350ju gornjeg toka rijeke une.doc) - una spring of liferijeka una koja čini desni pritok rijeke...
TRANSCRIPT
Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka
rijeke Une
2
SADRŽAJ
POPIS SLIKA ...............................................................................................4
1. UVOD ................................................................................................8
2. ANALIZA OKRUŽENJA ............................................................................ 10
2.1. DEFINIRANJE ŠIREG I UŽEG PODRUČJA OBUHVATA – GORNJI TOK RIJEKE UNE ..................... 10
2.1.1. Zaštićena područja NP Una .......................................................... 12
2.2. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ I PROMETNA POVEZANOST ................................................ 14
2.2.1. Općina Bihać ........................................................................... 14
2.2.2. Općina Gračac ......................................................................... 15
2.2.3. Općina Donji Lapac .................................................................... 16
2.3. KLIMA .......................................................................................... 17
2.3.1. Općina Bihać ........................................................................... 17
2.3.2. Općine Gračac i Donji Lapac ......................................................... 18
2.4. GEOLOŠKA I HIDROLOŠKA OBILJEŽJA (KARAKTERISTIKE) GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ............. 18
2.4.1. Bioraznolikost .......................................................................... 20
2.5. DEMOGRAFSKI ASPEKTI .......................................................................... 22
2.5.1. Općina Bihać ........................................................................... 22
2.5.2. Obrazovanje ............................................................................ 25
2.5.3. Općina Gračac ......................................................................... 25
2.5.4. Obrazovanje ............................................................................ 27
2.5.5. Općina Donji Lapac .................................................................... 28
2.5.6. Obrazovanje ............................................................................ 29
2.6. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA ................................................................. 30
2.6.1. Unsko-sanski Kanton, Općina Bihać ................................................. 30
2.6.2. Zadarska županija ..................................................................... 32
2.6.3. Ličko-Senjska Županija ............................................................... 34
3
2.7. GOSPODARSTVO I TURIZAM ...................................................................... 38
2.7.1. Općina Bihać ........................................................................... 38
2.7.2. Općina Gračac ......................................................................... 45
2.7.3. Općina Donji Lapac .................................................................... 47
3. SWOT ANALIZA ................................................................................... 50
4. STRATEŠKO UPORIŠTE I PRAVNI OKVIR ........................................................ 51
4.1. UVOD .......................................................................................... 51
4.2. EU STRATEŠKI OKVIR ............................................................................ 52
4.3. NACIONALNI STRATEŠKI OKVIRI .................................................................. 55
4.3.1. Nacionalni strateški okvir za BiH .................................................... 56
4.3.2. Nacionalni strateški okvir za RH ..................................................... 59
4.4. REGIONALNI STRATEŠKI OKVIR ................................................................... 61
4.5. LOKALNI STRATEŠKI OKVIR ...................................................................... 63
4.6. PRAVNI OKVIR .................................................................................. 68
4.6.1. Zakon o Nacionalnom parku „Una“ (Bosna i Hercegovina) ...................... 68
4.6.2. Poveznica s obuhvatom projekta .................................................... 69
4.6.3. Relevantni pravni okvir Federacije BiH i Republike Hrvatske ................... 72
5. STRATEGIJA ZA RAZVOJ TURIZMA U PREKOGRANIČNOJ REGIJI GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ..................................................................................................... 77
5.1. UVOD .......................................................................................... 77
5.2. PRIMJENJIVOST NA PREKOGRANIČNI PROSTOR GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ....................... 78
5.3. VIZIJA I CILJEVI ................................................................................. 79
5.4. RESURSNA OSNOVA (OCJENA RESURSNE OSNOVE I POTENCIJALA ZA RAZVOJ – REPOZICIONIRANJE) 82
5.4.1. Atraktivnost resursne osnove ........................................................ 84
5.4.2. Konkurentnosti resursne osnove ..................................................... 85
5.4.3. Potencijal razvoja resursne osnove ................................................. 86
5.5. PROJEKTNE IDEJE PREMA STRATEŠKIM CILJEVIMA ................................................ 87
5.6. RADNE SKUPINE ................................................................................. 91
4
POPIS SLIKA
Slika 1 Područje šireg obuhvata projekta - gornji tok rijeke Une .............................. 11
Slika 2 Položaj Nacionalnog parka Una i općine Bihać ........................................... 13
Slika 3 NP Una .......................................................................................... 13
Slika 4 Položaj općine Gračac u Zadarskoj županiji .............................................. 15
Slika 5 Lokacija izvora rijeke Une u Zadarskoj županiji kao jedno od zaštićenih područja. 15
Slika 6 Položaj općine Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji ................................... 17
Slika 7 Povijesni grad Kulen-Vakuf .................................................................. 31
Slika 8 Ostrovica ....................................................................................... 32
Slika 9 Rmanj, Martin Brod ........................................................................... 32
Slika 10 Crkva sv. Donata u Zadru ................................................................... 33
Slika 11 Mozaici iz rimske vile Urbane, 2. stoljeće, Nin ......................................... 34
Slika 12 Položaj Nacionalnih parkova u Ličko-senjskoj županiji ................................ 35
Slika 13 Rimski vodovod u Novalju .................................................................. 36
Slika 14 Tvrñava Nehaj, Senj ......................................................................... 37
Slika 15 Senj, bakrorez J.W. Valvasora iz 1689. godine .......................................... 37
Slika 16 Rafting - NP Una ............................................................................. 42
Slika 17 Vodopad u Martin Brodu .................................................................... 44
Slika 18 Rafting na Štrbačkom buku ................................................................. 45
Slika 19 Sinergija ciljeva i projektnih ideja ........................................................ 88
5
POPIS TABLICA
Tablica 1 Udaljenost općine Bihać od važnijih centara u Europi: .............................. 14
Tablica 2 Broj stanovnika po naseljima općine Bihać prema Popisu stanovništva iz 1991. . 22
Tablica 3 Starosna struktura stanovništva u općini Bihać ........................................ 23
Tablica 4 Broj doseljenih stanovnika u Unsko-sanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u 2010. godini .................................................................................... 23
Tablica 5 Broj odseljenih stanovnika u Unsko-sanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u 2010. godini .................................................................................... 23
Tablica 6 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema spolu u kolovozu 2012. godine ................................................................................ 24
Tablica 7 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema razini obrazovanja za kolovoz 2012. godine ............................................................... 24
Tablica 8 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema dobi za kolovoz 2012. godine .................................................................................. 24
Tablica 9 Nezaposlene osobe u općini Bihać prema stručnoj spremi, podaci iz prosinca 2011. .................................................................................................... 24
Tablica 10 Broj upisanih studenata u visokoškolske ustanove grada Bihaća za školsku godinu 2011./2012. ............................................................................................ 25
Tablica 11 Broj stanovnika po naseljima općine Gračac prema Popisu stanovništva iz 2011. ........................................................................................................... 26
Tablica 12 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema spolu 30. rujna 2012. godine ........ 26
Tablica 13 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema razini obrazovanja 30. rujna 2012. godine ................................................................................................... 27
Tablica 14 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema dobi 30. rujna 2012. godine ......... 27
Tablica 15 Broj studenata iz općine Gračac po ustanovama visokog obrazovanja ........... 27
Tablica 16 Broj stanovnika po naseljima općine Donji Lapac prema Popisu stanovništva iz 2011. .................................................................................................... 28
Tablica 17 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema spolu, 30. rujna 2012. godine . 28
Tablica 18 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema razini obrazovanja, 30. rujna 2012. godine ............................................................................................ 29
6
Tablica 19 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema dobi, 30. rujna 2012. godine .. 29
Tablica 20 Broj studenata iz općine Donji Lapac po ustanovama visokog obrazovanja ..... 29
Tablica 21 Broj i djelatnost tvrtki i obrta u općini Bihać i Unsko-sanskome kantonu, stanje od 31.12.2011. ......................................................................................... 38
Tablica 22 Prosječan broj zaposlenih i prosječna neto plaća u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać u 2011. godini ........................................................................... 39
Tablica 23 Investicije po osnovnim izvorima financiranja u Unsko-sanskome kantonu u 2010. godini (u tisućama KM) ................................................................................ 39
Tablica 24 Investicije prema osnovnim izvorima financiranja u općini Bihać (u tisućama KM) ........................................................................................................... 40
Tablica 25 Broj dolazaka i noćenja turista po vrstama objekata 2011. i 2012. godine ...... 41
Tablica 26 Dolasci i noćenja turista prema zemljama prebivališta, 2011. i 2012. godina .. 41
Tablica 27 Usklañenost turističke ponude NP Una sa ciljanim grupama posjetitelja ........ 43
Tablica 28 Broj i djelatnosti tvrtki u općini Gračac i Zadarskoj županiji ...................... 45
Tablica 29 Smještajni kapaciteti u Zadarskoj županiji, 2011. g. ............................... 46
Tablica 30 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Zadarskoj županiji 2011. godine . 46
Tablica 31 Broj i djelatnost aktivnih tvrtki u općini Donji Lapac i Ličko-senjskoj županiji . 47
Tablica 32 Smještajni kapaciteti u Ličko-senjskoj županiji, 2011. g. .......................... 48
Tablica 33 Smještajni kapaciteti u planinskim turističkim mjestima Ličko-senjske županije po sezonama 2011. godine ........................................................................... 48
Tablica 34 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Ličko-senjskoj županiji u 2011. godini .................................................................................................... 49
Tablica 35 Noćenja domaćih i stranih turista u planinskim turističkim mjestima po sezonama ............................................................................................... 49
Tablica 36 Pregled strateških dokumenata BiH i RH .............................................. 51
Tablica 37 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim smjernicama na razini Europske Unije ............................................................. 53
Tablica 38 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima u BiH.................................................................................... 56
Tablica 39 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima u RH .................................................................................... 59
7
Tablica 40 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima na županijskim razinama u RH ..................................................... 62
Tablica 41 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima na lokalnoj razini u BiH i RH ........................................................ 64
Tablica 42 Popis relevantnih pravnih dokumenata Federacije BiH i RH ....................... 72
Tablica 43 Ocjena atraktivnosti resursne osnove prekograničnog prostora gornjeg toka rijeke Une............................................................................................... 85
Tablica 44 Obrazloženje ocjena ..................................................................... 85
Tablica 45 Ocjena konkurentnosti resursne osnove prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une............................................................................................... 86
Tablica 46 Obrazloženje ocjena ..................................................................... 86
Tablica 47 Identificirane projektne ideje prema ciljevima razvoja destinacije .............. 88
Tablica 48 Popis sudionika I. sastanka radne skupine za izradu „Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“ održanog 29. studenoga 2012. godine u prostorijama Udruge Una u mjestu Srb u općini Gračac .............................. 91
Tablica 49 Popis sudionika II. sastanka radne skupine za izradu „Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“ održanog 12. prosinca 2012. godine u općini Donji Lapac ................................................................................... 92
Tablica 50 Popis sudionika I. i II. sastanka radne skupine u BiH ................................ 92
8
1. UVOD
Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une (u nastavku:
Strategija) je izrađena u okviru projekta „Una - Spring of life“, implementiranog u okviru
prekograničnog programa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Ovaj strateški dokument se zasniva na zajedničkom planiranju hrvatskih i bosansko-
hercegovačkih projektnih partnera te je podržan od komponente II (prekogranična suradnja)
„Instrumenta pretpristupne pomoći“ (IPA) Europske unije.
Opći cilj projekta „Una - Spring of life“ je doprinijeti stvaranju zajedničkog ekonomskog
prostora u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kroz razvoj zajedničke turističke ponude. Ova
Strategija ima za cilj doprinijeti unapređenju položaja turističke destinacije prekograničnog
područja gornjeg toka rijeke Une kroz definiranje dugoročnih turističkih strateških ciljeva i
identificiranje mogućnosti njihovog ostvarenja.
Rijeka Una, koja predstavlja izuzetno vrijedan prirodni resurs, protječe kroz dvije zemlje te u
jednom dijelu toka predstavlja i liniju razgraničenja između Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine. Strategija sadrži jasne korake usmjerene na zajednički razvoj i promociju tri
ključne resursne osnove područja, izvorište rijeke Une u Hrvatskoj te vodopada Une i starog
grada Ostrovica u Bosni i Hercegovini kao integriranog turističkog proizvoda.
Proces izrade Strategije započinje sa poglavljima u kojima se analizira okruženje gornjeg
toka rijeke Une uključujući zemljopisni položaj, prometnu povezanost, klimu, geološka i
hirdološka obilježja, demografske aspekte, kulturno povijesnu baštinu, gospodarstvo i
turizam.
S obzirom na strateški karakter dokumenta detaljno je analiziran strateški okvir na svim
relevantnim razinama počevši od razine EU preko nacionalnih, regionalnih i lokalnih
strateških smjernica. Odrednice ključnih strateških dokumenta, uključujući smjernice razvoja
EU u novom programskom razdoblju je obrađeno u okviru zasebnog poglavlja. Pored
strateškog okvira analiziran je i pravni okvir koji značajno utječe na razvoj turizma u
promatranom prostoru.
Analiza stanja je zaključena s detaljnom SWOT analizom sa sumiranim prikazom prednosti i
nedostataka, odnosno identificiranih prilika i prijetnji.
Nastavno na analizu stanja razrađen je strateški dio razvoja turizma u promatranom
području kroz sljedeće cjeline:
- Strateško uporište i pravni okvir,
- Vizija i ciljevi,
- Resursna osnova (atraktivnost i konkurentnost),
9
- Potencijal razvoja resursne osnove,
- Delegirane projektne ideje prema strateškim ciljevima,
- Radne skupine.
Strategija je izrađena primjenom participativnih metoda odnosno promovirajući otvoreni
dijalog s ključnim dionicima za razvoj turizma u promatranom prekograničnom prostoru i
osiguravajući jednako sudjelovanje svih relevantnih dionika identificiranih kroz suradnju s
projektnim partnerima. Radnim skupinama na kojima su sudjelovali odabrani predstavnici
lokalne i regionalne zajednice s obe strane granice zajednički su identificirani razvojni
potencijali te su delegirani projektni prijedlozi. Članovi radne skupine su dodatno na
prijedloge i diskusije putem radnih skupina predlagali razvojne inicijative putem
strukturiranih upitnika i dostavili iste projektnim partnerima za uvrštenje u Strategiju.
Razradom svake od pojedinih cjelina, Strategija za razvoj turizma u prekograničnom
području gornjeg toka rijeke Une će pružiti smjernice za planirani i usmjereni razvoj turizma
u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une. Strategijom je detaljno analizirano
trenutno stanje na promatranom prostoru, dana je ocjena turističkog potencijala gornjeg toka
rijeke Une, definirani su vizija i strateški ciljevi, prioriteti i mjere, te prijedlozi za zajedničku
prekograničnu turističku ponudu.
10
2. ANALIZA OKRUŽENJA
U ovomu poglavlju biti će opisani aspekti socio-ekonomskog okruženja na nekoliko
temeljnih razina koje su podijeljene na teritorijalnu, demografsku, socio-kulturalnu,
ekonomsku, ekološku razinu te pravne aspekte.
Kako bi se definirao kontekst u kojemu će se projekt realizirati, faktori socio-ekonomskog
okruženja biti će analizirani u užem i širem području utjecaja. Uže područje utjecaja čine
općine Gračac i Donji Lapac u Republici Hrvatskoj te općina Bihać u Bosni i Hercegovini,
dok se pod širim područjem u kontekstu izrade ove Strategije podrazumijevaju Zadarska i
Ličko-senjska županija u RH te Unsko-sanski kanton u BiH.
2.1. Definiranje šireg i užeg područja obuhvata – gornji tok rijeke Une
Rijeka Una koja čini desni pritok rijeke Save, pogranična je rijeka između Hrvatske i Bosne i
Hercegovine ukupne duljine 212 km (101 km u pograničnom dijelu) te ukupne površine toka
od 9.368 km2. Izvor rijeke Une, poznat kao Vrelo Une, se nalazi na sjeverno-istočnim
padinama planine Stražbenice u Republici Hrvatskoj na području Zadarske Županije, u
mjestu Donja Suvaja, u blizini mjesta Srb. Gornji tok rijeke na području Hrvatske obuhvaća
općinu Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji i općinu Gračac u Zadarskoj županiji. Na
području Federacije BiH gornji tok Une je vezan uz općinu Drvar (Kanton 10) i općinu Bihać
(Unsko-sanski kanton). Općini Gračac pripadaju izvorište i početna tri kilometra toka, a
ostali dio općini Donji Lapac. Oko dvadeset kilometara toka Une nalazi se na području
općine Donji Lapac. Od izvora u RH rijeka dotiče do BiH na ušću rijeke Krke te odatle tvori
prirodnu granicu između RH i BiH sljedećih 8,5 km, odnosno do željezničkog mosta
nedaleko od naselja Martin Brod u BiH. Od željezničkog mosta Una ulazi potpuno u BiH i
teče 21 km, prije nego dosegne granicu po drugi put, 9 km nizvodno od mjesta Kulen Vakuf.
Od tu čini prirodnu granicu sljedećih 20 km, sve do drugog željezničkog mosta između sela
Malo Seoce i Užljebić. Ovdje Una ulazi na teritorij BiH po drugi put, a poslije mjesta Ripač
teče sjevero-zapadno ulazeći u Bihać te dalje sjeverno do mjesta Bosanska Krupa i Bosanska
Otoka. Nakon toka od 85 km kroz BiH, Una ponovno tvori prirodnu granicu između BiH i
RH po treći i posljednji put, nedaleko od mjesta Dobretin i Javornik (RH). Zadržava taj tok
prolazeći uz mjesta Bosanski Novi (Novi Grad), Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica u
BiH, te Dvor, Hrvatska Kostajnica i Hrvatska Dubica u RH. Na kraju toka se ulijeva u rijeku
Savu pokraj mjesta Jasenovac u RH.
11
Slika 1 Područje šireg obuhvata projekta - gornji tok rijeke Une
Izvor: Aplikacijski obrazac dostavljen od klijenta
Makrolokacija projekta (pogledati sliku 1) je gornji tok rijeke Une, od izvora u općini
Gračac, Republika Hrvatska, do Martin Broda i Kulen Vakufa u općini Bihać, Bosna i
Hercegovina, zajedno sa širim destinacijskim područjem Zadarske i Ličko-senjske županije u
Hrvatskoj i cijelom općinom Bihać u Bosni i Hercegovini. Zbog potreba provedbe projekta
„Una –Izvor života“ na području Republike Hrvatske uključen je i Grad Zadar kao središte
Zadarske županije, vezano za općinu Gračac.
Mikrolokacija projekta obuhvaća zaštićena područja i buffer zone1 kako u Hrvatskoj, tako i
u Bosni i Hercegovini, a uključuje:
A. Hrvatska: prostor gornjeg toka rijeke Une te izvor rijeke Une u općini Gračac. Izvor
rijeke je zaštićen kao geografsko geološki spomenik prirode te se nalazi na
nadmorskoj visini od oko 450 metara. Navedeno područje izvora podsjeća na
minijaturno jezero zelenkasto modre boje oko kojeg su locirane velike vapnenačke
stijene.
1 Buffer zone - zonsko područje koje se nalazi između dva ili više područja
12
B. BiH: na BiH strani promatrana mikrolokacija se odnosi na gornji tok rijeke Une do
Martin Broda i Kulen Vakufa. Dolina gornjeg toka rijeke Une se ističe bogatstvom
prirodnih vrijednosti, kako geomorfološkim, hidrogeološkim tako i biološkim.
Posebnost područja je izražena u dužini njenog „sedrotvornog“ toka, s cijelim nizom
pratećih fenomena (sedrenih spilja, sedrenih otoka, barijera i slapova), kao i
mozaičnosti staništa, velikoj raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, te prisutnosti
reliktnih i endemskih vrsta zbog čega je područje proglašeno Nacionalnim parkom
Una i predstavlja prvi nacionalni park u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se
na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (slika 2), potpadajući cijelim
područjem pod općinu Bihać. Površina Nacionalnog parka Una (NP Una) iznosi
19.800 ha, odnosno 198 km2.
2.1.1. Zaštićena područja NP Una
Područje stroge i usmjerene zaštite NP Una dijeli se na pet zona2, u kojima se razlikuju:
• 1. zona međuprostora Una-Unac - Veličine oko 4.600 ha, u kojoj je najstroži režim zaštite u kategoriji rezervata divljine (kategorija Ib prema međunarodnoj klasifikaciji IUCN3)
• 2. zona izvorišta Krke,
• 3. zona kanjona Une nizvodno do Martin Broda i
• 4. zona kanjona Unca,
• 5. zona Štrbački buk- Lohovo - Veličine oko 5.800 ha, koja je također u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema IUCN)
2 Prema Studiji izvodljivosti NP Una, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša, 2005.g.
3 International Union for Conservation of Nature (IUCN) – Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih
resursa, osnovana 1948. g. od strane Ujedinjenih naroda.
Veličine ukupno oko 3.100 ha,
koje su u režimu usmjerene
zaštite (kategorija II prema
IUCN)
13
Slika 2 Položaj Nacionalnog parka Una i općine Bihać
Izvor: Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una, Federalno ministarstvo okoliša
i turizma, 2009.g.
Izvan područja Nacionalnog parka Una ostaju zone Orašca, površine oko 1.400 ha i Ripča,
površine oko 3.100 ha, koje je su isključene iz strogih uvjeta zaštite prirode, a nazivaju se
zaštitne ili tzv. „tampon“ zone za zaštitu samog nacionalnog parka.
Slika 3 NP Una
Izvor: www.shutterstock.com
14
2.2. Zemljopisni položaj i prometna povezanost
2.2.1. Općina Bihać
Bihać je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), neposredno uz
granicu sa Republikom Hrvatskom (RH) i gospodarsko je, administrativno i kulturno
središte Unsko-sanskog kantona (USK). Površina općine iznosi 900 km² što čini 21,8%
teritorija Unsko-sanskog kantona i 1,7% BiH. Do 1995. godine površina općine iznosila je 689
km² da bi, po zaključenju Daytonskog sporazuma, dio prijeratne općine Drvar bio pripojen
općini Bihać. S BiH strane graniči s općinama Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i
Drvar, a sa hrvatske strane općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj.
Zahvaljujući povoljnom položaju, Bihać ima veliki razvojni potencijal. Nalazi se na koridoru
koji povezuje ostatak države sa zapadnom Europom, a u širem smislu južnu Europu sa
zapadnom Europom, što ga čini vrlo atraktivnom lokacijom za domaće i inozemne
investitore. Geostrateški položaj i dobra prometna povezanost (ceste, željeznice, zračni
promet, itd.), čini ovo područje glavnom točkom povezanosti između BiH i Europe. Bihać je
dobro povezan sa centrima u Republici Hrvatskoj i ostatku Europe zahvaljujući blizini
autoceste A1 u Hrvatskoj (oko 50-60 km udaljenosti), dok je Zračna luka Zagreb udaljena
otprilike 150 km. Glavne prometnice unutar BiH povezuju Bihać sa Sarajevom, Banja Lukom
i Mostarom.
Tablica 1 Udaljenost općine Bihać od važnijih centara u Europi:
Zagreb Ljubljana Budimpešta Bratislava Graz Sarajevo Prag Beč München Milano
155 km 231 km 497 km 554 km 324 km 311 km 833 km 509 km 639 km 676 km
Izvor: www.viamichelin.com
Željeznička pruga Zagreb-Split prolazi također područjem općine Bihać, vezujući Dalmaciju
sa zapadnim dijelom Balkana. Transverzalni željeznički pravac Bihać-Bosanski Novi
povezuje Savski razvojni pravac sa Bihaćem i Unsko-sanskim kantonom.4
Općina Bihać posjeduje prepoznatljiva prirodna bogatstva koja značajno utječu na razvoj
općine. Na temelju tih bogatstava, turizam je indentificiran kao jedna od strateških grana
gospodarstva. Nastavno na navedeno, uključujući druge društvene standarde, zaštita okoliša
na području općine Bihać predstavlja jedan od temeljnih prioriteta. Djelujući u tom pravcu,
općina Bihać i akteri razvoja i zaštite okoliša bili su ključni zagovarači u procesu
uspostavljanja zaštićenog ekološkog područja u gornjem pojasu rijeke Une - NP Una.
4 Unska pruga od Knina do Martin Broda duljine 60-ak km trenutno je zatvorena za promet jer na pojedinim
dijelovima nije sigurna za vožnju vlakova.
15
2.2.2. Općina Gračac
Općina Gračac koja je u sustavu Zadarske županije teritorijalno je najveća općina u
Hrvatskoj. Iako administrativno pripada Zadarskoj županiji, zemljopisno,povijesno i
kulturno je vezana za lički prostor (ličko-krbavski prostor s Pounjem). Prostor općine Gračac
ima važan geoprometni položaj preko kojeg prolaze važne javne ceste i željezničke pruge
preko kojih je Zadarska županija prometno povezana s unutrašnjim prostorom Republike
Hrvatske, okolnim prostorom susjednih županija (Šibensko-kninska i Ličko-senjska), kao i s
prostorom susjedne države BiH.
Slika 4 Položaj općine Gračac u Zadarskoj županiji
Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f7/Gra%C4%8Dac-map-Croatia.PNG Slika 5 Lokacija izvora rijeke Une u Zadarskoj županiji kao jedno od zaštićenih područja
Izvor: http://natura-jadera.com/images/ZasticenaPodrucja/SpomeniciPrirode/ZPUna.jpg
16
Prema odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste
(NN 79/99 i NN 111/00), na području općine Gračac sljedeće javne ceste imaju karakter
državne ceste5:
• D1 Udbina - Gračac - Knin
• D27 Gračac - Obrovac - Benkovac
• D18 spoj na D1 (Otrić) prema Donjem Lapcu
Županijske ceste su one ceste koje povezuju područje jedne ili više županija i na
području općine Gračac su sljedeće:
• D1 (Gračac) - Tomingaj - Rudopolje Bruvanjsko,
• Gračac - Kijani,
• D1 - Otrić - Pribudić,
• D1 - Kom - Ervenik,
• D218 - Velika Popina,
• D1 - Mazin D218,
• D218 - Doljani - granica BIH).
Područjem općine Gračac prolaze dvije željezničke trase: trasa postojeće željezničke pruge
Zagreb - Knin - Split, tzv. „lička pruga“ i trasa međunarodne željezničke pruge Zagreb -
Bihać - Knin - Split, tzv. „unska pruga“, koje imaju karakter magistralne pomoćne pruge.
Obje trase predstavljaju značajne prometne koridore u gospodarskom sustavu Hrvatske.
Nekoć se više koristio koridor „unske pruge“, dok je danas važniji koridor „ličke pruge“, tj.
pravac u smjeru Gospić - Knin koji je u fazi rekonstrukcije i modernizacije. Veza s emitivnim
centrima autocestom najbliža je prema Bosni i Hercegovini, Italiji, Austriji, Sloveniji i
Mađarskoj.
2.2.3. Općina Donji Lapac
Općina Donji Lapac nalazi se na istočnom dijelu Ličko-senjske županije, kraju poznatom po
imenu Ličko Pounje, ispod planine Plješivice. Njena površina je 354,2 km2 a obuhvaća
osamnaest naselja: Birovača, Boričevac, Brezovac Dobroselski, Bušević, Dnopolje, Dobroselo,
Doljani, Donji Lapac, Gornji Lapac, Donji Štrbci, Gornji Štrbci, Gajine, Kestenovac, Kruge,
Melinovac, Mišljenovac, Nebljusi i Oraovac.
Loša cestovna povezanost općine s ostalim dijelovima Republike Hrvatske (u prosjeku od
100 km do većeg središta) i loša kvaliteta prometnica (npr. glavna prometnica DC 506 Donji
5 Državne ceste su javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske međusobno i s mrežom
glavnih europskih cesta.
17
Lapac - Frkašić - Korenica još uvijek ima makadamske dijelove) čine ovo područje
prometno izoliranim. Od većih prometnica dvije su državne i jedna županijska cesta
zastupljene na području općine:
• Državna cesta D218 Doljani - Donji Lapac - GP Užljebić (BiH)
• Državna cesta D506 Bjelopolje - Donji Lapac
• Županijska cesta Ž5167 Udbina - Donji Lapac
Slika 6 Položaj općine Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji
Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/2/24/Donji_Lapac.PNG
2.3. Klima
2.3.1. Općina Bihać
Šire područje Bihaća po svom geografskom položaju pripada pojasu umjereno kontinentalne
klime s umjereno hladnim zimama i toplim ljetima. Prosječna temperatura u siječnju je oko
0°C dok je prosječna lipanjska temperatura približno 20°C.
Drugi tip klime koji je ovdje zastupljen je predplaninska i kontinentalno-planinska šumsko-
snježna klima koja zahvaća područje uzvodnih dijelova doline Une i dolinu Unca. Odlike
predplaninske te kontinentalno-planinske klime su oštre zime i prohladna ljeta te izrazite
padaline u siječnju i proljetnim mjesecima, kao i obilne snježne padaline.
Budući da graniči i s područjem sa sredozemnim tipom klime, to se odražava na režim
padalina (vrijeme njihove pojave u kasnu jesen, te njihove količine i intenzitet) i na
temperaturu zraka (npr. na području Bihaća su prosječne temperature i u siječnju kao
najhladnijem mjesecu u višegodišnjem razdoblju praćenja uvijek iznad nule). Značajan
utjecaj na klimu imaju česti iznenadni prodori toplih i hladnih zračnih masa.
18
2.3.2. Općine Gračac i Donji Lapac
Na području općine Gračac mogu se izdvojiti dva klimatska podtipa. Najveći dio teritorija
ima karakteristike kontinentalne klime planinskog tipa koja se očituje u predjelu jugoistočnih
padina Velebita dok se udolina rijeke Zrmanje od izvorišta odlikuje submediteranskom
klimom.
Prisutstvo Velebitskog masiva uzrokuje postojanje dva oštro diferencirana klimatozonalna
područja: Primorje sa vrlo blagim klimatskim karakteristikama i Liku sa izrazito oštrim
kontinentalnim karakteristikama. Navedena područja se razlikuju značajnim temperaturnim
razlikama. Prosječna godišnja temperatura na planini je od 2 do 4 C (Ćelavac 1.207 m) dok
je u nizinskim dijelovima do 10 C. Važan klimatski element ovoga prostora su padaline, sa
izrazito sušnim ljetnim i izrazito kišnim zimskim periodom. Prosječna godišnja količina
padalina kreće se od 2.000 - 3.000 mm u nizinskim dijelovima. Padaline su neravnomjerno
raspoređene pa uz pretežno vapnenački sastav tla određuju intenzitet suše. Veliki utjecaj na
klimu imaju vjetrovi, posebno bura.
Snijeg je česta pojava, a godišnje količine kreću se u ovim rasponima:
• maksimalna visina se kreće od 100 - 150 cm (u planinskom dijelu i više od 200)
Prosječni godišnji broj dana pod snježnim pokrivačem većim od 30 cm je:
• u nizinskim predjelima 5 - 10 dana
• u višim predjelima 20 - 70 dana
• na planinskim predjelima više od 100 dana.
Općina Donji Lapac se nalazi u Ličkom Pounju na nadmorskoj visini od oko 600 m. Sa
zapada ga okružuju istaknuta uzvišenja Plješevice: Trovrh (1.620 m), Ozeblin (1.657 m) koji je
ujedno i najviši vrh Plješevice, a sa sjeverne i istočne strane graniči s Bosnom i Hercegovinom
gdje granica uglavnom prati kanjon rijeke Une. Zbog ovakvog topografskog smještaja najveći
dio općine Donji Lapac pripada umjereno - kontinentalnom klimatskom području sa svježim
ljetima, dok samo više padine i hrbat imaju obilježja planinske ili snježno šumske klime.
2.4. Geološka i hidrološka obilježja (karakteristike) gornjeg toka rijeke Une
Dolina gornjeg toka rijeke Une, kao i dolina rijeke Unac ulaze pod područje Nacionalnog
parka Una, zajedno čineći specifičnu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Europe, vrlo vrijednu za
očuvanje njezine ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti. Dolinski dio Nacionalnog parka
se nalazi na visini između 220 i 450 m nadmorske visine a okružuju je planine Plješivica (nije
u sklopu Nacionalnog parka) i Osječenica.
19
Što se tiče geoloških obilježja prostora prisutni su krški oblici i hidrografija, kao i specifični
reljefni oblici. Najzastupljenije su karbonatne naslage vapnenaca i dolomita, a u znatno
manjoj mjeri i samo mjestimično javljaju se pješčenjaci s gipsom, laporoviti škriljavci, škriljavi
lapori, breče.
Hidrogeološki se na širem području mogu razdvojiti četiri skupine naslaga: vrlo propusne
stijene sastavljene od razlomljenih i okršenih vapnenaca, djelomično propusne stijene
sastavljene od vapnenaca s dolomitom, djelomično nepropusne stijene sastavljene od
laporovitih vapnenaca i nepropusne stijene koje sačinjavaju klastične flišne, aluvijalne i
deluvijalne naslage. Glavno kretanje podzemne vode odvija se u propusnim i djelomično
propusnim stijenskim masama kroz pukotinske sustave u najvećoj mjeri vezane uz veće ili
manje rasjedne zone.
Najizrazitiju hidrogeološku i krajobraznu osobitost ovog područja predstavljaju sedrene
barijere i slapovi, kao što su Štrbački buk i vodopadi u Martin Brodu, pećina (Martin Brod),
sedreni otoci te iznimni oblici kotlina (Martin Brod, Kulen Vakuf, Klisa, Lohovo) i klisura
kanjonskog tipa (uzvodno i nizvodno od Martin Broda, nizvodno od Štrbačkog buka).
Posebnosti rijeke Une se ogledaju u njenom pritoku Unca, posebno u donjem dijelu toka gdje
Unca više puta ponire i izvire. Na samom kraju izvire na Crnom vrelu, koje je po ljepoti i
karakteristikama poseban prirodni fenomen i uvršteno je u kategoriju spomenika prirode.
Iako bi zbog krškog reljefa područje trebalo biti bogato spiljama, na sedrenim naslagama
Martin Broda pronađena je samo jedna spilja. Pretpostavlja se da je razlog tome još
nedovoljna istraženost područja.
U izvorišnom području Une nalaze se znatne naslage gipsa, koji se u ovom području
eksploatira na više lokacija. Lokacije najbliže samom toku rijeke su:
• Eksploatacijsko polje Vojvodići (Općina Gračac, RH)
• Eksploatacijsko polje Begluci (Općina Gračac, RH)
Od mineralnih resursa na području gornjeg toka Une u Federaciji BiH nalaze se naslage
gipsa na više lokacija u prostoru između Kulen Vakufa i Orašca, koje se kod Orašca i
eksploatiraju. U širem području, sjeveroistočno od Ripča, nalaze se potencijalno
eksploatibilne naslage boksita, te zapadno od Ripča kod Melinovca neeksploatibilni boksiti s
visokim sadržajem silicija. Građevni kamen (vapnenac, dolomit, šljunak iz konglomerata i
pijesak) lokalno se eksploatira na više mjesta, a najveći je kamenolom kod Pritoke.
20
2.4.1. Bioraznolikost
Rijeka Una se nalazi u području Dinarskog krša i uvrštena je u KEC6 područje što samo
potvrđuje njezinu vrijednost i potrebu za zaštitom te očuvanjem bioraznolikosti.
Tu se javljaju refugijalno-reliktna staništa područja koja su u najmanjoj mjeri izmijenjena u
razdoblju između predglacijacije i postglacijacije, a pri tome su očuvala svoje prirodne
ekološke vrijednosti. Javlja se veliki broj tercijarnih biljnih i životinjskih vrsta koje su
preživjele klimatske promjene u posljednjem glacijalnom periodu te su ta staništa bila su
utočište za mnoge biljne i životinjske vrste tokom ledenog doba.
Među 15 vrsta riba koje su prisutne u rijeci Uni i njenim pritocima nekoliko ih je rijetko i
ugroženo. Pastrva (Salmo trutta), mladica (Hucho hucho) osim što je endemska vrsta, relativno
je rijetka vrsta na čitavom području Europe. S obzirom da se radi o salmonidnim vodama i
pripadajućim vrstama riba, ova fauna je osjetljiva na promjene staništa i onečišćenje. Na
temelju dodatka III. Bernske konvencije šest vrsta je zaštićeno (mladica, lipljen, dvoprugasta
uklija, potočna mrena, plotica i peš). Dvije vrste su navedene i na popisu zaštićenih riba na
razini Europe. Prema popisu ugroženih riba Hrvatske 7 vrsta ovog područja smatra se
ugroženim u različitim kategorijama ugroženosti.
Od deset vrsta vodozemaca pronađenih na istraživanom području dvije vrste su prema
IUCN7 kategorizaciji zaštićene na nivou Hrvatske kao i u Europskim okvirima. Gmazovi
promatranog područja uglavnom su uobičajene kontinentalne vrste. Fauna gmazova
područja oko gornjeg toka Une nije previše brojna i ne sadrži velik broj endemičnih i rijetkih
vrsta. Međutim, među njima se nalaze neke vrste koje su ugrožene, osjetljive, rijetke i
zahtijevaju određene zaštitne mjere.
Na području gornjeg toka rijeke Une i u njenoj neposrednoj okolici obitava oko 130 vrsta
ptica. Do sada nisu zabilježene endemske svojte ptica, ali je zabilježen veliki broj gnjezdarica
i šumskih vrsta, od kojih su mnoge ugrožene na nivou Europe. Među vrstama ptica posebno
se ističu globalno ugroženi kosac (Crex crex), mali vranac, sivi sokol (Falco peregrinus) i
veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) dok je na širem području lještarka (Tetrastes bonasia) koja
je prilično rijetka i skrovita vrsta, a nastanjuje šumska staništa.
6 Karst Ecosystems Conservaion (Očuvanje krških ekoloških sustava) - program očuvanja ekoloških sustava na
kršu i u podzemlju, koji sadrži niz koordiniranih institucionalnih, stručnih i obrazovnih aktivnosti usmjerenih na
izravne mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i održivo gospodarenje prirodnim dobrima a u skladu
s društvenim razvojem i potrebama stanovništva. 7 International Union for Conservation of Nature (IUCN) – Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih
resursa, osnovana 1948. g. od strane Ujedinjenih naroda.
21
Među sisavcima gornjeg dijela toka Une nalaze se dvije endemične svojte: runati voluhar
(Dinaromys bogdanovi), oromediteranski endem i alpski voluharić (Microtus multiplex) –
istočnoalpski endem. Ove dvije vrste nisu sigurno prisutne već se samo pretpostavlja da bi
mogle obitavati na širem području.
Prema Zakonu o zaštiti prirode (HR) te Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (HR),
zaštićeno je 33 vrste sisavaca područja Une, dok je osam vrsta zaštićeno prema Pravilniku o
lovostaju (HR). Od zaštićenih sisavaca uz mnoge ugrožene i osjetljive vrste šišmiša valja
naglasiti tri velike zvijeri – vuka, risa i medvjeda, dok je na području još prisutan veliki broj
vidri, jazavaca, lasica i zerdava.
Značajne su također i vrste poput čovječje ribice, crnog daždevnjaka, velebitske gušterice,
živorodne gušterice, kosca, dugonogog i riđeg šišmiša, širokouhog mračnjaka, lipljena,
tetrijeba, ptica grabljivica, sova i dr.
22
2.5. Demografski aspekti
2.5.1. Općina Bihać
Općina Bihać pripada Unsko-sanskom kantonu te ima površinu od 900 km2. Prema Popisu
stanovništva iz 1991. godine imala 70.732 stanovnika8, od čega 35.168 muškaraca i 35.564
žena9. U vremenu izrade ove studije u Bosni i Hercegovini provodi se probni popis
stanovništva, dok će službeni popis biti obavljen 2013. godine.
Prema Procjeni ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj strukturi koje je izdao
Federalni zavod za statistiku 30. 06. 2012. godine, općina Bihać ima ukupno 61.564
stanovnika10.
Sljedeća tablica prikazuje ukupan broj stanovnika prema Popisu iz 1991. godine.11
Tablica 2 Broj stanovnika po naseljima općine Bihać prema Popisu stanovništva iz 1991.
NASELJE Broj stanovnika
NASELJE Broj stanovnika
BAJRIĆI 844
MALA PEĆA 498
BIHAĆ 45.553
MALI SKOČAJ 89
BREKOVICA 1.833
MEĐUDRAŽJE 104
BUGAR 186
MUSLIĆI 500
ĆUKOVI 462
ORAŠAC 2.574
DOLJANI 154
OSTROVICA 162
DONJA GATA 198
PAPARI 588
DUBOVSKO 54
PRAŠČIJAK 101
GORJEVAC 103
PRITOKA 839
GRABEŽ 7
PRNJAVOR 348
GRIMUŠA 304
RAČIĆ 286
HRGAR 81
RAJINOVCI 216
IZAČIĆ 1.215
RIPAČ 1.724
JANKOVAC 15
SPAHIĆI 666
JEZERO 568
SRBLJANI 1.292
KALATI 52
TEOČAK 92
KLISA 557
TURIJA 1.457
KLOKOT 705
VELIKA GATA 1.382
KULA 537
VELIKI SKOČAJ 323
KULEN VAKUF 1.063
VELIKI STJENJANI 57
LIPA 72
VIKIĆI 1.101
LOHOVO 706
ZAVALJE 198
8 http://www.fzs.ba/Dem/Popis/stanovnistva%20prema%20broju%20stanovnika%20po%20opstinama.pdf
9http://www.fzs.ba/Dem/Popis/stanovnistvo%20prema%20starosti%20i%20spolu%20po%20naseljenim%20mj
estima%20bilten%20257.pdf 10
http://www.fzs.ba/saopcenja/2012/14.2.1.pdf 11
Poslijednji službeni podaci o broju stanovništva u BiH su objavljeni 1991. i otada nije napravljen nijedan
službeni popis
23
- -
ZLOPOLJAC 205
Izvor: Federalni zavod za statistiku12 – Popis stanovništva iz 1991.
Tablica ispod prikazuje starosnu strukturu stanovništva u općini Bihać iz Popisa 1991.
godine te Procjene broja stanovništva iz 2011. i 2012. godine.
Tablica 3 Starosna struktura stanovništva u općini Bihać
0-14 15-64 65+
Popis 1991. 16.900 47.902 5.930
Procjena 2011. 12.250 42.091 7.150
Procjena 2012. 11.757 42.575 7.232
Izvor: Federalni zavod za statistiku13,14
Iz navedene tablice može se zaključiti da stanovništvo u općini Bihać stari, te se broj djece od
0-14 godina smanjuje.
Sljedeće dvije tablice prikazuju doseljeno i odseljeno stanovništvo po starosnoj dobi u Unsko-
sanskome kantonu i općini Bihać, uključujući kretanje stanovništva unutar Federacije BiH,
Republike Srpske i Brčko Distrikta u 2010. godini.
Tablica 4 Broj doseljenih stanovnika u Unsko-sanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u
2010. godini
Doseljeni u: 0-4
5-9
10-14
15 -19
20 -24
25 -29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80-84
USK M 18 16 18 38 61 96 74 48 45 38 30 26 20 25 15 9 9
Ž 19 16 13 113 272 241 98 88 56 49 35 22 37 13 19 20 15
BIHAĆ M 7 4 8 5 16 25 21 18 10 6 9 3 8 6 6 2 2
Ž 5 6 4 21 57 62 32 20 17 14 9 2 7 2 6 6 4
Izvor: Federalni zavod za statistiku15
U 2010. godini iz Unsko-sanskoga kantona ukupno je odselilo 2.670 osoba. Sljedeća tablica
prikazuje taj broj po spolu te starosnim grupama.
Tablica 5 Broj odseljenih stanovnika u Unsko-sanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u
2010. godini
Odseljeni iz: 0-4
5-9
10-14
15 -19
20 -24
25 -29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80-84
USK M 27 32 51 72 124 105 104 92 78 71 74 60 33 32 37 29 11
Ž 28 34 37 166 380 291 152 135 95 69 55 30 39 21 38 29 29
12 http://www.fzs.ba/
13 http://www.fzs.ba/
14 http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf
15 http://www.fzs.ba/Dem/Migracije%20stanovnistva.pdf
24
Odseljeni iz: 0-4
5-9
10-14
15 -19
20 -24
25 -29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80-84
BIHAĆ M 10 9 12 18 27 21 15 13 11 9 8 12 5 6 5 6 1
Ž 4 7 4 26 67 47 21 30 24 12 9 7 8 1 5 6 5
Izvor: Federalni zavod za statistiku16
Prema statistici Federalnog zavoda za zapošljavanje od kolovoza 2012., u cijelom Unsko-
sanskom kantonu registrirano je 43.844 nezaposlenih osoba.
Tablica 6 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema spolu u kolovozu
2012. godine
Područje Muškarci Žene Ukupno
Unsko-sanski kanton 22.589 21.255 43.844
Općina Bihać 4.803 4.857 9.660
Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje17
Tablica 7 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema razini obrazovanja
za kolovoz 2012. godine
Područje NSS NKV PKV KV SSS VKV VŠS VSS
Unsko-sanski kanton 88 17.703 1.617 13.421 8.434 203 609 1.769
Općina Bihać 33 3.052 517 2.775 2.311 68 260 644
Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje
Najveći broj nezaposlenih ima završenu osnovnu školu (17.703), slijede ih osobe sa
završenom strukovnom srednjom školom (13.421) te sa srednjom stručnom spremom (8.434).
Tablica 8 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema dobi za kolovoz
2012. godine
Područje 15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više
Unsko-sanski kanton 2.165 6.682 6.285 5.266 5.243 5.134 4.732 4.174 2.991 1.172
Općina Bihać 165 1.598 1.607 1.027 1.121 1.266 1.152 1.537 187
Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje
Vidljivo je da su nezaposlene osobe u Unsko-sanskom kantonu raspoređene podjednako po
svim dobnim skupinama. Međutim, najviše nezaposlenih je u dobnoj skupini od 20 do 29
godina, dok ih je najmanje od 15 do 19 godina te od 55 i više godina.
Tablica 9 Nezaposlene osobe u općini Bihać prema stručnoj spremi, podaci iz prosinca 2011.
Stručna sprema NKV PKV KV NSS SSS VKV VŠS VSS
Broj nezaposlenih 3.052 517 2.775 33 2.311 68 260 644
Izvor: Federalni zavod za statistiku18
16 http://www.fzs.ba/Dem/Migracije%20stanovnistva.pdf
17 http://www.fzzz.ba/statistika-graf/kvalivikaciona-struktura?Itemid=176#statistika
25
Prema navedenim podacima se može zaključiti da je u općini Bihać najviše nezaposlenih sa
završenom osnovnom školom, strukovnom srednjom školom i srednjom stručnom spremom,
što ukazuje na potrebnost otvaranja radnih mjesta prilagođenim za ove ciljane skupine.
2.5.2. Obrazovanje
U općini Bihać ukupno djeluje osam srednjih škola različitih vrsta i programa. Od ukupno
143 odjeljenja, 40 ih je gimnazijskih, osam umjetničkih, 73 u tehničkim i srodnim školama, te
5 za strojarstvo i obradu metala. U školsku godinu 2011./2012. upisano je ukupno 3.508
učenika, od čega 1.730 učenica.
Tablica 10 Broj upisanih studenata u visokoškolske ustanove grada Bihaća za školsku godinu
2011./2012.
Visokoškolska ustanova Broj upisanih studenata
Biotehnički fakultet 490
Ekonomski fakultet 797
Islamski pedagoški fakultet 245
Pravni fakultet 570
Pedagoški fakultet 967
Tehnički fakultet 832
Visoka zdravstvena škola 557
Ukupno 4.458
Izvor: Federalni zavod za statistiku19
U gradu Bihaću je u akademskoj godini 2011./2012. upisano ukupno 4.458 studenata u javne
visokoškolske ustanove. Prethodna tablica prikazuje broj studenata upisanih po popisanim
visokoškolskim ustanovama sa sjedištem u Bihaću.
2.5.3. Općina Gračac
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Gračac broji ukupno 5.033 stanovnika,
2.033 kućanstva te 3.669 stambenih jedinica. Sljedeća tablica prikazuje statistiku Državnog
zavoda za statistiku navedene općine i naselja koje joj administrativno pripadaju.
18 http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf
19 http://www.fzs.ba/god_bilteni/SB-168Visoko.pdf
26
Tablica 11 Broj stanovnika po naseljima općine Gračac prema Popisu stanovništva iz 2011.
Naselje Ukupan broj stanovnika
Naselje Ukupan broj stanovnika
Begluci 71
Mazin 49
Brotnja 45
Nadvrelo 1
Bruvno 89
Neteka 86
Cerovac 3
Omsica 16
Dabašnica 3
Osredci 43
Deringaj 64
Otrić 16
Donja Suvaja
52
Palanka 19
Drenovac Osredački
12
Pribudić 4
Duboki Dol nema
Prljevo 11
Dugopolje 13
Rastičevo 4
Glogovo 11
Rudopolje Bruvanjsko
30
Gornja Suvaja
33
Srb 450
Grab 72
Tiškovac Lički
14
Gračac 3.409
Tomingaj 19
Gubavčevo Polje
2
Velika Popina
60
Kaldrma 30
Vučipolje 1
Kijani 48
Zaklopac 25
Kom 35
Zrmanja 27
Kunovac Kupirovački
40
Zrmanja Vrelo
32
Kupirovo 40
Izvor: Državni zavod za statistiku – Popis stanovništva iz 2011.
Kao što se vidi iz prethodne tablice, najviše stanovnika broje naselja Gračac i Srb.
Iz Zadarske županije 2011. ukupno je odselilo 1.464 osoba, a doselilo se 2.206, što pokazuje
pozitivan trend migracije ove županije.20
Prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 30. rujna 2012., u općini Gračac su
registrirane ukupno 684 nezaposlene osobe, od čega 355 su žene.
Tablica 12 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema spolu 30. rujna 2012. godine
Spol Muškarci Žene Ukupno
Broj nezaposlenih 329 355 684
Izvor: http://statistika.hzz.hr
Sljedeće dvije tablice prikazuju broj nezaposlenih u općini Gračac prema razini obrazovanja i
dobi.
20 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-02_01_2012.htm
27
Tablica 13 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema razini obrazovanja 30. rujna 2012. godine
Bez škole i nezavršena osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike
SŠ za zanimanja u tajanju od 4 i više godina
Gimnazija
Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
46 334 156 115 10 15 8
Izvor: http://statistika.hzz.hr
Najviše nezaposlenih u općini Gračac je sa završenom osnovnom školom, dok ih slijede
osobe sa završenom stručnom, trogodišnjom ili četverogodišnjom srednjom školom.
Tablica 14 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema dobi 30. rujna 2012. godine
Dob 15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više
Nezaposleni 25 67 63 83 88 63 91 94 89 21
Izvor: http://statistika.hzz.hr
U broju nezaposlenih prema dobi, u općini Gračac statistički prednjače osobe od 45 do 59
godina te malo mlađi, od 30 do 39 godina.
2.5.4. Obrazovanje
Na području spomenute općine djeluje Srednja škola Gračac, u sklopu koje učenici mogu
odabrati više usmjerenja: ekonomija i trgovina (zanimanje ekonomist), šumarstvo (šumarski
tehničar), strojarstvo (za zanimanja automehaničar, bravar, instalater centralnog grijanja i
klimatizacije i vodoinstalatera)21. Škola ima devet odjela s ukupno 129 učenika, od čega je 61
učenica (školska godina 2011./2012.).22
Sljedeća tablica prikazuje broj studenata s prijavljenim prebivalištem u općini Gračac po
ustanovama visokog obrazovanja.
Tablica 15 Broj studenata iz općine Gračac po ustanovama visokog obrazovanja
Fakulteti
Ukupno Veleučilišta Visoke škole
Stručni studij
Sveučilišni studij
Visoka vjerska škola
59 20 - 9 29 1
Izvor: Državni zavod za statistiku23
Najveći broj studenata pohađa sveučilišni studij, nešto manji broj studenata studira na
veleučilištima, dok se je najmanji broj studenata odlučio na stručne studije.
21 http://www.ss-gracac.skole.hr/skola/povijest
22 Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1471.pdf
23 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1445.pdf
28
2.5.5. Općina Donji Lapac
Općina Donji Lapac broji ukupno 2.200 stanovnika, 944 kućanstva te 1.894 stambene jedinice
prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.
Tablica 16 Broj stanovnika po naseljima općine Donji Lapac prema Popisu stanovništva iz 2011.
Naselje Ukupan broj stanovnika
Birovača 87
Boričevac 17
Brezovac Dobroselski
12
Bušević 6
Dnopolje 112
Dobroselo 129
Doljani 138
Donji Lapac 974
Donji Štrbci 14
Gajine 113
Gornji Lapac 57
Gornji Štrbci 15
Kestenovac 39
Kruge 58
Melinovac 9
Mišljenovac 3
Nebljusi 221
Oraovac 196
Izvor: Državni zavod za statistiku – Popis stanovništva iz 2011.
Iz tablice se može primijetiti da uvjerljivo najviše stanovnika ima naselje Donji Lapac.
Iz Ličko-senjske županije je 2011. godine odselilo ukupno 904 stanovnika, dok se doselilo
607.24
U općini Donji Lapac registrirano je 276 nezaposlenih osoba. Izvor statistike je Hrvatski
zavod za zapošljavanje, podaci od 30. rujna 2012.
Tablica 17 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema spolu, 30. rujna 2012. godine
Spol Muškarci Žene Ukupno
Nezaposleni 158 118 276
Izvor: http://statistika.hzz.hr
Sljedeće dvije tablice prikazuju broj nezaposlenih u općini Donji Lapac prema razini
obrazovanja i dobi.
24 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-02_01_2012.htm
29
Tablica 18 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema razini obrazovanja, 30. rujna 2012.
godine
Bez škole i nezavršena osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike
SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina
Gimnazija
Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
9 113 76 64 7 5 2
Izvor: http://statistika.hzz.hr
Najveći broj nezaposlenih u općini Donji Lapac ima završenu osnovnu školu (113). Slijede
osobe sa završenom stručnom, trogodišnjom i četverogodišnjom srednjom školom.
Tablica 19 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema dobi, 30. rujna 2012. godine
Dob 15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više
Nezaposleni 10 20 29 27 25 33 56 33 32 11
Izvor: http://statistika.hzz.hr
Nezaposleni u dobi od 45 do 49 godina prednjače po udjelu u broju nezaposlenih općine
Donji Lapac, dok je najmanji udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba u ranim
dvadesetima i iznad 60 godina starosti.
2.5.6. Obrazovanje
U općini Donji Lapac nema registriranih srednjih škola.
Sljedeća tablica prikazuje broj studenata s prijavljenim prebivalištem u općini Donji Lapac po
ustanovama visokog obrazovanja.
Tablica 20 Broj studenata iz općine Donji Lapac po ustanovama visokog obrazovanja
Fakulteti
Ukupno Veleučilišta Visoke škole
Stručni studij
Sveučilišni studij
Visoka vjerska škola
19 8 - 3 8 -
Izvor: Državni zavod za statistiku25
Vidljivo je da se najveći broj studenata iz općine Donji Lapac odlučio na pohađanje
sveučilišnih i veleučilišnih studija.
25 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1445.pdf
30
2.6. Kulturno-povijesna baština
2.6.1. Unsko-sanski Kanton, Općina Bihać
Geografski položaj i blagi klimatski uvjeti od davnina su pogodovali naseljavanju ljudi na
ovom području. Pronađene su brojne iskopine i ostaci na temelju kojih je dokazano da je
područje bilo naseljeno već u pretpovijesnim razdobljima starijeg kamenog doba, te kasnom
brončanom, starijem i mlađem željeznom dobu. U Račiću, 10 kilometara jugoistočno od
Bihaća, pronađene su izuzetno vrijedne kosti mamuta te dva mala kremena nožića.
Na području Unsko-sanskoga kantona nekada je živjelo ilirsko pleme Japodi te je njihova
kultura obilježila Bihać izuzetnim vrijednostima i baštinom iz dalekih vremena, pa su tako
pronađeni nakit, predmeti od bronce, željezo i srebro, urne s prizorima iz svakodnevnog i
zagrobnog života, lijepo ornamentirani ravni grobovi, oružje, japodske kape i dr.
Ovo područje pripadalo je rimskoj provinciji Dalmaciji te se prema površinskim nalazima
građevinskog materijala i kamenim spomenicima može pretpostaviti postojanje rimskog
grada u okolici današnjeg grada Bihaća. Ostaci pojedinih zgrada otkriveni su na Humačkim
glavicama, u Izačiću, Založju i Brekovici. Termalni izvori u Gati Ilidži također su nastali u
rimskom dobu. Umjetnost antičkog doba sačuvana je na kamenim nadgrobnim spomenicima
gdje se pretežno pojavljuju geometrijski motivi.
Grad Bihać se u 13. stoljeću formira i razvija kao urbano gradsko, trgovačko i obrtničko
središte na raskrižju puteva i tokova života. Bio je to dobro utvrđen grad opasan dvostrukim
zidinama s velikim brojem puškarnica i okruglim tornjevima. Arheolozi su također otkrili
ostatke 60 većih i manjih srednjovjekovnih utvrda, gusto smještenih i tvrdo zidanih gradova
koji svjedoče o tome kako se granica utvrđivala i branila.
Grad Bihać danas predstavlja središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i
Hercegovine, te je ujedno i glavni grad Unsko-sanskog kantona. Općina Bihać
prepoznatljiva je i po bogatim kulturnim sadržajima o čemu svjedoče brojne kulturne
institucije i manifestacije26:
• Bihaćko ljeto - festival scensko-teatarskih umjetnosti • Ulicom Bišća - kulturno-umjetnička manifestacija • Dani rijeke Une - kulturno-umjetnička manifestacija • Festival zabavne muzike Bihać - kulturno-umjetnička manifestacija • Festival narodne muzike Bihać - kulturno-umjetnička manifestacija • Sevdah fest Bihać - kulturno-umjetnička manifestacija
26 http://www.bihac.org
31
Najznačajnija kulturna manifestacija na području općine Bihać je „Bihaćko ljeto“ koje se
godišnje održava od lipnja do rujna te u sklopu koje se održavaju različiti koncerti te druge
vrste kulturnih manifestacija.27
Izlošci iz vremena Japodskih plemena , postavljeni su u jednom od bihaćkih muzeja,
Kapetanovoj kuli. U Bihaću se planira i otvaranje muzeja AVNOJ-a (Antifašističko vijeće
narodnog oslobođenja Jugoslavije) koji je trenutno u fazi rekonstrukcije i čije se stavljanje u
funkciju očekuje u skorije vrijeme. Više o gospodarskoj i turističkoj slici Bihaća navedeno je u
poglavlju 2.7.1.
Kulen Vakuf spada u gradove nastale u vrijeme turske vladavine u Bosni i Hercegovini,
krajem 17. stoljeća. Grad je tada sagrađen na umjetno napravljenom otoku – rukavac Une s
južne strane grada bio je prokopan. Također je bio opasan bedemima o čemu i danas
svjedoče ruševni ostatci. Grad je kroz povijest nosio i ime Džisrikebir što u prijevodu znači
„Veliki most“.28
Slika 7 Povijesni grad Kulen-Vakuf
Izvor: www.kulen-vakuf.com
Na području Unsko-sanskog kantona nalazi se i Ostrovački stari grad – ostaci tvrđave
podignute krajem 14. i početkom 15. stoljeća, za koju je ranije ove godine pokrenut
postupak proglašenja nacionalnim spomenikom BiH. Za ovaj povijesni grad, širok 83
metra i dug 117 metara, nije poznato ni porijeklo ni vrijeme izgradnje. Opasan je zidinama
visokim i do 10 metara, te je imao dvoja vrata. U vrijeme turske vladavine, 1577. godine, u
njemu se nalazila posada od 60 konjanika i 150 pješaka.29
27 http://tzusk.info/page.php?id=1
28 www.kulen-vakuf.com
29 www.kulen-vakuf.com
32
Slika 8 Ostrovica
Izvor: http://mojusk.ba/vijest/8916/usk/usk/ostrovica-kao-verificirani-nacionalni-spomenik.html
U Martin Brodu, malom naselju unutar NP Una nalaze se ostaci Srpskog pravoslavnog
manastira Rmanj sa očuvanim ostacima originalnih fresaka koje je proglašen
Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Rmanj je također bio i srednjovjekovni
grad podignut krajem 14. ili početkom 15. stoljeća čija se kula, nekada visoka oko 10 metara, i
danas može vidjeti. Jedan dio zanimljivosti ponude Martin Broda su stari mlinovi, od kojih
su neki i danas u funkciji.30
Slika 9 Rmanj, Martin Brod
Izvor: Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje NP Una
2.6.2. Zadarska županija31
Kulturna baština Zadarske županije seže od povijesnih vremena drevne antike pa sve do
ranog srednjeg vijeka. Arheološki ostaci pronađeni su na području cijele županije, a mnogi
gradovi, poput centra županije Zadra, grada Nina, Paga na istoimenom otoku, grada
30 Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje NP Una
31 www.zadar.hr
33
Benkovca u Ravnim kotarima i drugih, do danas su očuvali svoje povijesne zidine i stare
kulturne spomenike.
Gradovi Zadar i Nin stari su 3000 godina, te su jedni od najstarijih gradova na Mediteranu.
Povijesna jezgra Zadra nalazi se na izduženom poluotoku. Iz povijesnih izvora je poznato da
je naselje Liburna u 1. stoljeću prije nove ere postalo rimska kolonija Iader. U Zadru se nalaze
i neke od najbolje očuvanih povijesnih crkava: Crkva sv. Donata koja je spomenik
predromaničkom graditeljstvu, Crkve sv. Marije, sv. Krševana i sv. Stošije primjeri su
romaničkog stila dok su crkve sv. Frane, sv. Dominika i sv. Mihovila izgrađene u gotičkom
stilu. Same gradske zidine potječu iz razdoblja renesanse.
Slika 10 Crkva sv. Donata u Zadru
Izvor: http://www.tzzadar.hr/hr/vodic/povijesni-spomenici/23-05-2007/crkva-sv-donata
Nin je nastao u vrijeme rimskog doba o čemu svjedoče i brojni ostaci najvećeg rimskog
hrama na Jadranu iz 1. stoljeća, nalazište mozaika iz 2. stoljeća, ostaci rimskih zgrada u
okolini Crkve sv. Križa, Gornja i Donja gradska vrata, dva kamena mosta i ostaci zidina iz
venecijanskog razdoblja. Nin je također posebno značajan za hrvatsku povijest jer je bio prva
prijestolnica Hrvata, te kasnije biskupsko sjedište.
34
Slika 11 Mozaici iz rimske vile Urbane, 2. stoljeće, Nin
Izvor: http://www.nin.hr/hr/kulturna-bastina/mozaici
Kopneno zaleđe Zadra također je bogato kulturno-povijesnom baštinom. Tu se napose ističu
gradovi Benkovac sa svojom utvrdom Kaštel Benković iz 15. stoljeća te ostacima antike
Asserije, čiji ostaci svojoj starošću sežu i do željeznog doba. Grad Biograd nastao je u ranom
srednjem vijeku, iako je sam prostor poluotoka već znatno prije naseljen. Unutar gradske
jezgre nalaze se zaštićeni spomenici kulture iz srednjeg i novog vijeka: crkva sv. Stošije,
ostaci crkava sv. Ivana i sv. Tome te kaštel Matković.
Zadarski otoci posebno su bogate riznice kulturno-povijesne baštine, a napose otok i grad
Pag koji je sagrađen po arhitektonskom planu slavnog hrvatskog umjetnika Jurja
Dalmatinca, te čiji su povijesni ostaci stare gradske jezgre i danas u izvrsnom stanju te vrlo
vrijedan kulturni resurs i jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Na
otoku Pašmanu nalaze se dva povijesna samostana, benediktinski (12.-15- stoljeće) te
franjevački (14.-18. stoljeće).
Grad Gračac nalazi se u središtu srednjovjekovne župe Otuča u kojoj su prebivale tadašnje
hrvatske plemenitaške obitelji. Grad je dobio ime po ostacima utvrđenog dvorca čiji se ostatci
i danas mogu vidjeti na uzvisini iznad crkve „Gradine“. Najstariji spomen grada može se
naći u dokumentu iz 1465. godine. Župna crkva sv. Jurja mučenika u samom gradu
izgrađena je 1715. god. Tijekom Drugoga svjetskog rata bila je skladište soli i danas je
obnovljena. Također se obnavlja i Crkva sv. Ivana Krstitelja.
2.6.3. Ličko-Senjska Županija
Ličko-senjska županija površinom je najveća županija u Republici Hrvatskoj, te broji najviše
zaštićenih prirodnih objekata i lokaliteta od kojih su najvažniji Nacionalni parkovi
35
Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica, te Park prirode Velebit. Osim toga, ovo
područje obiluje i arheološkim lokalitetima i zaštićenom kulturno-povijesnom baštinom.
Slika 12 Položaj Nacionalnih parkova u Ličko-senjskoj županiji
Izvor: http://www.licko-senjska.hr/opci_podaci.htm
Na širem području grada Gospića, koji je ujedno i glavno kulturno, upravno i gospodarsko
središte županije, postoje dokazi o naseljavanju još iz pretpovijesnih vremena. Za vrijeme
Rimljana, na ovom području su zabilježena velika prometna kretanja budući da su ovuda
prolazili putevi koji su spajali unutrašnjost s obalom i povezivali antičku Sisciu i Salonu. O
razdoblju hrvatskih narodnih vladara na području Gospića svjedoče ulomci starohrvatskih
pletera koji su pronađeni na više lokaliteta nedaleko grada. Prvi začetci današnjeg Gospića
bilježe se u 13. stoljeću kada se spominje naselje Kaseg. Ubrzo, u ove krajeve prodiru Turci
koji na području današnjeg Gospića grade kulu age Alića te kulu age Senkovića koja danas
predstavlja najstariju kuću u Gospiću. Od kulturnih ustanova u gradu djeluje i Muzej Like u
kojem se nalaze vrijedna arheološka i etnografska zbirka, te umjetnine iz novije povijesti.
Važno je napomenuti kako se u sastavu ovog muzeja nalazi i područna zbirka „Rodna kuća
Nikole Tesle“ u Smiljanu, rodnom mjestu jednog od najvećih znanstvenika svih vremena.32
Grad i luka Novalja razvio se na području povijesnog antičkog naselja Novalia koji je u to
vrijeme služio kao južna luka rimskog naselja Cisse (danas Caska). O tome razdoblju danas
svjedoče mnoga nalazišta, natpisi te napose rimski akvadukt iz 1. stoljeća nazvan „Talijanska
buža“.
32 http://www.gospic.hr/
36
Slika 13 Rimski vodovod u Novalju
Izvor: http://www.novalja.hr/index.php?page=19
U gradu se i danas nalaze očuvane crkvice sv. Vida na Vidasovim stanima, Crkva sv.
Mihovila na Šankovim stanima i Crkva sv. Ivana na Šonjovim stanima nastalih oko 18.
stoljeća. Ističu se i pronađeni ostaci tri ranokršćanske bazilike iz 4. i 5. stoljeća: ostaci podnog
mozaika jedne od njih koji se mogu vidjeti unutar gotičke crkve Majke Božje od Ružarija te
relikvijar pronađen pored jedne od bazilika koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. Od
kulturnih ustanova u gradu valja svakako izdvojiti Gradski muzej u kojem se između ostalog
nalazi podzemni vodovod iz antičkih vremena, te izložba fotografija o nalazištu dvije tisuće
godina starih amfora.33
Od brojnih kulturnih spomenika u gradu Senju svakako je značajna tvrđava Nehaj, simbol
grada, sagrađena u drugoj polovici 16. stoljeća. Ova tvrđava četverokutnog je oblika s jakim
zidovima i u njoj se danas nalazi zbirka „Senjski uskoci“ s predmetima nastalim od 15. do 17.
stoljeća.
33 http://www.tz-novalja.hr/
37
Slika 14 Tvrđava Nehaj, Senj
Izvor: http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/674/
U gradu se svojom ljepotom ističe i renesansno-barokni trg po imenu Cilnica s klasicističkom
fontanom u sredini, te velika vrata s kraja 18. stoljeća s kojima završava poznata Jozefinska
cesta (Karlovac- Senj). Na trgu Mala placa nalazi se gradska vijećnica s gradskom ložom iz
14. stoljeća, a od kulturno-povijesnih građevina još je potrebno spomenuti i renesansne kuće
Vukasović iz 15. stoljeća, kuću Homolić, zatim kuću uskočkog kneza Martina Posedarskog te
kuća Domazetovića iz 18. stoljeća. Od sakralnih građevina u gradu se nalazi i jednobrodna
romanička katedrala Sv. Marije iz 12. stoljeća, na Artu gdje se nalazi Park hrvatskih
književnika smještena je i izvorno renesansna zavjetna mornarska Crkva sv. Marije. Od
povijesnih znamenitosti u gradu valja još spomenuti i gradsku luku, srednjovjekovnu
Uskočku ulicu, ostatke Crkve sv. Franje, uskočki mauzolej, grobnicu obitelji Frankopan te
palaču Carine iz 18. stoljeća u kojoj se nalazi župni dvor, te su tamo smješteni biskupski i
kaptolski arhiv, knjižnica te zbirka sakralne umjetnosti od 13. do 20. stoljeća.34
Slika 15 Senj, bakrorez J.W. Valvasora iz 1689. godine
Izvor: http://www.senj.hr/Povijest.htm
34 www.senj.hr
38
Povijest Donjeg Lapca seže još u antička vremena, odnosno željezno i rimsko doba) o čemu
svjedoče pronađeni ostatci predmeta iz tih doba, no sam grad osnovan je krajem 18. stoljeća,
1791. godine. U 19. stoljeću Donji Lapac se počeo razvijati kao krajiški centar koji je bio dobro
prometno povezan s okolnim i udaljenijim mjestima. U Drugom svjetskom ratu pripala mu
je titula prvog oslobođenog kotarskog mjesta u Hrvatskoj. Brojni ratovi na ovome području
uvelike su utjecali na razvoj, ekonomiju i demografsku sliku grada.
2.7. Gospodarstvo i turizam
2.7.1. Općina Bihać
2.7.1.1. Gospodarstvo
U Unsko-sanskome kantonu registrirano je ukupno 3.240 aktivnih tvrtki, te 4.007 obrta.
Općini Bihać od tog broja pripada 1.019 registriranih tvrtki te 1.126 obrta.
Tablica 21 Broj i djelatnost tvrtki i obrta u općini Bihać i Unsko-sanskome kantonu, stanje od
31.12.2011. Bihać Unsko-sanski kanton
Djelatnost Tvrtke Obrti Tvrtke Obrti
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 7 76 35 271
Ribarstvo 2 0 2 0
Vađenje ruda i ugljena 1 0 11 0
Prerađivačka industrija 39 177 156 491
Opskrba energijom, plinom i vodom 2 0 9 0
Građevinarstvo 16 71 56 292
Trgovina; popravak motornih vozila, motocikala, te predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstvo
509 243 1.555 1.107
Ugostiteljstvo 67 240 255 945
Prijevoz, skladištenje i veze 67 44 162 170
Financijsko savjetovanje 47 0 169 0
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje 43 134 100 323
Državna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
24 0 60 3
Obrazovanje 31 16 136 42
Zdravstveni i socijalni rad 19 33 76 68
Ostale javne komunalne i vlastite uslužne djelatnosti 145 92 457 295
Ekstrateritorijalne organizacije i tijela 0 0 1 0
Ukupno 1.019 1.126 3.240 4.007
Izvor: http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf
Sljedeća tablica prikazuje broj zaposlenih i prosječnu neto plaću u Unsko-sanskome kantonu
i općini Bihać u 2011. godini.
39
Tablica 22 Prosječan broj zaposlenih i prosječna neto plaća u Unsko-sanskome kantonu i općini
Bihać u 2011. godini
Prosječan broj zaposlenih
Prosječna neto plaća u KM
Unsko-sanski kanton 32.594 769,96
Općina Bihać 12.032 882,68
Izvor: http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf
Tablica ispod sadrži prikaz investicija po osnovnim izvorima financiranja u Unsko-sanskome
kantonu u 2010. godini. Brojevi u tablici iznose broj tisuća konvertibilnih maraka.
Tablica 23 Investicije po osnovnim izvorima financiranja u Unsko-sanskome kantonu u 2010.
godini (u tisućama KM)35
Djelatnost investitora Ukupno Iz vlastitih sredstava
Iz udruženih sredstava
Iskorišteni financijski krediti
Financijski leasing
Iz sredstava fondova i proračuna
Iz ostalih izvora
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
2.280 2.062 6 164 29 0 19
Ribarstvo 107 0 0 77 0 30 0
Vađenje ruda i ugljena 248 248 0 0 0 0 0
Prerađivačka industrija 16.936 13.115 0 3.294 465 0 62
Opskrba energijom, plinom i vodom
1.672 830 0 0 0 112 730
Građevinarstvo 6.001 4.444 0 1.279 278 0 0
Trgovina; popravak motornih vozila, motocikala, te predmeta
20.849 14.999 686 5.018 145 0 1
Ugostiteljstvo 237 223 0 1 0 0 13
Prijevoz, skladištenje i veze
2.636 1.697 0 818 121 0 0
Financijsko savjetovanje 1.280 1.280 0 0 0 0 0
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje
8.878 4.026 0 4.852 0 0 0
Državna uprava i obrana; obvezno socijalno
8.966 7.805 95 30 0 146 890
Obrazovanje 2.676 1.432 69 0 0 5 1.170
Zdravstveni i socijalni rad 1.864 481 0 248 84 741 310
Ostale javne komunalne i vlastite uslužne djelatnosti
2.013 1.180 13 135 84 362 239
Poljoprivredna gazdinstva 2.483 1.701 0 607 0 0 175
Ukupno 79.126 55.523 869 16.523 1.206 1.396 3.609
Izvor: http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf
Najveći udio u investicijama prema izvoru financiranja u Unsko-sanskom kantonu u 2010.g.
je otpao na vlastita financijska sredstva dok manji udio spada pod financijske kredite. Ostali
izvori financiranja spadaju pod sredstva fondova i proračuna, leasing i udružena sredstva.
35 U tablici su prikazani podaci za Unsko-sanski kanton, s obzirom da nema dostupnih podataka na razini općina
40
Tablica 24 Investicije prema osnovnim izvorima financiranja u općini Bihać (u tisućama KM)
Godina Ukupno Iz vlastitih sredstava
Iz udruženih sredstava
Iskorišteni financijski krediti
Financijski leasing
Iz sredstava fondova i budžeta
Iz ostalih izvora
2005 46.164 30.766 920 11.495 760 983 1.241
2006 45.346 27.477 240 8.025 549 6.275 2.781
2007 85.359 44.164 8.029 11.872 8.083 9.435 3.777
2008 125.648 93.561 8 11.510 3.333 15.292 1.945
2009 56.125 48.730 138 2.226 3.174 535 1.321
2010 29.918 23.851 80 2.822 411 610 2.144
2011 37.275 21.124 - 4.788 54 2.085 9.224
Izvor: http://www.fzs.ba
Prema podacima o investicijama u općini Bihać za posljednjih nekoliko godina, vidljivo je da
razina investicija rasla od 2006. do 2008. g. kad je dosegnula vrhunac (123.648.000 KM). Od
2008. nastupilo je drastično smanjenje investicija, dok se u 2011. pokazuju znakovi oporavka.
Najveći udio investicija je financiran iz vlastitih sredstava te ostalih izvora.
Podaci za općinu Bihać se odnose na pravne osobe, budući da se podaci za poljoprivredna
gospodarstva objavljuju na razini Kantona i FBiH. Isplate za investicije pravnih osoba prema
organizacijskom principu se ne mogu objaviti po području djelatnosti KD BiH (2006. g.) zbog
zaštite individualnih podataka pravnih osoba.
2.7.1.2. Turizam
Zahvaljujući brojnim prirodnim resursima, ali i svojom kulturno-povijesnom baštinom,
veliki dio Unsko-sanskoga kantona, a napose sam Nacionalni park pogodni su za značajan
razvoj turizma. Glavni oblici trenutne ponude su rafting i ribolov, katkad u kombinaciji s
biciklizmom, planinarenjem ili obilaskom kulturnih spomenika. No turizam na ovom
području još uvijek nije doživio svoj procvat i još uvijek ne zauzima mjesto u cjelokupnom
gospodarstvu ovog područja koje bi, sukladno bogatim prirodnim i kulturnim resursima,
trebao zauzimati.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, 2011. godine je u Unsko-sanskom kantonu
bilo ukupno 2.002.105 KM prometa po ugostiteljskim objektima. Promet hotela iznosio je
1.963.415 KM, dok je za kampove i druge vrste ugostiteljskih objekata iznosio 38.690 KM.
Ukupan broj ležaja u 2011. godini iznosio je 607. 36
Sljedeća tablica prikazuje broj dolazaka i noćenja turista u Unsko-sanskom kantonu prema
vrstama objekata za 2011. godinu.
36 http://www.fzs.ba/Podaci/10.pdf
41
Tablica 25 Broj dolazaka i noćenja turista po vrstama objekata 2011. i 2012. godine37
Dolasci Noćenja
Objekt 2011 2012 2011 2012
Hotel Park 859 2.066 1.148 2.889
Hotel Opal 3.528 1.705 5.421 2.621
Hotel Emporium - 39 39
Motel Paviljon 1.171 1.573 1.688 2.468
Motel Luna 258 272 462 450
Prenoćište Kod Ede 426 399 604 600
Prenoćište Hanka 401 367 654 556
Prenoćište Šaha 500 436 500 436
Prenoćište Dušan - 20 25
Prenoćište Villa Ena - UNA RC 8 257 8 427
Prenoćište Neron 25 20 25 25
Ukupno 7.176 7.154 10.510 10.536
Izvor: TZ USK
Sljedeća tablica prikazuje broj dolazaka i noćenja stranih turista prema zemljama prebivališta
za Unsko-sanski kanton iz 2011. i 2012. godine.
Tablica 26 Dolasci i noćenja turista prema zemljama prebivališta, 2011. i 2012. godina38
Zemlja Dolasci 2011 Noćenja 2011 Dolasci 2012 Noćenja 2012
BiH 6.631 9.346 6.907 9.652
Hrvatska 459 611 596 928
Slovenija 297 395 421 560
Italija 266 357 182 270
Njemačka 209 405 225 477
Srbija 205 320 195 320
Austrija 195 310 233 377
Francuska 78 179 65 125
Švedska 64 125 29 41
Nizozemska 62 117 86 147
Turska 62 87 66 84
SAD 61 99 51 92
Velika Britanija 49 91 57 129
Ostali 375 729 687 1.539
Ukupno 9.013 13.171 9.800 14.741
Izvor: TZ USK
37 Projekcija napravljena na temelju dostavljenih obrazaca prijave i odjave turista registriranih smještajnih
objekata na području USK-a. Treba napomenuti da podaci nisu u potpunosti točni jer nekolicina smještajnih
objekata nije dostavilo izvješća TZ USK-a. 38
Projekcija napravljena na temelju dostavljenih obrazaca prijave i odjave turista registriranih smještajnih
objekata na području USK-a. Treba napomenuti da podaci nisu u potpunosti točni jer nekolicina smještajnih
objekata nije dostavilo izvješća TZ USK-a.
42
Iz ove tablice vidljivo je da najveći broj inozemnih turista dolazi iz susjedne Republike
Hrvatske, te da su sljedeće na ljestvici Slovenija i Srbija koje su također geografski blizu
promatranome području. Također, vidljiv je porast dolaska gostiju iz Njemačke i Austrije.
2.7.1.3. Turistička ponuda Nacionalnog parka Una
Nacionalni park Una jedna je od najprepoznatljivijih turističkih destinacija u Bosni i
Hercegovini. Turistička ponuda NP Una temelji se na sportskim aktivnostima na rijeci Uni, a
ubrzano se razvijaju outdoor aktivnosti koje su povezane sa planinskim i drugim prirodnim
potencijalima kao i i kulturno-povijesnim resursima koji omogućavaju razvoj kulturnog
turizma, i to napose na način koji će povezati više aktivnosti – npr. kreiranje biciklističkih ili
pješačkih staza od jednog spomenika do drugoga.
NP Una u svojoj ponudi nudi sljedeće turističke proizvode39 posjetiteljima:
• rafting i kajak;
• fly-fishing;
• izletnici i ekskurzije;
• planinarenje i pješačenje;
• biciklizam i
• kulturno-povijesno nasljeđe.
Slika 16 Rafting - NP Una
Izvor: www.shutterstock.com
39 Peštek A., Turistički proizvodi - paketi Nacionalnog parka Una, Projekt „Razvoj eko-zone NP Una i obogaćivanje turističke ponude“, PLOD Centar, str. 9-10
43
Turistički proizvodi su rezultat ujednačenih ekonomskih, društvenih i ekoloških zahtjeva, odnosno održivog razvoja, kroz:
• maksimiziranje ekonomskih rezultata;
• razvoj lokalnih zajednica i
• očuvanje okoline.
U nastavku je prikazana tablica s turističkom ponudom i ciljanim grupama posjetitelja. Prikladnost određenih paketa za određeni segment je označena znakom +. Broj znakova označava intenzitet usklađenosti. Npr. fly-fishing nije prikladan za škole i obrazovne institucije, ali je zato program izleta izrazito pogodan za taj segment.
Tablica 27 Usklađenost turističke ponude NP Una sa ciljanim grupama posjetitelja
Djeca i mladež
Odrasli Umirovljenici Obitelji Klubovi i udruženja
Škole i obrazovne institucije
Tvrtke
Rafting i kajak +++ +++ + ++ +++ + +++
Fly-fishing ++ +++ +++ ++
Izletnici i ekskurzije +++ +++ +++ +++ +++ +++ +
Planinarenje i pješačenje +++ +++ ++ ++ +++ +++
Biciklizam +++ +++ + + +++ +++
Kulturno-povijesno nasljeđe ++ +++ +++ ++ +++ +++
Izvor: MICRO projekt d.o.o.
Individualne i grupne posjetitelje moguće je rasporediti na različite dobne grupe koje kroz aktivnosti u NP Una zadovoljavaju potrebe za druženjem - socijalizacijom, očuvanjem zdravlja, sporta, edukacije, itd. U ovu grupu se ubrajaju domaći i inozemni posjetioci.
Tvrtke su posebno izdvojene jer pružaju mogućnost za organizaciju raznih team-building aktivnosti i konferencija, kao posebno profitabilnih aktivnosti. Klubovi i udruženja (posebno sportski) su također važna grupacija jer im resursi NP Una daju mogućnost za provođenje i/ili unapređenje svojih aktivnosti (treninzi, obuka, pripreme, edukacija, itd.). Škole i obrazovne institucije su posebno zanimljive za organizaciju izleta i ekskurzija te edukacija u prirodi. U ekonomskom smislu, izleti su najmanje profitabilna cjelina.
S obzirom da je boravak na destinaciji uglavnom kraći, zastupljena je i kombinacija paketa kojom se nerijetko produžuje broj dana boravka. Kombinacija paketa omogućava sjedinjavanje ponude i nudi se sukladno s produženim brojem dana boravka posjetitelja.
Najatraktivnije destinacije u obuhvatu Nacionalnog parka Una su:
- Kulen Vakuf najveće je naselje Nacionalnog parka te broji oko 700 stanovnika. Ovdje se
također nalazi i najveći broj ugostiteljskih objekata unutar Nacionalnog parka. Naselje
ukupno broji oko pedesetak kreveta, a taj broj po ugostiteljskim objektima izgleda ovako:
• Smještaj u seoskom domaćinstvu „Pansion SARAJ“ - 20 kreveta, • Smještaj u seoskom domaćinstvu „Villa Artemida“ - 10 kreveta, • Gostionica sa pružanjem usluga smještaja „SEDIĆ-S“ - 12 kreveta,
44
• Odmaralište „Ostrovica Una“ - 1 apartman.40
Najpopularnija aktivnost u Kulen Vakufu je ribolov te se ovdje održavaju i prvenstva u fly-
fishingu. Osim toga, područje ima veliki potencijal za razvoj planinarenja, biciklizma i ostalih
sportskih aktivnosti.
- Martin Brod malo je naselje smješteno u središtu NP Una u kojemu obitava oko 120
stanovnika. U Martin Brodu se nalaze tri ugostiteljska objekta sa ukupno dvadeset
kreveta:
• Kuća za odmor „Dušan“ - 5 kreveta,
• Smještaj u seoskom domaćinstvu „Mlinarev san“ - 5 kreveta
• Gostionica sa pružanjem usluga smještaja „UNA-C“ - 15 kreveta41.
Nedovoljna prometna povezanost ovog mjestašca je ujedno i dio njegove čari doprinoseći
većem postotku očuvanosti prirode. Najpopularnija turistička aktivnost na ovom području je
ribolov.
Slika 17 Vodopad u Martin Brodu
Izvor: Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje NP Una
- Jedno od najatraktivnijih lokacija Nacionalnog parka Una je vodopad Štrbački buk visok
oko 23 metra, do kojega se može doći samo terenskim vozilom. Ovdje najčešće počinje
organizirani rafting, vrlo atraktivan za posjetitelje.
40 Općina Bihać; Ministarstvo privrede USK-a, podaci o registriranim smještajnim kapacitetima sa
područja općine Bihać 41
Općina Bihać; Ministarstvo privrede USK-a, podaci o registriranim smještajnim kapacitetima sa područja općine Bihać
45
Slika 18 Rafting na Štrbačkom buku
Izvor: Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje NP Una
Sam vodopad proglašen je zonom stroge zaštite, a ima odličan potencijal za razvoj
planinarskih staza te sportskog penjanja.
2.7.2. Općina Gračac
2.7.2.1. Gospodarstvo
Gospodarstvo Zadarske županije temelji se na sektorima trgovine, prerađivačke industrije,
turizma, pomorskog prometa, građevinarstva, ribarstva i poljoprivrede, te obrtništva.
U Zadarskoj županiji ukupno je registrirano 5.116 aktivnih tvrtki, te 4.802 obrta. U općini
Gračac registrirane su 72 tvrtke i 63 obrta. Sljedeća tablica prikazuje glavne gospodarske
djelatnosti i broj tvrtki općine Gračac i Zadarske županije.
Tablica 28 Broj i djelatnosti tvrtki u općini Gračac i Zadarskoj županiji
Broj tvrtki
Djelatnost tvrtki Gračac Zadarska županija
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 16 249
Rudarstvo i vađenje 1 30
Prerađivačka industrija 14 484
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 3 45
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom 1 39
Građevinarstvo 10 711
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motora 10 1.356
Prijevoz i skladištenje 2 154
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane 5 460
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3 414
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1 4
Obrazovanje 2 149
Informacije i komunikacije 0 81
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0 16
Poslovanje nekretninama 0 198
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0 369
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0 66
Umjetnost, zabava i rekreacija 1 101
Nema podataka 3 130
46
Broj tvrtki
Djelatnost tvrtki Gračac Zadarska županija
UKUPNO 72 5.116
Izvor: http://www.biznet.hr/
Iz prethodne tablice evidentno je da su glavne gospodarske djelatnosti aktivnih tvrtki u
općini Gračac poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te prerađivačka industrija. Također je
dosta velik i broj tvrtki koje se bave građevinarstvom i trgovinom na veliko i malo te
popravak motornih vozila i motora.
2.7.2.2. Turizam
U prethodnoj tablici prikazan je broj tvrtki koje se bave uslugama smještaja i ugostiteljstva.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u općini Gračac postoje dvije aktivne tvrtke
čija djelatnost spada pod hotelsku i drugu vrstu smještaja (moteli):
• Sklop d.o.o.
• Lički krovovi d.o.o.42
Prema podacima iz „Strategije razvoja turizma općine Gračac“ iz 2008. godine, na području
općine ukupno je bilo 93 kreveta.43
Pod djelatnostima ugostiteljstva, u što spada priprema i usluživanje hrane i pića, usluge
cateringa i slično, u HGK su registrirane tek dvije aktivne tvrtke.
Ukupan broj kreveta u Zadarskoj županiji 2011. godine iznosio je 39.910, prikazano prema
vrsti smještajnih kapaciteta taj broj se može prikazati na sljedeći način:
Tablica 29 Smještajni kapaciteti u Zadarskoj županiji, 2011. g.
Kolektivni smještajni kapaciteti Privatni smještajni kapaciteti
Sobe Apartmani Mjesta za kampiranje Sobe Apartmani Mjesta za kampiranje
4.964 1.982 8.019 5.948 15.405 1.592
Izvor: http://www.dzs.hr/
Sljedeće dvije tablice prikazuju ukupni broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u
Zadarskoj županiji u 2011. godini, kao i zemlje prebivališta stranih turista.
Tablica 30 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Zadarskoj županiji 2011. godine
Dolasci Noćenja
Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani
1.022.464 16.113 862.351 6.481.067 897.165 5.583.902
Izvor: http://www.dzs.hr/
42 http://www.biznet.hr/
43 Strategija razvoja turizma Gračac, 2008.
47
U ukupnom broju gostiju najveći udio u strukturi dolazaka čine domaći gosti sa 19% svih
dolazaka. Zatim slijede gosti iz Njemačke sa 13,4% te Slovenije sa 12,3% udjela.
2.7.3. Općina Donji Lapac
2.7.3.1. Gospodarstvo
Ličko-senjsku županiju i njezine općine karakterizira zaostajanje za gospodarskom i
socijalnom razinom razvijenosti Republike Hrvatske. Taj zaostatak rezultat je slabe prometne
povezanosti, nedostatak visokostručnih kadrova kao i posljedice ratne aktivnosti na ovom
području. Svi su ovi čimbenici utjecali i na promjenu strukture gospodarstva cijele županije
no i na promjenu strukture stanovništva i cjelokupnu demografsku sliku ovog područja.44
U Ličko-senjskoj županiji registrirano je ukupno 1.065 aktivnih tvrtki te 1.220 obrta. Na
području općine Donji Lapac posluje 21 tvrtka i 15 obrta.
Područje općine tradicionalno je stočarsko-poljoprivredni kraj. Najveće mogućnosti i interes
nalaze se u poljoprivredi – djelatnosti za koju na području općine Donji Lapac postoje
značajni resursi. Približno polovicu teritorija općine zauzimaju kvalitetne šume bogate
raznovrsnom faunom, te je njihova eksploatacija kako kroz povijest tako i danas
predstavljala važan čimbenik razvoja općine Donji Lapac.
Sljedeća tablica prikazuje trenutni broj i djelatnost registriranih tvrtki u spomenutoj općini.
Tablica 31 Broj i djelatnost aktivnih tvrtki u općini Donji Lapac i Ličko-senjskoj županiji
Broj tvrtki
Djelatnost tvrtki Donji Lapac
Ličko-senjska županija
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 5 71
Rudarstvo i vađenje 1 8
Prerađivačka industrija 6 157
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija - 9
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom
2 16
Građevinarstvo 2 119
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motora 1 253
Prijevoz i skladištenje - 57
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane 1 124
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1 67
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje - 3
Obrazovanje 1 36
Informacije i komunikacije - 17
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja - 1
Poslovanje nekretninama - 22
44 http://www.hgk.hr/category/zk/otocac/
48
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti - 36
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi - 17
Umjetnost, zabava i rekreacija 1 31
Ostale uslužne djelatnosti - 12
nema podataka - 9
Ukupno 21 1,065
Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon
U općini Donji Lapac planirana je izgradnja Poduzetničke zone Birovača.
2.7.3.2. Turizam45
Ličko-senjska županija je nositelj planinskog turizma u Republici Hrvatskoj. 2011. godine u
brojali ukupno 11.175 smještajnih kapaciteta po svim turističkim mjestima na području
županije:
Tablica 32 Smještajni kapaciteti u Ličko-senjskoj županiji, 2011. g.
Kolektivni smještajni kapaciteti Privatni smještajni kapaciteti
Sobe Apartmani Mjesta za kampiranje
Sobe Apartmani Mjesta za kampiranje
1.438 310 1.933 2.468 4.969 57
Izvor: http://www.dzs.hr/
Kako bi mogli ocijeniti stanje smještajnih kapaciteta po planinskim područjima županije,
sljedeća tablica prikazuje njihov broj u 2011. godini, i to po ljetnoj i zimskoj sezoni.
Planinskim turističkim mjestom smatra se mjesto koje leži iznad 500 m nadmorske visine ili
u teritorijalnom okviru neke planine. Važno je i napomenuti da ljetna sezona obuhvaća
mjesece od svibnja do listopada, a zimska od studenog do travnja.
Tablica 33 Smještajni kapaciteti u planinskim turističkim mjestima Ličko-senjske županije po
sezonama 2011. godine
Ljetna sezona Zimska sezona
Hoteli 733 458
Kampovi 456 -
Privatni smještaj 1.215 769
Ostalo 441 148
Ukupno 2.845 1.375
Izvor: http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf
Prosječan broj noćenja po turistu u planinskim turističkim mjestima u Ličko-senjskoj županiji
u ljetnoj i zimskoj sezoni 2010./2011 iznosi 1,4 noć.46
45 Zbog nedostupnosti podatka o turističkoj djelatnosti u općini Donji Lapac, u ovoj cjelini će biti razmatrani
turistički podaci samo na razini Ličko-senjske županije. 46
http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf
49
Sljedeća tablica prikazuje broj dolazaka i noćenja stranih turista u županiji u 2011. godini. U
zimskoj sezoni 2010./2011. bilježila je stalni rast u broju turista, a porast broja noćenja iznosio
je gotovo 10%.47
Tablica 34 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Ličko-senjskoj županiji u 2011. godini
Dolasci Noćenja
Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani
425.675 33.196 392.479 1.697.107 112.264 1.584.843
Izvor: http://www.dzs.hr/
U zimskoj sezoni 2010./2011. bilježila je stalni rast u broju turista, a porast broja noćenja
iznosio je gotovo 10%.48 Promatrajući samo planinska turistička područja broj noćenja po
sezonama izgledao bi na način prikazan u sljedećoj tablici:
Tablica 35 Noćenja domaćih i stranih turista u planinskim turističkim mjestima po sezonama
Domaći Strani
Zima 2010./2011. 7.300 17.700
Ljeto 2010. 12.500 159.600
Izvor: http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf
Broj dolazaka po planinskim turističkim mjestima u istom promatranom vremenskom
razdoblju iznosi 18.400 dolazaka u zimskoj 2010./2011., te 125.000 u ljetnoj sezoni 2010.
godine.
47 http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf
48 http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf
3. SWOT ANALIZA49
SNAGE (+) SLABOSTI (-)
+ bogato i očuvano prirodno i kulturno-povijesno naslijeđe + povoljna i raznovrsna ponuda outdoor turizma + dodirna točka orijentalne kulture za zapadnom + ekološki čist i očuvan prostor te ugodna klima + specifična i bogata gastro ponuda + povoljan geografski položaj - blizina urbanih centara, blizina nacionalnih parkova
poput NP Plitvice, NP Sjeverni Velebit i Paklenica koji se nalaze na prostoru Ličko-senjske županije te blizina glavnih prometnica u RH i BiH
+ gostoljubivost domicilnog stanovništva + brand rijeka Una + raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, te prisutnosti reliktnih i endemskih vrsta + NP Una - prvi i jedini Nacionalni park u BiH
- nerazvijena prometna i druga infrastruktura u funkciji razvoja turizma (signalizacija, vodoopskrba, otpadne vode, parking, itd.)
- nedovoljno razvijene usluge / proizvodi - nerazvijen sustav distribucije usluga - nedostatak informativnog materijala i nizak stupanj prepoznatljivosti područja na širem
europskom turističkom tržištu - neusklađenost zakonodavnih okvira zaštite gornjeg toka rijeke Une (sa BiH strane proglašen
Nacionalnim parkom, sa HR strane ne postoji zaštita osim područja izvora rijeke Une) - nedostatak stručnog kadra u sektoru usluga - niska razina primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija za informiranje potencijalnih
posjetitelja o postojećoj turističkoj ponudi - neintegrirana turistička ponuda te nepostojanje zajedničkih prekograničnih inicijativa za razvoj
zajedničke turističke ponude i informiranja gostiju - udaljenost projektnih lokacija zbog problema graničnih prijelaza (npr. izvor rijeke Une (RH) je
udaljen od Martin Broda (BiH) svega dvadesetak km, ali je cestovnim putem zbog udaljenosti najbližeg graničnog prijelaza potrebno prevaliti više od 70 km)
- usluge/proizvodi uglavnom usmjereni na ljetni period (biciklizam, kajak, rafting, flyfishing i sl.)
PRIJETNJE (-) PRILIKE (+)
- nedostatak adekvatnih i detaljnih istraživanja u turizmu (tko su gosti, kakve su im navike, što žele vidjeti i sl.)
- globalna ekonomska situacija koja će se dijelom odraziti i na smanjenje putovanja - nedostatak kvalitetnih informacija o turističkoj ponudi regije - dugoročna stabilnost sadržaja ovisi o više faktora (sponzori, spremnost lokalnih vlasti,
kratkoročna planiranja) - rješavanja vlasničkih odnosa unutar NP Una sa vlasnicima zemljišta - nedovoljna financijska podrška za infrastrukturu - neriješeni sustavi odvodnje i obrade otpadnih komunalnih i industrijskih voda - nezakonito odlaganje kućnog i građevinskog otpada na divljim odlagalištima - nekontrolirani izlov ribljeg fonda (autohtone pastrve i lipljena) na gornjem toku rijeke
Une - promjena graničnog sustava („schengenska granica“) ulaskom Hrvatske u EU - negativni demografski trendovi (starenje stanovništva, iseljavanje)
+ blizina drugih nacionalnih parkova (Nacionalni parkovi Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica, te Park prirode Velebit u RH)
+ blizina drugih atraktivnih turističkih destinacija + velika mogućnost razvoja lokalne zajednice što može pozitivno utjecati na povratak
stanovništva + umrežavanje i partnerstvo sa ostalim nacionalnim parkovima + porast interesa za ekoturizam i stalni porast posjećenosti sličnih područja u susjedstvu + povećan interes zapadnih turista za novim i neistraženim regijama (UNWTO izvještaji) + povoljna sigurnosna situacija u regiji + povezivanje NP Una (BiH) sa NP Plitvice (HR) + strateški prioriteti na razini EU i nacionalnim razinama usmjereni ka očuvanju prirode i razvoju
konkurentne turističke ponude + mogućnosti ulaganja kroz buduće EU fondove + rast interesa suvremenih turista za neistraženim prirodnim ljepotama + osmišljavanje cjelovite ponude i povezivanje „doživljaja“ na pojedinim lokalitetima koji čine
gornji tok rijeke Une + osmišljavanje proizvoda/usluga za zimski period kako bi se ublažile sezonske oscilacije
49 Kvalitativna metoda koja kroz 4 čimbenika analizira interne snage i slabosti te eksterne prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Djelomično preuzeto iz Master Plana
NP Una
4. STRATEŠKO UPORIŠTE I PRAVNI OKVIR
4.1. Uvod
Budući da predmetna studija predstavlja strateški dokument čija je svrha identificiranje
resursa i potencijala promatranog prekograničnog područja za razvoj turizma kroz
postavljanje strateških ciljeva i okvira njihove realizacije u okviru ovog poglavlja se
analiziraju relevantni strateški dokumenti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini na
području obje države obuhvaćene projektom.
Za determiniranje strateških smjernica razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg
toka rijeke Une od iznimne su važnosti strategije višeg reda za razvoj sektora turizma kao i
strategije razvoja na ruralnim prostorima.
Uvažavajući specifičnosti obuhvaćene prostorom Nacionalnog parka Una u analizu su
uključeni i strateški dokumenti nižeg reda koji definiraju smjer razvoja i načela upravljanja
na zaštićenom prostoru.
S obzirom na procese pridruživanja EU koje prolazi BiH te skoro članstvo Republike
Hrvatske u EU, od iznimne je važnosti uskladiti strateška opredjeljenja i ciljeve razvoja
turizma na području gornjeg toka rijeke Une sa relevantnim strateškim smjernicama na
razini EU.
U sljedećoj tablici dan je pregled strateških dokumenata koji su obrađeni u nastavku ovog
poglavlja.
Tablica 36 Pregled strateških dokumenata BiH i RH
Razina Bosna i Hercegovina Republika Hrvatska
EU razina • Strategija razvoja 2020. (Europe 2020. A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth)
• Strategija za razvoj turizma (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions)
• Strategija za održivi razvoj (EU Sustainable Development Strategy 2006.)
• Okvirna direktiva o vodama („Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy.“)
• EU strategija o bioraznolikosti 2020. (Biodiversity strategy to 2020)
Nacionalna razina – sektorske strategije
• Strategija razvoja BiH od 2010. do 2020. (nacrt) • Strategija regionalnog razvoja 2011. do 2013.
• Strateški plan Ministarstva turizma 2012. do 2014.
• Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013.
Entitetska razina - Federacija BiH
• Strategija razvojoja BiH od 2010. do 2020.
• Strategija za razvoj turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.‐2018.
• Strategija za upravljanje vodnim resursima u Federaciji Bosne i Hercegovine 2010.‐2022.
• Srednjoročna strategija za razvoj poljoprivrednog
52
Razina Bosna i Hercegovina Republika Hrvatska
sektora FBiH 2006-2010
• Strategija zaštite okoliša F BiH 2008 – 2018
Nacionalna razina – programi EU
IPARD
Regionalna razina
• Integrirana strategija razvoja USK 2014 – 2020 (proces odobren – prvi dio socio-ekonomska analiza)
• Županijska razvojna strategija Zadarske županije 2011.-2013.
• Program ruralnog razvoja Zadarske županije 2012.-2014.
• Razvojna strategija Ličko-senjske županije
Lokalna razina • Strateški plan razvoja općine Bihać prvi dio – socioekonomska analiza
• Prostorni Plan Uređenja općine Gračac
• Strategija razvoja turizma općine Gračac
Lokalna razina – razina zaštićenog područja
• Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2009.
• Plan upravljanja za NP UNA; FMOiT 2011
• Akcijski plan zaštite gornjeg toka rijeke Une
Izvor: MICRO projekt d.o.o.
4.2. EU strateški okvir
U okviru ovog poglavlja prikazana je povezanost i usklađenost predmetne strategije za
razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim smjernicama na razini Europske Unije.
Osobito su značajne sljedeće strategije:
• Strategija razvoja 2020. (Europe 2020. A European strategy for smart, sustainable and
inclusive growth)
• Strategija za razvoj turizma (Communication from the Commission to the European
Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the
Committee of the Regions)
• Strategija za održivi razvoj ( EU Sustainable Development Strategy 2006.)
• Okvirna direktiva o vodama („Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of
the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the
field of water policy.“)
• EU strategija o bioraznolikosti 2020. (Biodiversity strategy to 2020)
53
Tablica 37 Usklađenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim
smjernicama na razini Europske Unije
Strategija razvoja 2020. (Europe 2020. A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth)
Nadležno tijelo Europska komisija (European Commission)
Svrha / područje Europa može uspjeti ako djeluje kolektivno, kao Unija. Potrebna je snažnija strategija izlaska iz krize te usmjeriti razvoj EU prema pametnom i održivom gospodarstvu koje će proizvoditi visoku razinu zaposlenosti, produktivnosti i socijalnu koheziju. Europa 2020 postavlja viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
• Pametan rast: razvoj ekonomije koja se temelji na znanju i inovacijama
• Održivi razvoj: efektivnije promoviranje zelenije i konkurentnije ekonomije
• Sveobuhvatan rast: poticanje ekonomije visoke zapošljivosti
Obrazloženje Sva tri prioriteta su u skladu sa ciljevima projekta, posebno prioriteti: Održivi razvoj te Sveobuhvatan rast.
Strategija za razvoj turizma (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions)
Nadležno tijelo Europska komisija (European Commission)
Svrha / područje U skladu s Lisabonskom strategijom, glavni cilj europske turističke politike je potaknuti konkurentnosti u sektoru, uz pretpostavku da je dugoročno gledano konkurentnost u bliskoj vezi sa ciljem održivosti što je ujedno i jedan od glavnih prioriteta Europske ekonomske strategije za 2020. godinu.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Osnovni cilj strategije je „Europa kao turistička destinacija broj jedan u svijetu“. Kako bi se postigao navedeni cilj definirana su četiri prioriteta:
1. Poticati konkurentnost europskog sektora turizma
2. Poticati održivi, odgovorni i visokokvaliteni turizam
3. Stvoriti sliku i profil Europe kao održive i visokokvalitetne destinacije
4. Maksimizirati potencijal financijskih politika i instrumenata za razvoj turizma u EU
Obrazloženje Sva tri prioriteta su u skladu sa prioritetima projekta ali posebno se može istaknuti prioritet : Poticanje konkurentnosti turizma kojim se nastoji potaknuti diverzifikacija turističke ponude kroz promoviranje tematskih turističkih proizvoda kao npr. kulturno nasljeđe, suvremenu kulturu, zaštićena prirodna područja, povijest. Osim navedenog prioriteta značajan je i prioritet Unapređivanje profesionalnih vještina kojim bi se nastojalo unaprijediti profesionalne vještine zaposlenika u turističkom sektoru.
Strategija za održivi razvoj ( EU Sustainable Development Strategy 2006.)
Nadležno tijelo Europska komisija (European Commission)
Svrha / područje Europsko vijeće je u lipnju 2006. godine usvojilo obnovljenu Strategiju održivog razvoja koja se nadovezuje na Göteboršku strategiju 2001. a je rezultat opsežnog procesa revizije koji je započeo u 2004. Održivi razvoj se zalaže za zadovoljavanje potreba sadašnjih generacija, bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe - drugim riječima, nastoji ostvariti bolju kvalitetu života za sadašnje generacije kao i za generacije koje dolaze. Ona nudi viziju napretka koja integrira trenutne i dugoročne ciljeve, lokalnog i globalnog djelovanja, te navodi socijalna, ekonomska i ekološka pitanja kao nerazdvojne i međusobno ovisne komponente ljudskog napretka.
Opći cilj Strategije održivog razvoja EU je identificirati i razviti radnje kojima EU postigla kontinuirano dugoročno poboljšanje kvalitete života kroz stvaranje održivih zajednica koje bi bile u mogućnosti upravljati i koristiti sredstva učinkovito, iskoristiti ekološki i društveni inovativni potencijal gospodarstva i na kraju mogli osigurati napredak, zaštitu okoliša i socijalnu koheziju.
Sveukupni cilj i • Klimatske promjene
54
specifični ciljevi • Prijevoz
• Model proizvodnje i potrošnje
• Održivo upravljanje prirodnim resursima
• Javno zdravstvo
• Socijalna isključenost i siromaštvo
• Borba protiv globalnog siromaštva
Obrazloženje Za ovu Strategiju relevantan je specifičan cilj:
Održivo upravljanje prirodnim resursima kojom se nastoji smanjiti prekomjerno iskorištavanje resursa, poboljšati njihovu učinkovitost iskorištavanja, prepoznati vrijednost ekosistema te smanjiti gubitak biološke raznolikosti. Potrebno je poboljšati upravljanje poljoprivrednim sektorom, ribarstvom te gospodarenjem šumama kao i dovršiti ekološku mrežu Natura 2000, odrediti i provesti prioritetne mjere za zaštitu bioraznolikosti.
Okvirna direktiva o vodama („Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy.“)
Nadležno tijelo Europska komisija (European Commission)
Svrha / područje Direktiva uspostavlja inovativni pristup za upravljanje vodama odnosno riječnim tokovima, prirodnim geografskim i hidrološkim jedinicama, i postavlja konkretne rokove za države članice kako bi se postigli ambiciozni ciljevi zaštite okoliša za vodene ekosustave. Okvirna direktiva o vodama ima za cilj uspostaviti pravni okvir za zaštitu i vraćanje čiste vode u cijeloj Europi te osigurati dugoročno, održivo korištenje vodnih resursa. Devet godina nakon što je Okvirna-Direktiva stupila na snagu, stvoreni su planovi upravljanja za svako vodno područje, uzimajući u obzir rezultate provedenih analiza i studija . Ovi planovi pokrivaju razdoblje 2009-2015. Oni će se revidirati u 2015, a zatim svakih šest godina nakon toga.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
1.Koordiniranje aktivnostima kojima bi se postigao „dobar status" za sve Vode na području EU, uključujući površinskih i podzemnih voda, do 2015.
2. Postavljanje sustava upravljanja vodama (vodnog menadžmenta) koji se temelji na upravljanju prirodnim riječnim tokovima koji prelaze regionalne i nacionalne granice.
3. Integrirani vodni menadžment,unutar čijih okvira bi se definirale različite potrebe vodnog menadžmenta.
4. Aktivno sudjelovanje zainteresiranih strana i savjetovanje javnosti.
Obrazloženje Za ovu Strategiju relevantni su svi navedeni specifični ciljevi.
EU strategija o bioraznolikosti 2020
Nadležno tijelo Europska komisija (European Commission)
Svrha / područje Europska komisija je trećeg svibnja 2011.godine usvojila novu strategiju koja ima za cilj zaustavljanja
smanjenja biološke raznolikosti te poboljšanja stanja europskih vrsta staništa, ekosistema. Strategija se
fokusira na šest glavnih ciljeva kojima bi se riješili najveći pritisci na prirodu i ekosisteme na području EU
te propisale EU politike za idućih deset godina.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
1.Potpuna implementacija EU zakona vezanih za prirodu
2. Bolja zaštita i obnova ekosustava i usluga koje pružaju, i veća uporaba zelene infrastrukture;
3.Bolje gospodarenje poljoprivredom i šumarstvom
4. Bolje upravljanje Europskim ribarskim fondom i održivim ribarstvom;
5. Pooštrene kontrole invazivnih vrsta, i
6.Veći europski doprinos uklanjanju globalnog gubitka bioraznolikosti
55
Obrazloženje Za ovu Strategiju relevantni su specifični ciljevi :
1. Potpuna implementacija EU zakona vezanih za prirodu
2. Bolja zaštita i obnova ekosustava i usluga koje pružaju, i veća uporaba zelene infrastrukture
6.Veći europski doprinos uklanjanju globalnog gubitka bioraznolikosti
U cilju očuvanja biološke raznolikosti i borbe protiv izumiranja biljnih i životinjskih vrsta, Europska unija je postavila široku mrežu zaštićenih područja (Natura 2000 mreže) i koja je jedan od ključnih šest ciljeva Akcijskog programa zaštite okoliša.
Natura 2000 je EU mreža područja zaštite prirode utvrđenih Direktivom o staništima 1992. Cilj mreže je osigurati dugoročni opstanak europskih najvrjednijih i ugroženih vrsta i staništa. Natura 2000 nije sustav strogih prirodnih rezervata gdje je sve ljudske aktivnosti su isključene. Dok mreža svakako uključuje rezervate prirode većina zemljišta će vjerojatno i dalje biti u privatnom vlasništvu, a naglasak će biti na osiguravanju budućeg održivog upravljanja u ekonomskom i ekološkom smislu.
Izvor: MICRO projekt d.o.o.
4.3. Nacionalni strateški okviri
U okviru ovog poglavlja dan je pregled relevantnih strategija na nacionalnoj razini (razina
Federacije BiH i Republike Hrvatske) sa osvrtom povezanosti i usklađenosti predmetne
strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa nacionalnim strateškim smjernicama.
S obzirom na područja koja čine fokus ove Strategije, uključujući sektor turizma, vodni
resurse i ruralni prostor, osobito značajne su sljedeće strategije:
• Strategija razvoja BiH od 2010. do 2020.;
• Strategija za razvoj turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2018.;
• Strategija za upravljanje vodnim resursima u Federaciji Bosne i Hercegovine
2010.-2022.;
• Srednjoročna strategija za razvoj poljoprivrednog sektora BiH;
• Nacionalni strateški referentni okvir 2012. do 2013. (Nacrt);
• Strategija regionalnog razvoja 2011. do 2013.;
• Strateški plan Ministarstva turizma 2012. do 2014.;
• Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013.;
• IPARD.
56
4.3.1. Nacionalni strateški okvir za BiH
Tablica 38 Usklađenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim
dokumentima u BiH
Strategija razvoja BiH od 2010. do 2020 (Nacrt)50
Nadležno tijelo Vlada Federacije BiH
Svrha / područje
Prepoznajući potrebu sistematskog pristupa prema društveno-ekonomskom razvoju BiH, Vijeće ministara (VM) je razvilo i usvojilo Strategiju razvoja zemlje (SR) . SR BiH se temelji na procjeni potreba i trendova u zemlji i uključuje obaveze i standarde koje treba ispuniti u okviru Mape puta za integraciju u EU. Strateški dokumenti ocrtavaju prioritet smjerova koje vlade na svim nivoima trebaju slijediti u razdoblju navedenih strategija (do 2013).
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Prvi strateški cilj: Makroekonomska stabilnost
Drugi strateški cilj: Konkurentnost
Treći strateški cilj: Zapošljavanje
Četvrti strateški cilj: Održivi razvoj
Peti strateški cilj: EU integracije
Obrazloženje
Za projekt je posebno važan dio je četvrti strateški cilj: Održivi razvoj jer sadrži prioritet: Očuvanje prirode i racionalno gazdovanje prirodnim resursima kao i prioritet: poboljšanje uslova života i diverzifikacije prihoda ruralne zaposlenosti u kojem je posebno važna mjera: Promocija ruralnog turizma. Budući da je projekt sufinanciran sredstvima EU peti strateški cilj je također važan. Provedba projekta će pridonijeti ostvarenju i prvog i drugog strateškog cilja: makroekonomska stabilnost i konkurentnost.
Strategija za razvoj turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2018.
Nadležno tijelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma Bosne i Hercegovine
Svrha / područje
Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine ključan je i podupirujući dokument koji ima za cilj reafirmaciju i repozicioniranje turističke destinacije Federacije Bosne i Hercegovine. Dokument ima za cilj poduprijeti razvoj kompetitivne turističke regije na dobrobit i zadovoljstvo turista, domaće ekonomske zajednice i svih grana. Ovi ciljevi moraju se postići kroz održivi razvoj i maksimalnu brigu za prirodu i kulturno-povijesna dobra.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Ekonomski: Turizam kao pokretač razvoj gospodarstva u cjelini,rast investiranja, poduzetništvo obrtništvo, veće zapošljavanje, povećanje turističke potrošnje, proizvodnja autohtnonih proizvoda, smanjenje uvozne komponente, cjelogodišnje poslovanje, viša kvaliteta smještajnih objekata, primjerena struktura smještajnih kapaciteta, razvoj novih turističkih proizvoda, osvajanje novih tržišta
Socio-kulturni: Rast kvalitete života lokalnog stanovništva, sigurnost za lokalno stanovništvo i turiste, očuvanje kulturno-povijesne baštine, očuvanje lokalnog identiteta u uvjetima globalizacije, prožimanje kultura i povezivanje ljudi
Zaštita okoliša: Zaštita prirodnih resursa, ekostandardi, racionalno korištenje energije, unaprjeđenje infrastrukture, monitoring zagađenja, sprječavanje vizualnog zagađenja prostora, prostorno planiranje
Obrazloženje Za projekt je posebno važan cilj ekonomskog razvoja jer sadrži podciljeve kao što su: turizam kao pokretač razvoja gospodarstva u cjelini, povećanje turističke potrošnje, viša kvaliteta smještajnih objekata, primjerena struktura smještajnih kapaciteta, razvoj novih turističkih proizvoda, osvajanje novih tržišta. Jednako važan je i cilj zaštita okoliša jer sadrži podciljeve: zaštita prirodnih resursa, monitoring
50 Strategija je u procesu izrade te su za potrebe ovog dokumenta preuzete smjernice Nacrta Strategije razvoja
BiH od 2010. do 2020. g.
57
zagađenja, sprječavanje vizualnog zagađenja prostora, prostorno planiranje. Budući da projekt nastoji potaknuti i prekograničnu suradnju socio-kulturni aspekt strategije je bitan jer sadrži podcilj prožimanje kultura i povezivanje ljudi.
Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010. – 2022.
Nadležno tijelo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Svrha / područje
Zakonom o vodama Federacije BiH (ZOV) je Strategija upravljanja vodama prepoznata kao osnovni planski dokument razvitka u oblasti upravljanja vodama, sa jednim od sastavnih dijelova: ciljevi i smjerovi
zaštite voda, zaštite od štetnog djelovanja voda i održive uporabe voda.
Strateškim ciljevima određuju se generalni smjerovi djelovanja po pojedinim oblastima upravljanja vodama. Nakon toga su određeni operativni ciljevi sa mjerama za realiziranje koji predstavljaju „korake“ po smjerovima djelovanja ka strateškim ciljevima.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Pravni okvir-
Strateški ciljevi:
1.Pravna reforma sektora voda, koja proizlaze iz potrebe za prilagođavanjem novim društvenim
uvjetima, uz prilagođavanje zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa
stabiliziranja i pridruživanja BiH EU
Ekonomski okvir
Strateški ciljevi:
2 .Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski sustav kao cjelinu, uz veću zastupljenost ekonomskih instrumenata u procesu upravljanja vodnim resursima
3 .Poboljšanje učinkovitosti, unaprjeđenje transparentnosti i povećanje odgovornosti u upravljanja vodama
4.Osiguranje financijske održivosti u upravljanja vodama i reforma sustava cijena vodnih usluga uz postupno uvođenje ekonomske cijene vode
Institucionalni okvir
Strateški cilj:
5.Djelotvorna institucionalna organizacija i administracija sposobna za provedbu procesa pridruživanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda.
Uporaba voda
Strateški ciljevi:
6.Povećanje obuhvata i poboljšanje javne vodoopskrbe
7.Osiguranje uvjeta za održivu uporabu voda u oblastima čiji razvitak ovisi od interesa tržišta
Zaštita voda
Strateški ciljevi:
8.Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda
9.Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama
Obrazloženje
Za projekt su od posebnog značaja strateški ciljevi: 6.Povećanje obuhvata i poboljšanje javne vodoopskrbe i 7. Osiguranje uvjeta za održivu uporabu voda u oblastima čiji razvitak ovisi od interesa tržišta zajedno sa operativnim ciljem- Očuvanje vodnih resursa.
Važan strateški cilj za ovaj projekt je također i 9. strateški cilj: Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda.
58
Srednjoročna strategija razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006-2010)
Nadležno tijelo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Svrha / područje
Aktivnosti u izradi Srednjoročne strategije razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine (2006-2010) nastale su na temelju opredjeljenja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se sektoru proizvodnje hrane dadne istaknuto mjesto u ekonomiji zemlje i razvitku bosansko hercegovačkog društva uopće. Strategija je nastala kao dublja sektorska razrada prethodno urađene Srednjoročne razvojne strategije BiH – PRSP (2004-2007). Raspolaganje sa PRSP pomoglo je da se dobije jasnija slika o aktualnom ekonomskom položaju i budućim realnim dometima poljoprivrednog sektora, posebno u domenu legislative i ograničenja koja se generiraju iz nastupajućeg članstva u međunarodnim asocijacijama, te mjera koje je moguće planirati u njegovoj budućoj razvojnoj politici.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Cilj 1. Nastaviti sa obnovom sektora od posljedica rata.
Cilj 2. Kroz poticaje i carinsku zaštitu, te ostale mjere, uspostaviti održivi razvitak poljoprivrede i vratiti ih njihovoj namjeni.
Cilj 3. Na temelju modernih europskih zakona pravno institucionizirati poljoprivredni sektor proizvodnje sa jasno definiranim statusom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i drugih subjekata.
Cilj 5. Osigurati dovoljne količine kvalitetne hrane za potrošače po pristupačnim cijenama.
Cilj 6. Harmonizirati zaštitu zdravlja biljaka i životinja.
Cilj 7. Uspostavljati referentne te akreditirati postojeće i nove ispitne laboratorije.
Cilj 8. Ustanoviti jedinstveno upravljanje poljoprivredom i ruralnim razvitkom
na razini države.
Cilj 9. Osigurati učešće u međunarodnoj trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima pod fer uvjetima. Pripremiti se za ulazak u WTO i osposobljavati se za pridruživanje i članstvo u EU.
Cilj 10. Podupirati odabrane poljoprivredne i prehrambene proizvode kod izvoza, kako bi se smanjila negativna vanjskotrgovinska bilanca.
Cilj 11. Čuvati i racionalno koristiti zemlju, vodu, gene i zrak, kao dragocjene prirodne resurse domaćeg ozračja.
Obrazloženje
Za projekt su važni ciljevi:
Cilj 1.Nastaviti sa obnovom sektora od posljedica rata. Očistiti minirana zemljišta i vratiti ih njihovoj ranijoj namjeni. Institucionalno ohrabrivati, te poljoprivrednim i drugim uposlenjima podržavati povratak izbjeglih i raseljenih osoba u domicilne sredine. Graditi vjersku , obrazovnu i informatičku infrastrukuru i tako unaprijediti kvalitetu življenja u ruralnim sredinama.
Cilj 3.Na temeljima modernih europskih zakona pravno institucionalizirati poljoprivredni sektor proizvodnje sa jasno definiranim statusom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i drugih subjekata kao njegovih organizacijskih jedinica.
Cilj 6. Harmonizirati zaštitu zdravlja biljaka i životinja. Podržavati biološke i ekološke proizvodnje. Kontrolirati uporabu pesticida i herbicida u biljnim, te medicinskih lijekova u stočnim proizvodnjama.
Cilj 11. Čuvati i racionalno koristiti zemlju, vodu, gene i zrak, kao dragocjene prirodne resurse domaćeg ozračja. Povećati održivi ekonomski kapacitet poljoprivrednog i šumskog zemljišta, te mirujućih vodnih površina i vodotokova.
Izvor: MICRO projekt d.o.o.
59
4.3.2. Nacionalni strateški okvir za RH
Tablica 39 Usklađenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim
dokumentima u RH
Nacionalni strateški referentni okvir 2012. – 2013. (Nacrt)
Nadležno tijelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
Svrha / područje Polazna pretpostavka na kojoj se temelji SOR je jačanje uloge privatnog sektora, odnosno ova pretpostavka isključuje model rasta koji se temelji na državi kao pokretaču ekonomskog rasta zbog dugoročne neodrživosti tog modela. Umjesto toga, rast i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu zahtijevaju jačanje privatnog sektora i njegovu sposobnost da postane glavni pokretač gospodarskog rasta u budućnosti. U cilju ostvarivanja ovog cilja, SOR stavlja naglasak na poboljšanje nacionalne konkurentnosti i otvorenosti gospodarstva, povećanje razine zaposlenosti, poboljšanje socijalne uključenosti i pravednosti, te što je najvažnije, spremnost Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Glavni strateški ciljevi
• Brži gospodarski rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama
• Veća zaposlenost – brže otvaranje radnih mjesta
• Promicanje održivog razvoja
Obrazloženje Ciljevi koji se projektom žele ostvariti su u skladu sa sva tri strateška cilja navedena u dokumentu.
Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008. – 2013. godine
Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede
Svrha / područje U ovom predpristupnom razdoblju, korištenjem predpristupnih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, Republika Hrvatska stječe neophodno iskustvo kroz pripremu programa za poljoprivredu i ruralni razvoj koji sadrže načela programiranja mjera ruralnog razvoja, njihove provedbe, praćenja, kontrole i ocjene, koja su važeća i za trenutne zemlje članice.
U tom kontekstu, donošenje Strategije ruralnog razvoja važan je događaj u ovom procesu, koji je istican i od strane Europske unije kao prioritet.
Strategija polazi od pretpostavke da korjenite promjene u razvoju ruralnog prostora Hrvatske traže bitno poboljšanje uvjeta za rad i život stanovništva na tom prostoru.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
U svrhu ostvarenja pretpostavki strategije definirani su strateški ciljevi ruralnog razvoja za razdoblje od 2008. – 2013. godine :
• Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora.
• Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa
• Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva
• Poboljšanje učinkovitosti institucijsko okruženja
Obrazloženje Za projekt je posebno važan strateški cilj: Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa zbog toga što sadrži prioritet Očuvanje i obnova kulturnog naslijeđa, tradicijskih vrijednosti.
Osim navedenog važan strateški cilj je i Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva unutar kojeg se nalazi prioritet Proširenje proizvodnog programa ruralnog gospodarstva sa ciljem razvoja seoskog turizma te davanja potpore razvoju malog poduzetništva.
60
Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2012. – 2014.
Nadležno tijelo Ministarstvo turizma
Svrha / područje Hrvatski turizam predstavlja jednog od glavnih pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i značajno doprinosi ukupnom društvenom razvoju Republike Hrvatske i blagostanju svih hrvatskih građana. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske stvara preduvjete za konkurentnost ukupnog hrvatskog turističkog sektora kroz razvoj cjelovite i kvalitetne turističke ponude na principima održivosti i kroz učinkovito tržišno promicanje hrvatskog turizma, a time i Republike Hrvatske u cijelosti.
Prvi korak za definiranje i stvaranje novog turističkog koncepta je dovršenje Glavnog plana i Strategije razvoja hrvatskog turizma koji su u izradi, a što će uz postavljanje glavnih smjernica i strateškog okvira održivog razvoja hrvatskog turizma, definirati i ključne projekte kroz prostornu i vremensku dimenziju cjelovitog razvoja hrvatskog turističkog sektora.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Glavni cilj ove strategije razvoja turizma je: Podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih europskih turističkih destinacija .
Podciljevi su:
1.1. Podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma kroz razvoj turističkog sektora
1.1.1. Razvoj turističkog sektora
1.1.2. Stvaranje uvjeta za jačanje turističkog tržišta
1.1.3.Razvoj kadrova u turizmu
1.1.4. Razvoj turizma u turistički nedovoljno razvijenim područjima
1.2. Pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih europskih turističkih destinacija kroz učinkovitu promociju
1.2.1. Učinkovita turistička promidžba Republike Hrvatske
1.2.2. Promocija hrvatskih turističkih odredišta
Obrazloženje Projekt je u skladu sa svim strateškim ciljevima koji sa navode u dokumentu.
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. do 2013.
Nadležno tijelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije
Svrha / područje Strategija je važan međusektorski i teritorijalno usmjeren sastavni dio planiranja nacionalnog razvojnog procesa čiji je sveukupan cilj pridonijeti društvenogospodarskom razvoju Republike Hrvatske, sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Taj će se cilj postići ispunjenjem triju specifičnih strateških ciljeva:
1. Razvoj županija i statističkih regija
2. Razvoj potpomognutih područja
3. Razvoj pograničnih područja
Obrazloženje Strateški cilj koji najviše pridonosi ostvarenju ciljeva projekta je prvi strateški cilj Razvoj županija i statističkih regija. Svrha navedenog strateškog cilja je bolje povezati lokalne i regionalne razvojne potrebe s nacionalnim razvojnim prioritetima. Za potrebe ovog strateškog cilja potrebno je definiranje razvojnih prioriteta regija NUTS 2. Glavna svrha i cilj te studije bili su definirati razvojne prioritete statističkih regija u Republici Hrvatskoj. Definirani razvojni prioriteti statističkih regija obuhvaćaju opće (generalne) i specifične razvojne prioritete za svaku statističku regiju u Republici Hrvatskoj. Za projekt posebno važni prioriteti navedeni za razvoj Jadranske Hrvatske a to su: Održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti regije, razvoj regionalne
61
infrastrukture, jačanje konkurentnosti poslovnog sektora, zaštita okoliša, horizontalna mjera - razminiranje.
IPARD
Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede
Svrha / područje IPARD je predpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. godine. Sastavni je dio IPA-e (Instrument predpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance), čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.
Unutar IPARD programa predviđeno je korištenje 7 mjera, u okviru tri prioriteta i to:
• Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice
• Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno - okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja
• Razvoj ruralne ekonomije
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Nacionalna pravna osnova za implementaciju IPARD programa u Republici Hrvatskoj su Pravilnici za provedbu pojedinih mjera.
Mjera 101 – „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“
Mjera 103 – „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“
Mjera 201. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika (Okvir za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera unutar IPARD programa definiran je u okviru 3 pilot područja: Park prirode Velebit, Park prirode Lonjsko Polje, Zagrebačka županija).
202. – „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“
Mjera 301 - „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“
Mjera 302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ omogućava ostvarenje spomenutih ciljeva
Obrazloženje Za projekt je važna Mjera 302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“zbog toga što pruža mogućnost ulaganja u sektor ruralnog turizma.
Izvor: MICRO projekt d.o.o.
4.4. Regionalni strateški okvir
Proces izrade strateškog plana razvoja Unsko-sanskog kantona u BiH je pokrenut krajem
2012. g. Trenutno se vrši prikupljanje podataka za izradu socio-ekonomske analize.
U okviru ovog poglavlja dan je pregled relevantnih strategija na županijskoj razini (Zadarske
i Ličko-senjske županije) u RH sa osvrtom povezanosti i usklađenosti predmetne strategije za
razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa županijskim strateškim smjernicama. Zbog
nepostojanja relevantnog strateškog dokumenta na razini Unsko-sanskog kantona, u
ovom poglavlju neće biti razmatrani dokumenti sa BiH strane.
S obzirom na područja koja čine fokus ove Strategije, uključujući sektor turizma, vodne
resurse i ruralni prostor, osobito su značajne sljedeće strategije:
62
• Zadarska razvojna strategija;
• Program ruralnog razvoja Zadarske županije 2012.-2014.;
• Razvojna strategija Ličko-senjske županije.
Tablica 40 Usklađenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim
dokumentima na županijskim razinama u RH
Županijska razvojna strategija Zadarske županije 2011.-2013.
Nadležno tijelo Zadarska županija
Svrha / područje Županijska razvojna strategija (ŽRS) treći je, sveobuhvatni, strateški razvojni dokument koji je izradila Zadarska županija. ŽRS je osnovni razvojni dokument za razdoblje 2011.-2013. i okvir za financiranje svih razvojnih projekata iz bilo kojeg izvora financiranja. Ona će omogućiti rast konkurentnosti i korištenje vlastitih potencijala za postizanje ciljeva, doprinijet će održivom razvoju ovog područja, a njen krajnji cilj je povećati kvalitetu života svim stanovnicima i gostima Zadarske županije te doprinijeti ostvarivanju vizije Zadarske županije.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Strateški ciljevi:
1. Uspostava učinkovitog sustava upravljanja potencijalima i resursima
2. Razvoj konkurentnog poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva
3. Prepoznatljivost i očuvanje kulturne i prirodne baštine
4. Unapređenje zaštite okoliša i kvalitete života
Horizontalni ciljevi su oni ciljevi koji bi se idealno trebali promicati u svim programima i projektima implementacije Županijske razvojne strategije. Horizontalni ciljevi ŽRS Zadarske županije su:
1. Razminiranje
2. Razvoj informacijskog društva
3. Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava
4. Održivi razvoj
5. Partnerstvo i učinkovita demokracija
Obrazloženje Za projekt je najznačajniji strateški cilj: Razvoj konkurentnog poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva ali isto tako su strateški ciljevi: Prepoznatljivost i očuvanje kulturne i prirodne baštine, Unapređenje zaštite okoliša i kvalitete života.
Program ruralnog razvoja Zadarske županije 2012.-2014.
Nadležno tijelo Zadarska županija
Svrha / područje Program je planski dokument politike lokalnog razvoja kojim se određuju strateški ciljevi i prioriteti održivog
društveno-gospodarskog razvoja ruralnih područja Zadarske županije. Programsko razdoblje je kraće od
klasičnih strategija što ga čini konkretnijim i lakše primjenjivim u provedbi. Cilj Programa je da za naredni
programski ciklus do kraja 2013. godine predloži realno ostvarive i mjerljive ciljeve, prioritete i mjere koji će
doprinijeti zajedničkoj i koordiniranoj provedbi razvojne ruralne politike do ulaska RH u EU.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Strateški ciljevi i prioriteti Programa usklađuju se s onima utvrđenim u Županijskoj razvojnoj strategiji i drugim planskim dokumentima više razine. I
Cilj 1. Osposobljavanje lokalne zajednice za ruralni razvoj
Cilj 2. Unapređenje konkurentnosti poljoprivrede, ribarstva I akvakulture
Cilj 3. Diversifikacija gospodarskih djelatnosti u ruralnom prostoru županije
63
Cilj 4. Razvoj lokalne infrastrukture
Cilj 5. Očuvanje i zaštita okoliša, tradicijskog i kulturnog nasljeđa
Obrazloženje Za projekt je posebno značajan strateški cilj : 3. Diversifikacija gospodarskih djelatnosti u ruralnom prostoru županije unutar kojeg se nalazi prioritet: 3.1. Razvoj ruralnog turizma. Isto tako važan je i strateški cilj 5. Očuvanje i zaštita okoliša, tradicijskog i kulturnog nasljeđa sa prioritetima: 5.1. Očuvanje i zaštita kulturnog naslijeđa 5.2. Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanje i zaštita prirode i okoliša.
Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije 2011. – 2013.
Nadležno tijelo Ličko-senjska županija
Svrha / područje Županijska razvojna strategija je temeljni planski dokument za održivi društveno-gospodarski razvoj Ličko-senjske županije u razdoblju od 2011. – 2013. godine.
Kroz njena poglavlja detaljno su razrađene sve prednosti i nedostaci, ciljevi i stremljenja, ali i potencijalne „kočnice“ razvoja pojedinih grana.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Strateški cilj 1: Stvaranje uvjeta za uravnotežen i održiv gospodarski razvoj zasnovan na razvoju malog gospodarstva, ekološki prihvatljive prerađivačke industrije, poljoprivrede i turizma
Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa
Strateški cilj 3: Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom
Obrazloženje Najznačajniji strateški cilj za ovaj projekt je Strateški cilj 1. Stvaranje uvjeta za uravnotežen i održiv gospodarski razvoj zasnovan na razvoju malog gospodarstva, ekološki prihvatljive prerađivačke industrije, poljoprivrede i turizma zbog toga što uključuje prioritete: Razvoj infrastrukture kao osnove za razvoj gospodarstva i unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i prioritet Razvoj turizma. Strateški cilj Razvoj ljudskih resursa kao i strateški cilj Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom također su u skladu sa ciljevima projekta.
Izvor: MICRO projekt d.o.o.
4.5. Lokalni strateški okvir
U okviru ovog poglavlja dan je pregled relevantnih strategija na županijskoj razini (općina
Bihać, općina Donji Lapac, općina Gračac) sa osvrtom povezanosti i usklađenosti predmetne
strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa lokalnim strateškim smjernicama.
S obzirom na područja koja čine fokus ove Strategije, uključujući sektor turizma, vodne
resurse i ruralni prostor, osobito značajne su sljedeće strategije:
• Strateški plan razvoja općine Bihać drugi dio – Strategija razvoja;
• Strategija razvoja turizma općine Gračac;
• Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una;
• Akcijski plan zaštite gornjeg toka rijeke Une.
64
Tablica 41 Usklađenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim
dokumentima na lokalnoj razini u BiH i RH
Strateški plan razvoja općine Bihać drugi dio – Strategija razvoja
Nadležno tijelo Općina Bihać
Svrha / područje Strategija razvoja općine Bihać zasniva se na stvaranju prilagodljive privredne strukture, razvoju tržišta rada, maksimalnom korištenju prirodnih i stvorenih resursa i potencijala, razvijenom partnerstvu javnog i privatnog sektora, konceptu transparentne i efikasne javne administracije, te uravnoteženom razvoju svih područja općine Bihać.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Na osnovu utvrđenih strateških opredjeljenja proizlaze sljedeći strateški ciljevi razvoja:
1. Razvijeno i održivo gospodarstvo;
2. Postignut skladan i balansiran prostorni razvoj urbanih centara u ruralnim sredinama i alokacija investicija u privredne, saobraćajne i infrastrukturne objekte koji će omogućiti taj razvoj;
3. Ravnomjeran i uravnotežen prostorni razvoj na cijelom području općine Bihać koji podrazumijeva približno jednake uvjete u pogledu prometne povezanosti, komunalnog opremanja i sadržaja urbane opreme koji, uz puno aktiviranje prirodnih i stvorenih potencijala, garantira kvalitetne uvjete života i rada stanovništva;
4. Unaprijeđen sistem obrazovanja koji će težiti europskom modelu organiziranja i standarda, razvijenim institucijama kulture, sporta i drugih oblast nevladinog sektora, te uspostavljenim efikasnim i kvalitetnim sustavom primarne i sekundarne zdravstvene zaštite i unaprijeđenom socijalnom zaštitom;
5. Uprava po europskim standardima.
Obrazloženje Za projekt su važni strateški ciljevi: Razvijeno i održivo gospodarstvo koje sadrži operativni cilj 2. Razvijeni kapaciteti gospodarskog razvoja u ruralnim sredinama sa mjerom 2.3.Investiranja u ruralna područja kao i operativni cilj 3.Razvijen sektor turizma.
Važan je i strateški cilj: Postignut skladan i balansiran prostorni razvoj urbanih centara u ruralnim sredinama i alokacija investicija u gospodarske, prometne i infrastrukturne objekte koji će omogućiti taj razvoj. Važni operativni ciljevi kojima se strategija želi ostvariti su Razvijena komunalna infrastruktura na području Općine kao podrška ukupnom razvoju Općine.
Strategija razvoja turizma općine Gračac
Nadležno tijelo Općina Bihać
Svrha / područje Ovaj dokument daje uvid u postojeće stanje turizma u Općini te detektira razvojne probleme turizma na temelju čega se određuju jasne strategije razvoja.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Potrebno je istaknuti da su ciljevi koji se dalje navode jednako važni, da ne postoje podređeni ciljevi i svi su oni međusobno uvjetovani. Značajno odstupanje od bilo kojeg cilja nedvojbeno bi bitno poremetilo ravnotežu odnosa. Osnovne skupine dugoročnih ciljeva razvoja turizma u općini Gračac.
Ekonomski i prodajni ciljevi
• Turizam kao metoda razvoja gospodarstva u cjelini
• Potaknuti investicije
• Poduzetništvo, obrtništvo
• Povećati zapošljavanje
• Povećanje turističke potrošnje
• Proizvodnja autohtonih proizvoda
• Smanjiti uvoz i povećati domaću proizvodnju
• Težiti cjelogodišnjem poslovanju
• Povećati smještajne kapacitete
• Razvoj novih turističkih proizvoda
65
• Postati prepoznatljiv na užem i širem tržištu
Socijalni
• Poticanje investicija u uređenje postojeće turističke i ostale dopunske infrastrukture i okoliša pojedinih predloženih izvedbenih programa
• Poticanje novih investicija u turističku infrastrukturu na području općine (izgradnja novih smještajnih kapaciteta, uglavnom hotela, sportsko rekreacijska ponuda područja, spa & wellness programi, objekti za izvođenje kulturnih priredaba i slično).
• Povećanje neposrednog i posrednog dohotka od turističke potrošnje na području općine i u širem području utjecaja
• Povećanje broja radnih mjesta u turizmu i s turizmom povezanih djelatnosti u okviru postojećih kapaciteta
• Otvaranje novih radnih mjesta u okviru predloženih investicijskih projekata
• Povećanje prosječne potrošnje s naslova turizma
• Povećanje postojećeg broja jednodnevnih i stacionarnih posjetitelja i moblikovanje turističkih proizvoda, privlačnih za nove ciljne grupe gostiju prilagođene pojedinim motivima dolazaka.
Ekološki ciljevi (zaštita okoliša)
• Povratak i naseljavanje ljudi na područje općine Gračac
• Rast kvalitete života lokalnog stanovništva
• Sigurnost za lokalno stanovništvo i turiste
• Očuvanje kulturno-povijesne baštine
• Očuvanje lokalnog identiteta u uvjetima globalizacije
• Razvijanje multi-kulturalnog dijaloga
• Međugranična suradnja
Obrazloženje Za projekt su važni svi strateški ciljevi.
Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una
Nadležno tijelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Svrha / područje Master plan razvoja turizma trasira osnovne elemente zaštite samog NP Una i daje smjernice za što adekvatnije mogućnosti korištenja resursa Nacionalnog parka u smislu razvoja turizma.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Da bi se dostigao optimum u razvoju turističke ponude u nacionalnom parku potrebno je definirati strateški elemente implementacije master plana koji ujedno predstavljaju i razvojne modele turizma. Plan sadrži tri strateška elementa:
1. Uklanjanje utvrđenih nedostataka koje negativno utiču na postojeću turističku ponudu
2. Iskorištavanje utvrđenih potencijala za razvoj turizma u području i njihovo stavljanje u svrhu turizma
3. Iskorištavanje modernih alatki i principa planiranja, marketinga i promocije turizma
Aktivnosti i programi koji se trebaju provesti da bi se dostigli strateški ciljevi:
Cilj 1:Izgraditi osnovnu infrastruktura za nesmetano obavljanje turističkih djelatnosti (ekoturizma, sportskog, etno i kulturnog turizma),
Cilj 2: Razviti i implementirati propise i zakonske odredbe o korištenju prirodnih resursa na području parka,
Cilj 3:Podići svijest o zaštiti prirode kao osnovnog faktora razvoja i turizma,
Cilj 4: Izgraditi znanje i vještine lokalnog stanovništva i privatnih subjekata potrebnih za uspješan plasman usluga i proizvoda ekoturizma, sportskog, etno i kulturnog turizma,
Cilj 5: Iskoristiti povoljnu geografsku poziciju za privlačenje posjetilaca,
Cilj 6:Iskoristiti postojeću smještajnu infrastrukturu na najefektivniji način,
Cilj 7:Iskoristiti potencijale za razvoj ostalih turističkih i rekreativnih aktivnosti, identificiranih na području parka (sportsko penjanje, alpinizam, planinarenje, biciklizam, šetnje, jahanje, obilazak kulturno-historijskih spomenika i muzeja),
66
Cilj 8: Turizam značajno doprinosi zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti nacionalnog parka, te izvorima financiranja zaštite istih,
Cilj 9:Razviti svijest o postojanju i jedinstvenosti Nacionalnog parka Una za ciljane grupe posjetilaca,
Cilj 10:Razviti pakete turističkih usluga i proizvoda ekoturizma, sportskog, etno i kulturnog turizma,
Cilj 11: Usluge i proizvodi turizma su zavidnog kvaliteta, te u skladu sa potrebama posjetilaca,
Cilj 12:Uvezana turistička ponuda na području nacionalnog parka i bliže okoline, uspostavljena suradnja s ostalim zaštićenim područjima u regionu i ostalim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom, regionalnom i državnom nivou.
Obrazloženje Ciljevi za ostvarenje strategije razvoja turizma su u skladu sa ciljevima projekta.
Akcijski plan zaštite gornjeg toka rijeke Une
Nadležno tijelo Hrvatsko biološko društvo i Zelena akcija
Svrha / područje Ovaj akcijski plan nastao je kao produkt dvogodišnjeg projekta „Promocija zaštite pograničnih rijeka i
održiva uporaba resursa u graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine” financiranog od strane Europske komisije kroz fond CARDS 2004, a koji Zelena akcija provodi s partnerima od srpnja 2007. do srpnja 2009. Godine. Za izradu Akcijskog plana zaštite izabrana rijeka Una koja zbog svojih prirodnih vrijednosti i očuvanosti predstavlja veliku rijetkost u europskim ali i svjetskim razmjerima. Cilj ovog plana je privući dodatnu pažnju na gornji tok Une, iz razloga što je iz planova zaštite u RH na razini županija (Ličko-senjska i Zadarska) ostao izostavljen gornji tok Une, a planiran je park prirode u Prostornom planu općine Donji Lapac (Ličko-senjska županija).
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Za uspješno provođenje odgovarajućih mjera zaštite dokument navodi sljedeće aktivnosti:
• Inventarizacija i monitoring
• Edukacija i jačanje svijesti javnosti
• Promocija sudjelovanja lokalne zajednice u zaštiti Une
• Promocija ekoturizma
• Poboljšanje edukativno-turističkih sadržaja i „održivih“ rekreacijskih sadržaja
• Jačanje kapaciteta lokalne uprave za provedbu zaštite
• Provedba zakona
Obrazloženje Dokument predlaže mjere zaštite područja koje bi se ostvarile aktivnostima kao što su: sustavna edukacija lokalnog stanovništva i lokalne uprave u smjeru podizanja razine svijesti znanja i ostvarivanju prekogranične suradnje na području zaštite okoliša kao osnove održivog razvoja toka rijeke Une. Održivi razvoj toka rijeke Une očituje se ponajprije u zaštiti biološke raznolikosti riječnog ekosustava, održivoj uporabi prirodnih resursa u pograničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine i poticanju razvoja rekreativnog turizma i revitalizacije kulturnih vrijednosti tog područja. Sve navedene aktivnosti su u skladu sa ciljevima koji se projektom žele ostvariti.
Plan upravljanja za Nacionalni park Una, 2011.
Nadležno tijelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Svrha / područje Plan upravljanja je jedan od temeljnih dokumenta upravljanja svakim zaštićenim područjem. Osim što se u planu upravljanja nalaze gotovo sve važne spoznaje o prirodnim vrijednostima zaštićenog područja, svojom dobro određenom vizijom i postavljenim ciljevima trebao bi se realizirati kroz akcijske planove za razdoblje od sljedećih 10 godina. Plan upravljanja mora sadržavati osnovne informacije i smjernice za zaštitu ali i održivo korištenje područja, uključujući posebno interese lokalne zajednice ako su oni povezani s tradicionalnom poljoprivredom i različitim turističkim aktivnostima. U tom smislu, poseban značaj u Planu upravljanja ima i dio koji se odnosi na usklađivanje interesa svih dionika (korisnika) na prostoru s uvjetima
zaštite prirode, kao i dio koji se odnosi na njihovu edukaciju, te također na edukaciju posjetitelja.
Sveukupni cilj i specifični ciljevi
Osnovni ciljevi:
• Doprinijeti očuvanju ekoloških procesa, biodiverziteta i specifičnosti ovog područja,
• Sačuvati ekosistem i specifičnih staništa biljnih i životinjskih vrsta;
67
• Omogućiti naučna istraživanja i obrazovanje;
• Omogućiti upotrebu u svrhu rekreacije i turizma;
• Podržati lokalno stanovništvo u zaštiti kulturološkog nasljeđa
• Osigurati ekonomski razvoj lokalnih zajednica
Obrazloženje Kako bi se definirao akcijski plan za implementaciju mjera definiranih u prethodnom poglavlju, dan je pregled ciljeva u pogledu na indikativna potrebna sredstva za implementaciju Plana. Nadalje, identificirani su mogući izvori financiranja za pojedine specifične ciljeve, kao i odgovornosti za implementaciju. Svi specifični ciljevi su, također, procijenjeni u pogledu na njihove relativne prioritete, kao i njihovo trajanje odnosno efekt (npr. kratkoročni, srednjoročni i dugoročni).
Izvor: MICRO projekt d.o.o.
68
4.6. Pravni okvir
4.6.1. Zakon o Nacionalnom parku „Una“ (Bosna i Hercegovina)
U nastavku će biti navedeni definicija i ključni elementi Zakona o NP Una.
Ovim je Zakonom osnovan NP Una, te se njime uređuju pitanja zaštite, unapređenja,
korištenja i upravljanja Nacionalnim parkom, te propisuju prekršaji i određuju upravne
mjere za nepoštivanje odredaba ovoga Zakona. Ovim Zakonom utvrđeno je da je NP Una
područje stroge i usmjerene zaštite, uspostavlja se područje usmjerenog razvitka koje
uključuje i područje u granicama NP koje nije obuhvaćeno zonom usmjerene zaštite.
Uspostavljanje područja stroge i usmjerene zaštite namijenjeno je postizanju ciljeva zaštite
prirodnih vrijednosti, zaštiti i očuvanju prirodnog eko-sustava i prirodnih procesa te
očuvanju nepromijenjenih prirodnih područja, flore i faune tog područja, omogućavanju
posjeta i rekreacije, te odgojno-obrazovnim i znanstvenim djelatnostima.
Određivanjem područja stroge i usmjerene zaštite utvrđene su zone:
• zona A – gdje se omogućuje poljoprivreda i šumarstvo,
• zona B – gdje se omogućuje ribolov, uzgoj ribe i rafting.
Zakonom je također definirano područje obuhvata NP Una: područje kanjonskog dijela
gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka
rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno od Drvarskog polja, te međuprostor između Une
i Unca.
Razvojne smjernice obuhvaćaju: poticanje prirodnih vrijednosti i kulturne baštine, razvoja
ruralnog prostora, poboljšanje infrastrukture, poticanje dopunskih djelatnosti u
poljoprivredi, očuvanje biološke raznolikosti te prirodnih vrijednosti i dr., za što će se
sugerirati dodjeljivanje poticaja iz proračuna ili sufinanciranje.
Planirano je osnivanje Javnog poduzeća Nacionalni park Una za upravljanje Nacionalnim
parkom, te su definirane njegove zadaće i aktivnosti.
Inspekcijski nadzor nad odredbama ovoga Zakona, te propisa i uvjeta izdanih temeljem
ovoga Zakona vrši mjerodavni inspektorat.
69
4.6.2. Poveznica s obuhvatom projekta
4.6.2.1. Nedozvoljeni zahvati i djelatnosti
Nedozovljene su djelatnosti one koje bi mogle ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnoga parka ili nepovoljno utjecati na prirodne vrijednosti, pa je tako posebno zabranjeno: • oštećivati ili iz prirode uzimati primjerke ugroženih divljih vrsta, osim u svrhu
znanstvenih istraživanja; • unositi neautohtone vrste šumskog drveća i grmlja osim za potrebe saniranja erozija ili
započetog ozelenjivanja zemljišta; • unositi u vodotoke neautohtone vrste riba i druge neautohtone životinjske vrste; • namjerno puštati genetski modificirane organizme u okoliš; • loviti zaštićene, rijetke i ugrožene vrste divljači; • uzimati iz prirode životinje koje nisu određene kao divljač ili ribe, osim u svrhu
znanstvenih istraživanja i stvaranja uvjeta zaštite životinjskih vrsta sukladno propisima iz područja zaštite prirode;
• pošumljavati poljoprivredna zemljišta, osim ako to nalažu mjere za zaštitu od erozije ili klizišta;
• isušivati ili zatrpavati vlažna staništa; • ograđivati zemljišta, osim za potrebe u poljoprivredi, šumarstvu, upravljanju vodama,
izvođenju znanstvenih istraživanja, zaštiti prirodnih vrijednosti, te objekata kulturne baštine ili kulturnih spomenika u naseljenim područjima;
• koristiti agrokemijska sredstva za uništavanje raslinja i životinja (herbicidi i insekticidi) izvan obradivih površina;
• koristiti se sredstvima za zaštitu bilja izvan obradivih površina; • graditi nove individualne objekte za odmor ili za turistički smještaj, dograđivati
postojeće objekte ili u turističke svrhe mijenjati namjenu postojećih objekata, osim u naseljenim područjima Orašca, Kulen Vakufa, Martin Broda i lokalitetima koji budu za te namjene određeni Prostornim planom područja posebnih obilježja, u čiju granicu obuhvata ulazi cjelokupna površina Nacionalnoga parka, i Planom upravljanja Nacionalnim parkom;
• mijenjati namjenu postojećih gospodarskih objekata za potrebe turističkog smještaja; • graditi nove i/ili dograđivati postojeće objekte za turistički smještaj, osim dogradnje
postojećih objekata ako to zahtijevaju propisi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te gradnje objekata za njihovu okolišnu sanaciju (kanalizacija, pročistači otpadnih voda i dr.);
• graditi nove hotele, motele, hotelska i apartmanska naselja, osim u naseljenim područjima koja budu za te namjene određena Prostornim planom PPO;
• graditi proizvodne objekte osim objekata određenih Prostornim planom PPO i Planom upravljanja za Nacionalni park;
• rekreacijske djelatnosti na vodotocima, osim na za to određenim područjima i pod uvjetima određenim u Planu upravljanja;
• gospodarenje šumama u komercijalne svrhe; • graditi nove objekte i infrastrukturu za opskrbu energijom, osim za opskrbu energijom iz
obnovljivih izvora (energija sunca, energija iz biomase, geotermalna energija,
70
hidrotermalna energija, energija vodotoka) za potrebe stanovništva i djelatnosti u području parka;
• graditi odlagališta otpada i odlagati otpad izvan za to određenih i uređenih mjesta za skupljanje otpada;
• graditi vodne akumulacije; • graditi nove vojne objekte; • graditi nove uzletno-sletne staze; • uzlijetati i pristajati letjelicama, zmajevima, balonima ili padobranima izvan za to
određenih područja; • izvoditi zahvate kojima bi se mijenjao vodni režim, oblik korita ili bilo na koji drugi način
utjecalo na prirodne odnose vodotoka i priobalnih zemljišta, osim ako to zahtijevaju potrebe za zaštitom obala od erozije, potrebe za opskrbom pitkom vodom, potrebe za zahvate za zaštitu voda ili uvjeti za zaštitu protiv štetnog djelovanja voda;
• odvoziti šljunak, pijesak i kamenje iz vodotoka i vodnih i priobalnih zemljišta, osim u opsegu i količini određenoj u planu upravljanja vodnim tokom ili njegovih dijelova, ili ako su takvi zahvati nužni za uređenje vodnog režima;
• iskorištavati mineralne sirovine; • izvan naseljenih područja postavljati table, natpise i druge objekte za slikovno ili zvučno
obavješćivanje i oglašavanje, ako postavljanje nije uređeno propisima o javnim i šumskim cestama, osim tabli za označavanje turističkih i planinskih putova, te putova i staza koje su postavljene od javne ustanove za upravljanje područjem Nacionalnoga parka;
• usmjereno osvjetljavati prirodne vrijednosti, upotrebljavati osvijetljene reklamne panoe, svjetlosne snopove svih vrsta i oblika, mirujuće ili vrteće, usmjerene prema nebu ili prema površinama od kojih se mogu reflektirati prema nebu, osim usmjerenog osvjetljavanja objekata kulturno-povijesne baštine i manjih svjetlećih reklama površine do 1 m2 u naseljenim mjestima;
• koristiti prometnice za tranzitni promet opasnim tvarima; • parkirati motorna vozila i/ili kamp-prikolice izvan za to određenih mjesta; • postavljati šatore izvan za to određenih mjesta; • paliti vatru izvan određenih i uređenih mjesta, osim nadziranog za stanovništvo u
Nacionalnom parku pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili paljenja drvnih otpadaka na otvorenim prostorima radi održavanja i zaštite šuma;
• puštanje pasa s povodca izvan naseljenih područja, osim pri nadzoru ili pri korištenju pasa od policije, vojske i spasilačke službe.
• graditi nove objekte osim objekata gospodarske javne infrastrukture s područja komunalnog gospodarstva, elektro-napajanja, telekomunikacija i upravljanja vodama;
• mijenjati namjenu postojećih objekata; • graditi zamjenske objekte osim onih namijenjenih isključivo obavljanju poljoprivredne
djelatnosti sukladno propisima koji uređuju obavljanje poljoprivredne djelatnosti. • izvođenje melioracijskih radova, osim sječe stabala i grmlja pri redovitom održavanju i
uređivanju pašnjaka i putova na za to određenim područjima za potrebe ispaše domaćih životinja, te za uređenje postojeće mreže putova;
• mijenjanje oblika i sastava površina osim u slučajevima dopuštenim ovim Zakonom; • uzimanje iz prirode minerala i fosila, osim u svrhe znanstvenih istraživanja i edukacije; • uzimanje iz prirode vrsta samoniklog bilja, osim u svrhe znanstvenih istraživanja;
71
• napasanje stoke izvan za to određenih područja; • priređivanje javnih skupova i priredbi, osim priređivanja tradicionalnih javnih skupova i
priredbi; • izvođenje vojnih vježbi, osim iznimno za specijalističko osposobljavanje i u opsegu, na
lokacijama i pod uvjetima određenim u Planu upravljanja; • letenje motornim letjelicama, osim letenja u međunarodnom zračnom prometu; • lov divljači; • lov ribe; • kupanje, kajakaštvo, rafting i druge rekreacijske djelatnosti na vodotocima; • čišćenje i pranje vozila, te ispuštanje ulja i sl., • vožnja biciklima izvan za to određenih putova i biciklističkih staza; gradnja novih
putova, osim iznimno na način i pod uvjetima kako je to određeno Planom upravljanja.
4.6.2.2. Dozvoljene djelatnosti
Dozvoljene su sljedeće djelatnosti:
• uređivanje poljoprivrednih površina i uređenje pristupnih putova do tih površina radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti;
• upravljanje šumskim površinama sukladno šumsko-gospodarskoj osnovi ili programu za gospodarenje privatnim šumama.
Iznimno od odredbi čl. 6., 7. i 8. ovoga Zakona u zonama koje će biti posebno utvrđene Prostornim planom PPO i Planom upravljanja Nacionalnim parkom dozvoljeno je: • lov ribe; • rekonstrukcija ili zamjenska gradnja postojećih objekata za uzgoj ribe, kao i postavljanje
pripadajuće opreme; • rekreacijske aktivnosti na vodi; • gradnja pristaništa sukladno propisima o sigurnosti riječne plovidbe; • gradnja biciklističkih i pješačkih staza; • gradnja objekata i postavljanje opreme koja je obvezatna sukladno propisima o
sigurnosti na javnim kupalištima; • priređivanje sportskih i tradicionalnih priredbi na vodotocima.
4.6.3. Relevantni pravni okvir Federacije BiH i Republike Hrvatske
Tablica 42 Popis relevantnih pravnih dokumenata Federacije BiH i RH
Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta
Zakon o zaštiti prirode FBiH („Službene novine FBiH“, broj 33/03)
Bosna i Hercegovina
Sukladno odredbama propisanim Zakonom o NP Una, zaštićene su prirodne vrijednosti u području Nacionalnog parka. U zaštićenom području se ne mogu obavljati aktivnosti koje izlaze iz okvira kategorizacije propisane ovim Zakonom.
Njime se određuju uvjeti i načini obnove, zaštite, očuvanja i održivog razvoja pejzaža, prirodnih područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, minerala i fosila i drugih komponenti prirode na teritoriji FBiH, nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode, planiranje zaštite prirode, opće i posebne mjere za zaštitu prirode, informacijski sistem, nadzor, financiranje zaštite prirode i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica.
Osnovni uvjeti za zaštitu prirode i održivi razvoj prirode i okoliša, a naročito:
• obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba ekološkog balansa u prirodi;
• obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba obnovljivih prirodnih resursa;
• obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba prirode i revitalizacija oštećenih područja i dijelova prirode;
• uspostavljanje sistema za planiranje, upravljanje, informiranje i financiranje zaštite prirode;
• uspostavljanje međuentitetske i međunarodne suradnje u domenu zaštite prirode;
• učešće javnosti u oblasti zaštite prirode;
• realizacija ciljeva propisanih u Strategiji zaštite prirode;
• usklađivanje ekonomskih i društvenih razvojnih planova i projekata sa održavanjem svih postojećih obnovljivih prirodnih resursa, smanjenje korištenja, opterećenja i zagađivanja vrsta (životinja, biljaka, gljiva) i njihovih staništa.
Zakon o zaštiti okoliša FBiH („Službene novine FBiH“, broj 33/03)
Bosna i Hercegovina
Odredbama Zakona o zaštiti okoliša detaljnije su regulirana pitanja:
• očuvanja, zaštite, obnove i poboljšanja ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i kvalitetu života;
• mjere i uvjeti upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenje prirodnih resursa;
• pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša;
• financiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i poslovi i zadaci organa uprave na različitim nivoima vlasti.
Na području Nacionalnoga parka nisu dopušteni zahvati i obavljanje djelatnosti u opsegu i na način koji bi mogao ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnoga parka ili nepovoljno utjecati na prirodne vrijednosti u takvoj mjeri da bi se značajno promijenile one karakteristike koje su značajne za njihovo očuvanje, biološku raznolikost i vrijednost krajolika.
Zakon o zaštiti voda FBiH („Službene novine FBiH“, broj 54/03)
Bosna i Hercegovina
Ovim Zakonom regulirana su pitanja: zaštite voda, obala i vodnog zemljišta, planiranje i programiranje zaštite voda, organizacija zaštite voda, nadzor, financiranje i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica.
Zaštita voda, obala i vodnog zemljišta obuhvata očuvanje i reguliranje količine vode, održavanje obale i vodnog zemljišta i donošenje odluka o upotrebi i opterećenju voda također je regulirano ovim zakonom.
Na području Nacionalnoga parka zabranjeno je:
• unositi u vodotoke neautohtone vrste riba i druge neautohtone životinjske vrste;
• ograđivati zemljišta, osim za potrebe u poljoprivredi, šumarstvu, upravljanju vodama,
• rekreacijske djelatnosti na vodotocima, osim na za to određenim područjima i pod uvjetima određenim u Planu upravljanja;
• graditi nove objekte i infrastrukturu za opskrbu energijom, osim za opskrbu energijom iz obnovljivih izvora (energija sunca, energija iz biomase, geotermalna energija, hidrotermalna energija, energija vodotoka) za potrebe stanovništva i djelatnosti u području parka);
• graditi vodne akumulacije;
73
Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta
• izvoditi zahvate kojima bi se mijenjao vodni režim, oblik korita ili bilo na koji drugi način utjecalo na prirodne odnose vodotoka i priobalnih zemljišta, osim ako to zahtijevaju potrebe za zaštitom obala od erozije, potrebe za opskrbom pitkom vodom, potrebe za zahvate za zaštitu voda ili uvjeti za zaštitu protiv štetnog djelovanja voda;
• odvoziti šljunak, pijesak i kamenje iz vodotoka i vodnih i priobalnih zemljišta, osim u opsegu i količini određenoj u planu upravljanja vodnim tokom ili njegovih dijelova, ili ako su takvi zahvati nužni za uređenje vodnog režima;
• graditi nove objekte osim objekata gospodarske javne infrastrukture s područja komunalnog gospodarstva, elektro-napajanja, telekomunikacija i upravljanja vodama;
• lov ribe;
• kupanje, kajakaštvo, rafting i druge rekreacijske djelatnosti na vodotocima.
Iznimno, u određenim zonama, što treba biti posebno utvrđeno u Prostornome planu PPO, dozvoljeno je:
• lov ribe;
• rekonstrukcija ili zamjenska gradnja postojećih objekata za uzgoj ribe, kao i postavljanje pripadajuće opreme;
• rekreacijske aktivnosti na vodi.
Zakon o upravljanju otpadom FBiH („Službene novine FBiH“, broj 33/03)
Bosna i Hercegovina
Ovaj Zakon uređuje:
• sve kategorije otpada (osim radioaktivnog otpada, gasova ispuštenih u atmosferu i otpadnih voda)
• sve vrste aktivnosti u upravljanju otpadom, operacije i postrojenja.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na:
• otpad nastao istraživanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskorištavanjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma;
• tečni otpad;
• životinjski otpad idrugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe;
• odloženi eksploziv, osim ako to nije regulirano posebnim propisom.
Članak 6 Zakona o NP „Una“ predviđa naročitu zabranu na području NP-a i za:
• građenje i odlagališta otpada i odlagati otpad izvan za to određenih i uređenih mjesta za skupljanje otpada;
• paljenja vatre izvan određenih i uređenih mjesta, osim nadziranog za stanovništvo u Nacionalnom parku pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili paljenja drvnih otpadaka na otvorenim prostorima radi održavanja i zaštite šuma;
• graditi nove i/ili dograđivati postojeće objekte za turistički smještaj, osim dogradnje postojećih objekata ako to zahtijevaju propisi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te gradnje objekata za njihovu okolišnu sanaciju (kanalizacija, pročistači otpadnih voda i dr.);
Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa Unsko-sanskog kantona
Bosna i Hercegovina
Zakoni o zaštiti kulturne baštine doneseni su na kantonalnim razinama.
U skladu sa člankom 2. Zakona o Nacionalnom parku „Una“, područja koja su značajna za očuvanje kulturne baštine na području Nacionalnoga parka zaštićena su u skladu sa Zakonom i propisima o zaštiti kulturne baštine. Za Nacionalni park “Una”, relevantan je Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa Unsko-sanskog kantona.
Zakon o šumama FBiH („Službene novine FBiH“, broj 20/02)
Bosna i Hercegovina
Ovaj Zakon uređuje očuvanje i zaštitu šuma, jačanje njihovih ekoloških funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama, ekonomske funkcije, financiranje obnove i unapređivanje šuma na teritoriji FBiH, nadzor
U skladu sa člankom 4. ovog Zakona, sječa šuma je zabranjena i može se dozvoliti samo u slučajevima kada se time postižu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš.
Zakon utvrđuje zaštitu ugroženih vrsta te se paša u šumama i korištenje sekundarnih šumskih
74
Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta
nad provođenjem zakona, kaznena i druga pitanja vezana za upravljanje šumama, što je u nadležnosti Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
proizvoda ne dozvoljava ako bi se s tim ugrozio biodiverzitet, odnosno vrste flore i faune zaštićene prema propisima o zaštiti prirode.
Zakon o turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti FBiH („Službene novine FBiH“, broj 28/03)
Bosna i Hercegovina
Zakon o turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti uređuje uvjete i način obavljanja tih djelatnosti, subjekte koji se mogu baviti ovim poslovima i uvjete koje moraju za to ispuniti, osnivanje i prestanak rada ugostiteljske radnje, poslovni prostor, razvrstavanje i kategorizaciju ugostiteljskih objekata, ugostiteljske usluge u domaćinstvu, seoskom domaćinstvu i na plovnom objektu. Posebni odjeljci zakona odnose se na definiranje turističkih vodiča, prijatelja, animatora i zastupnika, kao i na način obavljanja turističkih usluga u nautičkom, seoskom i drugim oblicima turizma.
Razvojne smjernice u Nacionalnome parku odnose se na uvjete vezane uz projekte i investicije u Nacionalnome parku koje nisu u suprotnosti s ciljevima proglašavanja Nacionalnoga parka i koje pružaju razvojne mogućnosti lokalnom stanovništvu, posebno u turizmu, kroz poticanje prirodnim vrijednostima i kulturnoj baštini prikladnih oblika turizma i rekreacije.
Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10)
Republika Hrvatska Zakonom o turizmu uređuje se način i pružanje usluga u turizmu na području Republike Hrvatske. Njime su definirane turističke usluge, pružatelji navedenih usluga, zabrane i dopuštenja, te dane definicije pojedinih korištenih termina poput „turističke agencije“, „putnika“, „paket-aranžmana“. „turističke cjeline“ i sl.
Zakonom o turizmu definirano je sljedeće:
• usluge: pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turističkog animatora, turističkog zastupnika, turističke usluge u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude i ostale usluge koje se pružaju turistima u svezi s njihovim putovanjem i boravkom.
• zabrane oglašavanja i reklamiranja turističkih usluga bez ispunjavanja svih uvjeta određenih ovim Zakonom;
• dužnosti opisanih pravnih i fizičkih osoba pri pružanju usluge u turizmu
Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11)
Republika Hrvatska Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti, te je sam termin „priroda“ definiran kao „sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost“.
Ciljevi i zadaće zaštite prirode su očuvati postojeću raznolikost u stanju prirodne ravnoteže, utvrditi i pratiti stanje prirode, osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja, osigurati održivo korištenje prirodnih dobara, pridonijeti očuvanju prirodnosti tla i očuvanju kakvoće, spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi, i dr.
U okviru ovog Zakona definirana su:
• načela zaštite i očuvanja prirode,
• načini provođenja zaštite prirode,
• odstupanja od primjenjivanja ovog Zakona u slučaju odvraćanja neposredne opasnosti za život ili zdravlje ljudi;
Definicija „nacionalnog parka“ u uskoj je vezi s Nacionalnim parkom „Una“, stoga je ovdje navedena u cijelosti:
Nacionalni park Članak 11.
(1) Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti.
(2) Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu.
(3) U nacionalnom parku su dopuštene radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode.
(4) U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.
(5) U nacionalnom parku dopušteno je obavljanje ugostiteljsko--turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja i razgledavanja, te bavljenje poljoprivredom, ribolovom i obrtom na tradicionalan način, sukladno odredbama ovoga Zakona.
75
Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta
• termini poput „biološka raznolikost“, „certifikacija šuma“, „crveni popis“, „divlje svojte“ i sl.
• zaštićene prirodne vrijednosti: zaštićena područja (strogi rezervat, nacionalni park, regionalni park, spomenik prirode, i sl.), te zaštićene svojte (divlje svojte, zavičajne udomaćene svojte), te zaštićeni minerali, sigovine i fosili.
Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)
Republika Hrvatska Zakonom o zaštiti okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš.
Zakonom o zaštiti okoliša uređuju se: načela zaštite okoliša i održivog razvitka, zaštita sastavnica okoliša i zaštita od utjecaja opterećenja, subjekti zaštite okoliša, dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumenti zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, informacijski sustav, osiguranje pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, osiguranje prava na pristup pravosuđu, odgovornost za štetu, financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša, upravni i inspekcijski nadzor.
Zakon o poljoprivredi (NN 149/09, 127/10, 50/12, 120/12)
Republika Hrvatska Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, oblici djelovanja poljoprivrednog gospodarstva, održivi razvoj poljoprivrede, institucijska potpora, administrativno praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor.
„Poljoprivreda“ je definirana kako strateška djelatnost koja svojim gospodarstvom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske.
Definirani su ciljevi poljoprivredne politike, te dugoročni ciljevi, mjere za njihovo ostvarenje i subjekti odgovorni za provedbu mjera u području poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Ciljevi ovog Zakona koji su povezani s Nacionalnim parkom „Una“:
• omogućavanje primjerenog životnog standarda u ruralnim područjima i pridonošenje stabilnosti poljoprivrednog dohotka;
• čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede, i
• očuvanje i napredak ruralnih područja i ruralne vrijednosti.
Mjere politike ruralnog razvoja čini skup mjera za:
• unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora,
• očuvanje i unapređenje okoliša i krajobraza, te
• poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih gospodarskih djelatnosti.
Mjere zemljišne politike su skup mjera kojima se utječe na racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za RH sukladno važećim propisima, uz sustavnu i učinkovitu zaštitu okoliša:
• dodjela prava korištenja i prodaja poljoprivrednog vlasništva države,
• unapređivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, i
• zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja.
Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo, te se inspekcijski nadzor obavlja bez prethodne najave.
Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12)
Republika Hrvatska Zakonom o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju uređuje se sljedeće: potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju koja obuhvaća izravna plaćanja u poljoprivredi od 2013. godine, mjere ruralnog razvoja od 2013. godine i državnu potporu, visina izravnih plaćanja za proizvodnju 2013. godinu, upravni i inspekcijski nadzor, prekršajne odredbe.
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. kojom se utvrđuju zajednička pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni programi potpore za poljoprivrednike, te kojom se izmjenjuju i dopunjuju Uredbe (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 te ukida Uredba (EZ) br. 1782/2003 (SL L 30, 31. 1. 2009.),
– Uredbom Komisije (EZ) br. 1120/2009 od 29. listopada 2009. o detaljnim pravilima za provedbu programa jedinstvenih plaćanja iz glave III. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 kojom
76
Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta se utvrđuju zajednička pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni programi potpore za poljoprivrednike (SL L 316, 2. 12. 2009.),
– Uredbom Komisije (EZ) br. 1121/2009 od 29. listopada 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u vezi s programom potpore za poljoprivrednike iz njezinih glava IV. i V. (SL L 316, 2. 12. 2009.)
Zakon o šumama (140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 25/12, 68/12)
Republika Hrvatska Ovim se Zakonom uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti.
Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.
Šume i šumska zemljišta zaštićuju se i koriste na način određen ovim Zakonom i posebnim propisima.
Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način upravljanja i gospodarenja.
Interes Republike Hrvatske u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima ostvaruje se:
• provođenjem mjera u gospodarenju šumama kojima se, uz ekološku ravnotežu osigurava trajno održavanje i obnova šuma na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima,
• u zaštiti šuma i šumskih zemljišta te zaštiti i očuvanju općekorisnih funkcija šuma i biološke raznolikosti
• donošenjem Nacionalnoga šumarskog programa,
• nadzorom nad provođenjem šumskogospodarskih planova i nad korištenjem nedrvnih šumskih proizvoda,
• osiguravanjem sredstava za obnovu šuma, sanaciju šuma ugroženih sušenjem i elementarnim nepogodama te za zaštitu šuma,
• razminiranjem šuma i šumskih zemljišta,
• dugoročnim nadzorom nad stanjem šuma s ciljem:
a) povećanja znanja o stanju šuma i šumskog zemljišta te odnosa između njihova stanja i prirodnih i antropogenih čimbenika ugroženosti,
b) procjene utjecaja klimatskih promjena na šume i šumsko zemljište, uključujući utjecaj na njihovu biološku raznolikost,
c) identificiranja ključnih strukturnih i funkcionalnih elemenata ekološkog sustava koji će se koristiti za procjenu stanja biološke raznolikosti u šumama te za zaštitu njezinih funkcija, uvažavajući postojeće pokazatelje.
Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sljedećim sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama:
• održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu ugljika,
• održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava,
• održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume,
• održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu,
• održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode),
• održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.
Izvor: MICRO projekt d.o.o.
5. STRATEGIJA ZA RAZVOJ TURIZMA U PREKOGRANIČNOJ REGIJI GORNJEG TOKA RIJEKE UNE
5.1. Uvod
Strategija predstavlja osnovu za daljnji razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg
toka rijeke Une. Ova strategija pruža mogućnosti za podizanje kvalitete turizma, podizanje
standarda i otvaranje novih mogućnosti razvoja proizvoda. Strategija ne podrazumijeva
samo investicije u infrastrukturu nego i razvoj proizvoda, promociju i sve druge djelatnosti
koje će podići kvalitetu i razinu turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une
pa i šire.
Strategija za razvoj turizma predstavlja platformu za 5 ključnih funkcija:
• Ekonomski razvoj: stvaranje novih izvora prihoda, novih radnih mjesta, novih
prihoda od poreza koji doprinose diversifikaciji lokalnog gospodarstva;
• Promotor lokalne zajednice: oblikuje najbolju sliku destinacije, atrakcija i kapaciteta za
izabrana tržišta;
• Koordinator industrije: definira točan fokus i propagira manju fragmentaciju
industrije na način da se dijele rastuće koristi od turizma;
• Neformalni predstavnik javnog interesa – stvara legitimitet turističke zajednice i štiti
individualne i grupne posjetitelje;
• Graditelj ponosa lokalne zajednice: podizanjem kvalitete života i kroz ulogu
predvodnika za lokalne stanovnike, turiste i ostale skupine.
Koncept destinacijskog menadžmenta u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une
mora biti srodan društvenoj marketinškoj orijentaciji. U tom pogledu, postizanje
konkurentnosti promatranog područja zahtijeva orijentaciju koja je šira od same prodaje i
marketinga. Poteškoće sa kojima se destinacija susreće danas u postizanju konkurentnosti će
zahtijevati od lokalnih vlasti s obje strane granice da pokažu proaktivni interes za
upravljanje društvenim, kulturnim i prirodnim resursima u destinaciji. Uloga upravljanja
destinacijom gornjeg toka rijeke Une će predstavljati ravnotežu između profitabilnosti
turizma, učinkovitog položaja na tržištu, atraktivnog okoliša, pozitivnih iskustava
posjetitelja i potpore lokalnog stanovništva.
78
5.2. Primjenjivost na prekogranični prostor gornjeg toka rijeke Une
U sklopu turističke destinacije gornjeg toka rijeke Une, ulaganje u razvoj upravljanja
destinacijom je logično iz više razloga. Kroz planirane aktivnosti nadogradit će se postojeći
turistički proizvodi u prekograničnom području te razviti novi oblici promoviranja
autentičnih turističkih proizvoda destinacije. Također, omogućilo bi se da turisti dobiju
inicijativu, informaciju i kapacitet da više troše na lokalnoj razini. Da bi razvoj destinacije
prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une bio uspješan, njegova primarna funkcija bi
trebala biti usmjerena na sljedeće marketinške aktivnosti:
• Oglašavanje;
• Direktna prodaja (autohtoni gastro i kulturni proizvodi);
• Edukativni izleti za turiste;
• Web marketing;
• Događaji i festivali;
• Publikacije i brošure;
• Programi suradnje;
• Turistički sajmovi.
U turističkom smislu, marketinške aktivnosti na ovom području još uvijek nisu jasno
definirane, ni uspostavljene, tako da trenutno nema detaljno razrađenog i marketinški
formiranog turističkog proizvoda, tj. njegove promocije i distribucije.
Turističke agencije su dominantno fokusirane na određenu skupinu klijenata - putnike
namjernike. Distribucijom promotivnih materijala, odnosno povoljnim ponudama za
putovanja u druge zemlje na druge turističke destinacije, motiviraju domaće turiste na
udaljenije destinacije. Nastupi na turističkim sajmovima u zemlji i svijetu predstavljaju jedan
od promotivnih alata za turističku promociju prekograničnog područja gornjeg toka Une.
U tom kontekstu neophodno je izraditi marketinšku strategiju koja bi imala zadatak da na
smislen način poveže atrakcije i proizvode, te domaćem i inozemnom turističkom tržištu
predstavi navedeno prekogranično područje kao novu (europsku) turističku destinaciju. Pri
tome, ovaj nacrt strategije će ponuditi mogućnosti razvoja prepoznatljivosti područja u
kojem se paralelno sa prezentacijom identiteta gornjeg toka rijeke Une kao turističke
destinacije na međunarodnom i domaćem tržištu, razvijaju turistički proizvodi kao i
marketing strategija za promatranu regiju.
Sve resurse i atrakcije locirane na promatranom području treba ukomponirati u funkcionalni
sustav koji će omogućiti ostvarenje kratkoročnih ciljeva (promocija i komercijalizacija), kao i
dugoročnih ciljeva (razvoj turističke destinacije). Ostvarivanjem tih ciljeva osigurati će se rast
79
gospodarstva i turističkog sektora u prekograničnom području, ali i kreirati međunarodno
konkurentan turistički proizvod.
5.3. Vizija i ciljevi
VIZIJA 2023
Prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une je prepoznatljiva turistička destinacija sa bogatom ponudom koju sačinjavaju međusobno usko povezani proizvodi: outdoor turizam, autohtona gastro ponuda te tradicionalni proizvodi proizvedeni u lokalitetu rijeke Une.
Ciljevi strategije prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une predstavljaju okvir za
buduće odluke prilikom razvojnog planiranja. Unutar strateškog dijela ciljevi se definiraju
kako bi podržali primarna razvojna opredjeljenja i globalne smjernice razvoja turizma u
promatranom prekograničnom području. Oni određuju smjer rada marketing akcija i njihov
kontinuitet vezano za ono što treba postići. Ciljevi se postavljaju dugoročno za narednih
deset godina, ali su podložni mijenjanju ovisno koliko će se brzo promatrano područje
turistički razvijati.
80
U nastavku su obrazloženi ciljevi i mjere:
Cilj 1. Pozicioniranje prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une kao turističke
destinacije na domaćem i međunarodnom tržištu - Da bi se ovaj cilj ostvario, potrebno je
pokrenuti postupan i temeljit interni i eksterni marketing. Pod tim se najprije cilja na
stvaranje prepoznatljivog turističkog odredišta koje će integrirati najbolje turističke
vrijednosti područja s potražnjom posjetitelja, koji će birati to područje kao odredište
turističkog putovanja.
Mjera 1. Jačanje kapaciteta i suradnja prekograničnih JLS-ova u cilju jačanja turističke
ponude te uspostavljanje organiziranog prihvata posjetitelja s obilaskom
promatranog područja
Ciljevi mjere: Uska suradnja lokalnih vlasti s obje strane granice (partnerstva,
zajednička apliciranja na EU fondove i sl.), uspostavljanje nove organizacije
prometa i prijevoza posjetitelja, uspostavljanje informativno-prihvatnih centara
s obje strane granice, uređenje novih i održavanje postojećih pješačkih staza te
izrada upitnika i provođenje anketa o kvaliteti prihvata i ponude.
Mjera 2. Umrežavanje turističkih djelatnika te educiranje i stručno osposobljavanje radne
snage u turizmu
Ciljevi mjere: Suradnja turističkih djelatnika i turističkih agencija u svrhu izrade
zajedničkih turističkih proizvoda. Osiguravanje višeg stupnja edukacije i
stjecanje većeg broja stručno osposobljenih djelatnika za rad u turističkom
sektoru.
Mjera 3. Osmišljavanje i zaštita identiteta prekograničnog područja gornjeg toka rijeke
Une te saniranje vidljivih posljedica rata
Ciljevi mjere: Zaštiti prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une kako bi se
osigurala očuvanost područja. Saniranje infrastrukturnih ratnih oštećenja na
području - betonski rovovi, razrušeni objekti i sl.
Cilj 2. Povećanje broja inozemnih i domaćih posjetitelja turističkom valorizacijom
područja uz zaštitu kulturne baštine - Povećanje broja gostiju se uobičajeno ostvaruje
uvođenjem nove i raznolike ponude. Prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une
obiluje prirodnim ljepotama uz koje treba definirati dodatne turističke
proizvode/ponude, da bi se posjetitelji prilikom upoznavanja sa prirodnim ljepotama
područja istovremeno upoznali sa popratnim proizvodima specifičnim za ovaj kraj.
Mjera 1. Privlačenje privatnih investitora te povećanje prihvatnih kapaciteta za
posjećivanje
Ciljevi mjere: Poticanje privatnih turističkih investicija lokalnih vlasti
pružanjem podrške potencijalnim investitorima. Uspostavljanje sustava
posjećivanja prirodnih atrakcija s najmanje štetnim utjecajem na prirodu.
Potrebno je odrediti prihvatne kapacitete pojedinih lokaliteta te izraditi
program cjelovitog sustava posjećivanja tih lokaliteta.
81
Mjera 2. Daljnji razvoj turističke infrastrukture i turističke signalizacije te očuvanje i
turistička valorizacija kulturno-povijesne i tradicijske graditeljske baštine
Ciljevi mjere: Uravnoteženo uređenje turističke signalizacije na prekograničnom
području te međusobno upućivanje između lokaliteta u RH i BiH. Provesti
istražne mjere na arheološkim lokalitetima, završiti konzervaciju i/ili
rekonstrukciju zatečene arhitekture te otkupiti zemljište oko arheoloških
lokaliteta.
Mjera 3. Podrška pružateljima usluga u sektoru ruralnog turizma
Ciljevi mjere: Povećanje broja pružatelja usluga u sektoru ruralnog turizma
(OPG-ovi, seljačka domaćinstva, kušaonice i sl.). Pružanje potpore kroz
sufinanciranje izrade i provedbe projekata koji bi aplicirali na EU i domaće
fondove.
Mjera 4. Poticanje rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na promatranom području
Cilj mjere: Aktivna angažiranost lokalnih vlasti u svrhu rješavanja problema
imovinsko-pravnih odnosa na ključnim lokacijama važnim za razvoj
prekograničnog turizma gornjeg toka rijeke Une.
Cilj 3. Uspostavljanje i pokretanje marketinškog programa za prekogranično područje
gornjeg toka rijeke Une (na županijskim/kantonalnim i općinskim razinama). - Da bi
se ostvarila prethodna dva cilja, jedan od preduvjeta je organizirano upravljanje
marketingom turizma preko turističkih organizacija kako bi se povećao broj gostiju i
poboljšao imidž područja.
Mjera 1. Promoviranje vrijednosti i sadržaja prekograničnog područja gornjeg toka rijeke
Une putem sredstava promidžbe na nacionalnim i međunarodnim tržištima
Cilj mjere: Odrediti najprikladniji model oglašavanja te osigurati njegovu
provedbu na ciljanim tržištima.
Mjera 2. Prikupljanje i predstavljanje kulturno-povijesne građe područja
Cilj mjere: Selektirati i prikupiti raspoloživu kulturno-povijesnu građu
prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une u svrhu prezentiranja
povijesnog identiteta područja.
Mjera 3. Osmišljavanje demonstracije starih zanata
Cilj mjere: Demonstriranje tradicionalnih zanata/običaja lokalnog stanovništva
(usko povezano s mjerom 2).
Mjera 4. Osmišljavanje i organiziranje edukativnih programa za posjetitelje
Cilj mjere: Osmišljavanje edukativno-interaktivnih programa kojima bi se
informiralo posjetitelje o povijesnom aspektu područja uz razgledavanje
znamenitosti i demonstracije starih zanata (usko povezano s mjerama 2 i 3).
82
Cilj 4. Zaštita ekosustava i očuvanje bioraznolikosti područja - Potrebno je pokrenuti skup
aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje
nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u
stanje prije nastanka štete u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une.
Mjera 1. Zaštita i očuvanje šuma
Cilj mjere: Očuvati prirodno stanje šuma u promatranom prekograničnom
području gornjeg toka rijeke Une. Aktivnosti vezano za ovu mjeru uključuju
zaštitu, očuvanje i praćenje postojećeg stanja šuma.
Mjera 2. Zaštita i očuvanje vodenog ekosustava
Cilj mjere: Očuvati kakvoću vode i proces taloženja sedre gornjeg toka rijeke
Une. Aktivnosti vezano za ovu mjeru uključuju praćenje fizikalno-kemijskih
svojstava vode rijeke Une, hidrološkog režima voda te izradu programa
selektivne sječe makrovegetacije na sedrenim barijerama, riječnim rukavcima i
sl.
Mjera 3. Zaštita i očuvanje biljnih i životinjskih svojti
Cilj mjere: Očuvanje biološke raznolikosti prekograničnog područja gornjeg
toka rijeke Une. Aktivnosti uključuju izradu popisa flore i faune područja te
praćenje stanja staništa endemičnih i ugroženih svojti.
Mjera 4. Očuvanje tradicionalnog krajobraza
Cilj mjere: Očuvati tradicionalne krajobraze područja poticanjem tradicionalne
poljoprivrede. Aktivnosti uključuju izradu smjernica za zaštitu i očuvanje
krajobraza, utvrđivanje površine poljoprivrednih kultura i stanja stočnog fonda
i izradu GIS mape promatranog prekograničnog područja.
5.4. Resursna osnova (ocjena resursne osnove i potencijala za razvoj – repozicioniranje)
Kao ključni činitelji resursne osnove prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une
određeni su:
• Izvorište rijeke Une u RH,
• Vodopadi Une (RH i BiH), i
• Stari grad Ostrovica (BiH).
U nastavku je dan kratki opis za svakog od navedenih resursnih činitelja.
1. Izvorište rijeke Une (RH)
Rijeka Una izvire u Hrvatskoj, u ličkom dijelu Zadarske županije u blizini mjesta Donja
Suvaja u općini Gračac. Vrelo Une nalazi se na 395,8 metara nadmorske visine i stvara plavo-
zeleno jezero duboko najmanje 205 metara, dok se prvi unski slap javlja već nakon 10-ak
83
metara od vrela. Jezero je uz kanjon koji okružuje vrelo te 150 metara nizvodnog toka, 1968.
godine proglašeno zaštićenim hidrološkim spomenikom prirode.
2. Vodopadi Une (RH i BiH)
Prvi veliki vodopad njenog riječnog toka se nalazi kod Martin Broda u BiH, naselja
smještenog na dnu kanjona gdje se u Unu ulijeva rijeka Unac. Na ovom području postoji
mnoštvo kanala, brzaka i otočića te nekoliko većih vodopada od kojih visina najvećeg iznosi
približno 55 metara.
Već tradicionalno, kod Martin Broda se održava Unska regata (međunarodna turistička kajak
regata) koja je bila prekinuta početkom devedesetih godina, ali je poslije rata ponovo
uspostavljena. Ovo područje je izrazito povoljno za rafting, kojem pogoduje nemiran i
nestašan tok rijeke Une tako da svake godine privlači velik broj sportaša širom Evrope. U
neposrednoj blizini nalaze se i nekoliko spomenika kulture od kojih se izdvajaju manastir
Rmanj i građevina iz rimskog doba Milančeva Kula.
Drugi veliki vodopad je Štrbački Buk koji se proteže između granice Republike Hrvatske i
Bosne i Hercegovine. Naselja koja su najbliža vodopadu su sela Donji Štrbci i Kestenovac na
hrvatskoj strani te Doljani i Ćukovi na BiH strani granice. Štrbački Buk predstavlja nekoliko
vodopada, koji su jedan drugom u neposrednoj blizini, a najveći slap je visok oko 23 metara.
I ovaj dio rijeke je zbog svoje pogodnosti, privukao rafting sportaše koji svake godine
posjećuju ove predjele uživajući u ljepotama rijeke Une.
U rijeci Uni, prema podacima ovdašnjih ribolovnih društava živi 28 različitih vrsta riba koje
znaju doseći i preko 30 kilograma težine. Pored rijeke raste i gotovo dvije stotine različitih
vrsta ljekovitih biljaka, a jedna rijetka biljka "Unska zvončica" je upravo dobila ime po rijeci
Uni.
3. Stari grad Ostrovica (BiH)
Na području Unsko-sanskog kantona nalazi se Ostrovački stari grad – ostaci tvrđave
podignute krajem 14. i početkom 15. stoljeća, za koju je u tijeku završavanje postupka
proglašenja nacionalnim spomenikom BiH. Za ovaj povijesni grad, širok 83 metra i dug 117
metara, nije poznato ni porijeklo ni vrijeme izgradnje. Opasan je zidinama visokim i do 10
metara, te je imao dvoja vrata. U vrijeme turske vladavine, 1577. godine, u njemu se nalazila
posada od 60 konjanika i 150 pješaka.
84
5.4.1. Atraktivnost resursne osnove
Da bi se segmentirala važnost svih potencijalno interesantnih resursnih osnova područja,
određen je sljedeći pristup:
1. Svaki od identificiranih resursnih osnova valoriziran je prema kriteriju očekivanog
doprinosa razvoju destinacijskog turizma prekograničnog područja gornjeg toka
rijeke Une, odnosno razvoju regionalnog turizma u cjelini;
2. Ocjenjivanje je utemeljeno i provedeno na elementima tržišne atraktivnosti i
konkurentnosti;
3. Svaki od definiranih elemenata posebno je ocjenjivan na skali od 1 do 10.
Ocjena potencijala/atraktivnosti identificiranih resursnih osnova od interesa za
prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une izvedena je na temelju sljedećih elemenata:
• Intenzitet rivalstva (konkurencije) - što je veći intenzitet rivalstva, pritisak na prodajnu
cijenu je veći, a atraktivnost proizvoda manja. Sukladno tome, što je intenzitet rivalstva veći,
ocjena atraktivnosti proizvoda je manja.
• Kreiranje imidža destinacije - pojedini proizvodi više pridonose stvaranju prepoznatljivog
imidža te se na osnovu tih proizvoda stvara profil destinacije. Sukladno tome, što je doprinos
proizvoda rastu imidža područja gornjeg toka rijeke Une veći, ocjena njegove atraktivnosti je
veća.
• Volumen potražnje - što je veći broj postojećih potencijalnih kupaca/korisnika određenog
proizvoda, njegova je atraktivnost veća. Sukladno tome, što je veći broj potencijalnih kupaca
određenog proizvoda, ocjena njegove atraktivnosti je veća.
• Potencijal rasta potražnje - što je veća stopa očekivanog rasta broja potencijalnih kupaca
određenog proizvoda, njegova je atraktivnost veća. U skladu s tim, što je veća očekivana
stopa rasta broja potencijalnih kupaca određenog proizvoda, ocjena njegove atraktivnosti je
veća.
• Visina potrebnih ulaganja - što je viša razina potrebnih ulaganja povezanih s razvojem i
komercijalizacijom određenog proizvoda, to je njegova atraktivnost niža. Sukladno tome, što
je veća razina potrebnih ulaganja u razvoj određenog proizvoda, ocjena njegove atraktivnosti
je manja.
Nakon što su utvrđeni elementi za ocjenu atraktivnosti, ocjenjivački postupak resursnih
osnova prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une je prikazan u sljedećoj tablici.
85
Tablica 43 Ocjena atraktivnosti resursne osnove prekograničnog prostora gornjeg toka rijeke Une
Kriteriji Izvorište rijeke Une (RH) Vodopadi rijeke Une (RH i BiH)
Stari grad Ostrovica (BiH)
Intenzitet rivalstva (konkurencije)
7 5 7
Kreiranje imidža destinacije
6 10 4
Volumen potražnje 4 6 3
Potencijal rasta potražnje 7 9 7
Visina potrebnih ulaganja 8 7 3
UKUPNO BODOVA 32 37 24
Izvor: Izrada autora u suradnji s partnerima projekta
Na temelju ocjenjivanja u prethodnoj tablici, može se zaključiti da su sve tri selektirane
resursne osnove otprilike podjednako važne za razvoj destinacije prekograničnog područja
gornjeg toka rijeke Une. Međutim, vidljivo je da najveći potencijal za razvoj imaju
vodopadi te izvorište rijeke Une koji se nalaze s obje strane granice te čine bazu za razvoj
turizma u ovom prekograničnom području.
Tablica 44 Obrazloženje ocjena
Kriteriji\Ocjene 10 (max) 1 (min)
Intenzitet rivalstva (konkurencije) Vrlo niska mogućnost intenziteta
rivalstva Vrlo visoka mogućnost intenziteta
rivalstva Volumen potražnje Vrlo visoki volumen potražnje Vrlo niski volumen potražnje
Potencijal rasta potražnje Vrlo visoki potencijal rasta potražnje
Vrlo niski potencijal rasta potražnje
Kreiranje imidža destinacije Vrlo visoka mogućnost kreiranja
imidža destinacije Vrlo niska mogućnost kreiranja
imidža destinacije
Visina potrebnih ulaganja Vrlo niska razina potrebnih ulaganja
Vrlo visoka razina potrebnih ulaganja
Izvor: Izrada autora
5.4.2. Konkurentnosti resursne osnove
Nakon utvrđivanja atraktivnosti pojedinih resursnih osnova od interesa za prekogranično
područje gornjeg toka rijeke Une, potrebno je ocijeniti i njihovu dosegnutu razinu
konkurentnosti u kontekstu današnjih značajki okruženja. Da bi to bilo moguće, potrebno je
ponajprije definirati tzv. ključne činitelje o kojima će dugoročno ovisiti uspješna
komercijalizacija svakog od razmatranih, potencijalno tržišno interesantnih turističkih
područja.
Kao ključni činitelji uspjeha o kojima ovisi uspješna tržišna komercijalizacija resursne osnove
u turističkom smislu, utvrđeni su sljedeći čimbenici:
- Prometna dostupnost (avion, cesta, vlak, brod)
- Udio u imidžu destinacije
- Brojnost kulturno/gastro/turističkih atrakcija
- Kvaliteta atrakcije/resursa
- Informacije o atrakcijama/proizvodima
86
- Mogućnost individualnog obilaska/razgledavanja
Tablica 45 Ocjena konkurentnosti resursne osnove prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une
Kriteriji Izvorište rijeke Une (RH) Vodopadi rijeke Une (RH i BiH)
Stari grad Ostrovica (BiH)
Prometna dostupnost (avion, cesta, vlak, brod)
6 5 4
Udio u imidžu destinacije 6 10 4
Brojnost kulturno/gastro/turističkih atrakcija
3 3 4
Kvaliteta atrakcije / resursa 6 6 6
Informacije o atrakcijama/proizvodima
2 3 3
Mogućnost individualnog obilaska/razgledavanja
6 3 3
UKUPNO BODOVA 29 32 24
Izvor: Izrada autora u suradnji s partnerima projekta
Tablica 46 Obrazloženje ocjena
Kriteriji\Ocjene 10 1
Prometna dostupnost (avion, cesta, vlak, brod) Vrlo dobra prometna povezanost
Vrlo loša prometna povezanost
Udio u imidžu destinacije Vrlo visoki udio u imidžu destinacije
Vrlo niski udio u imidžu destinacije
Brojnost kulturno/gastro/turističkih atrakcija Vrlo visoka brojnost Vrlo visoka brojnost
Kvaliteta atrakcije / resursa Vrlo visoka kvaliteta Vrlo niska kvaliteta
Informacije o atrakcijama/proizvodima Vrlo visoki stupanj informacija
Vrlo niski stupanj informacija
Mogućnost individualnog obilaska/razgledavanja Vrlo visoki stupanj usluge Vrlo niski stupanj usluge
Izrada: Izrada autora
Iz navedene tablice je vidljivo da vodopadi rijeke Une s obje strane granice čine dugoročno
najkonkurentniju resursnu osnovu važnu za razvoj turizma prekograničnog područja
gornjeg toka rijeke Une. Međutim bitno je napomenuti da izvorište rijeke Une i Ostrovački
stari grad također posjeduju konkurentne elemente važne za ukupni razvoj turizma u
prekograničnom području.
5.4.3. Potencijal razvoja resursne osnove
Temeljem prethodno ocijenjene atraktivnosti i konkurentnosti identificiranih resursnih
osnova prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une, odrediti će se prioriteti njihovih
važnosti za razvoj destinacije.
Vidljivo je da resursna osnova ima relativno visok stupanj atraktivnosti jer predstavlja
jedinstvena prirodna i kulturna dobra te ih je nemoguće kopirati ili replicirati na drugu
destinaciju. Iako jedinstvenost prirodnih i kulturnih dobara predstavlja potencijal razvoja
važno je imati u vidu i djelovanje konkurentskih destinacija. Upravo zbog toga
87
konkurentnost resursne osnove nije na zadovoljavajućoj razini jer potencijalni posjetitelji
nisu adekvatno informirani o sadržajima i pratećim turističkim proizvodima. Isti nisu
ukomponirani u cjelokupni turistički profil područja i predstavljaju sporednu vrijednost čija
je posjeta isključivo rezultat individualnog interesa turista te nije potaknuta motivacija
posjetitelja za istraživanjem i upoznavanjem kulture i tradicijskog nasljeđa prekograničnog
područja gornjeg toka rijeke Une. Gosti se prvenstveno odlučuju za promatrano područje
kao mjesto za odmor i rekreiranje radi ugodnog ambijenta, pogodnosti rijeke za rafting i
mogućnosti za miran obiteljski odmor. S druge strane kvaliteta resursa, njihova specifičnost
u odnosu na druge, znatno eksponiranije lokalitete, predstavlja veliki kapital razvoja
područja.
Trenutna pozicija predstavlja potencijal iznimne vrijednosti koji se adekvatnim planiranjem,
pripremom i provedbom projektnih prijedloga namjerava optimalno iskoristiti i u konačnici
repozicionirati prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une u destinaciju bogate,
zanimljive i prepoznatljive prirodno-kulturne destinacije.
Pozitivni efekti se očekuju i od sinergije postignute razvojem proizvoda i realizacijom
projekta usmjerenih optimalnom iskorištenju gastronomske resursne osnove i autohtonih
tradicionalnih proizvoda. Zahvaljujući autentičnosti resursa kao što su unska pastrva,
tradicionalni bosanski „ćilim“ i ostali slični proizvodi karakteristični za ovo područje,
iskazan je veliki interes lokalnih dionika da isti u budućnosti predstavljaju osnovu razvoja
destinacije kao lokaliteta jedinstvenog kulturno-gastronomskog doživljaja. Spomenuti interes
je potkrijepljen projektnim prijedlozima delegiranim na radnim skupinama orijentiranim
prema poticanju proizvodnje lokalnih suvenira, pokretanja kušaonica lokalnih specijaliteta,
otvaranja javnosti ključnih objekata relevantnih za povijest i tradiciju u proizvodnji
gastronomske ponude područja kao i osmišljavanje proizvoda koji spajaju gastro segment
ponude sa ostale dvije komponente: kultura i prirodne predispozicije.
5.5. Projektne ideje prema strateškim ciljevima
Temeljem nalaza analize stanja i prethodno opisanih aspekata, identificirane resursne osnove
i postavljenih strateških ciljeva deriviran je strateški koncept usmjeren ka konkurentnom i
održivom razvoju destinacije gornjeg toka rijeke Une kao destinacije primamljive
posjetiteljima te ugodne za život lokalnom stanovništvu. Rijeka Una, poznata kao mjesto za
jednostavan avanturistički ili obiteljski odmor baziran na boravku u prirodi ima izniman
potencijal proširiti svoju ponudu ka ciljanoj skupini - posjetiteljima, koji preferiraju
jedinstven avanturističko-kulturni i/ili gastronomski doživljaj. S ciljem unaprjeđenja
postojeće destinacije te optimalnog iskorištenja resursne osnove kreiran je strateški koncept
temeljen na četiri osnovne razvojne podloge - pozicioniranje na tržištu, povećanje broja
gostiju, definiran marketinški program i očuvanje okoliša.
88
Slika 19 Sinergija ciljeva i projektnih ideja
Izvor: Izrada autora
Osnovni strateški koncept iz kojeg su proizašle projektne ideje usmjerene k razvoju
destinacije gornjeg toka rijeke Une, kao mjesta poznatog po prirodnim ljepotama i
jedinstvenog doživljaja temeljenog na sinergiji te miješanju istočne i zapadne kulture i
gastronomije, čine prirodne predispozicije, kultura i gastronomija područja.
Tablica 47 Identificirane projektne ideje prema ciljevima razvoja destinacije
RB Naziv projektne ideje Cilj 1. Pozicioniranje prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une kao turističke destinacije na domaćem i međunarodnom tržištu
Cilj 2. Povećanje broja inozemnih i domaćih posjetitelja turističkom valorizacijom područja uz zaštitu kulturne baštine
Cilj 3. Uspostavljanje i pokretanje marketinškog programa za prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une (na županijskim / kantonalnim i općinskim razinama)
Cilj 4. Zaštita ekosustava i očuvanje bioraznolikosti područja
1 Štrbački buk - razvoj sportskog turizma i turističkog poduzetništva
� � �
2 Uređenje turističke prilazne ceste Štrbačkom buku
�
3 Održavanje nastave za osnovnoškolce u NP Una
� � 4 Razvoj zajedničke
promocije prekogranične turističke destinacije HR-BiH
� � �
5 Obnova starog hotela „Ozeblin“ u Donjem Lapcu �
6 Povezivanje NP Una i NP Plitvička jezera � � �
7 Rekonstrukcija turističkog aerodroma „Golubić“ � �
8 Asfaltiranje putnog pravca Kulen Vakuf - Martin Brod te Orašac - �
Destinacija
prekograničnog
područja gornjeg toka
rijeke Une
89
RB Naziv projektne ideje Cilj 1. Pozicioniranje prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une kao turističke destinacije na domaćem i međunarodnom tržištu
Cilj 2. Povećanje broja inozemnih i domaćih posjetitelja turističkom valorizacijom područja uz zaštitu kulturne baštine
Cilj 3. Uspostavljanje i pokretanje marketinškog programa za prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une (na županijskim / kantonalnim i općinskim razinama)
Cilj 4. Zaštita ekosustava i očuvanje bioraznolikosti područja
Ćelije
9 Identificiranje gastro ponude NP Una �
10 Otvaranje info punkta NP Una u Grabovcu (HR) � � �
11 Revitalizacija starog grada Havala i starog grada Ostrovica u Kulen Vakufu
� �
12 Osnivanje Destination management organizacije za NP Una � � �
13 Rekonstrukcija i puštanje u rad mlina za mljevenje žitarica s lokalnog područja (domaći kukuruz, pšenica i raž) u općini Gračac blizu izvorišta rijeke Une
�
14 Ugostiteljski objekt blizu izvorišta rijeke Une u općini Gračac
�
15 Suvenirnice u Kulen Vakufu �
16 Uređenje šetnice oko Štrbačkog buka � � �
17 Osvjetljavanje starog grada Ostrovica � �
18 Catering ponuda sa autohtonim jelima - Udruženje žena Kulen Vakuf
� �
19 Zaštita biodiverziteta u NP Una
� 20 „Jahanje u prirodi“ -
rekreacijsko jahanje na području Kulen Vakufa i Martin Broda
�
21 „Aktivni odmor“ Trim staze na području Martin Broda
� � 22 Turistička karta biljnog i
životinjskog svijeta unskog toka � � �
23 Uređenje kušaonica domaćih proizvoda (sir, med, rakije, džemovi) u općini Gračac
� �
24 Uređenje izletišta i vidikovaca u općini Gračac
�
90
RB Naziv projektne ideje Cilj 1. Pozicioniranje prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une kao turističke destinacije na domaćem i međunarodnom tržištu
Cilj 2. Povećanje broja inozemnih i domaćih posjetitelja turističkom valorizacijom područja uz zaštitu kulturne baštine
Cilj 3. Uspostavljanje i pokretanje marketinškog programa za prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une (na županijskim / kantonalnim i općinskim razinama)
Cilj 4. Zaštita ekosustava i očuvanje bioraznolikosti područja
25 Unaprjeđenje prometne infrastrukture � �
26 Redovito poribljavanje i uspostavljen sustav sportskog ribolova na području gornjeg toka rijeke Une
� � � 27 Uređenje ribolovnih
mjesta i staza uz rijeku Unu
� � 28 Info punkt u Srbu
� � � � 29 Projekt „Lika i Pounje“ -
Izrada jedinstvene turističke signalizacije na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une
� � � � 30 Unaprjeđenje turističke
signalizacije � � � 31 Bungalovsko naselje u
turističkoj zoni T2 iznad Babića jezera
�
32 Obnova hotela u Srbu �
33 Uređenje kampa za izletnike i turiste �
34 Obnova škole u Donjoj Suvaji za smještaj volonterskih kampova, izletnika i sl.
� � 35 Izrada četiri rampe za
spuštanje kajaka u vodu na rijeci Uni � �
Izvor: Projektni prijedlozi članova radnih skupina, Izrada autora
Obrazloženje boja:
- projekti od važnosti za BiH i HR
- HR projekti
- BiH projekti
91
5.6. Radne skupine
Radna skupina je tijelo oformljeno za rad na određenom projektu i provođenju projektnih
aktivnost, a sastoji se od relevantnih fizičkih i pravnih osoba. U svrhu delegiranja razvojnih
projekata i postizanja što boljih rezultata u izradi strateških smjernica, oformljene su radne
skupine. Radne skupine su činili predstavnici lokalne samouprave, javnih ustanova, te
poslovnih subjekata i udruga. Primjenom participativne metode rada, odnosno aktivnim
sudjelovanjem i suradnjom članova radne skupine s konzultantima MICRO projekta d.o.o.,
kojima je povjerena izrada Strategije, definirano je 22 razvojnih projekata usmjerenih ka
razvoju prekogranične destinacije gornjeg toka rijeke Une. Projektni prijedlozi su
prezentirani i elaborirani u okviru ovog dokumenta, prikazujući njihovu povezanost sa
strateškim ciljevima, odnosno usmjerenost ka optimalnoj uporabi i iskorištenju resursne
osnove i posljedično tome razvoja destinacije.
Održane su po dvije radne skupine sa obje strane granice. U Hrvatskoj je prva radna skupina
održana u mjestu Srb u općini Gračac, dok je druga održana u općini Donji Lapac. U BiH su
se obje radne skupine održale u općini Bihać.
U nastavku je dan popis svih sudionika održanih radnih skupina.
Tablica 48 Popis sudionika I. sastanka radne skupine za izradu „Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“ održanog 29. studenoga 2012. godine u prostorijama Udruge Una u mjestu Srb u općini Gračac
RB Ime i prezime Institucija
1. Mira Čopić OPG "MV" mini sirana
2. Tanja Rastović Udruga Una
3. Pajo Vojvodić Udruga Una
4. Mileva Desnica OPG i PTZ "Eko Lika"
5. Milan Tankosić Općina Gračac
6. Darko Tankosić Udruga Una
7. Šime Erlić ZADRA d.o.o.
8. Sanja Bubičić Zadarska županija
9. Nikolina Miočić Zadarska županija
10. Martina Matešić Zadarska županija
92
Tablica 49 Popis sudionika II. sastanka radne skupine za izradu „Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“ održanog 12. prosinca 2012. godine u općini Donji Lapac
RB Ime i prezime Institucija
1. Andrija Brkljačić ŽRA Lira
2. Darko Tankosić Udruga Una
3. Ilija Đukić Predsjednik Općinskog vijeća Donji Lapac
4. Slavica Šijan Udruga „Otkriti Liku“
5. Marina Grubiša JU „Natura - Jadera“
6. Zoran Božić JU „Natura - Jadera“
7. Mira Vukša (nije navedeno u zapisniku)
8. Snježana Krezić Ženska grupa Donji Lapac
9. Ilija Dražić JUO Donji Lapac
10. Miro Tomić Općina Donji Lapac
11. Svjetlana Ćorić Općina Donji Lapac
12. Nikolina Miočić Zadarska županija
U nastavku je u tablici prikazan popis sudionika I. i II. sastanka radne skupine za izradu
„Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“. Prvi je
održan 07. prosinca 2012. g., a drugi 01. veljače 2013. g. u općini Bihać.
Tablica 50 Popis sudionika I. i II. sastanka radne skupine u BiH
RB Ime i prezime Institucija Radna skupina
1. Amarildo Mulić JP NP Una I.
2. Damir Semanić Općina Bihać I.
3. Hanka Gonilović TZ USK I., II.
4. Zrinka Delić PLOD Centar I., II.
5. Armin Amidžić Una Aqua Centar I., II.
6. Nerzet Bulić TC Neron I.
7. Emina Mašinović UŽ Kulen Vakuf I.,II.
8. Rajka Galijašević Lokalna zajednica - Kulen Vakuf
I.,II.
9. Anto Marjanović Ministarstvo privrede I.
10. Smail Toromanović Općina Bihać I.
11. Nijaz Lipovača Općina Bihać I.
93
Nakon održanih sastanaka radnih skupina i postupka delegiranja razvojnih mjera kreirali su
se strateški ciljevi, te projektne ideje usmjerene na razvoj destinacije prekograničnog
područja gornjeg toka rijeke Une za naredno razdoblje.