33 bilten cirilicasocijalnoukljucivanje.gov.rs/wp-content/uploads/2014/06/... · 2017. 10. 4. ·...

8
U daqem procesu pristupawa Srbije Evropskoj uniji, odnosno nakon otvarawa pregovora, posebna pa`wa bi- }e posve}ena temama iz oblasti u kojima se od na{e zem- qe o~ekuje da ostvari daqi napredak, a pre svega u pri- meni zakona – osnovna qudska prava, slobode kao i vla- davina prava (poglavqa 23 i 24). U proteklom periodu Srbija je ostvarila zna~ajan na- predak u oblasti unapre|ewa qudskih prava, {to je kon- statovano u mnogobrojim me|unarodnim i doma}im izve- {tajima. Neophodno je da se ovaj proces nastavi, prven- stveno kada su u pitawu unapre|ewe polo`aja i prava osetqivih dru{tvenih grupa i mawina u celini, a po- sebno najugro`enijih me|u wima – Roma, LGBT popu- lacije i osoba sa invaliditetom. U Mi{qewu Evropske Komisije za Srbiju za 2011. godinu, ukazano je na to da su zakoni dobri, ali da problem predstavqa wihova pri- mena, {to je bio slu~aj u ve}ini zemaqa koje su pro{le kroz proces pristupawa. Unapre|ewe qudskih prava neraskidivo je povezano sa boqom socijalnom ukqu~eno{}u pripadnika margi- nalizovanih dru{tvenih grupa, te je daqi rad na soci- jalnom ukqu~ivawu i borbi protiv siroma{tva u Srbiji va`an, ne samo zbog procesa evropskih integracija, ve} i zbog dostizawa `eqenih standarda i kvaliteta `ivo- ta na{ih gra|ana. U predstoje}em periodu, jo{ jedan od prioriteta je i efikasnija borba protiv diskriminacije. Vladina Kan- celarija za qudska i mawinska prava pripremila je Nacrt strategije borbe protiv diskriminacije, {to je bila i prva preporuka Poverenika za za{titu ravno- pravnosti tokom 2012. godine. O~ekuje se da Vlada Sr- bije ovaj dokument usvoji tokom juna meseca. Time }e biti stvoren neophodan okvir za efikasnu antidi- skriminacionu politiku u periodu koji je pred nama. Strategija je fokusirana na devet oblasti, odnosno grupa i mawina ~iji se pripadnici i pripadnice naj- ~e{}e suo~avaju s diskriminacijom: `ene, deca, stari- ji, LGBT osobe, osobe sa invaliditetom, izbeglice, interno raseqena lica i druge migrantske grupe, osobe ~ije zdravstveno stawe mo`e biti predmet diskrimi- nacije, nacionalne mawine i male verske zajednice. Dokument defini{e setove antidiskriminacionih mera koje }e biti detaqno razra|ene u ovkiru akcionog plana sa ~ijom izradom }e se otpo~eti nakon usvajawa Strategije. Poseban kvalitet ovog dokumenta postignut je u~e{}em velikog broja zainteresovanih strana, dr- `avnih institucija i civilnog sektora u wegovoj izra- di, kao i time {to je vo|en veoma {irok konsultativan proces na lokalnom i nacionalnom nivou, {to }e dopri- neti i efikasnosti primene predlo`enih re{ewa. Od naro~ite va`nosti je daqi rad na edukaciji i podizawu svesti o zna~aju ravnopravnosti za dru{tvo, kao i na razvoju tolerancije, uva`avawa razli~itosti i kultu- re po{tovawa qudskih prava. Nastavak na strani 2 Solidarnost je jedan od osnovnih principa EU i predstavqa op{ti ciq svih evropskih dru{tava. Izgradwa {to inkluzivnije Evrope od kqu~nog je zna~aja za realizaciju ciqeva EU: odr`ivi ekonomski rast, otvarawe novih i kvalitetnijih poslova i ve}a socijalna kohezija. Lideri EU uspostavili su proces socijalnog ukqu~ivawa kako bi {to efikasnije doprineli iskorewivawu siroma{tva. Vlada Srbije aktivno u~estvuje u procesu socijalnog ukqu~ivawa sa ciqem unapre|ewa kvaliteta `ivota svih gra|ana i gra|anki Srbije. Vlada je uspostavila Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva, koji pru`a podr{ku Vladi i resornim ministarstvima da se izrada i primena politika socijalnog ukqu~ivawa i smawewa siroma{tva odvija na koordiniran i {to kvalitetniji na~in. SUZANA PAUNOVI], DIREKTORKA KANCELARIJE ZA QUDSKA I MAWINSKA PRAVA Unapre|ewe qudskih prava u ciqu socijalnog ukqu~ivawa u Srbiji Vlada Republike Srbije 16 . BILTEN O SOCIJALNOM UKQU~IVAWU I SMAWEWU SIROMA{TVA JUN 2013. Studija o Fondu za socijalno ukqu~ivawe STRANA 2 POPIS: U Srbiji `ivi gotovo 600.000 qudi sa invaliditetom STRANA 4 Savet za unapre|ewe polo`aja Roma i sprovo|ewe Dekade ukqu~ivawa Roma STRANA 5 NSZ: Posao za oko 8.000 qudi STRANA 7 JAVNA RASPRAVA: Unapre|ivawe uloge IKT u obrazovawu STRANA 8 Napreduje primena Poveqe EU o osnovnim pravima Osam zemaqa EU pre roka ispunilo ciqeve u obrazovawu Vesti iz EU strana 3 Ka`em vam sa sigurno{}u da filantropija kre}e jedi- no od nas samih. Ako se bavite razvojem filantropije, pretresite sopstvena ose}awa i stavove s vremena na vreme. Jedan deo va{eg posla jesu motivacioni govori, uspe{ne filantropske pri~e, ube|ivawa. Neophodno je da povremeno proverite sebe, da li jo{ uvek verujete, koliko su vam dobri primeri koje koristite, kako reagu- ju va{i slu{aoci. Filantropija je suvi{e osetqiva te- ma da biste delovali kao prodavac magle. [to vi{e `i- votnih primera u koje verujete, to boqa reakcija oko- line i naznake promene svesti kod va{e ciqne publike. Najkvalitetnije razgovore o filantropiji vodila sam sa sredwo{kolcima. Sredwo{kolci su vam kao fino tes- to, lako se preoblikuju, voqni da vas ~uju... Jedan mi je de~ko, u jednoj {koli u Vojvodini rekao: „Treniram ko- {arku, pored {kole i treninga ne sti`em ni{ta drugo. Pare nemam. Ho}u da se profesionalno bavim ko{arkom. Ko{arka mi je `ivot. Nemam vremena za filantropiju.“ Pitala sam: „Stalno si na terenu? @ivi{ da ubacuje{ loptu u ko{? Da li bi ve`bao sa klincima koji su u koli- cima, a `ele da igraju? Mogu da vas pove`em? Nema mnogo onih koji bi da ostave srce na terenu.“ „Mo`e“, nasme- {io se. I dodao: „Nisam znao da postoje.“ Nije znao da postoje. Naizgled druga~iji od onih koje svakodnevno susre}emo, prisutni samo ponekad na ekra- nu, dok ne promeni{ program, gladni iza ugla na ulici. I ne samo qudi, nego i prostori, deponije u na{em kraju, ruine na svakom koraku. Sve se to dâ mewati pod uslovom da vam prva misao nije – a {to to dr`ava ne uredi? Pa za- to {to smo i mi neki faktor, vaqda. Ne moramo da gradi- mo i iskorewujemo siroma{tvo na nivou dr`ave, ali da imamo inicijativu, da promi{qamo o svom `ivotu, o ne- kakvoj mo}i koju imamo da donesemo promenu. Stoga od srca preporu~ujem iskrenost kada pri~ate nekome koliko je davawe za op{te dobro va`na stvar. Bu- dite u temi, budite i sami anga`ovani volonter ili do- nator. Neka vam primeri budu sve`i, neka svaki akter va- {e pri~e ima svoje ime i prezime... ...Preporu~ujem istra`ivawe o filantropiji Balkan- skog fonda za lokalne inicijative. Neupu}eni, posebna preporuka: http://goo.gl/GCcMl. ...I budite uporni... BLOG O SOCIJALNOM UKQU^IVAWU – KSENIJA GRAOVAC Filantropija kre}e od nas samih Integralni tekst, kao i vi{e autorskih tekstova dostupni su na sajtu www.inkluzija.gov.rs/blog/

Upload: others

Post on 21-Jan-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: 33 bilten cirilicasocijalnoukljucivanje.gov.rs/wp-content/uploads/2014/06/... · 2017. 10. 4. · Podsticawe socijalnog preduzetni{tva i osnivawa socijalnih preduze}a Stopa zaposlenosti

U daqem procesu pristupawa Srbije Evropskoj uniji,odnosno nakon otvarawa pregovora, posebna pa`wa bi-}e posve}ena temama iz oblasti u kojima se od na{e zem-qe o~ekuje da ostvari daqi napredak, a pre svega u pri-meni zakona – osnovna qudska prava, slobode kao i vla-davina prava (poglavqa 23 i 24).

U proteklom periodu Srbija je ostvarila zna~ajan na-predak u oblasti unapre|ewa qudskih prava, {to je kon-statovano u mnogobrojim me|unarodnim i doma}im izve-{tajima. Neophodno je da se ovaj proces nastavi, prven-stveno kada su u pitawu unapre|ewe polo`aja i pravaosetqivih dru{tvenih grupa i mawina u celini, a po-sebno najugro`enijih me|u wima – Roma, LGBT popu-lacije i osoba sa invaliditetom. U Mi{qewu EvropskeKomisije za Srbiju za 2011. godinu, ukazano je na to da suzakoni dobri, ali da problem predstavqa wihova pri-mena, {to je bio slu~aj u ve}ini zemaqa koje su pro{lekroz proces pristupawa.

Unapre|ewe qudskih prava neraskidivo je povezanosa boqom socijalnom ukqu~eno{}u pripadnika margi-nalizovanih dru{tvenih grupa, te je daqi rad na soci-jalnom ukqu~ivawu i borbi protiv siroma{tva u Srbijiva`an, ne samo zbog procesa evropskih integracija, ve}i zbog dostizawa `eqenih standarda i kvaliteta `ivo-ta na{ih gra|ana.

U predstoje}em periodu, jo{ jedan od prioriteta je iefikasnija borba protiv diskriminacije. Vladina Kan-

celarija za qudska i mawinska prava pripremila jeNacrt strategije borbe protiv diskriminacije, {to jebila i prva preporuka Poverenika za za{titu ravno-pravnosti tokom 2012. godine. O~ekuje se da Vlada Sr-bije ovaj dokument usvoji tokom juna meseca. Time }ebiti stvoren neophodan okvir za efikasnu antidi-skriminacionu politiku u periodu koji je pred nama.

Strategija je fokusirana na devet oblasti, odnosnogrupa i mawina ~iji se pripadnici i pripadnice naj-~e{}e suo~avaju s diskriminacijom: `ene, deca, stari-ji, LGBT osobe, osobe sa invaliditetom, izbeglice,interno raseqena lica i druge migrantske grupe, osobe~ije zdravstveno stawe mo`e biti predmet diskrimi-nacije, nacionalne mawine i male verske zajednice.

Dokument defini{e setove antidiskriminacionihmera koje }e biti detaqno razra|ene u ovkiru akcionogplana sa ~ijom izradom }e se otpo~eti nakon usvajawaStrategije. Poseban kvalitet ovog dokumenta postignutje u~e{}em velikog broja zainteresovanih strana, dr-`avnih institucija i civilnog sektora u wegovoj izra-di, kao i time {to je vo|en veoma {irok konsultativanproces na lokalnom i nacionalnom nivou, {to }e dopri-neti i efikasnosti primene predlo`enih re{ewa. Odnaro~ite va`nosti je daqi rad na edukaciji i podizawusvesti o zna~aju ravnopravnosti za dru{tvo, kao i narazvoju tolerancije, uva`avawa razli~itosti i kultu-re po{tovawa qudskih prava. Nastavak na strani 2

Solidarnost je jedan od

osnovnih principa EU i

predstavqa op{ti ciq

svih evropskih dru{tava.

Izgradwa {to

inkluzivnije Evrope od

kqu~nog je zna~aja za

realizaciju ciqeva EU:

odr`ivi ekonomski rast,

otvarawe novih i

kvalitetnijih poslova i

ve}a socijalna kohezija.

Lideri EU uspostavili su

proces socijalnog

ukqu~ivawa kako bi {to

efikasnije doprineli

iskorewivawu siroma{tva.

Vlada Srbije aktivno

u~estvuje u procesu

socijalnog ukqu~ivawa

sa ciqem unapre|ewa

kvaliteta `ivota svih

gra|ana i gra|anki Srbije.

Vlada je uspostavila Tim

za socijalno ukqu~ivawe i

smawewe siroma{tva, koji

pru`a podr{ku Vladi i

resornim ministarstvima

da se izrada i primena

politika socijalnog

ukqu~ivawa i smawewa

siroma{tva odvija na

koordiniran i {to

kvalitetniji na~in.

SUZANA PAUNOVI], DIREKTORKA KANCELARIJE ZA QUDSKA I MAWINSKA PRAVA

Unapre|ewe qudskih prava u ciqu socijalnog ukqu~ivawa u Srbiji

Vlada RepublikeSrbije

16.BILTEN O SOCIJALNOM UKQU~IVAWU

I SMAWEWU SIROMA{TVA

JUN

201

3.

Studija o Fondu za socijalno ukqu~ivawe

STRANA 2

POPIS: U Srbiji `ivigotovo 600.000 qudi

sa invaliditetomSTRANA 4

Savet za unapre|ewepolo`aja Roma

i sprovo|ewe Dekadeukqu~ivawa Roma

STRANA 5

NSZ: Posao za oko 8.000 qudi

STRANA 7

JAVNA RASPRAVA:Unapre|ivawe ulogeIKT u obrazovawu

STRANA 8

Napreduje primena Poveqe EU o osnovnim pravima

Osam zemaqa EU pre roka ispunilo ciqeve u obrazovawu

VVeessttiiiizz EEUU strana

3

Ka`em vam sa sigurno{}u da filantropija kre}e jedi-no od nas samih. Ako se bavite razvojem filantropije,pretresite sopstvena ose}awa i stavove s vremena navreme. Jedan deo va{eg posla jesu motivacioni govori,uspe{ne filantropske pri~e, ube|ivawa. Neophodno jeda povremeno proverite sebe, da li jo{ uvek verujete,koliko su vam dobri primeri koje koristite, kako reagu-ju va{i slu{aoci. Filantropija je suvi{e osetqiva te-ma da biste delovali kao prodavac magle. [to vi{e `i-votnih primera u koje verujete, to boqa reakcija oko-line i naznake promene svesti kod va{e ciqne publike.

Najkvalitetnije razgovore o filantropiji vodila samsa sredwo{kolcima. Sredwo{kolci su vam kao fino tes-to, lako se preoblikuju, voqni da vas ~uju... Jedan mi jede~ko, u jednoj {koli u Vojvodini rekao: „Treniram ko-{arku, pored {kole i treninga ne sti`em ni{ta drugo.Pare nemam. Ho}u da se profesionalno bavim ko{arkom.Ko{arka mi je `ivot. Nemam vremena za filantropiju.“Pitala sam: „Stalno si na terenu? @ivi{ da ubacuje{loptu u ko{? Da li bi ve`bao sa klincima koji su u koli-cima, a ̀ ele da igraju? Mogu da vas pove`em? Nema mnogo

onih koji bi da ostave srce na terenu.“ „Mo`e“, nasme-{io se. I dodao: „Nisam znao da postoje.“

Nije znao da postoje. Naizgled druga~iji od onih kojesvakodnevno susre}emo, prisutni samo ponekad na ekra-nu, dok ne promeni{ program, gladni iza ugla na ulici. Ine samo qudi, nego i prostori, deponije u na{em kraju,ruine na svakom koraku. Sve se to dâ mewati pod uslovomda vam prva misao nije – a {to to dr`ava ne uredi? Pa za-to {to smo i mi neki faktor, vaqda. Ne moramo da gradi-mo i iskorewujemo siroma{tvo na nivou dr`ave, ali daimamo inicijativu, da promi{qamo o svom `ivotu, o ne-kakvoj mo}i koju imamo da donesemo promenu.

Stoga od srca preporu~ujem iskrenost kada pri~atenekome koliko je davawe za op{te dobro va`na stvar. Bu-dite u temi, budite i sami anga`ovani volonter ili do-nator. Neka vam primeri budu sve`i, neka svaki akter va-{e pri~e ima svoje ime i prezime...

...Preporu~ujem istra`ivawe o filantropiji Balkan-skog fonda za lokalne inicijative. Neupu}eni, posebnapreporuka: http://goo.gl/GCcMl.

...I budite uporni...

BLOG O SOCIJALNOM UKQU^IVAWU – KSENIJA GRAOVAC

Filantropija kre}e od nas samih

Integralni tekst, kao i vi{e autorskih tekstova dostupni su na sajtu www.inkluzija.gov.rs/blog/

Page 2: 33 bilten cirilicasocijalnoukljucivanje.gov.rs/wp-content/uploads/2014/06/... · 2017. 10. 4. · Podsticawe socijalnog preduzetni{tva i osnivawa socijalnih preduze}a Stopa zaposlenosti

BILTEN O SOCIJALNOM UKQU^IVAWU I SMAWEWU SIROMAŠTVA2

Podsticawe socijalnog preduzetni{tva i osnivawa socijalnih preduze}a

Stopa zaposlenosti u Srbiji 37,4 odstoEkonomski aktivno stanovni{tvo ~ini 41,34 odsto, odnosno 2.971.220

stanovnika, dok je neaktivno 4.215.642 stanovnika odnosno 58,66 odsto,rezultati su Popisa stanovni{tva 2011. godine.

Stopa zaposlenosti u Srbiji iznosi 37,4 odsto (2. 304.628 stanovnika)i vi{a je kod mu{karaca (44,9 odsto) nego kod `ena (30,5 odsto).

Najvi{a je u Beogradskom regionu (41,6 odsto), a najni`a u regionuJu`ne i Isto~ne Srbije (34,0 odsto).

Stopa nezaposlenosti iznosi 22,4 odsto. Posmatrano po polu, stopanezaposlenosti kod mu{karaca je 21,6 odsto, a `ena 23,6 odsto. Najni`astopa nezaposlenosti je u Beogradskom regionu – 17,9 odsto, a najvi{a uregionu Ju`ne i Isto~ne Srbije – 27,3 odsto.Izvor: Republi~ki zavod za statistiku, www.stat.gov.rs

Pravilnici o standardima za pru`aoce usluga socijalne za{tite stupili na snagu

Odredbe Pravilnika o bli`im uslovima i standardima za pru`awe uslu-ga socijalne za{tite stupile su na snagu 22. maja. Pravilnik propisuje mini-malne standarde koje moraju da ispune svi pru`aoci usluga. Ispuwenost stan-darda kvaliteta usluge predstavqa jedan od uslova za dobijawe licence.

Istog dana stupile su na snagu i odredbe tri nova podzakonska akta – Pra-vilnik o licencirawu stru~nih radnika u socijalnoj za{titi, Pravilnik olicencirawu organizacija socijalne za{tite i Pravilnik o izmenama idopunama Pravilnika o stru~nim poslovima u socijalnoj za{titi.Informacije: Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalne politike tel: 011 36 14 621, www.minrzs.gov.rs

Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva, kao deo Drugogciklusa analiza uticaja javnih politika, pripremio je Izve{taj sasta-vqen u sklopu programa OECD LEED pod nazivom „Podsticawe socijalnogpreduzetni{tva i osnivawa socijalnih preduze}a“.

Izve{taj se zasniva na preliminarnom izve{taju koji su pripremilidoma}i stru~waci, dostupnim statisti~kim podacima i materijalu pri-kupqenom tokom studijske posete tima koji su ~inili predstavnici Se-kretarijata OECD LEED i eksterni stru~waci. Ovaj tim je u studijskojposeti boravio u Srbiji tokom februara i marta 2012. godine, sa ciqemda ispita ulogu socijalnih preduze}a.

SUZANA PAUNOVI]: Unapre|ewe qudskihprava u ciqu socijalnog ukqu~ivawa

Nastavak sa strane 1Neophodno je da se princip po{tovawa razli~itosti, tolerancije i ne-

nasiqa dodatno pribli`i gra|anima, a posebno je va`no da on postane sas-tavni model pona{awa i delovawa mladih generacija, jer samo tako mo`emopostati razvijeno, moderno, istinski demokratsko dru{tvo. U ovom je pro-cesu veoma va`na uloga svih nosilaca javnih funkcija, javnih li~nosti imedija, kao i nezavisnih dr`avnih institucija, a pre svega Poverenika za za-{titu ravnopravnosti i Za{titnika gra|ana. Neophodno je da se ove insti-tucije osna`e, kao i da se wihove preporuke – upu}ene organima, instituci-jama i pojedincima – po{tuju. Veliki zadatak je i pred na{im pravosudnimsistemom koji ima jednu od kqu~nih uloga u borbi protiv diskriminacije kaoi u wenoj prevenciji, te stoga ohrabruje to {to su izre~ene i neke od prvihpresuda zbog diskriminacije.

Da bismo ostvarili `eqene rezultate va`no je da razli~iti akteri pre-poznaju va`nost zajedni~kog delovawa, odnosno, da dr`ava i civilni sektormogu i moraju biti partneri. Razvoj i ja~awe principa solidarnosti – jedneod fundamentalnih vrednosti Evropske unije – predstavqa jo{ jedan od pri-oritetnih ciqeva dru{tva, kako bismo ostvarili `eqeni ekonomski i so-cijalni razvoj i omogu}ili pristojan ̀ ivotni standard za sve na{e gra|ane.

Istra`ivawe o dugotrajnoj neziTim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva sproveo je Kvali-

tativno istra`ivawe o dugotrajnoj nezi starijih u Srbiji, sa ciqem da seutvrdi percepcija starije populacije i wihove potrebe.

Istra`ivawe }e predstavqati osnovu za daqu diskusiju na nacional-nom nivou o „Budu}nosti sektora dugotrajne nege u Srbiji“, koju trenutnorealizuje Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva.

Kontakt: Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva, Kabinetpotpredsednice Vlade za evropske integracije, tel: 011 311 46 05www.inkluzija.gov.rs

Izostale reforme u prvom kvartalu Prvi kvartal 2013. godine obele`io je izostanak rezultata reformi koje

je Vlada Srbije obe}avala tokom posledwa dva kvartala prethodne godine,navodi se u izve{taju Naleda za prvi kvartal ove godine.

Reforme je trebalo da pojednostave procedure, pojeftine poslovawe ipove}aju pravnu sigurnost. Izve{taj je dostupan na sajtu Naleda.Informacije: Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – NALEDtel: 011 337 30 63, www.naled-serbia.org

Mapirawe lokalnih usluga socijalne za{tite Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva, u saradwi sa

Ministarstvom rada, zapo{qavawa i socijalne politike i kancelari-jom UNICEF-a izradio je analizu mapirawa usluga socijalne za{tite nalokalnom nivou, koja daje jasan pregled postoje}ih usluga prema op{ti-nama i na~inima finansirawa.

Primaran ciq istra`ivawa bio je da se prikupe podaci o postoje}imvaninstitucionalnim uslugama socijalne za{tite koje su u mandatulokalnih samouprava, u skladu sa Zakonom o socijalnoj za{titi.

Mapirawe bi trebalo da omogu}i boqe sagledavawe usluga socijalneza{tite sa aspekta dostupnosti, efikasnosti i kvaliteta; da se dobijeboqi uvid u razvijenost, rasprostrawenost i odr`ivost usluga; da seunaprede lokalne usluge kroz budu}e analize na osnovu prikupqenihpodataka; da poslu`i za postavqawe redovnog sistema za prikupqawepodataka i pra}ewe, kao i da uka`e na izazove daqeg unapre|ewa.

AKTIVNOSTI TIMA ZA SOCIJALNO UKQU~IVAWEI SMAWEWE SIROMA{TVA VLADE SRBIJE

Studija o mogu}nostima za uspostavqawe Fonda za socijalno ukqu~ivawe

Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva pripremio jeStudiju opcija za uspostavqawe Fonda za socijalno ukqu~ivawe. Ciq jepru`awe doprinosa efikasnijem i uspe{nijem kori{}ewu raspolo`ivihnacionalnih fondova, kao i budu}ih EU fondova namewenih socijalnomukqu~ivawu. Fond treba da unapredi sprovo|ewe mera socijalnog ukqu-~ivawa predvi|enih brojnim zakonima i strate{kim dokumentima.

Uspostavqawem Fonda omogu}ila bi se delotvornija i efikasnija po-dr{ka socijalnom ukqu~ivawu osetqivih dru{tvenih grupa u Srbiji. Zaosnivawe Fonda nisu potrebna dodatna sredstva i qudi, ve} je zakonoda-vnom promenom i boqom raspodelom postoje}ih resursa mogu}e posti}idelotvornije rezultate. Fond bi mogao da bude primer primene princi-pa: posti}i vi{e, sa mawe resursa, a za to je neophodna je odluka da seobjedine odre|eni buxetski fondovi i administrativni resursi.Vi{e informacija dostupno na linku: http://www.inkluzija.gov.rs/?p=18192

Strategija za borbu protiv diskriminacijePetogodi{wu Strategiju za borbu protiv diskriminacije koja }e sadr-

`ati mere i konkretne rokove za wihovu primenu, Vlada Srbije bi trebaloda usvoji u junu 2013. godine.Informacije: Kancelarija za qudska i mawinska prava, tel: 011 311 45 28www.ljudskaprava.gov.rs

-a

e.

i

s

u

m-

s

--

h

da

s

-

m

s

e

-

-

-

--

mu

5-

u

i

Ve}a transparentnost propisaVlada Srbije je 28. marta prihvatila izmene Poslovnika Vlade koje se

odnose na detaqnije regulisawe javne rasprave u procesu pripreme zakona.Pored stare formulacije, prema kojoj je predlaga~ obavezan da sprovede jav-nu raspravu u pripremi zakona kojim se bitno mewa ure|ewe nekog pitawaili ure|uje pitawe koje posebno zanima javnost, ona se od sada mo`e spro-vesti i u pripremi strategije razvoja, uredbe i odluke.

Obaveza sprovo|ewa javne rasprave se postavqa kao pravilo (osim akonadle`ni odbor na obrazlo`en predlog predlaga~a ne odlu~i druga~ije)prilikom pripreme sistemskih zakona i zakona, zakona o izmenama i dop-unama zakona (ako se wime bitno mewaju re{ewa iz postoje}eg zakona), za-kona o potvr|ivawu me|unarodnog ugovora (ukoliko nadle`ni odbor odlu~ida se sprovede javna rasprava).

Izmene Poslovnika predvi|aju postupak, program i sadr`aj javne raspra-ve, rokove za dostavqawe predloga, komentare inicijativa i sugestija (naj-mawe 15 dana od objavqivawa javnog poziva), minimalno trajawe (20 dana),obavezu izve{tavawa predlaga~a o sprovedenoj javnoj raspravi (na svojojinternet stranici, u roku od 15 dana od dana okon~awa javne rasprave).Kontakt: Vlada Srbije, www.srbija.gov.rs

Page 3: 33 bilten cirilicasocijalnoukljucivanje.gov.rs/wp-content/uploads/2014/06/... · 2017. 10. 4. · Podsticawe socijalnog preduzetni{tva i osnivawa socijalnih preduze}a Stopa zaposlenosti

BROJ 16JUN 2013 3

Evropsku gra|ansku inicijativute{ko je realizovati

Instrument Evropske gra|anske inicijative (ECI) nijedobio na zamahu godinu dana po{to je pokrenut zbog teh-ni~kih i birokratskih prepreka koje onemogu}avaju dapeticije ispune sve zahteve.

Od gotovo 30 gra|anskih inicijativa uspe{no je regi-strovano 13, a samo je jedna uspela da prikupi tra`enihmilion potpisa gra|ana EU.

Inicijative ne uspevaju jer nemaju tehni~ku podr{kupotrebnu da ispune sve tra`ene uslove.

Instrument Evropska gra|anska inicijativa omogu}a-va gra|anima da podnesu zahtev za dono{ewe zakona u EU.Uslov je da prikupe milion potpisa u najmawe sedam ~la-nica EU u roku od 12 meseci. Pravo na podno{ewe inici-jativa gra|ani EU imaju od 1. aprila 2012.Izvor: www.euractiv.rs

Srbija u grupi umerenih inovatora

Srbija se nalazi u grupi ume-renih inovatora sa u~inkom is-pod proseka EU, ali je ostvarilaznatno ve}i rast u inovacijamanego {to je prosek ~lanica EU,oceweno je u izve{taju Evropskekomisije „Semafor o inovacija-ma 2013“.

Srbija je zabele`ila rast uinovacijama od 2010. do 2012. od6,8% {to je vi{e od proseka EU.

U EU [vedska je i daqe na vr-hu, a slede je Nema~ka, Danska iFinska, Estonija, Litvanija iLetonija su najvi{e napredova-le pro{le godine.Izvor: www.euroactiv.rs

Osam zemaqa EU pre roka ispunilo ciqeve u obrazovawu

Danska, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Holan-dija, Finska i [vedska dostigle su ili prema{ile nacio-nalne ciqeve za 2020. godinu po pitawu unapre|ivawaobrazovawa.

EU `eli da dostigne nivo od 40% obrazovanih sa fakul-tetskom diplomom ili diplomom kolexa, koji imaju izme|u30 i 34 godine.

Eurostat je objavio da je prosek EU porastao na 36%, dvaprocentna poena vi{e nego u 2010. godini.

Prema podacima popisa stanovni{tva iz 2011, u Srbijije 10,59% stanovni{tva visokoobrazovano.Izvor: www.euroactiv.rs

Napreduje primena PoveqeEU o osnovnim pravima

Poveqa EU o osnovnim pravima, tri godine po{to jepostala obavezuju}a za ~lanice EU, donela je promene ipostala referentna ta~ka ne samo za institucije EU uizradi zakona ve} i za evropske i nacionalne sudove, kon-statovala je Evropska komisija u godi{wem izve{taju oprimeni Poveqe.

Gra|ani EU su u pismima Komisiji koja su se odnosila naosnovna prava najvi{e postavqali pitawa u vezi sa slo-bodom kretawa i boravkom, funkcionisawem nacionalnihpravosudnih sistema, pristupom pravosu|u, pravom na slo-bodan izbor zanimawa i pravom na rad, integracijom oso-ba sa invaliditetom i za{titom li~nih podataka.

Evropska komisija predlo`ila je reformu propisa oza{titi podataka o li~nosti, rad na uspostavqawu ravno-te`e me|u polovima u odborima evorpskih kompanija imere kako bi se {itila prava `rtava i prava gra|ana kadasu osumwi~eni ili uhap{eni.Kontakt: Evropska komisija, http://ec.europa.eu

Tim eksperata informi{e gra|ane Srbije o EUGra|ani Srbije ubudu}e }e mo}i detaqnije da se informi{u o EU, evrointegracijama i

evropskim politikama putem mre`e stru~waka pod imenom Tim Evropa–Srbija. Tim je predstavqen 11. maja, a wegov zadatak bi}e informisawe gra|ana o prakti~nim

pitawima u vezi sa postupkom prikqu~ewa i samog ~lanstva u EU. Re~ je o mre`i 19 nezavisnih stru~waka koji su upu}eni u razli~ite oblasti i politike

koje su deo EU i integracija.Mre`a je osnovana u maju 2013. godine, nakon diskusija Kancelarije za evropske integra-

cije, Delegacije EU u Srbiji i organizacija civilnog dru{tva.Izvor: http://ec.europa.eu/index_en.htm

Strancima olak{ano studirawe u EU od 2016. godine

Evropska komisija predla`e da se strancima olak{aulazak i studirawe u dr`avama ~lanicama i u tom ciqudve direktive o studentima i istra`iva~ima bi}e izme-wene i zamewene jednom novom.

Predlogom o efikasnijem sistemu kojim }e smawiti bi-rokratske prepreke i omogu}iti mobilnost studenata irad u EU, EU nastoji da privu~e najtalentovanije studentei istra`iva~e iz zemaqa izvan EU.

Komisija o~ekuje da nova pravila stupe na snagu od2016. godine.

Prema podacima Evropske komisije, oko 220.000 stanov-nika izvan EU je 2011. boravilo u EU zbog studija, u~eni~-kih razmena, nepla}ene prakse ili volontirawa.Izvor: www.euroactiv.rs

Prema prvom Izve{taju o sprovo|ewuAkcionog plana za ispuwavawe preporuka Ev-ropske komisije sadr`anih u Godi{wem izve-{taju o napretku Srbije u procesu evropskihintegracija za 2012. godinu, koji je usvojilaVlada, realizovano je 77 odsto preporuka pla-niranih do 1. aprila ove godine, ako se uzmu uobzir one koje su u potpunosti i delimi~noispuwene.

Od 61 preporuke koje je trebalo ostvaritiu prvom kvartalu ove godine u potpunosti jerealizovano 12, delimi~no je ispuweno wih35, a nije ispuweno 14 preporuka.

Akcioni plan ukqu~uje mere za koje je nad-

le`na Vlada Republike Srbije i to tako {toobuhvata pregled najva`nijih aktivnosti uvezi sa konkretnim preporukama Evropskekomisije. Zatim se navodi koja je institucijanadle`na za wihovo sprovo|ewe, kao i rok ukojem }e biti sprovedene.

U wemu je sadr`ana 231 preporuka, od kojihneke treba realizovati do 1. septembra ovegodine, uz veliki broj onih dugoro~nih.

Posebno su navedene preporuke iz dome-na rada zakonodavne i sudske vlasti, kao ione koje se odnose na nezavisna i regulator-na tela.Informacije: Vlada Srbije, www.srbija.gov.rs

Raspisan konkurs za Exchange 4 program

Delegacija EU u Srbiji raspisala je kon-kurs za podno{ewe predloga projekata uokviru Exchange 4 grant {eme.

Projekti treba da doprinesu postizawustrate{kih nacionalnih prioriteta u obla-sti za{tite `ivotne sredine, lokalnog eko-nomskog razvoja i socijalne za{tite na lo-kalnom nivou uz finansijsku pomo} iz Nacio-nalnog programa IPA 2012.

Exchange 4 grant {ema }e stimulisati me-|uop{tinsku saradwu, prenos znawa i najbo-qih praksi u ciqu implementacije nacio-nalnih politika na lokalnom nivou u ciqa-nim oblastima.

Exchange 4 je dvogodi{wi program kojifinansira EU, wime rukovodi Delegacija EUu Srbiji, a sprovodi Stalna konferencijagradova i op{tina – Savez gradova i op{ti-na Srbije.

Rok za dostavu predloga projekata je 4. jul2013. godine. Kontakt: Stalna konferencija gradova iop{tina, tel: 011 32 23 446, www.skgo.org

Akcioni plan ispuwen 77 odsto u prvom kvartalu

EU Progres nastavqa aktivnosti do marta 2014.

Program evropskog partnerstva sa op{ti-nama EU Progres, koji se realizuje u 25 op{ti-na ju`ne i jugozapadne Srbije uz finansijskupodr{ku EU i Vlade [vajcarske, bi}e nasta-vqen do marta 2014.

Na kratkoro~no produ`ewe trajawa Pro-grama za devet meseci uticali su slab kvali-tet tehni~ke i planske dokumentacije, pita-wa vezana za vlasni{tvo nad zemqi{tem,obezbe|ivawe op{tinskih sredstava zasufinansirawe kao i spori procesi javnihnabavki.

Do kraja 2012, EU Progres je ugovorio spro-vo|ewe 187 projekata: 85 (45%) je okon~ano;sprovo|ewe 47 (25%) projekata se odvija upotpunosti po planu dok 39 (21%) kasni uzmale rizike; sprovo|ewe {est projekata je ukriti~noj fazi, dok je broj obustavqenih pro-jekata dostigao deset.

Do sada je ukupno ispla}eno 9.343 milionaevra ili 57% celokupnog buxeta Programa.Kontakt: Program evropskog partnerstva saop{tinama – EU Progres, www.euprogres.org

Od 2006. udvostru~en broj kompjutera u {kolama u EU

U~enici i u~iteqi u EU spremniji su za digitalno doba,broj kompjutera u {kolama je udvostru~en od 2006. godine, ave}ina {kola je umre`ena zahvaquju}i IKT, navodi se uizve{taju koji je objavila Evropska komisija.

Komisija je na nivou EU preporu~ila da se radi na sma-wewu razlika u kori{}ewu IKT u nastavi me|u ~lanicama,podr`e projekti u~ewa uz pomo} digitalnih tehnologija,kao i visokokvalitetna obuka u~iteqa. Izvor: www.euractiv.rs

Nova generacija informativnih centara Evropska komisija pokrenula je novu generaciju infor-

mativnih centara u EU „Evropa – direktno“ u kojima gra|a-ni mogu da dobijaju direktne odgovore na sva pitawa u vezisa EU i savete o ostvarivawu svojih prava u svakoj od dr`a-va ~lanica. Trenutno Evropqane opslu`uje 500 centara.Izvor: www.euroactiv.rs

Page 4: 33 bilten cirilicasocijalnoukljucivanje.gov.rs/wp-content/uploads/2014/06/... · 2017. 10. 4. · Podsticawe socijalnog preduzetni{tva i osnivawa socijalnih preduze}a Stopa zaposlenosti

BILTEN O SOCIJALNOM UKQU^IVAWU I SMAWEWU SIROMAŠTVA4

Usluge u Telekomu i na znakovnom jezikuKompanija Telekom Srbija pokrenula je

obuku svojih zaposlenih na srpskom zna-kovnom jeziku s ciqem da iza|e u susretkorisnicima koji imaju o{te}ewe sluha.

U saradwi sa Udru`ewem tuma~a licao{te}enog sluha Srbije, bi}e obu~enedve grupe zaposlenih iz beogradskih po-slovnica Telekoma Srbija u Beogradu.Edukativni program, prilago|en delat-nosti kompanije, obuhvata oko 800 oda-branih gestova grupisanih u 16 tematskihcelina. Informacije: Telekom Srbijawww.telekom.rs

FFOOTTOO VVEESSTT U^ENI^KA ZADRUGA: \aci, profesori i roditeqi na zajedni~kom putu

Vi{e uspe{nih primera mo`ete pro~itati na sajtu Tima za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva www.inkluzija.gov.rs/primeri

Elektrotehni~ka {kola „Nikola Tesla” izNi{a formirala je u~eni~ku zadrugu kako bi|aci sticali znawa, obavqali nesmetano bloki prakti~nu nastavu, ali i pru`ali usluge natr`i{tu u okviru poslova za koje se {koluju,poput servisirawa rashladnih ure|aja u auto-mobilima, servisa personalnih ra~unara...

Zadruga ima 35 zadrugara i podjednako su za-stupqeni |aci, profesori i roditeqi iz Save-ta roditeqa.

Zarada Zadruge bi}e kori{}ena za nabavkunovog materijala i stru~na putovawa, uvek uskladu sa odlukama upravqa~kih tela Zadruge ukojima podjednako va`i glas svih wihovih ~la-nova, bez obzira na wihov status u {koli.

[kola je organizator takmi~ewa za osnovce „Tesla info kup”, koje se odvija onlajn, ili uz pomo} SMS servisa

U~ionice su opremqene kompjuterima, kako bi se {to boqe pratio razvoj novih tehnologija

Mali broj studenata me|u osobama s invaliditetom

Na Beogradskom univerzitetu studira oko 300 stude-nata sa invaliditetom, {to je izuzetno mali broj, poda-ci su Centra za studente sa hendikepom Beogradskoguniverziteta. U {kolskoj 2012/13 na Beogradski univer-zitet upisalo se 38 studenata sa invaliditetom, a wihovbroj raste u posledwih nekoliko godina.

Finansirawe i upis studenata obuhva}eno je afir-mativnom merom koju je Ministarstvo prosvete prvi putprimenilo tokom upisa u {kolsku 2012/13. godinu. Onapredvi|a kvotu od 2% mesta na buxetskom finansirawuza studente sa invaliditetom i pripadnike romskemawinske zajednice.Informacije: Centar za studente sa hendikepom, 011 33 70 686 www.bg.ac.rs

Osobe sa invaliditetom me|u najugro`enijim dru{tvenim grupama

Osobe sa invaliditetom spadaju ured najugro`enijih dru{tvenih gru-pa u Srbiji i izlo`ene su diskrimi-naciji u svim oblastima dru{tvenog`ivota, pokazao je poseban izve{tajPoverenika za za{titu ravnoprav-nosti koji je predstavqen 13. maja.Broj pritu`bi zbog diskriminacijeosoba sa invaliditetom upu}enihPovereniku porastao je pro{legodine za deset puta.

Poverenik za za{titu ravnoprav-nosti napravio je i izve{taj o pri-

stupa~nosti zgrada dr`avnih organakoji je pokazao da su zgrada VladeSrbije, kao i ve}ina ministarstavanedostupna osobama sa invalidite-tom zbog nepostojawa rampi.

Prema podacima Svetske banke,13% osoba sa invalididetom u Srbi-ji radi, od ~ega je samo jedan odstozaposleno u dr`avnim institucija-ma i privatnom sektoru.Kontakt: Poverenik za za{titu ravnopravnosti, tel: 011 243 80 20www.ravnopravnost.gov.rs

Prema rezultatima Popisa iz 2011. godine, u Srbiji`ivi gotovo 600.000 qudi sa invaliditetom

Konkursi za finansiraweomladinskih projekata

U okviru programa „Mladi su zakon“ u 2013.godini u 26 okruga Srbije objavqeni su konkursiMinistarstva omladine i sporta za finansir-awe omladinskih projekata.

Ministarstvo omladine i sporta, u partner-stvu sa 26 resurs centara, ~etvrtu godinu zaredom pru`a podr{ku udru`ewima mladih ineformalnim omladinskim grupama za podsti-cawe aktivizma i volonterizma u lokalnimzajednicama kroz obuku i realizaciju omladin-skih projekata.

Rok za dostavu projekata bio je 15. jun.Kontakt: Ministarstvo omladine i sporta, tel: 011 311 70 99, www.mos.gov.rs

Republi~ki zavod za statistiku (RZS) objavioje rezultate o stanovni{tvu sa invaliditetom sapopisa iz 2011. godine u „Kwiga 8: Invaliditet“.

Prema ovim rezultatima, u Srbiji od popisanih7.186.862 stanovnika `ivi 571.780 (7,96%) osobakoje su se izjasnile da imaju mnogo te{ko}a, ili supotpuno onemogu}ene da obavqaju svakodnevne ak-tivnosti, odnosno, da sebe do`ivqavaju kao osobesa invaliditetom.

Prema vrsti invaliditeta, najvi{e ih je saproblemima sa hodom (4,7% stanovnika Srbije), anajmawe sa problemima u komunikaciji (0,8%).

Najmawe u~e{}e osoba sa invaliditetom je ubeogradskom regionu 98.424 (5,93% ), a najve}e uregionu ju`ne i isto~ne Srbije – 147.649 (9,44%).

Prema op{tinama, najve}e u~e{}e osoba sa inva-liditetom zabele`eno je u Gaxinom Hanu (17,3%),

Rekovcu (15,4%), Plandi{tu (15,3%), Crnoj Travi(14,8%) i Svrqigu (14%), a najmawe u Novom Pazaru(4,3%), Tutinu (4,5%), na Novom Beogradu (5,1%),^ukarici (5,5%) i Zvezdari (5,5%).

Prose~na starost osoba sa invaliditetom je 67godina, a u~e{}e ̀ ena je ve}e od polovine – 58,2%.

Podaci o invaliditetu sa popisa u Srbiji po-sledwi put su objavqeni jo{ 1890. godine. Prematada{wem popisu, u Srbiji je od ukupnog brojastanovnika (2.161.961) bilo 9.645 lica sa invali-ditetom, od ~ega 5.932 mu{karca, a 3.713 `ena.

Vi{e podataka dostupno je na linku Republi~kogzavoda za statistiku http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/public/PublicationView.aspx?pKey=41&pLevel=1&pubType=2&pubKey=1741Kontakt: Republi~ki zavod za statistiku,www.stat.gov.rs

Javna rasprava o Nacrtu zakonao upotrebi znakovnog jezikaMinistarstvo rada, zapo{qavawa i soci-

jalne politike sprovodi javnu raspravu o Na-crtu zakona o upotrebi znakovnog jezika. Jav-na rasprava sprovodi se u periodu od 17. junado 5. jula 2013. godine, za predstavnike orga-na javne vlasti – zdravstvenih, obrazovnih,socijalnih i drugih, udru`ewa gra|anaposebno gluvih i nagluvih osoba, stru~nejavnosti, i druge zainteresovane u~esnike.

U~esnici javne rasprave se pozivaju dadostave predloge, sugestije, inicijative ikomentare Ministarstvu rada, zapo{qavawai socijalne politike, Beograd, Nemawina22-26.

Prezentacije i rasprave bi}e organizova-ne 17, 21. i 25. juna i 5. jula 2013. godine, uPalati Srbije, Bulevar Mihajla Pupina br. 2.Vi{e informacija na www.euprava.gov.rs

Usvojen Pravilnik o tehni~kim standardima pristupa~nosti

Ministarstvo gra|evinarstva i urbanizma usvojilo je Pravilnik o teh-ni~kim standardima pristupa~nosti, koji je formulisan u skladu sa ciqemda se stvori odr`ivo izgra|eno okru`ewe dostupno svima. Pravilnikomse uvodi u upotrebu pojam „Univerzalni dizajn (Dizajn za sve)“, koji pod-razumeva dizajnirawe proizvoda, okru`ewa, programa i usluga tako dasva lica mogu da ih koriste u najve}oj meri, bez dodatnih adaptacija.

Inicijativu su pokrenule Nacionalna organizacija osoba sa invalidite-tom, Centar „@iveti uspravno“, Centar za samostalni `ivot invalida iUdru`ewe za reviziju pristupa~nosti, uz podr{ku Tima za socijalno ukqu~i-vawe i smawewe siroma{tva. U narednom periodu treba raditi na razvo-ju mehanizama za pra}ewe primene ovih propisa.Informacije: Ministarstvo gra|evinarstva i urbanizma tel: 011 36 14 652, www.mgu.gov.rs

Page 5: 33 bilten cirilicasocijalnoukljucivanje.gov.rs/wp-content/uploads/2014/06/... · 2017. 10. 4. · Podsticawe socijalnog preduzetni{tva i osnivawa socijalnih preduze}a Stopa zaposlenosti

BROJ 16JUN 2013 5

IZVE{TAJ: Pravo Roma na stanovaweNevladina organizacija Praxis objavila je

izve{taj „Analiza glavnih prepreka problema upristupu Roma pravu na adekvatno stanovawe“koji se odnosi na osnovna pitawa ostvarivawaprava na adekvatno stanovawe u Srbiji od 2009.do kraja 2012. godine.

U ovom periodu pove}an je broj prinudnih ise-qewa romskih naseqa (18 velikih iseqewa suobuhvatila preko 2.800 Roma) i pojedina~nih slu-~ajeva iseqewa (najmawe 1.000 za dve godine), apo prvi put je utvr|ena i diskriminacija Roma uostvarivawu prava na adekvatno stanovawe.

Izve{taj je objavqen u okviru projekta „Do-prinos socijalnoj inkluziji i borbi protiv dis-kriminacije marginalizovane populacije u Srbi-ji“ , koji je finansiralo Ministarstvo inostra-nih poslova Norve{ke.Kontakt: Praxis, tel: 011 34 44 482,www.praxis.org.rs

Seminar o socijalnom ukqu~ivawu Roma Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva pri Kabinetu potpred-

sednice Vlade za evropske integracije i Evropska komisija organizuju 18. juna2013. godine seminar pod nazivom „Socijalno ukqu~ivawe Roma i Romkiwa uRepublici Srbiji“. Seminar se organizuje kao nastavak aktivne primene ope-rativnih zakqu~aka zajedni~kog seminara Srbije i Evropske komisije iz 2011.godine, ali i sa ciqem da se sumiraju rezultati i iznesu prioriteti i planoviza daqe unapre|ewe polo`aja Roma i Romkiwa u RS kroz socijalno ukqu~ivawe.

Pitawa socijalnog ukqu~ivawa i borbe protiv siroma{tva Roma posta-la su prioritet svih zemaqa EU od kada je usvojen Okvir za nacionalne stra-tegije za Rome 2010. godine, kao i dr`ava u procesu pristupawa EU.

Seminaru }e prisustvovati predstavnici Narodne skup{tine, Vlade, Naci-onalnog saveta romske nacionalne mawine, lokalnih samouprava, organizaci-ja civilnog dru{tva i me|unarodnih organizacija, kao i Evropske komisije.Kontakt: Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva www.inkluzija.gov.rs, Evropska komisija, ec.europa.eu

„@ENE JUGA„: „Zaustavimo

trgovinu `enama„

Organizacija „@ene juga“ izPirota realizovala je u decembrui januaru 2012. godine projekat„Zaustavimo trgovinu `enama“,~ije su korisnice Romkiwe iz Be-le Palanke i Pirota.

Jedan od ciqeva projekta bioje formirawe Tima za vr{wa~kuedukaciju o trgovini qudima koji~ine deset Romkiwa uzrasta od 13do 19 godina iz ova dva grada, aobuku je odr`ao trenerski tim ne-vladine antitrafiking organi-zacije Astre.

Projekat je realizovan uz po-dr{ku Kancelarije za qudska imawinska prava. Informacije: Astra, www.astra.rs

Konkurs za romske OCDInicijativa Making the Most of EU

Funds for Roma Fonda za otvoreno dru-{tvo objavila je poziv romskim organi-zacijama civilnog dru{tva da podnesuprojekte za organizacioni razvoj kojisu u vezi sa procesom pristupawa EU.

Inicijativa ima za ciq da podr`izainteresovane strane da re{e te{ko-}e u povezivawu ciqeva Dekade inklu-zije Roma sa fondovima EU.

Osnovni ciq je da se pomogne rom-skim OCD da identifikuju i odaberustrate{ki organizacioni razvoj u po-gledu apsorpcije EU fondova.

Rok za podno{ewe prijava istekao je8. juna. Kontakt: Fond za otvoreno dru{tvo, http://www.opensocietyfoundations.org/grants/small-grants-scheme

Za zbriwavawe Roma iz „Belvila„

i „Gazele„ 3,6 miliona evra od EU EU je preko UNOPS izdvojila 3,6 miliona evra iz IPA

fondova za trajni stambeni sme{taj porodica iz petkontejerskih naseqa, a Grad Beograd }e obezbediti lo-kacije i organizovati preseqewe.

Na svetski dan Roma, 8. aprila EU i grad Beograd po-pisali su Protokol o zbriwavawu 202 romske porodiceiz nekada{wih nehigijenskih naseqa Belvil i Gazela.

Porodice }e dobiti trajni stambeni sme{taj u zgra-dama koje }e biti izgra|ene u naredne dve godine.

U prethodne ~etiri godine Beograd je obezbedio sme-{taj za 303 romske porodice, 1.389 qudi je dobilo li~-na dokumenta, zdravstvene kwi`ice i socijalnu za{ti-tu, 411 dece je krenulo u {kolu, 27 Roma iz Belvila iGazele dobili su posao u beogradskim javnim komunal-nim preduze}ima. Od 650 socijalnih stanova koji sunapravqeni i useqeni u Beogradu, 191 stan su dobileromske porodice, od ~ega 91 iz naseqa Belvil i Gazela.Kontakt: Grad Beograd, www.beograd.rs

Deklaracija o ukqu~ivawu RomaUtvr|en Akcioni plan za sprovo|eweStrategije za unapre|ewe polo`aja RomaVlada Srbije utvrdila je Akcioni plan za sprovo|ewe Strategije za

unapre|ewe polo`aja Roma do 2015.godine, na osnovu Strategije za unapre-|ivawe polo`aja Roma usvojene na sednici Vlade, 9. aprila 2009. godine.

Akcionim planom se utvr|uju mere i aktivnosti za sprovo|ewe Strate-gije, nadle`ne instuticije, rokovi, kao i ukupni tro{kovi za sprovo|ewemera i aktivnosti i izvori finansirawa i odnosi se na period do 1. janu-ara 2015. godine.Kontakt: Kancelarija za qudska i mawinska prava Vlade Republike Srbije, www.ljudskaprava.gov.rs

Na prvom skupu Romske interparlamentarne organizacije potpisana jeDeklaracija kojom se defini{u ciqevi delovawa te organizacije u proce-su ukqu~ivawa Roma. Deklaraciju su u Skup{tini Srbije potpisali Romiparlamentarci iz Srbije, Makedonije, Slova~ke, Hrvatske i Bugarske, a uprocesu wenog nastanka u~estvovali su i parlamentarci Romi iz Rumunije.

Kao primarni ciqevi u Deklaraciji se navode prezentacija stawa romskezajednice, prepreka u re{avawu problema, afirmacija dobrih politika, re-{ewa i akcija u ostvarivawu prava Roma na nacionalnom planu, kao i sarad-wa sa institucijama UN, SE, EU i OEBS u domenu qudskih i mawinskih prava.Izvor: www.parlament.gov.rs

Rezultati istra`ivawa Rodni barometar 2012

Zna~aj inkriminacije zlo~ina iz mr`weKomitet pravnika za qudska

prava (YUCOM) i Gej strejt alijan-sa (GSA) pokrenuli su projekat ~ijije ciq promocija zna~aja inkrimi-nacije zlo~ina iz mr`we.

Krajem decembra 2012. godineNarodna Skup{tina usvojila je Za-kon o izmenama i dopunama Krivi~-nog zakonika kojim je kao obavezuju-}u ote`avaju}u okolnost za izrica-we kazni uvela dela po~iwena izmr`we na osnovu rase, veroispove-sti, nacionalne ili etni~ke pri-padnosti, pola, seksualne orijen-tacije i rodnog identiteta. Izmenesu inicirali YUCOM i GSA. Kontakt: Gej strejt alijansa, tel: 011 328 40 81, www.gsa.org.rs

Dodeqena nagrada Duga Odeqewe za organizaciju, pre-

venciju i rad policije u zajedniciUprave policije Ministarstva unu-tra{wih poslova prvi je dobitniknagrade „Duga“ koju od ove odine do-dequje Gej strejt alijansa (GSA) zadoprinos borbi protiv homofobijei transfobije i za{titi i unapre-|ewu qudskih prava LGBT osoba. Kontakt: Gej strejt alijansa,www.gsa.org.rs

Krizni centar za mu{karce U Beogradu je osnovan Krizni centar za

mu{karce, organizacija civilnog dru-{tva ~iji je ciq prevencija i zaustavqa-we nasilnog obrasca pona{awa i kontro-la besa, kao pomo} mu{karcima sa nasil-nim pona{awem u kriznim situacijamakoje su u vezi partnerskim relacijama.

Osniva~i su posebno obu~eni psihote-rapeuti iz oblasti socijalne za{tite. Kontakt: Krizni centar za mu{karce,www.kriznicentarzamuskarce.org

U Srbiji porodica ima centralnuvrednost i va`nija je od posla i `ena-ma i mu{karcima, pokazalo je istra-`ivawe Rodni barometar 2012.

Od anketiranih mu{karaca, wih83% smatra da nasiqe u porodici tre-ba o{tro ka`wavati, a 71% mu{kara-

ca i 58% ̀ ena smatra da mora da se znako je glava porodice.

@ene su ~e{}e nezaposlene – goto-vo tri puta su ~e{}e izdr`avana lica,a ~ak 20 puta ~e{}e od mu{karaca su uulozi doma}ice.Kontakt: Gender barometer, www.gb.rs

Savet za unapre|ewe polo`aja Roma isprovo|ewe Dekade ukqu~ivawa Roma

Rekonstituisan je Savet za unapre|ewe polo`aja Roma i sprovo|eweDekade ukqu~ivawa Roma sa mandatom od ~etiri godine.

Zadaci Saveta su da: priprema predloge za izgra|ivawe celovite iuskla|ene politike za poboq{awe polo`aja romske populacije i spro-vo|ewe Dekade ukqu~ivawa Roma, kao i predloge za sprovo|ewe poli-tika Vlade; daje mi{qewa o planiranim buxetskim sredstvima zasprovo|ewe politika Vlade i stru~na obrazlo`ewa za ostvarivaweva`nih socijalnih indikatora u oblasti brige o romskoj populaciji,kao i da analizira efekte preduzetih mera nadle`nih organa; u~estvu-je u me|unarodnim doga|ajima u vezi sa Dekadom ukqu~ivawa Roma;prati ostvarivawe i za{titu prava romske populacije, kao i sprovo-|ewe Dekade ukqu~ivawa Roma u Republici Srbiji.Izvor: Vlada Srbije, www.srbijagov.rs

Page 6: 33 bilten cirilicasocijalnoukljucivanje.gov.rs/wp-content/uploads/2014/06/... · 2017. 10. 4. · Podsticawe socijalnog preduzetni{tva i osnivawa socijalnih preduze}a Stopa zaposlenosti

BILTEN O SOCIJALNOM UKQU^IVAWU I SMAWEWU SIROMAŠTVA6

Organizacija Smart kolektiv i Erste Bankapredstavili su prvi Vodi~ za pokretawe socijal-nog preduze}a.

U izradi Vodi~a u~estvovali su stru~waci iprofesionalci iz razli~itih kompanija i insti-tucija, kao i devet socijalnih preduze}a iz Srbi-je. Na Fejsbuk stranici Smart kolektiva (facebo-ok.com/smart.kolektiv) omogu}eno je besplatno pre-uzimawe Vodi~a svakome ko po{aqe svoju biznisideju.

Izradu Vodi~a finansijski su podr`ali Ame-ri~ka agencija za me|unarodni razvoj USAID iInstitut za odr`ive zajednice (ISC).Kontakt: Smart kolektiv, www.smartkolektiv.org

Objavqen Vodi~ za pokretawesocijalnog preduze}a

Bespovratna sredstva zamala i sredwa preduze}a

Nacionalna agencija za regional-ni razvoj raspisala je javni poziv zadodelu bespovratnih sredstava uokviru Programa podr{ke razvojukonkurentnosti malih i sredwihpreduze}a, preduzetnika i zadruga u2013. godini.

Osnovni ciq programa je ja~awekonkurentnosti kroz uskla|ivawewihovog poslovawa sa zahtevimame|unarodnih standarda poslovawa.

Rok za prijavu je istekao 10. juna.Kontakt: Nacionalna agencija zaregionalni razvoj, tel: 019 44 53 11011 20 60 856 www.narr.gov.rs

Konkurs za podr{kuzapo~iwawu biznisa u svom rodnom mestuNacionalna agencija za regional-

ni razvoj i Kancelarija za odr`ivirazvoj nedovoqno razvijenih podru-~ja pozvali su mlade preduzetnikeda se prijave za dobijawe paketa po-dr{ke za zapo~iwawe biznisa usvom rodnom mestu u okviru projekta„Program podr{ke po~etnicima ubiznisu koji su povratnici u svojarodna mesta“.

Paket podr{ke sadr`i besplatnuobuku za zapo~iwawe samostalnogbiznisa, bespovratna finansijskasredstva i besplatnu uslugu mento-ringa.

Rok za prijavu istekao je 14. juna.Kontakt: Nacionalna agencija zaregionalni razvoj, www.narr.gov.rsKancelarija za odr`ivi razvojnedovoqno razvijenih podru~jawww.kornrp.gov.rs

Odabrani projekti sa konkursa BMS Nakon konkursa Biznis mladih Srbije (BMS) u Kraqevu, Subotici,

Ni{u i Novom Sadu organizovanih u martu, Erste banka }e finansiratidevet najboqih biznis planova.

BMS je program podr{ke mladim preduzetnicima u zapo~iwawu i raz-voju sopstvenog biznisa, a pokrenuli su ga Smart kolektiv, Erste banka,Forum poslovnih lidera, Nacionalna slu`ba za zapo{qavawe i USAID. Informacije: Erste bank, http://www.erstebank.rs/rs/ Mala_preduze-ca_i_preduzetnici/Superstep

Zavr{ena javna rasprava o Nacrtu zakona o zadrugama

Ministarstvo finansija i privrede okon~alo jejavnu raspravu o Nacrtu zakona o zadrugama.

Ministarstvo finansija i privrede je na inici-jativu zadruga i zadru`nih saveza pripremilo Na-crt zakona o zadrugama, koji }e na savremen na~inurediti ovu oblast.

Prema podacima iz 2009. godine, registrovano je2.124 zadruga.

Rasprava se vodila od 28. marta do 11. aprila, uBeogradu i Novom Sadu, a tekst Nacrta zakona dostu-pan je na sajtu Ministarstva finansija i privrede. Informacije: Ministarstvo finansija i privredetel: 011 36 13 245, www.mfp.gov.rs

Kreditirawe po~etnika u biznisu

U saradwi sa Ministarstvom fi-nansija i privrede i Fondom za razvoj,Nacionalna agencija za regionalnirazvoj u~estvuje u realizaciji Progra-ma za kreditirawe po~etnika u bizni-su, u delu koji se odnosi na nefinan-sijsku podr{ku, ~ime je omogu}eno pru-`awe objediwenog paketa nefinansij-ske i finansijske podr{ke budu}impreduzetnicima.

Agencija je kreirala standardizo-van model stru~ne podr{ke, priku-pqawa i evidentirawa kreditnih za-hteva, koji je sproveden u okviru mre-`e regionalnih razvojnih agencija.Informacije: Nacionalna agencija zaregionalni razvoj, www.narr.gov.rs

Pokrenut portal Preduzetni~kiservis za po~etnike u biznisuNacionalna agencija za regionalni razvoj pokrenula je

informativni portal Preduzetni~ki servis namewensvima koji su zainteresovani da pokrenu sopstveni biznisili da razviju i unaprede svoje poslovawe.

Preduzetni~ki servis sadr`i osnovne informacije,podr{ku i usluge za poslovawe, brojne korisne onlajnalate, publikacije i bro{ure, bazu pru`alaca poslovnihusluga.

Podr{ku u kreirawu portala pru`io je Projekat una-pre|ewa inovativnosti i konkurentnosti malih i sred-wih preduze}a, koji finansira EU.Informacije: Nacionalna agencija za regionalni razvojwww.narr.gov.rs, www.preduzetnickiservis.rs

Mentoring za 100 preduze}a

Nacionalna agencija za regional-ni razvoj uputila je poziv preduzet-nicima i preduze}ima da se prijaveza besplatni program mentoringa.

Mentoring je proces podr{kepreduze}ima i preduzetnicima kojise nalaze u presudnom trenutku zawihov daqi razvoj ili za opstanakuop{te.

Mentoring se pru`a za 100 novoo-snovanih i postoje}ih malih i sred-wih preduze}a, a poziv je otvoren do17. juna.

Nacionalna agencija za regional-ni razvoj je standardizovala mento-ring kao uslugu u okviru projekta„Institucionalizacija mentoringakao usluge za MSPP“, koji finansiraVlada Japana kroz Japansku agencijuza me|unarodnu saradwu – JICA. Kontakt: Nacionalna agencija za regionalni razvoj, tel: 011 20 60 815, www.narr.gov.rs

Posao za oko 8.000 qudi Nacionalna slu`ba za zapo{qavawe je sa 119 jedi-

nica lokalne samouprave zakqu~ila sporazume o sufi-nansirawu Lokalnih akcionih planova zapo{qavawa(LAPZ) u 2013. godini u ukupnoj vrednosti od 1,3 mili-jarde dinara.

Sporazumi }e omogu}iti zapo{qavawe oko 8.000nezaposlenih u svim regionima.

Putem LAPZ u 2013. godini sufinansira}e se razli-~iti programi: subvencije poslodavcima za zapo{qa-vawe na novootvorenim radnim mestima, programstru~na praksa, program sticawa prakti~nih znawa,kao i subvencije za samozapo{qavawe – 252,8 miliona.

Sporazumi su zakqu~eni na osnovu Odluke Ministar-stva rada, zapo{qavawa i socijalne politike o odo-bravawu sredstava za sufinansiraweInformacije: Nacionalna slu`ba za zapo{qavawewww.nzs.gov.rs

Finansijska podr{ka MSP, preduzetnicima i zadrugama Ministarstvo finansija i privrede objavilo je

Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava uokviru Programa podr{ke inovativnim brzorastu-}im malim i sredwim preduze}ima, koji sprovodi usaradwi sa Nacionalnom agencijom za regionalnirazvoj i mre`om Akreditovanih regionalnih razvoj-nih agencija. Za realizaciju programa predvi|eno je40.000.000 dinara. Rok za prijavu bio je 7. maj.

U okviru Programa podr{ke aktivnostima udru`e-wa za podsticawe razvoja preduzetni{tva u 2013.godini, raspisan je Konkurs za dodelu bespovratnihsredstava namewenih promociji pozitivnih stavovaprema preduzetni{tvu kod mladih qudi, `ena i ose-tqivih grupa. Rok za podno{ewe prijava bio je 7. jun.Informacije: Ministarstvo finansija i privredetel: 011 36 13 245, www.mfp.gov.rs

Zavr{eno takmi~ewe iz socijalnog preduzetni{tva

Pobednik nacionalnog takmi~ewa iz socijalnog predu-zetni{tva je tim iz kur{umlijske Gimnazije.

Takmi~ewe je okupilo jedanaest u~eni~kih timova izsredwih {kola iz Leskovca, Futoga, Aleksinca, Trstenika,Kur{umlije, Beograda, Kraqeva i Ni{a.

Svi u~esnici su deo evropskog programa iz socijalnogpreduzetni{tva koji pored Srbije obuhvata jo{ deset zema-qa i podr`an je od strane kompanija Intel i Ferd, a sprovodise u saradwi sa kancelarijom Junior Achievement – YoungEnterprise Europe.

Takmi~ewe su finansijski podr`ali Tim za socijalnoukqu~ivawe i smawewe siroma{tva, Hemofarm fondacijai Banka Intesa.Informacije: Dostignu}a mladih u Srbiji – Junior Achievement, tel: 011 21 83 581, www.ja-serbia.org

Prvi nema~ko-srpski sajam karijereDelegacija nema~ke privrede u Srbiji i Nema~ko-srpsko privredno

udru`ewe organizovali su 16. i 17. maja prvi nema~ko-srpski Sajam kari-jere. Ideja sajma je da pru`i priliku mladim {kolovanim qudima koji suzainteresovani za radnu praksu, unapre|ivawe svoje karijere iposlovnih ve{tina, da ostvare direktan kontakt sa poznatim nema~kim idoma}im poslodavcima i institucijama.Informacije: Sajam karijere, www.careerfair.rs

Page 7: 33 bilten cirilicasocijalnoukljucivanje.gov.rs/wp-content/uploads/2014/06/... · 2017. 10. 4. · Podsticawe socijalnog preduzetni{tva i osnivawa socijalnih preduze}a Stopa zaposlenosti

BROJ 16JUN 2013 7

Konkurs Ambasade Kanade u Srbiji za male projekteAmbasada Kanade u Srbiji objavila je poziv za podno{ewe predloga malih projekata

koji uti~u na demokratski, ekonomski, kulturni i dru{tveni `ivot. Ove godine prioritet imaju projekti koji promovi{u qudska prava sa fokusom na

unapre|ewe pozicije marginalizovanih grupa, odr`ivi demokratski razvoj na svimnivoima dru{tva, dobro upravqawe u lokalnim institucijama, kao i projekti kojima sepodi`e nivo anga`ovawa gra|ana i samozapo{qavawe `ena.

Rodna ravnopravnost je jedan od ciqeva ovog programa.Maksimalni iznos odobrenih sredstava po projektu je 30.000 kanadskih dolara, a rok

za podno{ewe predloga projekata je 1. jul 2013.Kontakt: Kanadski fond za Srbiju, www.crnps.org.rs

Sredstva za male projekte OCD van teritorije Beograda

Program malih grantova Demokratske ko-misije Ambasade SAD dodequje grantove zaprojekte koji podr`avaju demokratiju i raz-voj demokratskih institucija u RepubliciSrbiji.

Maksimalan iznos sredstava po projektuje 24.000 $, ali kako bi moglo da se finansi-ra {to vi{e projekata, oni koji budu zahte-vali mali iznos sredstava ima}e prednost.

Grantovi su nameweni nevladinim i dru-gim neprofitnim organizacijama iz svih de-lova Srbije, izuzev sa teritorije Beograda.Kontakt: Ambasada SAD u Srbijihttp://serbia.usembassy.gov/index.html

Konkurs “Mesta u srcu”

Balkanski fond za lokalne inicija-tive, Erste banka i TACSO raspisali sukonkurs za dodelu nagrade „Mesta u sr-cu“, najpozitivnijem projektu gra|an-ske inicijative i najboqem lokalnompartnerstvu za 2012. godinu.

Nagrada „Mesta u srcu“ dodequje sesedmi put i namewena je organizacija-ma civilnog dru{tva koje su sproveleprojekte sa najpozitivnijim efektima usvojim lokalnim zajednicama.

Konkurs je otvoren do 6. juna.Kontakt: Balkanski fond za lokalneinicijative (BCIF),tel: 011 32 88 723,www.bcif.org

TACSO objavio poziv za OCDTACSO je objavio poziv zainteresovanim organizacijama

da daju svoje komentare na najnoviju verziju Smernica za po-dr{ku organizacijama civilnog dru{tva u zemqama u proce-su pridru`ivawa EU.

Dokument je postavqen na veb strani TACSO, a organiza-cije civilnog dru{tva mogu slati komentare do 14. juna. Kontakt: TACSO, www. tasco.org, http://www.tacso.org/news/

Kompanijama B92 i “Sunce Marinkovi}“Evropska nagrada za DOP

Evropske nagrade za dru{tveno odgovorno poslovawe (DOP)u Srbiji dodeqene su kompaniji B92 za kampawu „Bitka za be-be“, u kategoriji velikih kompanija, a u kategoriji za malo isredwe preduze}e nagradu je dobila kompanija „Sunce Marin-kovi}”, za projekat „Sunce za svetliju budu}nost“. Nagra|ene sunajboqe partnerske inicijative sprovedene u saradwi sa jav-nim ili civilnim sektorom, u posledwih pet godina.

Ideja Evropske nagrade za DOP partnerstvo je da {iromEvrope promovi{e najboqe nacionalne primere partnerskihinicijativa i da pove}a vidqivost dobrih primera DOP.

Konkurs sprovode me|unarodne organizacije DOP Evrope iBusiness in community, a partnerske organizacije u Srbiji suSmart kolektiv i Forum poslovnih lidera.Kontakt: Forum poslovnih lidera Srbije, tel: 011 2 659 700www.fpl.rs

Informacija o otvarawu posebnognamenskog podra~una za OCD

Kancelarija za saradwu sa civilnim dru{tvom Vlade Srbi-je objavila je odgovore Uprave za trezor u vezi sa tuma~ewemodredbi Zakona o buxetskom sistemu koje se odnose na obave-znost upisa u registar Uprave i otvarawa posebnog namenskogra~una za organizacije civilnog dru{tva.

Kancelarija za saradwu sa civilnim dru{tvom prosledilaje Upravi brojna pitawa organizacija civilnog dru{tva u vezisa izmenama Zakona o izmenama i dopunama Zakona o buxetskomsistemu, koja su se odnosila na obavezu upisa u Registar javnihsredstava kod Uprave za trezor. Kontakt: Kancelarija za saradwu sa civilnim dru{tvomtel: 011 311 38 95, www.civilnodrustvo.gov.rs

Konkurs za omladinske volonterske akcije NVO Gra|anske inicijative, kao resurs

centar za teritoriju grada Beograda, ras-pisala je konkurs „Mladi su zakon“ zafinansirawe omladinskih volonterskihakcija sa teritorije grada Beograda.

Konkurs se sprovodi uz finansijsku po-dr{ku Ministarstva omladine i sporta, arok za podno{ewe prijava bio je 11. jun.Kontakt: Gra|anske inicijativetel: 011 26 23 980, www.gradjanske.org

Konkurs za donacije u oblasti kultureErste Bank a.d. Novi Sad i Balkanski fond za lokalne inici-

jative (BCIF) raspisali su novi konkurs „Centrifuga“, za dodeludonacija u oblasti kulture. Ciq programa je decentralizacijakulturnih i kreativnih sadr`aja i aktivirawe mladih. Omla-dinske organizacije i neprofitne grupe mladih iz 40 mesta do25. maja mogle su da se prijave za donacije u iznosu do 400.000dinara, koje obezbe|uje Erste Banka.

Od ove godine „Centrifuga“ }e imati i dodatak, pod nazivom„Centrifuga+“. Donacija u iznosu do 500.000 dinara namewena jeprojektima iz najmawe dva grada, kroz koje se re{avaju pitawaprostornog ure|ewa lokalnih zajednica, upotreba javnih prosto-ra i umre`avawe sa grupama iz drugih gradova.

Erste Banka je za {est godina u „Centrifugi“ podr`ala 42projekta iz 25 gradova sa vi{e od 200.000 evra.

Informacije: Erste Bank, tel: 011 2015010, www.superste.net

USAID: Konkurs za pomo} OCDUSAID projekat „Reforma pravosu|a i odgovorna vlast” ras-

pisao je ~etvrti poziv za dodelu bespovratnih sredstava.Sredstva se dodequju organizacijama civilnog dru{tva za

projekte u oblastima: vladavina prava, reforma pravosu|a,promovisawe li~ne odgvornosti/po{tovawa prava, promovi-sawe dobre uprave i slu`benog integriteta, smawewe korup-cije, nadgledawe finansirawa politi~kih stranaka i promo-visawe uskla|enosti sa EU standardima.Kontakt: Ameri~ka agencija za me|unarodni razvoj (USAID)tel: 011 30 64 675, http://serbia.usaid.gov/pocetna.88.html

Brza pomo} za realizaciju projekata OCD [vajcarska kancelarija za saradwu u Srbiji otvorila je konkurs za male projekte.

Mali projekti obezbe|uju brzu pomo} organizacijama civilnog dru{tva, udru`ewimai dr`avnim institucijama u ostvarewu projekata koji zahtevaju hitnu podr{ku.

Do danas je [vajcarska kancelarija za saradwu omogu}ila realizaciju vi{e od 200malih projekata u iznosu od oko 2,2 miliona {vajcarskih franaka.

Rok za podno{ewe projekata Konkurs je bio otvoren do 31. maja.Kontakt: [vajcarska kancelarija za saradwu u Srbiji, tel: 011 32 87 021http://www.swiss-cooperation.admin.ch/serbia/sr/Home

Pokrenuta kampawa “Budi jedan u milion”Fondacija Ana i Vlade Divac pokrenula je kampawu „Budi jedan u milion“, ~iji je

ciq da motivi{e qude u Srbiji i dijaspori da pomognu re{avawe dugogodi{wih pro-blema od naj{ireg dru{tvenog zna~aja. Osnovna ideja kampawe je da se iz godine u godi-nu, okupi milion qudi i donira jedan evro mese~no, odnosno 12 evra godi{we, koji }ebiti ulo`eni u poboq{awe uslova za {kolovawe dece.Kontakt: Fondacije Ane i Vlade Divac, tel: 011 39 11 891www.divac.org.rs, www.milionsrba.com

UNICREDIT BANK: Bez provizija na humanitarne ra~unePridru`uju}i se humanitarnim inicijativama, Unikredit banka ukinula je sve pro-

vizije na sve donacije iz zemqe ili iz inostranstva i tro{kove odr`avawa ra~una, aznatno je pojednostavqena procedura za otvarawe ra~una za donacije.Kontakt: UniCredit Bank, www.unicreditbank.rs

BCIF: Izabrane najboqe “Zelene ideje“ Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF), u partnerstvu sa Fondom bra}e Rok-

feler i Erste Bankom, po prvi put u Srbiji organizovao je Nacionalni forum za „Ze-lene ideje“, sa ciqem da podstakne pojedince, udru`ewa i mala preduze}a da razvijuinovativne preduzetni~ke ideje koje su zasnovane na principima odr`ivog razvoja.

Pobedni~ke ideje su Hostel Republik (U`ice), Zoran Simovi} (Ra{ka) i Solar Iced.o.o. (Subotica) koje }e biti predstavqene na Regionalnom forumu Fonda bra}eRokfeler, na kome }e u~estvovati dr`ave zapadnog Balkana.Informacije: Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF), tel: 011 32 88 723, www.bcif.org

Page 8: 33 bilten cirilicasocijalnoukljucivanje.gov.rs/wp-content/uploads/2014/06/... · 2017. 10. 4. · Podsticawe socijalnog preduzetni{tva i osnivawa socijalnih preduze}a Stopa zaposlenosti

Vlada utvrdila predloge zakona u oblasti obrazovawa

Vlada Srbije utvrdila je 4. juna predloge zako-na u oblasti obrazovawa, koji }e doprineti podi-zawu kvaliteta i dostupnosti obrazovawa.

Utvr|eni su Predlog zakona o osnovnom obrazo-vawu i vaspitawu, Predlog zakona o sredwemobrazovawu i vaspitawu, Predlog zakona o obrazo-vawu odraslih i Predlog izmena i dopuna Zakona oosnovama sistema obrazovawa i vaspitawa.

Predlozima zakona, sistem obrazovawa u Srbi-ji uskla|uje se sa evropskim trendovima.

Predlogom zakona o obrazovawu odraslih bi}eomogu}eno sticawe kvalifikacija tokom ~itavog`ivota, a po prvi put }e se stvoriti i regulisatiuslovi za priznavawe kvalifikacija ste~enihkroz neformalno u~ewe.Kontakt: Vlada Srbije, www.srbija.gov.rs

U Leskovcu otvoren Jedinstveni {alter

KALENDAR va`nijih datuma

JUN 15. 06. Svetski dan hrane20. 06. Svetski dan izbeglica21. 06. Svetski dan mira 26. 06. Me|unarodni dan za podr{ku `rtvama

nasiqa i Me|unarodni dan borbe protivzloupotrebe i krijum~arewa droge

JUL11. 07. Svetski dan stanovni{tva

Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tvaPalata Srbije, kancelarija 122 Bul. Mihajla Pupina 2, 11 070 Beograd

Tel: (+381 11) 311 46 05, 311 47 98Faks: (+381 11) 213 97 54

e-mail: [email protected]

Twitter: @inkluzija, FB: SIPRUnit

www.inkluzija.gov.rs, www.srbija.gov.rs

Objavqivawe ovog biltena finansirano je sredstvima [vajcarske agencije za razvoj i saradwu

U Leskovcu je otvoren Jedinstveni {alter zapodr{ku biznisu i izdavawe gra|evinskihdozvola.

Ciq nove gradske slu`be je da znatno ubrzaproces izdavawa gra|evinskih dozvola i omogu-}i investitorima da na jednom mestu brzo i jed-nostavno pribave sve informacije i dokumentaza ulagawe, osnivawe preduze}a i izgradwu.

Osnivawe Jedinstvenog {altera finansira-le su EU i Vlada [vajcarske preko Programa ev-ropskog partnerstva sa op{tinama – EU Progreskoji ima za ciq da podr`i dru{tveno-ekonomskirazvoj 25 op{tina ju`ne i jugozapadne Srbije.Kontakt: Program evropskog partnerstva saop{tinama – EU Progres, tel: 027 333125www.euprogres.org

GIZ: Op{tinama nagrada za rezultate u naplati poreza

“Digitalni ~as 2012/2013“

Ministarstvo spoqne i unutra{we trgovine ikomunikacija raspisalo je konkurs „Digitalni ~as2012/2013“ namewen nastavnicima osnovnih {ko-la koji koriste IKT u nastavi.

Na Konkurs je pristiglo 233 rada, od kojih je 51predlo`en za nagrade, a 229 radova predlo`eno jeza ulazak u sastav Elektronskog zbornika.

Ciq konkursa je podsticawe upotrebe infor-macionih tehnologija u nastavnom procesu, apredmet konkursa je rad koji treba da sadr`i pri-kaz jedne nastavne jedinice ~iju realizaciju pra-ti upotreba IKT kao nastavnog sredstva. Radovi sedele u tri grupe prema nastavnim predmetima(matematika, informatika, ra~unarstvo i tehni~-ko obrazovawe). Ministarstvo iz svake grupepredmeta nagra|uje po 16 najboqih radova.

Lista radove koje je Komisija za rangirawepredlo`ila za nagrade, mo`ete pogledati nalinku: http://mtt.gov.rs/vesti/preliminiarna-lista-ran-giranja-i-bodovanja-digitalni-cas-2013/Kontakt: Ministarstvo spoqne i unutra{wetrgovine i telekomunikacija, www.mtt.gov.rs

Pove}awe u~e{}a starijih u lokalnoj zajednici

„Dijalog organizacija civilnog dru{tva naZapadnom Balkanu“ je IPA projekt koji se rea-lizuje u Albaniji, Bosni i Hercegovine iSrbiji.

Projekat je usmeren na motivisawe stari-jih da se ukqu~e u aktivnosti lokalne zajedni-ce i u re{avawe problema koji se wih ti~u.

U Srbiji Crveni krst Srbije i mre`a Huma-naS inicirali su organizovawe 48 grupa samo-pomo}i koje okupqaju 462 starije osobe. U gru-pama su aktivni stariji preko 65 godina.

Projekat su finansijski podr`ali Evrop-ska komisija i AGE UK iz Velike Britanije.Kontakt: Crveni krst Srbijetel: 011 30 32 125, www.redcross.org.rs

Regionalni program stambenogzbriwavawa izbeglica

Na Skup{tini donatora Fonda Regionalnog pro-grama stambenog zbriwavawa izbeglica odobrenoje 1.993.000 evra za projekat „Nabavka 70 monta-`nih ku}a i 125 paketa gra|evinskog materijala za195 porodica“ koji je predlo`ila Srbija.

Ciq Programa je da ponudi re{ewe stambenogpitawa za oko 27.000 doma}instava, ili 74.000 naj-ugro`enijih izbeglica, u Bosni i Hercegovini, Hr-vatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.

Ukupna vrednost programa, ~ije se trajawe pro-cewuje na vi{e od pet godina, trebalo bi da izno-si 584 miliona evra, a podr`ali su ga Evropskakomisija, SAD, UNHCR, OEBS, kao i Razvojna bankaSaveta Evrope. Izvor: www.evropa.gov.rs

Studenti na stru~noj praksi Ukupno 268 studenata zavr{nih godina i apsol-

venata, izabranih na konkursu Centra za razvoj ka-rijere i savetovawe studenata Univerziteta u Beo-gradu, od 20. maja krenulo je na ~etvoromese~nustru~nu praksu uz podr{ku mentora. U programu uni-verzitetske radne prakse ove godine u~estvuju 22gradska preduze}a, 12 unutra{wih organizacionihjedinica Gradske uprave, 10 gradskih op{tina i{est ustanova kulture, na osnovu protokola o sarad-wi u oblasti organizovawa i realizovawa univer-zitetske radne prakse Univerziteta u Beogradu iGrada Beograda. Kontakt: Centar za razvoj karijere i savetovawe studenata, tel: 011 32 07 419www.razvojkarijere.bg.ac.rs

Vlada usvojila Akcioni plan za otvorenu upravu

Na predlog Ministarstva spoqne i unutra-{we trgovine i telekomunikacija, Vlada je25. aprila usvojila Akcioni plan za otvore-nu upravu uz pomo} IKT, a u sklopu pristupa-wa Srbije Partnerstvu za otvorenu upravu za2013. godinu.

Akcionim planom postavqeni su glavniciqevi i smernice za unapre|ewe delovawajavne uprave i pove}awe wene transparent-nosti. Jedna od bitnijih stavki Akcionogplana jeste uspostavqawe mehanizama za sa-radwu civilnog dru{tva i nevladinog sekto-ra sa dr`avom u procesu kreirawa otvoreni-je uprave.

Partnerstvo za otvorenu upravu (OpenGovernment Partnership – OGP), je inicijativakoja ima za ciq obezbe|ivawe podr{ke i ve-}eg anga`ovawa vlada.Kontakt: Ministarstvo spoqne i unutra{wetrgovine i telekomunikacija, tel: 011 31 13432, www.mtt.gov.rs

POZIV NPS: Unapre|ivawe uloge IKT u obrazovawuNacionalni prosvetni savet (NPS) inicirao je izradu dokumenta Smernice za una-

pre|ivawe uloge informaciono-komunikacionih tehnologija u obrazovawu. Ciq ini-cijative je integrisawe IKT u sistem obrazovawa.

NPS je pozvao zainteresovane institucije i pojedince da se ukqu~e u javnu raspra-vu o Nacrtu smernica i daju svoje primedbe , predloge i sugestije, kako bi se podstakaodijalog, doprinelo razumevawu uloge IKT i obezbedila podr{ka odlukama Saveta, kaoi izrada dokumenata koji bi pomogli u formulisawu obrazovne politike u ovoj oblasti.

Javna rasprava o predlo`enom Nacrtu smernica }e biti odr`ana od 10. do 30. juna2013. godine, tribina u organizaciji Nacionalnog prosvetnog saveta bi}e odr`ana uBeogradu 20. juna 2013. godine, a po okon~awu javne rasprave NPS }e sa~initi Izve{taj.Vi{e informacija mo`ete prona}i na: www.nps.gov.rs

Konkurs za programe u oblasti razvojainformacionog dru{tva 2013.

Ministarstvo spoqne i unutra{we trgovine i telekomunikaci-ja raspisalo je Javni poziv za podno{ewe predloga programa za Pr-vi javni konkurs za dodelu sredstava programa u oblasti razvoja in-formacionog dru{tva 2013. Oblasti pru`awa podr{ke su: Takmi-~ewa u oblasti informatike i matematike; Bezbednost dece na In-ternetu; Digitalizacija kulturne ba{tine; Nastava u digitalnimkabinetima; Unapre|ewe socijalne ukqu~enosti osoba sa invali-ditetom primenom informaciono-komunikacionih tehnologija.

Rok za podno{ewe predloga projekata je 08. jul 2013. godine. Vi{e informacija mo`ete prona}i na: mtt.gov.rs

U nameri da dâ doprinos stimulisawu op{ti-na da uspe{nije napla}uju porez, Nema~ko dru-{tvo za me|unarodnu saradwu (GIZ) pokre}e pro-jekat podr{ke op{tinama za efikasnije ubiraweporeza na imovinu i kori{}ewe sopstvenih re-sursa za razvoj tih sredina.

U saradwi za Vladom [vajcarske, [vajcarskomkancelarijom za saradwu u Srbiji i republi~kim

institucijma GIZ }e uspostaviti stimulativnifond od oko milion {vajcarskih franaka za op-{tine koje poboq{aju svoje performanse u kori-{}ewu sopstvenih resursa za wihov razvoj. Novackoji se dobija za nagradu je bespovratan i op{ti-ne }e mo}i da ga iskoriste u razvojne svrhe. Kontakt: GIZ Srbija, tel: 011 36 98 128www.giz.de