjiva, to pored ishrane biljaka vrlo povoljno utjee na mikrobioloku aktivnost u tlu.

Gnojenje krutim gnojivom dobivenim iz fermentiranog ostatka ima svoje znaenje kod stvaranja humusa. Jaim isuivanjem vode, fermentirani ostatak pokazuje niu poetnu hranjivost, ali dugorono ima dobro djelovanje.


Najjednostavnija primjena fermentiranog ostatka je njegova primjena kao tekueg gnojiva i to kad je vana poetna hranjivost gnojiva.

Prednosti fermentiranog ostatka u odnosu na nefermentirani jesu: veina raspoloivog duika se prije fermentacije gnoja nalazi u obliku

amonijaka NH3 koji se nakon anaerobne fermentacije u amonijev ion (NH4

+) i nitratni ion (NO3-), koji su rastopljeni u fermentiranom ostatku.

Takvi oblici duika su dostupniji za biljke tijekom gnojidbe te ga biljke koriste bre i manje ga se ispere iz tla u podzemne vode,

vei dio organskih tvari se lake inkorporira u tlo, s tim da ostane vie duika koji je dostupniji korjenovom sustavu biljaka,

organske kiseline se u bioplinskim postrojenjima razgrauju do te mjere da biljkama u tlu su bezopasne. S time postiemo bolji rast biljaka i vei udio organizama koji pridonose stabilnoj strukturi tla (rahla i humusna tla).

Ekonomija gnojidbe

Priprema visoko-vrijednog biljnog gnojiva uz veu podnoljivost biljaka (nema nagrizanja sastava biljaka),

Smanjenje uzronika bolesti, Poboljanje homogenosti i protonosti gnojnice i time vea

preciznost pri doziranju, Smanjenje trokova ispumpavanja i otklanjanja.

Utjecaj proizvodnje bioplina na okoli

Poljoprivreda znaajno doprinosi antropogenoj emisiji staklenikih plinova.

U 2000. godini u EU15, koliine metana i duikovog dioksida iz poljoprivrede iznosile priblino 10% ukupnih emisija staklenikih plinova, oko 49% metana i 63% duikovog dioksida potjee iz poljoprivredne proizvodnje.

Smanjenje emisija staklenikih plinova proizvodnjom obnovljive energije je od velike vanosti. Proizvodnja bioplina je kljuna tehnologija za odrivo koritenje poljoprivredne biomase kao obnovljivog izvora energije. Proizvodnjom bioplina mogu se dosei visoki prinosi energije po hektaru, uz istodobno smanjenje koliine metana.

Bioplin u europskim zemljama razlozi pokretanja bioplinskih postrojenja

Dobivanje visoko vrijedne energije, Smanjuje se oslobaanje CO2 i CH4, Smanjuje se intenzitet neugodnih mirisa i nadraujueg djelovanja, Sposobnost klijanja korova je manja, Higijenizacijom se smanjuje prisutnost patogenih mikroorganizama, Koritenje ostataka fermentirane biomase kao organsko gnojivo u

biljnoj proizvodnji, Dodatni prihod za gospodarstvo.

Tarifni sustav u RH

Sabor RH donio je i potvrdio novi energetski zakon u kojem je jasno definirana otkupna cijena elektrine energije za jedan kWh proizveden iz obnovljivih izvora energije ime je konano ostvaren znaajan korak i zapoet put pribliavanja Hrvatske EU.

Projekti u Republici Hrvatskoj

Prvo bioplinsko postrojenje je tek prije par mjeseci puteno u pogon (Ivankovo), a prema MINGORP su izgradnji ili u fazi projektiranja jo 17 bioplinskih postrojenja i to u sljedeim upanijama:

Osjeka 6 postrojenja Vukovarska 3 postrojenja Koprivnika 2 postrojenja Zagrebaka 2 postrojenja Virovitika 1 postrojenje Sisaka 1 postrojenje Zadarska 1 postrojenje Bjelovarska 1 postrojenje

koritenjem bioplina smanjio bi se uvoz pojedinih energenata to je naroito vidljivo kod uvoza el. energije

uvoz elektrine energije bi se smanjio za 9,3PJ energije koja bi se osigurala proizvodnjom bioplina iz domaih pogona i to samo iz ivotinjskog gnoja,

ogroman resurs sirovina predstavlja ostatak poljoprivredne i prehrambene industrije

Prednosti koritenja bioplina kao energenta

Umjesto zakljuka

Bioplin je gorivo budunosti u RH!

HVALA NA PANJI!

Kontakt:Doc. dr. sc. Neven VoaAgronomski fakultet Sveuilita u

ZagrebuZavod za poljoprivrednu tehnologiju,

skladitenje i transportSvetoimunska cesta 25, ZagrebTel: 01/ 2393 625E-mail: [email protected]

3 voca proizvodnja bioplina iz poljoprivredne sirovine

Documents