39green garden

7/22/2019 39Green garden

1/32

G r e e n G a r d e n b r o j 3 9 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 0 5 . g o d i n a V I c i j e n a 3 K M

Krizanteme - tehnologija uzgoja

Eterina ulja

Jesenska sadnja lukovica

Natapanje vinograda

Crna udovica


2/32


3/32

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA,iroki Brijeg, Knepolje b.b.88220 iroki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 703 572,Fax: ++ 387 (39) 705 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostoji

Redakcijski kolegij:Josip Brkljaa, Nino Rotim, Katica Arar,

Ante Be, Danko Toli, Mario ubela

Marketing:Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec.

Grafiko oblikovanje:Damir anje, Marin Musa

Tisak:LOGOTIP, iroki Brijeg

Fotografija na naslovnici:Ivan Ostoji

Miljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i porta broj:05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godineasopis Green Garden osloboen je

plaanja poreza na promet.

SADRAJBALKONI I RAVNI KROVOVI - ZELENE OAZE U GRADOVIMA 4LUKOVICE - UKRAS U VRTU I STANU 5TRAVNJAK 6IGRA BOJA I TEKSTURE U CVJETNOM VRTU 8ETERINA ULJA 9KRIZANTEME - TEHNOLOGIJA UZGOJA 10KUPUS NAKON ITARICA 12POSTRNA PROIZVODNJA POVRA 12KUPUSNA MUHA 13UVIJANJE LISTOVA RAJICE ::: OPLODNJA RAJICE :::SLADAK KRUMPIR ZA GORKI UITAK 14LJETNO UBIRANJE SJEMENA 15MIKROHRANIVA - VANA U PROIZVODNJI POVRA 16CVJETAA ZA ZIMSKU BERBU 17UZ MALIARENJE RJEE ZALIJEVANJE 18GROANI SAVIJAI 19

HERCEGOVAKI VINOGRADI SA SUSTAVOMKAP PO KAP 20PITANJA I ODGOVORI 21ZELENA REZIDBA BRESKVE 22SMEA BRESKVINA LISNA U 23MALINA ::: KUPINA 24DAN ALKO-a ::: DANI KRUMPIRA U HERCEGOVINI 25CRNA UDOVICA 26KOMARCI ::: OSE I STRLJENI 27OPREZ - SEZONA JE KRPELJA 28IZBOR PSIA 29

ZANIMLJIVOSTI 30

BRO J 3 9 S R P AN J / KO L O VO Z 2 0 0 5

3

Rije urednikaPotovani itatelji!

Novi broj Green Gardena na svojim stranicama donosi nekoli-ko uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjearstva, povrarstva, vo-arstva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zatite bilja. Cvjeari

mogu proitati sve o tehnologiji uzgoja krizanteme, cvjetne vrstekoja se sve vie uzgaja na naem podruju. Tu su i druge aktualno-sti iz vrtlarstva i cvjearstva.

Ljubitelji povra mogu proitati aktualnosti iz ove oblasti, aposebno istiemo prilog o ljetnom uzgoju cvjetae te uzgoju po-vra nakon skidanja itarica. Koje materijale koristiti za maliranjete kako pravilno ubirati sjeme povrtnica, moete pronai na stra-nicama posveenim povru. Preporuamo i prilog o mikrohranji-vima koja su posebno bitna u proizvodnji povra.

Za voare i vinogradare je namijenjeno nekoliko zanimljivihlanaka vezanih za agrotehniku koja se provodi tijekom ljeta. Po-sebno istiemo lanak o ljetnoj rezidbi bresaka, te prilog o susta-vu natapanja kap po kap u vinogradima.

Kupusna muha zadnjih nekoliko godina radi tete na kupu-snjaama. Kako zatititi kupusnjae od ovog tetnika, moeteproitati u lanku kojeg potpisuje prof. dr. Ante Be. Voare i vi-nogradare e sigurno zanimati i lanci o smeoj breskvinoj ui igroanim savijaima koji rade tete na vokama i vinovoj lozi napodruju Hercegovine.

Preporuamo i prilog o crnoj udovici pauku koji se tijekomljetnih mjeseci esto spominje u razliitim medijima.

Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj GreenGardena uiniti zanimljivim veem broju itatelja, a ako smo ne-to propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti.

Urednitvo


4/32

4

BRO J 3 9 S RP AN J / KO L O VO Z 2 0 0 5

BALKONI I RAVNI KROVOVIZELENE OAZE U GRADOVIMABalkoni i prostori na ravnim krovovima mogu se preurediti u vrlo privlane pro-

store u kojima biljke posaene u posude mogu stvoriti izvanredne uinke obliku-

jui tzv. visee vrtove. Takvih vrtova danas je sve vie, posebno u gradovima.

Mali je broj balkona, po-sebice u gradovima,na kojima se ne nalazi

neka biljka. Iako su relativnomali, balkoni mogu biti zeleneoaze unutar betonskih zidova.Gotovo svaki balkon ili ravnikrov moe postati vrtni prostor,no treba biti svjestan injeniceda su takvi prostori poseban

izazov, pri emu sigurnost morabiti najvanija. Biljke vlana ze-mlja, posude i svi ostali elementiimaju zamjetnu teinu, koja ob-vezno mora biti unutar dopu-tenih granica nosivosti zidovai podova. Uz to, podni prostormora biti vodootporan ali i do-bro dreniran.

U krovne se vrtove moeugraditi veliki broj elemenatakoji se inae rabe u vrtovima narazini tla, npr. prostori za sjede-nje, odmor i zabavu, rotilj ukra-sni bazeni, te stabla i penjaice.ak i maleni balkoni, na kojimanema mjesta za namjetaj, moguse preurediti u zeleni i cvjetajuivanjski prostor.

Kako uzgajati biljkeNa balkonima se mogu uzga-

jati biljke u posudama i koritimapostavljenim na podu, zatim uposudama koje su postavljenena zidovima, te u posudamakoje se vjeaju na ogradu. Kada

je rije o obogaivanju balkona s

biljkama, postav posuda s biljka-ma najee se promatra iz unu-tarnjeg prostora. Uvijek nastojteda izborom biljaka ne zaklonitevidik s balkona, nego da biljkepredstavljaju okvir koji usmjera-va pogled.

Uzgajanje biljaka na balkoni-ma moe djelovati jednako zani-mljivo ako se promatra postav izzgrade prema van ili izvana pre-ma zgradi. Biljke na balkonima

treba zasaditi tako da se skladnostapaju s arhitekturom zgradenastojei da budu povezani i sizgledom prostora zasaenogispred zgrade, te s balkonimaiznad odnosno ispod.

Sunani i sjenoviti balkoniZa sunane balkone dobar

su izbor puzajue pelargonije,jer vrlo dobro podnose suna ra-zdoblja i obilno cvatu od ljeta pado jeseni. Brojne grmolike biljkeuspravna rasta takoer se moguuspjeno priviknuti na sunanebalkone.

Odabir biljaka za sjenovi-te balkone znatno je ui, ali seipak mogu oblikovati profinjenekombinacije izborom vazdaze-lenih vrsta, poput imira, i uo-ljivih kultivara brljana. Kom-binacijom tih i drugih biljakamoe se postii zanimljiv izgledbalkona cijele godine. Doda-tno bogatstvo moe se postiikombinacijom jednogodinjih i

dvogodinjih biljaka gusta rasta

koje dobro podnose sjenoviteuvijete, primjerice, mauhicezimske i ljetne sadnje ili nedirak(Impatiens walleriana), koji obil-no cvatu u ljetnim mjesecima.

Pogled s krovnih vrtovaKrovne terase najee su

mjesta s kojih se prua pogledna grad. Ako imate takvo mjesto,treba ga to bolje iskoristiti, pasadnja treba biti okvir kroz koji

se prua pogled na grad. Bezobzira na to radi li se o formal-nom ili neformalnom oblikova-nju, uvijek nastojte postaviti po-sude tako da postupno otkrivajuvidik. Drugi je nain oblikovanjanekoliko okvira za razliite vidi-ke, no u tom sluaju pripazite daonaj glavni, najdojmljiviji vidikne izgubi na svojoj dramatino-sti.

U veini sluajeva najeese radi o sumornom i jednoli-nom pogledu s isto takva, uzto i vjetrovita, mjesta. U takvimsluajevima najbolje je rjeenjekreirati vrt koji je vie usmjerenprema svom unutranjem ure-enju i sadraju. Biljke penjaicete ograde i reetke ne samo dazaklanjaju ruan pogled negostvaraju i ugodan intimni pro-stor koji je djelomino i zatienod vjetra.

Unutar tako ogranienogprostora oblikovanje moe bitiformalno, upotrebljavajui re-

lativno mali broj grmova oia-

PIE: JOSIPBRKLJAA, ING.

nih u jednostavne geometrijskeoblike, ali se mogu postavljatii skupine biljaka, stvarajui do-

jam arenila i oputenosti tradi-cionalnog ladanjskog vrta.

Surfinije nezaobilazne na balkonima Pelargonije vole balkone

Visee posudeBrojne vrste industrijski

izraenih ili runo improvizi-ranih posuda mogu se objesi-ti tako da oive prostor iznad

razine tla. One su posebnokorisne ondje gdje nedostajeprostora za uzgoj biljaka noima i mnogo mogunosti zanjihovu primjenu unutar kla-sinih vrtova. Neprocjenjiva

je njihova uloga u ublaava-nju krutog dojma arhitekton-skih elemenata, jer one navo-de na dizanje pogleda iznadtakvih prizemnih sadraja.


5/32BRO J 3 9 S R P AN J / KO L O VO Z 2 0 0 5

5

LUKOVICE - UKRAS U VRTU I STANUVe sad planirajmo kako e na vrt izgledati u proljee. Najraniji ukrasi u vrtu su lukovice koje nam kazujuda je dolo proljee.

Upravo sad s dolaskom je-seni vrijeme je kad kre-emo sa sadnjom luko-

vica. Pogledajmo vrt, potraiteprazna mjesta kojima nedostajeivost, mjesta u vrtu koja elimoistaknuti, kao ulaz u dvorite,obrub uz terasu, pred ulazniprostor u kuu. To emo svakakoistaknuti koloritnou boja kojuu punoj cvatnji daju lukovice.Nakon odabira pozicija u vrtuodaberimo svoje najdrae boje,uskladimo s ostalim raslinjemu vrtu i krenimo u trgovinu po

svjee ovogodinje lukovice.Kupujte lukovice u originalnozapakiranoj ambalai u perfori-ranoj prozirnoj vreici jer samotako moemo provjeriti kvalite-tu lukovica i biti sigurni to smokupili.

Lukovice je najbolje saditi uskupinama u obliku eljenih for-mi (kruga, elipse, traka i dr.) uzkombiniranje nekoliko boja.

Tlo

Lukovice trae srednje tekado laka tla, izbjegavati teka gli-nena tla gdje se zadrava suvinavoda jer moe doi dio truljenjai ee pojave bolesti lukovica.Ukoliko je potrebno, popravitestrukturu tla dodavanjem odre-ene koliinu pijeska, kompostate ukoliko je potrebno obavitidrenau

Vrijeme sadnje:Najpovoljnije vrijeme sadnje

je od poetka rujna pa do konca

listopada. Potrebno je da luko-vice stignu razviti korijen prijezime

Dubina sadnje ovisi o stru-kturi tla, pa u tea tla lukovicesadimo na dubinu dvije visinelukovica, na lakim tlima na du-binu tri visine lukovica. Vrijedipravilo da se krupnije lukovicesade dublje dok sitnije plie. Tlo

je poeljno malirati kako bi selukovice zatitile od smrzavanjatijekom zime.

Pojedine vrste lukovice semogu pospjeiti da ranije proc-vjetaju i ukrase va dom ve za

boine blagdane pa pored sa-dnje u vrt, posadite lukovice i uukrasne lonce.

TulipaniTulipan je donesen u Europu

sredinom 15 stoljea s podrujaTurske. Intenzivno se uzgajao uzapadnoj Europi, posebno Ni-zozemskoj koja je sinonim zatulipane. Danas postoji slubenoregistrirano 5500 sorti tulipanapodijeljeno u 14 grupa. Postoji

itav niz boja i varijacija na bojulatica tulipana to nam daje ve-liku mogunost u kombiniranjuboja. Koriste se u velikom brojukao rezano cvijea i za dekoraci-

ju vrtova i balkona. Cvate od ve-ljae do svibnja ovisno o vrsti.

Tulipani se mogu uzgajati nabalkonu i procvasti e ve u ranoproljee.

Pripremi te sandui za sa-dnju, sa otvorima na dnu, stavitesloj glinopora i napuniti zemljomza lonanice. U rujnu posadite

lukovice u sandui. Pripremitedvostruko veu kartonsku kutiju,na dno stavite izguvan novinskipapir, poloite unutra sanduisa posaenim lukovicama, pro-stor do stijenki kutije ispunitezguvanim novinama do vrhakutije i kutiju dobro zatvorite.Zguvane novine slue kao izo-lator pa je vano da su dobronatisnute i okruuju sandui salukovicama. Kartonsku kutiju salukovicama staviti na zatieno

mjesto na balkonu i pustiti daprezime. Krajem oujka otvoriti

kutiju i ukloniti gornji sloj novin-skog papira, a u travnju sanduiizvaditi iz kutije staviti uz osun-

ani zid balkona, kad se pojaveprvi cvjetni pupovi sanduistaviti na njegovo stalno mjesto.Najpogodnije su rane sorte kojecvjetaju sitnijim cvjetovima.

Narcis-sunovratNarcis je prilino proirena

biljka s 27 varijeteta i nekolikotisua sorti. Koristi se kao reza-no cvijee ali i za ukraavanjevrtova jer spada u prve vjesnikeproljea.

Sade se standardno u vrtoveali se mogu pospjeiti da ranijeprocvjetaju u prozoru vae sobe.Nabavite lukovice blizance ( dvi-

je lukovice u jednoj ljusci). Posa-dite ih sredinom rujna u plitkeposudice ispunjene hranjivimpjeskovitom zemljom tako davrat lukovice viri iz zemlje. Po-sudu s lukovicama ukopajte 20cm duboko u zemlju u vrtu darazviju snano korijenje. Sredi-nom sijenja ih iskopajte i dr-ite tjedan dana na hladnom i

tamnom mjestu, tek s pojavomsvjeih zelenih listova premje-stite ga na prozorsku klupicu natemperaturu oko 15 stupnjeva.Zalijevati redovito i obilno me-kom vodom.

Hyacinthus -ZumbulPrve lukovice zumbula doni-

jete su u Europu s Bliskog istokau 16. stoljeu. U vrtovima se sadeu kombinaciji s drugim biljem ilisamostalno. Cvjeta od prosinca

do travnja. No, elite li imati rasc-vjetale zumbule za boine bla-

gdane, pravovremeno nabavitepreparirane lukovice. Izaberitevelike, zdrave i snane lukovice.

Nabavite posebno oblikovanestaklenke s proirenim vrhom dase moe smjestiti lukovica.

U staklenku ulijte prokuhanuvodu, ubacite tapie drvenogugljena da se sprijei truljenjeili zamuenje vode. Postavitelukovicu na vrh, s malim razma-kom iznad vode, ali da ne do-tie vodu. Staklenke drati nahladnom i mranom mjestu natemperaturi do 10 stupnjeva svedok dugako korijenje ne ispunistaklenku. Po potrebi nadopuni-ti prokuhanom vodom. Dobroukorijenjene lukovice prenijetina toplije mjesto, ali izbojke po-kriti neprozirnim papirom i pu-stiti da cvjetni pup rastom na-digne papir. Pospjeiti se mogu,rane, srednje rane i kasne sortezumbula pa nabavite lukovicesa razliitim vremenom cvatnjekako bi imali priliku uivati ucvjetovima zumbula od prosincado oujka.

SILVIOKROKOV, DIPL. ING.

Tulipani

Narcisi

Zumbuli


6/32

6


TRAVNJAK- DNEVNI BORAVAK PODOTVORENIM NEBOMOgledalo svakog vrta je travnjak, odraz elje ovjeka da boravi u prirodi. Travnjak ima vanu ulogu u vrtu jer iz-vlai ovjek iz zatvorenog prostora i vraa ga prirodi, u okruenje biljaka. Da bi uitak bio potpun, travnjak morabiti pravilno zasijan i brino odravan.

Kasno ljeto i poetak jesenipravo je vrijeme za podi-zanje travnjaka. Prednosti

sjetve trava u jesen su viestrukeu odnosu na proljee, a oituju seu sljedeem: manja prodornost

korova, vea koliina oborina,intenzivniji razvoj podzemnogdijela u odnosu na nadzemni tj.bolje ukorjenjivanje, to omogu-uje bolju izdrljivost u sunijemdijelu godine.

Priprema tlaU poetku je potrebno ispla-

nirati buduu povrinu travnja-

ka, utvrditi namjenu, dimenzije iukupnu povrinu jer taj podatake biti osnova za utvrivanje vr-ste i koliine potrebnog sjeme-na, gnojiva, humusa, veliine itip sistema za navodnjavanje,vremena izvedbe ali i vremenaodravanja i nabavke adekvatnekosilice.

Poeljno je da travnjak imablagi pad zbog otjecanja suvinevode. Povrina se obvezno moraoistiti od korovskog bilja jer akose to ne obavi na poetku, kasni-

je e biti konstantno problemas korovskim biljem. Na malimpovrinama plijevljenje korovamoe se obaviti runo, dok se naveim povrinama preporuuje

tretiranje herbicidima. Neobra-eno zemljite se intenzivnozalijeva da se potakne nicanjekorova, a potom ih se tretiramoherbicidima.

Vano je pri podizanju tra-vnjaka dobra priprema tla, to sekvalitetnije obavi, to e dugoro-no travnjak biti bolji. Zemljiteprekopati runo ili kultivatoromdo 20 cm dubine. Mora se obra-titi pozornost na kvalitetu i stru-kturu zemljita, ukloniti preko-mjerno kamenje. Ukoliko je tloglinasto, obogatiti ga tresetom,a u posna tla dodati humus ilidobro zreli stajski gnoj (ne ko-ristiti nezreo stajnjak jer je rasa-dnik korovskog bilja). Obrae-no zemljite iznivelirati, skinutihumke i popuniti udubljenja,kako bi kasnija konja bila lake

izvodiva. Nakon toga lagano po-valjati valjkom povrinu i ostavitinekoliko dana da se slegne

SjetvaSjetva se obavlja kad prou

ljetne vruine. Ovisno o namjenitravnjaka, da li je za intenzivnogaenje ( igru djece, nogomet) iliukrasne namjene, biramo sjeme.U pravili se siju travne smjese, tj.mjeavine sjemena raznih travaprilagoene namjeni travnjaka.

Kilogram sjemena je dovoljan zapovrinu od 40 m2. Sjeme treba

ravnomjerno rasporediti, tj. sijatiomake u kri, pola sjemena si-

jati u smjeru istok-zapad, drugupolovinu u smjeru sjever-jug. Si-

jati u jutro ili na veer kad nemavjetra kako ne bi dolo do za-noenja sjemena. Nakon sjetvelagano zagrabljati i unijeti sjemeu tlo, povaljati valjkom da se po-vrina poravna i sjeme sljubi satlom. Nakon toga lagano zalije-vati oroavanjem. Nakon dese-tak dana e se pojaviti prve vlati.

SILVIOKROKOV, DIPL. ING.

KonjaIzgled i kvaliteta travnjaka

ovisi o redovitoj konji. Ko-njom se potie razvoj lia ikorijenja pa travnjak dobivana kompaktnosti. Tek izniklutravu kositi prvi put kad nara-ste do 15 cm, na visinu od 7

cm, a kasnije na visinu 3-4 cmovisno o namjeni. Konja jevana mjera da bi travnjak li-

jepo izgledao, stoga nemojtebiti lijeni i proputati konje.

GnojenjeTravnjak obvezno gnojiti

specijaliziranim gnojivima zatravnjak. Konjom iznosimo ze-lenu masu i hranjiva pa to mo-ramo nadoknaditi prihranomgnojivima. Preporua se koristi

gnojiva koja sadre eljezo jer etravnjak imati intenzivnije zele-Dobro formiran travnjak


7/32

nu boju, a ta gnojiva sprjeavajupojavu mahovine na previe vla-nim travnjacima.

itima. Ali, oprez! Prije njihoveprimjene svakako se posavjetuj-te sa strunim osobama iz oveoblasti. Danas na tritu moetepronai i namjenske herbicideza otklanjanje korova u zelenimpovrinama (sportski i golf tere-ni, parkovi i sl.). Pakiranja su pri-lagoena manjim povrinama idjelotvornost im je provjerena,zbog ega im treba dati pre-dnost u koritenju.

Dosijavanje travnjakaLjubitelji travnjaka su esto u

zabludi jer misle da je jednokra-tno razbacivanje sjemena travedostatno za stvaranje engleskogtravnjaka. Ali, zbog nae relati-vno surove klime dio sjemenane uspije normalno napredovati,zbog ega se javljaju prazna mje-sta ili mjesta bez trava. Ta tzv. e-lava mjesta se moraju dosijavati ito tako to po njima razbacamo

odgovarajuu koliinu sjemenakoje zasipamo tresetom za travuu sloju od 0,5-1 cm i redovito za-

lijevamo. Sreom, danas imamoi namjenske travne smjese zadosijavanje (ROKO) ije je sjemeobloeno zemljom i hranjivom.Na taj nain sjeme sto posto niei zahvaljujui dostupnom hranji-vu brzo raste i popunjava praznamjesta. Na taj nain za kratko vri-

jeme dobit emo travnjak kakavsmo oduvijek i eljeli.

Izbor sjemenaOvisno o namjeni travnjaka,

tipu tla, poloaju (sunan ili sje-novit) biraju se kombinacije. Upravilu se siju travne smjese tj.mjeavine sjemena raznih trava.Mjeavine su bolje prilagoeneklimi i namjeni nego pojedi-

nane trave. U trgovinama semogu nai gotove smjese, kojese ovisno o mjestu sjetve i dijelena: smjese za sjenovita, sunana,polusunana mjesta. Isto takopostoje travne smjese za strmeterene ili travnjaci za intenzivnogaenje.

NavodnjavanjeNabavite sustav za navo-

dnjavanje. Najbolje je koristitisustav koji se moe vremen-ski programirati, tako da etravnjak posebice za ljetnihvruina imati kontinuiranodovoljno vode, koje nee ovi-sti previe o nama. Travnjakzalijevati u jutarnjim ili veer-njim satima da se tlo namoido dubine 10-15 cm, bolje jerjee ali obilnije zalijevati.

A to s korovimau travnjaku?

esto se deava da vjetarnanese sjeme neke druge biljkekoja remeti jedinstvo i finoutravnatog tepiha. Razumljivo datakve biljke treba odmah uniti-ti. Na manjim povrinama je tolako, jer postoje posebne alatkeza upanje korova (Gardena od-stranjivai korova), mada u tusvrhu moe posluiti i obiankuhinjski no. Meutim, ukolikose korov jako rairio unutar tra-vnjaka, tada smo primorani pri-mijeniti herbicide za unitavanjeirokolisnih korova, koji ne tetetravama tankih vlati. Za ovu pri-godu mogu se koristiti herbicidikoji se inae rabe za unitava-

nje irokolisnih korova u strnim


7

Za travnjake na sjenovitom podruju preporua se smjesa:

1. Lolim perenne - Engleski ljulj 55 %2. Fesruc rubra rubra - Vlasulja nacrvena 15 %3. Poa trivialia - Obina vlasulja 15 %4. Poa pratensis - Livadna vlasnjaa 15 %

U vrtove sa manje stablaica gdje je povrina intenzivno izloe-na sunevim zrakama i ubrzano isuuje tlo sijati trave koje suotpornije na sune uvijete i vole obilje svjetla:1. Lolim perenne- Engleski ljulj 50 %2. Fesruca rubra rubra - Vlasulja nacrvena 30 %3. Poa pratensis - Livadna vlasnjaa 20 %

Vrt je i djeje igralite pa u takvim vrtovima posijte smjese otpor-ne na intenzivno gaenje :1. Lolim perenne - Engleski ljulj 50 %2. Fesruca rubra rubra -Vlasulja nacrvena 25 %3. Poa pratensis - Livadna vlasnjaa 25 %

Strme travnjake i kosine u vrtu zasijte smjesom:1. Festuca pratensis - Vlasulja livadna 35 %2. Lolim perenne - Engleski ljulj 25 %3. Dactylis glomerata - Klupasta otriva 20 %4. Poa pratensis - Livadna vlasnjaa 10 %5. Lotus corniculatus - Smiljkita rokasta 10 %

Zasijani travnjak mora se redovito navodnjavati, kositi i prihra-vnjivati jer samo njegovani travnjak e nam uzvratiti svojom lje-

potom i biti nagrada za na trud.

Dihondra-ne zahtijeva kosidbu

Travne smjese

Posebna gnojiva za travnjake


8/32

8


IGRA BOJAI TEKSTURE UCVJETNOM VRTU

Igra boja te tekstura najvei jeizazov u kreiranju uspjenogvrta bez obzira na to to je nji-

hova bljetava privlanost kra-tkog vijeka. Neke od biljaka cva-tu kratko, ali ljepota i boja cvijetazasluuju mjesto u cvjetnoj gre-dici. Takav je, primjerice, bour(Paeonia suffruticosa), biljka kojacvate samo nekoliko dana, no

iji prekrasni veliki cvjetovi ne-prijeporno zasluuju istaknutomjesto u vrtu.

Odabir bojaPri odabiru boja u vrtnom

prostoru gotovo sve se odlukemogu prepustiti osobnom uku-su. Krug boja je bezgraninobogat nijansama, pa iako su nanjemu kontrasne boje i nijansesmjetene nasuprotno, krajnjirezultat moe ispasti lo i timeugroziti izgled cijelog prostora.Stoga se uvijek treba ograniitina manji raspon i koliinu boja.Primjerice, zagasito zelena poza-dina smirivat e dinamian pre-dnji plan pun boja i isticati samoone boje ivahnih nijansi.

Slaganje bojaJedan od najveih izazova u

oblikovanju vrtnog prostora jestkreiranje zanimljive kombinacije

boja. Bijelo i plavo elegantna jekombinacija koja izgleda hladnoi isto i koju je teko nadmaiti,iako je za sasvim ist dojam naj-bolja kombinacija bijelog i zele-nog. To je posebno upeatljivokada se te dvije boje nalaze uistom cvijetu, kao to je to sluajkod visibaba ili bijelog kultivarasrdaca. Ovakve otmjene kom-binacije bit e jo izrazitije akoostale biljke donesu u prostor

iru paletu nijansi.Dvije boje jednake snage,poput naranaste i ljubiasteako se rabe zajedno, predsta-vljaju iznenaujue blistavu iuoljivu kombinaciju. Dobar suprimjer jarkonaranasti nevenipostavljeni uz olovno ljubiastelistove ukrasnog kupusa.

Plavo i uto takoer pred-stavlja otar kontrast. Kada sepomijeaju uti tulipani ili carskekockavice (Fritillaria imperialis) s

jasno plavim cvjetovima poto-nice, meusobno proimanjedjeluje vrlo iskriavo.

Boja i udaljenostJarke svijetle boje, poput li-

munastoute ili bijele, puno bo-lje odbijaju sunevu svjetlost odtamnih boja koje se, promatranes udaljenosti, poinju gubiti ilipostaju zagasite. Time se stvaravizualni dojam da svijetle boje

u prednjem planu iskau pre-ma naprijed. Kad takve nijanse

postavite u pozadinu, takoere se initi bliima pa e vizual-no skraivati duinu, odnosnodubinu vrtnog prostora. Nijanseboja koje posjeduju dubinu po-put plavih, ljubiastih ili srebren-kastih, tradicionalno se rabe zapostizanje dojma vee dubinevrtnog prostora. Takve se nijansepostave u pozadinu, a u prednjise plan stavljaju blijede nijanseute, bijele ili ruiaste boje.

Crvene, naranaste i intenzi-vno ute nijanse najbolje je po-staviti u sredinji dio cvijetnjaka,

jer kad su udaljene, poinju segubiti, a kad su preblizu, domini-raju prostorom.

Boje i svjetlostU rasporeivanju i odabiru

boja vanu ulogu ima lokacijaprostora, odnosno mjesto unutarvrta. Na izravnom sunevu svje-tlu sjajne crvene, ute i narana-

ste nijanse postaju plamtee, aprostor jednostavno titra od sili-

ne boja. Ako pak elite ohladitiprostor za sjedenje koji se nalaziu toplom sunanom kutu vrta,odaberite biljke srebrenih i sivihlistova ili one plavih cvjetova iprostor e postati puno ugodniji.

Kombinacija pastelnih boja,poput njeno plave, ruiaste,kremasto ute i srebrene, pred-stavljat e prekrasnu kompo-ziciju na sjenovitim mjestima.Terasu koja se esto koristi zaveernja druenja, okruite bije-lim cvjetovima i svijetlo ili bijeloproaranim listovima, koji e uzminimalno osvjetljenje stvoritiugodnu atmosferu.

Primjena tekstureMnoge biljke imaju bogatu

teksturu listova i tvore zanimlji-ve uinke kad su posaene naveoj povrini. Zasad lavande ilirumarina, koji se redovito ore-zuje, s vremenom e prerasti uniz gustih humaka kojima ljepo-ta nimalo ne zaostaje za rascvje-

talom gredicom zeljastih biljaka.ak i biljke koje nisu dekora-

tivne mogu posluiti za skupnusadnju. Grmolika kozja krv (Lo-nicera nitida) ili brojni bambusiomoguavaju stvaranje mno-gih kombinacija tekstura i tvoreizvanredne ive ograde. Igra ra-zliitih tekstura kreira profinjenukombinaciju ak i na istoj biljci.Tisa (taxus) koja je uredno ore-zana u podnoju, a kojoj su privrhu ostavljene grane da slobo-

dno rastu tvori prekrasan kon-tras tekstura.


Razliite boje-odmor za oi



9

ETERINA ULJAEterina ulja i ekstrakti upotrebljavaju se u farmaceutskoj, kozmetikoj i prehrambe-noj industriji. Malo tko da je posjetio Jadran a da kao suvenir nije kupio ili koristioneki od pripravak s eterinim uljima.

Eterina ili esencijalna uljadobila su svoje ime premaquinta essentia, terminu

to ga je skovao vicarski lijenikParacelsus. Eterina ulja dajubiljci miris. Unato imenu, eteri-na ulja nisu ulja- kap ne ostavljatrag na papiru. To su hlapljivetekuine koje se isparavaju nanormalnoj temperaturi zrakaiz siunih lijezda i dlaica nalistovima, stabljikama, cvjeto-vima, sjemenkama, plodovimai dr. organima. Neke biljke, pri-mjerice rua, sadre eterina uljau cvjetovima, druge, poput ma-tinjaka u listovima. Stablo na-rane sadri tri razliita eterinaulja: u cvjetovima (neroli), listo-

vima (petitgrain) i u kori plodova(naranino ulje).

Analiza kromatografijom ot-krila je da, primjerice, ulje papre-ne metvice osim 50 % metanolakoji metvici daje miris, sadri jo98 drugih sastojaka. Eterina uljacvjetova sastoje se od nekolikostotina sastojaka.

Nain proizvodnjeeterinih ulja

Eterina su ulja topiva u ma-

snoi, povrtnim i mineralnimuljima te u alkoholu. Veina se

ne otapa u vodi, ali se otapajuneki njihovi sastojci. Primjerice,najmirisnije molekule riinih inaraninih cvjetova otapaju seu vodi.

Parna destilacija najeije nain dobivanja, a katkad seu postupku uzimaju hlapljivisastojci i alkohol. Jo uvijek senekoliko njenih cvjetnih mirisadobiva starim nainom mace-racije latica u masnoi, eterinoulje naranine kore dobiva sepreanjem istiskivanjem, todanas rade strojevi, dok se toprije obavljalo runo. Na kvali-tetu eterinih ulja utjee tlo, kli-matski uvjeti i svakako vrijeme inain branja. Neka se ulja mogu

razrijediti ili pomijeati.

Primjena eterinih uljaEterina ulja i ekstrakti naj-

vie se koriste u farmaceutskoj,kozmetikoj i prehrambenojindustriji. Upotrebljavaju se uaromoterapiji i biljnoj medici-ni. Mogu se umasirati u kou,upotrijebiti u oblozima ili u ku-pkama. Katkad se uzimaju zapoboljanje okusa hrane, ali uvrlo malim koliinama. ee se

u kulinarstvu koristi cijela biljkaili njeni dijelovi. Eterina ulja su

koncentrirane supstancije, paih za unutarnju primjenu valjauzimati u strogo kontroliranimdozama. Za vanjsku primjenu,moraju se razrijediti u temelj-nom ulju.


POTREBA S RAZLOGOM

viti ga ispod jastuka, ili ih moeteumijeati u potpuri s cvijeem ibiljem. Protiv depresije, tjeskobei ivane napetosti uzmite eteri-

no ulje smole, jasmina, nerolija,rue. Ulje od kamilice, borovni-ce, lavande i maurana djelujeumirujue i protiv nesanice. Uljecedra, matinjaka i paprene ko-prive djeluje protiv stresa i oka,a protiv mentalnog umora i le-targije koristite ulje od bosiljka,crnog papra, ili bora.


Eterina ulja

Ulja za kupkeU mirisu mnogih eterinih

ulja moe se uivati i ako u ku-pku dodate nekoliko kapljicaulja. Kupku za suhu kou pri-premit ete tako da u boiciod 10 ml izmijeate oko 20kapljica eterinog ulja s ba-demovim ili suncokretovimuljem u kojem su se prije toganamakali svjei cvjetovi ilisvjee bilje, primjerice kamili-

ca ili lavanda.Kupka od lavande djeluje

oputajue i blago antisepti-ki, a pomae pri lijeenjumalih porezotina i ogreboti-na, ugriza ili oteklina. Pomaei kod prehlade.

Udisanje eterinih uljaUdisanje eterinih ulja ima

terapeutski uinak jer istog tre-na djeluje na raspoloenje. Tomoete provesti s pomou va-

porizatora ili moete na rupinakapati nekoliko kapi ulja i sta-

Ulja repelenti za ku-kce

Od davnina je poznato da

eterino ulje lavande uin-kovito odvraa kukce. istolavandino ulje dobre kakvoei jo neka druga mogu se izra-vno nanijeti na kou, ali akoniste sigurni u podrijetlo ulja,ili ste skloni alergijama, razri-

jedite ga u temeljnom ulju(npr. suncokretovom).

Mirisne svijee s citrone-lom ili eukaliptusom odvra-aju komarce i druge leteekukca. Od davnina se lavandakoristi za zatitu odjee od

moljaca u ormarima.


10/32

10


KRIZANTEME-TEHNOLOGIJA UZGOJAKrizanteme su najomiljenije rezano cvijee zbog svojih oblika i boja cvjetne glavice te duge uzdrljivosti u boji.

Ve odavno predstavljaju glavni ukras kunih vrtova u kojima cvatu u kasno ljeto i jesen.

Naa kultura ivljenja po-znaje ovu cvjetnu vrstukao ukras grobova za

blagdan Svih Svetih. U Japanukrizantema predstavlja nacional-ni cvijet, a u Kini simbol dugogivota. U svjetskim razmjerimazauzima prvo mjestu u uzgojurezanog cvijea, ispred rua i

gerbera.Pod pojmom krizantema po-

drazumijeva se tri glavne pod-skupine: pine ili spideri (bijeleili ute), margarete kao skupinas najvie razliitosti te krupnocvjetne krizanteme popularnonazvane mitovke.

pine i magarete se uzgajajucijelu godinu, dok se mitovkeuzgajaju prigodno za blagdanSvih Svetih. Odnosno, cvatnjamora biti tempirana od 27. do30. 10. Treba znati da su tri pod-skupine razlikuju u brzini i ritmurasta, te se moraju saditi u razli-

ito vrijeme. Najranije se sadekrupno cvjetne krizanteme (5-10.07.), zasjenjuju se od 5-10. 08.i zasjenjivanje traje najee do10.09.

pine se sade neto kasnije(10-15. 07.), a sjene se od 10. 08do 30. 09. Krupno cvjetne kri-zanteme obvezno treba pinciratitj. odstraniti sve postrane cvje-tne pupoljke osim sredinjeg, i

to se radi to ee da biljka netroi na njih snagu. Za razliku odkrupno cvjetnih krizantema, kodmargareta i pina skida se sredi-nji, najrazvijeniji pup. Skidanjese obavlja kada je pup dobrorazvijen.

REZANE KRIZANTEMEZa sadnju se koriste oiljene

reznice s dobro razvijenim ko-rijenjem. Sadnja se obavlja nasrednje tekim ilovastim tlima spH vrijednosti 6-7,2. Poeljno jeda tlo sadri barem 5% humusa,

jer humus vee vodu i hranjiva i

time sprjeava ispiranje. Na pri-premljene gredice postavlja semrea, s razmakom rupa 12 x 12ili 18 x18 cm. Idealan razmak sa-dnje za margarete bio bi 13x15cm, a za krupno cvjetne krizan-teme 15x15 cm. Danas je tekopronai mreu s okcima tih di-menzija pa se najee koristi ra-zmak sadnje 12 x 12 ili 18x18 cm.Koritenje mree je obvezno jer

mrea titi biljku od povijanja, ai primjena ostalih agrotehnikihmjera je olakana. U poetku ra-zvoja krizantema trai gnojiva snaglaenim sadrajem duika ifosfora. Zbog toga se preporu-uje koritenja IDROFLORALA14-25-5 ili IDROFLORAL 10-50-10. Ove kombinacije potiu ra-zvoj korijenja i ubrzavaju ukori-

jenjavanje. Kasnije, do poetkazamraivanja, prihrana se oba-vlja IDROFLORAL-om 20-20-20.Tijekom razvoja krizantema traidosta vode tako da je nuno osi-gurati adekvatan sustav natapa-

nja (najbolje je to sustavom kappo kap). Tim sustavom se izbje-gava vlaenje lia, to umanjujeuvjete za razvoj bolesti.

PIE: MR. AIDAKOHNI

Sadnja krizantema u plaseniku Obavezno zamraivanje Pinciranje krizantema

ZamraivanjeSa zamraivanjem s poi-

nje kod visine krizantema 20-25 cm. Za krupno cvjetne kri-zanteme to najee pada uperiodu 5-10. kolovoza i traje

oko tridesetak dana, dok za-mraivanje kod pina poinjeoko 10.08 i traje do 15.rujna.Prva tri tjedna zamraivanjese provodi svakodnevno utrajanju 13 sati (od 18 do 7 iliod 19 do 8 sati) a u zadnjemtjednu se postupno smanjujedo potpunog prestanka. Ni-kada se ne zamrauju vlanebiljke

U prvom tjednu kratkogdana kod pine i margarete ko-risti se regulator rasta (primjeri-ce Alar 80), koji smanjuje rast



11

NEDOSTACI HRANJIVA-SIMPTOMI

Jedna od vanih mjera u tehnologiji uzgoja krizantema jestpravilna i izbalansirana gnojidba. Krizantema je vrlo osje-tljiva na nedostatak odreenih hranjiva, te odmah reagira

specifinim simptomima koji se jasno uoavaju na pojedinimorganima.

Nedostatak duikaSimptomi nedostatka duika na krizantemama manifestirajuse na naina da cijela biljka krlja, zaostaje u rastu, a listovi pri-maju svjetlije nijanse utozelene boje. uenje je naroito izrae-no na rubovima lia.

Nedostatak fosforaPrvi znaci nedostatka fosfora uoavaju se na listovima. Listovi

mijenjaju boju u plavu do gotovo ljubiastu, a donji, stariji, listovinekrotiziraju.

Nedostatak kalijaNedostatak kalija kod krizantema manifestira se na stabljici i

listovima. Zbog nedostatka klija stabljika se savija. Na listovima,izmeu ila, javljaju se nekroze koje se ire od ruba prema sredinilista. Ako je kalij kroz dulje razdoblje nedostupan, lie se uvija ipotpuno sui.

Nedostatak eljezaSimptomi nedostatka eljeza kod krizantema manifestiraju

se kroz klorozu lia. Ako biljkama kroz dulji period nije dostu-pno eljeza listovi poprimaju gotovo bijelu boju. Kloroza se javljana mladom liu.

Nedostatak boraNedostatak ovog mikroelementa kod uzgoja krizantema do-

vodi do zastoja u razvoju, biljke krljaju a cvjetovi lagano etiolira-ju. Listovi ute i nekrotiziraju, a kod ekstremnih sluajeva dolazido potpunog suenja.

Nedostatak magnezijaTipian nedostatak magnezija su zelene zone oko ila lista s

klorotinim poljima u kojima se mogu izmeu ila zapatiti male-ne, obino krune nekroze. Nedostatak magnezija uoava se nastarijem liu.

Nedostatak bakraSimptomi nedostatka bakra kod krizantema vidljivi su na li-

stovima, na kojima dolazi do rubnih nekroza i lagane deforma-

cije. Ako je nedostatak izraen kroz dulji period listovi se sue iostaju visjeti na biljci.

biljaka u visinu i potie staranjebonih izbojaka. U drugoj ve-getaciji uzgoja naglaena je po-treba za kalijem zbog pravilnograzvoja cvijeta i jaanja stabljike.U tom periodu koristi se gnojivoIDROFLORAL 8-5-44.

KRIZANTEME U POSUDIUzgoj lonanica poinje sa-

dnjom oiljenih reznica u posu-

de promjera 19 cm. U posudetog promjera najee se sadepo tri reznice. Sadnje se obavljanajee do polovice lipnja. Koduzgoja krizantema u loncima va-an je pravilan izbor supstrata.Treba koristiti supstrat stabilnestrukture, pH vrijednosti 6-7, kojidobro vee hranjiva (CULTURALGALA). Prvih dvadesetak dananakon sadnje lonci se dre u za-tienom prostoru, a poslije seiznose na otvoreno. U poetkuse koriste hranjiva s naglaenimsadrajem duika i fosfora(istokao kod rezane krizanteme), anakon otkidanja vrhova i tjera-nja postranih ogranaka gnojivas neto veim sadrajem kalija.Ranije ili kasnije otkidanje vr-hova pomie cvatnju za10 ranaranije, odnosno 10 dana kasnije.Nakon zadnjeg otkidanja vrhovakoristi se regulator rasta (Alar 80ili neki drugi) koji omoguavaformiranje zbijenije biljke.

Uzronici bolesti i tetniciTijekom uzgoja krizantema

je podlona napadu veeg brojatetnika i uzronika bolesti. Odtetnika najee se javljaju lisneui i grinje koji se suzbijaju pri-mjenom odgovarajuih kemij-skih pripravaka.

Od uzronika bolesti najveiproblem predstavlja bijela hra(Puccinia horiana). Simptomi bo-lesti najuoljiviji su na listu. U po-etku razvoja uzronika bolesti,

na gornjoj strani lista, uoavajuse mala ispupenja koja kasnije

svjetlozelene pjege. Na istommjestu na naliju lista formirajuse bradaviaste izrasline. Napa-dnuti list kovrdi se i deformira.Pri jaoj zarazi listovi otpadaju.Cvjetovi zaraenih biljaka su si-tniji.

Bolest se teko suzbija, pa sazatitom treba poeti vrlo rano.Zatita se provodi kemijskim pri-pravcima (Dithan M 45, Star 80,

Saprol-N i Baycor) uz temeljitoprskanje biljke.Osim bijele hre , posljednjih

nekoliko godina i fuzarioze (Fu-sarium oxysporum f.sp.chry-santhemi i F. oxysporum f.sp.trachephilum) postaju sve veiproblem. Biljke napadnute fuza-riozama esto imaju simptomesline simptomima uzrokovanimPytium vrstama, ali i simptomi-ma uzrokovanim nedostatkomhranjiva, suvikom vode u tlu idr. Napadnuti listovi ute, uvija-

ju se i venu. Listovi venu s jednestrane biljke, a rijetko cijela biljkaodumire. Fuzarioze uglavnom ra-zaraju provodne snopove, i timeprekidaju normalnu opskrbubiljke hranjivima i vodom iz tla.Simptomi bolesti na listovimavariraju ovisno o temperaturi.Najizraeniji simptomi uoavajuse na temperaturi od 27C do32C. Osnovna mjera zatite jeodravanje dobre higijene i pro-zranosti u nasadu. Sadnja kri-

zantema u odgovarajuem sup-stratu, a ako se radi o uzgoju natlu, sterilizacija tla je obavezna.

Obavezno zalijevanje

Dio gnojiva koji se koristi kod uzgoja kr izantema


12/32

12


KUPUSNAKON ITARICASadnja kupusa nakon skidanja itarica esta je na podruju Hercegovine. Posebno

je aktualna sadnja kasnijih sorti kupusa, ije se glavice prvenstveno koriste za kise-ljenje.

Odabir tla i plodoredaU pravilu, kasni kupus naj-

vee prinose ostvaruje ako seproizvodi na duboko oranim,plodnim i strukturnim tlima. Zakasnu proizvodnju kupus se sadina teim tlima koja dobro uva-

ju vlagu. Meutim, pogreno jemiljenje da ga treba saditi naizrazito vlanim tlima jer u tomsluaju dolazi do zaostanka u ra-stu dok se glavice uope ne obli-kuju. Pored toga, nuno je voditirauna i o plodoredu, odnosno,

kupus treba saditi na istoj povr-ini tek za 3-4 godine. Ukoliko jerije o ozbiljnijoj proizvodnji, tre-bamo pripaziti i na odabir pred-kultura. Najbolje predkulture za

kupus smatraju se mahunarke,trave, itarice. Ovisno od podru-ja uzgoja, u Hercegovini se sa-

dnja uglavnom obavlja odmahnakon vaenja krumpira ili ber-be ranih rajica.

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog

kupusa variraju od podrujauzgoja. U kontinentalnoj klimikasni kupus najee se sije po-lovicom svibnja dok se sadnjaobavlja mjesec dana kasnije, to-nije oko 20. lipnja. U toplijemklimatu sjetva se obavlja naje-

e u prvoj polovici srpnja toznai da je sadnja mogua tije-kom cijelog kolovoza. Meutim,treba znati da sadnja kasnog ku-pusa tijekom rujna ne bi donijela

rezultate jer se ne bi formiraleglavica, ve samo lisne rozete.Iako na razmak sadnje utjee

izbor sorte/hibrida kao i nainobrade tla, najei meurednirazmak iznosi 50-60 cm a unutarreda 30-40 cm.

Sorte kupusa za jesensku izimsku proizvodnjuVARADINSKI KUPUS - kasnasorta namijenjena kiseljenju.Rije je o sorti plosnatih zbije-nih glavica, svjetlozelene boje.Prosjena teina glavica iznosi 2kg. Duljina vegetacije iznosi 150

dana.FUTOKI KUPUS - kasna sortanamijenjena kako za potronju usvjeem stanju tako i za kiselje-nje. Duljina vegetacije iznosi 160

PIE: MARIOUBELA, DIPL. ING.

POSTRNA PROIZVODNJA POVRAIako je proizvodnja postrnog povra, bilo sjetvom ili sadnjom prijesadnica, mogu-a, ona je barem do sada malo koritena. Ali, zato ne iskoristiti povrtnjak i tijekomljeta jer u njemu jo uvijek moe biti vrlo ivo

Moemo slobodno rei kakotijekom ljeta u naim kraje-vima imamo obiaj zapustiti naelijepe povrtnjake ostavljajui ihna miru sve do jesenske sjetveblitve i pinata. Ali, tu grijeimo,istina pojedini iz neznanja a nekiiz nemara, jer postoji veliki brojpovrtnih kultura koje moemouspjeno uzgojiti i tijekom ljeta.Meutim, proizvodnja povra nemoe biti zasnovana, a da nije

osigurana voda za natapanje,jer bi to bio i suvie velik rizik i fi-nancijski gubitak. Posebice je toizraeno u naim toplijim, junimkrajevima, kad su u vrijeme sjetveili sadnje povra znatnije izraenisuni dani i u duljem razdoblju.

Bez natapanja nema nipostrnog povra

Razumljivo je da tijekom vru-ih ljetnih dana povru moramoosigurati dovoljne koliine vode

jer svakako moramo nadoknadi-ti i gubitke vode nastale ispara-vanjem. Osim toga, ukoliko je utrenutku sjetve ili sadnje tlo bilovlano, zasnivanje kulture povrabit e bre i gotovo. Dakle, elimonaglasiti kako sjetva ili sadnja po-

vra u suho tlo ne dolazi u obzir.Ako je tlo suho, a nemamo do-voljno vode za natapanje, ondasamu sjetvu trebamo odgoditido prve jae kie. Ali, isto tako,moramo znati kad je u pitanjupostrna proizvodnja povra da i

jedan dan ranije sjetve ili sadnjepuno znai iz razloga to ga u

jesen ne moemo nadoknaditi.U naim sjevernijim podrujimasituacija je malo drugaija jertamo opasnost od sue gotovoda i ne postoji, to tamonjim

povrarima daje veliku prigoduproirenja postrne proizvodnje.

Meutim, iako je vrlo mogua,tamo postrna proizvodnja goto-vo da i ne postoji.

Koje povre se najeeproizvodi postrno?

ini nam se da tu ipak pre-dnjae kupusnjae jer ovo glava-to povre se nekako tradicional-no sadi i uzgoja tijekom ljeta uHercegovini. Ovdje je uglavnomrije o proizvodnji iz prijesadnicaza koju bi najprikladnija bila sre-

dnje teka tla (tee ilovae) kojadobro uvaju vlagu. U samoj gno-jidbi kupusnjaa se obino rabei vee koliine stajskog gnojaiako je za njegov uspjean uzgojnuno u tlo prije sadnje unijeti imalo mineralnog gnojiva. Osimkupusa u naem klimatu se po-strno moe uzgajati i korijenastopovre poput mrkve koja do-slovce moe uspijevati cijele go-dine. Tlo za mrkvu i ostalo povreiz ove skupine mora biti lakegmehanikog sastava s dovoljno

vlage i hranjiva. Za ovu skupinupovra su idealna naa pjeskovita

tla. Ali, i ostale vrste moemo slo-bodno uzgajati tijekom ljeta, aki lukoviasto te plodovito povrepremda su mogunosti znatnoi ire. Ipak, istini za volju u ciljupouzdanije postrne proizvodnjepovra potrebno je poznavati kli-mu svakog pojedinog kraja s po-sebnim osvrtom na zbroj toplinei oborina po mjesecima.

Bilo kako bilo, nadam se dae ljubitelji povra biti potaknutiovim tekstom kao to je to bio isluaj s lankom o ljetnoj sadnjikrumpira u Hercegovini. I doista

je upalilo, u Hercegovini e seove godine u sklopu obiteljskihpovrtnjaka mladi krumpir dvaputa vaditi. Njegov uzgoj bi biopuno i vei da mu je i otkupno-prodajna cijena neto vea. Ali,barem emo se za osobne potre-be moi pogostiti mladim krum-pirom serviranim na stolovima za

boine i novogodinje blagda-ne. Vjerovali ili ne

dana a prosjena teina glavica3-4 kg. Formira okrugle glavi-ce, karakteristine svjetlozelene

boje.SLAVA-neto ranija sorta kupusakoja formira vrste, okrugle gla-vice tamnozelene boje. Duljinavegetacije iznosi 125-130 dana.Radi se o prilino nezahtijevnojsorti kupusa koja ostvaruje do-bre prinose i u loijim uvjetimauzgoja.


Kupus-sadnja tijekom ljeta

Mrkva nakon itarica



13

KUPUSNA MUHASTALNAPRIJETNJA KUPUSNJAAMAMeu velikim brojem (preko 35) tetnika koji napadaju kupusnjae znaajno mjestopripada kupusnoj muhi. U nekim podrujima (juna Hercegovina) tete mogu bitidosta velike.

Unekim podrujima kupu-

sna muha je najznaajnijitetnik kupusnjaa, pri-je svih glavatog kupusa. Kakomuha tijekom godine ima 3-4generacije, to je na kupusitimaprisutna od ranog proljea dosredine jeseni.

Kupusna muha je raspro-stranjena u svim podrujima nakojima se proizvode kupusnjae.Meu velikim brojem (preko 35)tetnika koji napadaju kupusnja-e znaajno mjesto pripada ku-pusnoj muhi. Zapravo, u nekimpodrujima kupusna muha jenajznaajniji tetnik kupusnjaa,prije svih glavatog kupusa. Kakomuha tijekom godine ima 3-4generacije, to je na kupusitimaprisutna od ranog proljea dosredine jeseni. tete su naroitoizraene na mlaim biljkama,premda, posebno u godinama

jaeg napada, mogu nastradatii odrasle biljke koje su formiraleglavicu.

Dosta slina kunoj muhiKupusna muha dosta slii ku-noj muhi. Tijelo joj je sive boje,a duljina tijela iznosi oko 6 mm.Liinke su cilindrinog oblika beznogu i slabo izraenom glavom,bjelkaste do svijetlo ukaste suboje, a narastu do 10 mm. Za li-inku je karakteristino to to sena zadnjem segmentu zatka na-lazi deset bradavica.

Odrasla muha se hrani ne-ktarom razliitih biljaka. Nakon

desetak dana hranjenja muhaodlae jaja na vrat korijena ku-

pusnjaa ili na tlo u blizini bilja-

ka. Kada iziu iz jaja, liinke seubuuju u vrat korijena odnosnokorijenje. Dospjevi u korijen,smjetaju se ispod pokoicekorijena gdje se zadravaju dopune zrelosti. Za vrijeme razvoja,zavisno od njihovog broja u je-dnom korijenu, mogu potpunounititi postrane korjenie, takoda ostane samo glavna ila kojakod odraslih biljaka nije potpunounitena, pa biljka formira novemlade korjenie. Meutim, oninisu dovoljni za rast biljke. Kadasu napadnute biljke u poetnomrazvoju, one najee propadaju,dok odrasle biljke slabije napre-duju i obino ne formiraju gla-vicu. Ako je glavica i formirana,ona ostaje sitna i mekana. Kada

je do napada dolo na biljkamakoje su formirale glavicu, one nepropadaju i esto djeluju potpu-no normalno, a znaci napada seispoljavaju tijekom najtoplijegdijela dana, kada dolazi do pro-venjavanja cijele biljke, budui

oteeni korijenov sustav nemoe nadoknaditi vodu kojase gubi transpiracijom. Napadmuhe i na takvim biljkama morase negativno odraziti na visinuprinosa.

SuzbijanjeSuzbijanje kupusne muhe

provodi se primjenom razliitihmetoda. Smanjenju gustine po-pulacije muhe pridonosi duboko

jesenje (zimsko) oranj,e pri emu

se kukuljice muhe zaoravaju udublje slojeve. Smanjenju broj-

nosti muhe pridonosi i skuplja-

nje i unitavanje nadzemnog ipodzemnog dijela biljke nakonberbe. Pored navedenih mjerasuzbijanje kupusne muhe, po-sebno na manjim povrinama,mogue je postii stavljanjemkartonskih ili plastinih ovratni-ka oko zasaenih biljaka.

Meutim, navedene mjere,posebno u godinama u kojimae doi do masovnije pojavemuhe, nee biti dovoljne da po-tpuno zatite biljke od napadamuhe, ve e biti potrebno bilj-ke zatiti primjenom insektici-da. Zatitu od muhe primjenominsekticida mogue je provestina vie naina. Na podrujimana kojima se redovito kupusnamuha javlja u poveanoj broj-nosti, zatiti kupusnjaa trebapristupiti ve od njihove sjetve.U tu svrhu prije sjetve tlo na ko-

jem e se proizvesti rasad trebatretirati nekim pripravkom bilogranuliranim (Dursban G 7,5) ilinekim tekuim pripravkom, pri-

mjerice, Perfekthion ili Rogor.Primijenjeni pripravak bilo gra-nulirani ili tekui treba to prijeplitko inkorporirati u tlo. Veomadjelotvorno ali i ekonominopokazalo se zalijevanje rasadainsekticidnom tekuinom uoipresaivanja ili da se odmah popresaivanju biljke zaliju insekti-cidnom tekuinom, odnosno dase oko biljaka raspu granule. Tre-tiranje se moe obaviti nekim odnaprijed spomenutih pripravaka.

Ako do napada muhe doe u vri-jeme razvoja presaenih biljaka,

tada je tretiranje potrebno vritinekim od sljedeih pripravaka:Prefekthion 40, Rogor 40, Chro-mogor 40, Basudin 40.

PIE: PROF. DR. ANTEBE

tete od kupusne muhe Poetni simptomi napada

Liinke kupusne muhe

Kupusna muha srikaricaOva muica takoer moe

priiniti ozbiljnije tete u nasa-dima kupusa. tetu rade liinkei to u sranom liu biljke. Mui-ca napada kupus, cvjetau, kelj.Simptomi napada uoavaju sena liu koje se kovra nadolje,a napadnuta biljka ne formiraglavu. Sekundarno se esto ja-vlja trule.

Prezime liinke u tlu. Odraslemuice javljaju se u svibnju, na-kon ega odlau stotinjak jaja uskupinama izmeu mladih sre-dinjih listova. Nakon 4-5 danaizlaze liinke koje skau. Muicarazvije 3-5 generacija godinje.

ZatitaProvodi se u sluaju jaeg

napada, insekticidima koji sekoriste za suzbijanje kupusnemuhe. Vano je prskati jakimmlazom odozgo nadolje, dakropivo prodre do jaja i liinkikoje se nalaze izmeu sredinjihlistova.


14/32

14


UVIJANJELISTOVA RAJICEUHercegovini doslovce da inema parcele s zasaenimrajicama na kojima se nije po-

javilo uvijanje donjih listova. Po-sebice je to izraeno nakon do-laska toplijih dana i neto veihdnevnih temperatura. Postavlja

se, meutim, pitanje o emu setu radi? Prije svega, treba znatida navedenu pojavu ne prou-zrokuju lisne ui jer one dovodedo uvijanja prvenstveno mlaeg

OPLODNJA RAJICEPoto je rajica jedna od naj-ee uzgajanih povrtnihkultura u dolini Neretve, osvrnutemo se i na najznaajniju mje-

ru u njenom razvoju-oplodnju.Znaaj ove mjere je utoliko veiukoliko u obzir uzmemo injeni-cu kako bez oplodnje nee biti

SLADAK KRUMPIRZA GORKI UITAKSvima nam je poznat osjeajkada kupimo neto po prihva-tljivoj cijeni, a to ispadne maaku vrei. Upravo je to najbolji izrazza krumpir koji donesemo s ve-letrnice a za koji mislimo kako

je, sudei po lijepom i zdravomizgledu, prava poslastica za trpe-zu. Meutim, tek kada ga kuamo,shvatimo da smo zapravo nasjeli.Oni tvrdoglaviji pak optue do-maicu da je umjesto soli stavilaeer, premda sumnja u zainnikada nije ni bila opravdana.Stoga, treba znati da sladak okusgomolja potjee od dugotrajneizloenosti niskim temperatu-

rama koje su obino u rasponu

od 0 do 4 stupnja C. Zbog niskihtemperatura dolazi do postu-pne pretvorbe kroba u eere.Navedenu pretvorbu ne moetevratiti obrnutim smjerom, takoda krumpir drite u toploj prosto-riji pa vam jedino preostaje da gato prije bacite. I svakako morateshvatiti da domaice ovaj put do-ista nisu krive

ni plodova. Pored toga, poznatoje da u uvjetima loe oplodnje isami prinosi drastino opadaju.Nedovoljno upueni uzgajivai

povra esto znaju hormonimatipa Betoksona poprskati i cvje-tove ostalog uzgajanog povra,kao to su paprike, krastavci i sl.

Meutim, to nije potrebno jerje cvijet rajice specifine gra-e. On je dvospolan, to znaida sadrava i muke i enske

organe pa je razumljivo da se iveina cvjetova oplodi samoo-plodnjom. Dok to u prirodnimuvjetima potpomae vjetar i

insekti u zatvorenom prostoruje potrebno koristiti i navedenepripravke za pospjeivanje oplo-Bnje (betokson i dr.). Ali, treba

znati da su svi hormoni po svomsastavu herbicidi te stoga trebapaziti da ostvare kontakt samo scvjetovima a nikako sa zelenim

dijelovima biljke (list, stablji-ka i sl.) jer onda dolazi do nji-hovog uvijanja i deformacije.Takoer treba znati kako sena isti cvijet ne smije hormonnanositi dva ili vie puta jer,u protivnom, za posljedicuimamo nastajanje izoblienihplodova. Dakle, primjena hor-

mona u zatvorenom prostoruje nuna ali samo u pravilnukoncentraciju i adekvatnuprimjenu! Svakako bumbarisu puno bolji izbor!

lia na kojem se vrlo lako i uoa-vaju. Stoga treba znati da je rijeo manje-vie normalnoj pojavikojom biljka u cilju smanjenjagubitka vode smanjuje i samutranspiracijsku povrinu uvija-njem listova. Osim toga, navede-

na pojava se esto moe zami-jetiti u uvjetima uzgoja rajice snereguliranim navodnjavanjem,odnosno, u sluajevima nedo-statnog zalijevanja. Novija istra-

ivanje pokazuju i kako uvijanjedonjih listova potie visoka kon-centracija soli u zemljitu a koja

je uvjetovana nekontroliranom iprekomjernom gnojidbom. Iakoto mnogi hercegovaki proizvo-ai povra zanemaruju, ozbiljna

istraivanja pokazuju i da se uvi-janje donjih listova rajice estopojavljuje na parcelama koja seopetovano iz godine u godinuzalijevaju, odnosno, navodnja-

vaju kloriranom vodom.

I na kraju, uvijek opasni crve-ni pauk moe prouzroiti slinesimptome, s tom razlikom da senjegovi tragovi vrlo lako ra-spoznaju.

PIE: MARIOUBELA, DIPL. ING.

Uvijeni listovi rajice

Runo prskanje cvjetova Bumbari nezamjenjivi u oplodnji rajice Betokson



15

LJETNO UBIRANJE SJEMENATradicionalno se u hercegovakim vrtovima ostavljalo nekoliko biljaka za sjeme. Me-utim, iako su se pojedina sjemena izgubila, jo nije kasno da i ono malo nae vrtnebatine ostavimo buduim generacijama

Idoista, esto se moe utipitanje tipa imate li sjeme ja-buara, ali one starinske, do-

mae rajice. Ili redoviti vapajie da mi je negdje pronai sjemeone nae starinske ilike rajice,to je pak u okolici Mostara odu-vijek bio ideal velikih ali uvijekukusnih plodova rajice. Stogase samo i namee pitanje kakosauvati ta naslijeena, starasjemena. Prije svega treba znatida se kod velike veine povrasjeme nalazi u samom plodu,kao to je sluaj, primjerice, kodrajice. Zato je prvi i osnovnipreduvjet da za sjeme odabe-remo onu biljku, odnosno, plodkoji je najljepi i za koje ve povanjskom izgledu uoavamo da

je pravi predstavnik svoje vrste.Takve biljke imaju lijepe cvjeto-ve, pravilne su grae, listovi su

zdravi dok su plodovi pravilni i

lijepo oblikovani. Dakle, u mno-tvu priliito jednakog povratrebamo izdvojiti nekoliko naj-ljepih plodova za sjeme.

Sakupljanje sjemenaKada smo odabrali dotine

biljke ili plodove, moramo ihostaviti malo dulje na samoj sta-bljici kako bi i sjemenke to boljedozorile. Nakon ubiranja sonihplodova (rajica, krastavci i sl.)potrebno ih je adekvatno uskla-dititi kako bi se umanjila i koli-ina samog soka u njima. Dakle,potrebno je prvo odvojiti sjemeod sonog mesa ploda a to semoe postii jedino ukoliko ta-kve plodove osuimo. Odvajanjesjemenki iz suhih plodova moese provesti njihovim vjetrenjemili prosijavanjem. Poeljno bibilo odvojene sjemenke prostr-ti u tankom sloju nekoliko danakako bi se to bolje i osuile. Za

tu svrhu trebamo koristiti suhe i

prozrane prostorije. Nakon togaosueno sjeme trebamo prosijati

kroz sita jer tim postupkom mo-emo odvojiti sitno i turo sje-me tako da e nam ostati samoono ujednaeno i isto. Moramoznati kako emo samo suho i i-sto sjeme moi uspjeno uvati.Iako se samo sjeme moe uvatiu manjim staklenkama ili kar-tonskim kutijama, domaicamasu ipak najmilije papirnate vre-ice (fieci) jer se u njima sjemenajbolje i najuspjenije sauva.Barem tako domaice tvrde.

Spremanje i uvanjesjemena

Potpuno zrelo sjeme, oie-no od zemlje, praine i ostatakapljevica te prosueno na odgo-varajui nain moete spremitiza iduu sezonu. Najbolje je sje-me spremiti u male staklenke ilipapirne vreice na kojima eteobvezno nalijepiti naljepnicu snaznaenom vrstom sjemena,datumom i godinom kad je iubrano. Meutim, morate bitioprezni jer sjeme uzgajano na

jednoj lokaciji gdje uspjeno ra-

ste ta vrsta bilja moda u vaemvrtu i ne uspije ba tako dobro.Jer treba znati da i male promje-ne u zemljinim i klimatskim pri-likama mogu dati razliite rezul-tate. Ipak, budimo optimisti!

PIE: NINOROTIM, DIPL. ING. Na koji nain sauvatisjeme kupusa?

Iako su naa stara sjemenakupusnjaa odavno zavrila uzaboravu, jo uvijek se u ne-kom hercegovakom zaseokumoe pronai i njihovo sjeme.Ali, postavlja se pitanje kakosauvati sjeme kupusa? Vrlo

jednostavno! Nakon berbekupusa odaberemo krupnui zdravu glavicu koju nakonkompletnog upanja (ne otki-danja) trebamo zakopati u tlona dubinu od 10-tak cm. Naproljee e se iz navedeneglavice razviti cvjetna stablji-ka koja na vrhovima grananosi grozdaste cvatove. Plod

je komuka s unutarnjom pre-gradom dok je sjeme sitno iokruglo. Dakle, unutar komu-ki (mahuna) nalazi se eljnooekivano sjeme koje je po-trebno jo samo uskladititi.

Ratika najbolji primjerRatika je moda najbolji

primjer tradicionalnog uva-nja sjemena. Sjeme ove ku-pusnjae ne moe se pronaiu trgovinama, nego iskljuivokod proizvoaa koji ga dese-tljeima ubiru i uvaju. Zbogtoga se je ova kupusnjaa idugo zadrala, ali isto tako iprenijela na mnoge kontinen-te gdje god su Hercegovci iDalmatinci kroili.

Lubenica domae sjeme sve ee Dinja veliki izbor domaih sorti Cvjetna glavica luka


16/32

MIKROHRANIVAVANA U PROIZVODNJI POVRADanas je u intenzivnoj povrarskoj proizvodnji potrebno voditi vie rauna o primjeni mi-krohraniva, jer stalna elja za veim urodom dovodi do sve veeg osiromaenja tla mikro-hranivima, te ako ih ponovno ne vratimo u tlo, javit e se njihov trajan manjak.

Posebno treba voditi rauna o eljezu, boru, cinku. Nedostatakovih mikrohraniva u tlu moe dovesti do ozbiljnih problema uproizvodnji.

Prosjeno 10 t ubrane mase povra odnosi oko 75-90 g eljeza,60-70 g mangana, 30-35 g cinka, 8-9 g bakra, 45-60 g bora te oko 0,5g molibdena.

Finck u navodi da je prosjeno godinje iznoenje mikroeleme-nata po hektaru oko: 50 g bora, 30-100 g bakra, 1-2 kg eljeza, 300-500 g mangana, 5-20 g molibdena te 100-400 g cinka.

Razliita osjetljivostPovrtne vrste razliite su osjetljivosti na pojedina mikrohraniva

pa iz tog proizilazi i razliita potreba za njima. Povrtne vrste koje voleeljezo i bor su: cvjetaa, koraba, sve repe, graak rajica. Na nedo-statak molibdena u tlu posebno reagiraju: brokula, kupus te posebi-ce cvjetaa, salata, pinat, luk, cikla i blitva.

Primjerice, rajica je osjetljiva na nedostatak bakra, eljeza i cin-ka. Cikla, blitva, grah, graak i krumpir su osjetljivi na nedostatakmangana. Kukuruz eerac, koji se zadnjih godina sve vie uzgaja,posebno je osjetljiv na nedostatak mangana i cinka.

PIE: MLADENKARAI, DIPL. ING.

Tablica osjetljivosti povra za pojedina mikrohraniva

16


Nedostatak kalija kod krastavca Nedostatak magnezija kod jagode Kloroza-nedostatak eljeza

Dio Cifova programa mikrohranjiva

Mikrohranjiva protiv kloroze


17/32

CVJETAA ZA ZIMSKU BERBUZbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetaa pripada samom vrhu povrar-skih kultura. Rije je o odlinoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala nai mjesto usvakom povrtnjaku

Kao i ostale kupusnjae,cvjetaa potjee s Medite-rana i Bliskog istoka. Prva

pisana informacija o cvjetaipotjee iz 12. stoljea, to zna-i da je imala znaajnu ulogu usvijetu povrarstva starih civi-lizacija. Iako u naim krajevimanije zastupljena kao, primjerice,rajica i paprika, zamjetno je daproizvodnja cvjetae zadnje de-setljee u svijetu itekako raste.Moda je tomu uzrok i njena hra-

njiva vrijednost koja se ogleda usadraju ugljikohidrata, bjelan-evina, masti, minerala (natrij,kalcij, fosfor, magnezij, eljezo,

jod) te vitamina (A,B i C). Ipak,tomu pridonosi injenica kakose veliki metamorfozirani cvat snekoliko najmlaih listova moekoristiti kao povre prisutno natritu gotovo cijele godine.

Voda kao bitan imbenikuzgoja cvjetae

Cvjetaa ima neto slabijerazvijen korijenov sustav, toznai da automatski ima i veepotrebe za vlagom i hranjivimtvarima. Tako je praksa pokazalada nedostatak vlage u tlu ali i sa-mom zraku znatno usporava rastlisne mase, koja ostaje sitna s

jakom votanom prevlakom, panastupa prijevremeno oblikova-

nje cvjetnih glavica slabe kakvo-

e. Svakako treba napomenutikako cvjetaa najveu potrebuza vlagom iskazuje u vrijemeoblikovanja cvjetne glavice. Sto-ga treba uzeti u obzir injenicukako se navedeno povre moeuspjeno proizvoditi samo uzdobro natapanje, prvenstvenometodom oroavanja (kienja)biljaka i tla, ime se stvara visokarelativna vlaga zraka, to itekakogodi cvjetai.

Vrijeme sjetveU naim toplim krajevima

cvjetaa se za zimsku i proljetnuberbu sije u kolovozu a sadi urujnu, dok se za jesensku berbusije u srpnju a sadi u kolovozu. Uneto hladnijem klimatu cvjetautreba posijati neto ranije kakobi se sama berba planirala prijedolaska hladnijih dana, odnosno,prije pojave mrazeva. Sadnja seobavlja na razmak redova od 60cm koliko iznosi i razmak unutarsamih redova. Navedeni razmak

redova potreban je kod uzgojakasnih jesensko-zimskih sorata tj.hibrida koji zahtijevaju i neto vieproizvodnog prostora. Meutim,veina hercegovakih povraraprakticira neto manji razmak sa-dnje (40 x 40 cm) kako bi na tajnain to bolje iskoristili prijekopotrebne, ali jo uvijek male i usi-tnjene proizvodne povrine.

Berba cvjetae

Cvjetaa se bere u stadijutehnoloke zrelosti, kada cvatdosegne promjer preko 10 cm,a to odgovara sortnim svoj-stvima. Berba se odvija za suhavremena, rezanjem do korijena,tako da uz glavicu ostane neko-liko listova. Budui da se cvatovine razvijaju ujednaeno, berba

je sukcesivna. Nakon branja cvje-tau je potrebno naglo ohladiti iuskladititi na temperaturi ne-to veoj od toke smrzavanja.Kupljenu pak na trnici moeteuvati zamotanu u papir u hladi-oniku do tri dana.

Meutim, trebate znati da secvjetaa najbolje pripravlja ku-hanjem na pari, premda se moekuhati i u vodi bez soli. A otkritemo vam i malu tajnu-ukoliko

je kuhate u slanoj vodi, brzo evam potamniti. Osobito je uku-sna ukoliko se kuha u mjeavinivode i mlijeka, a dobro doe i po-koji zain kao to su vlasac, celerili perin. U dalmatinskoj se kuhi-

nji pak najvie priprema na leo,zainjena kvasinom i maslinovimuljem. Pa tko voli neka izvoli

Fizioloki poremeajiFizioloki poremeaji u ra-

zvoju cvata cvjetae najee semanifestiraju kroz formiranje si-tnog cvata, prorastanje brakteja,riavost i sljepoa

Sitni cvat sasvim otvaraunutranje lie rozete prije negoto cvat postigne trnu veliinu.Vie je moguih uzroka: zastoj urastu, nie temperature nakonpresaivanja, prestare presadni-ce, slaba ishrana duikom.

Prorastanje brakteja po-java malih listova koji prorastajukroz cvat. Dok je cvat dobro zati-en liem, ti su listovi bijeli, a imse izloe svijetlu, postaju zeleni.

Riavost pojava malihcvjetnih pupoljaka na povrinicvata, to cvatu daje samtast

izgled. I ta pojava je u vezi s tem-peraturama od 15 do 25 dananakon zametanja cvata.

Sljepoa rozeta liabez cvata- u stadiju sedmog iliosmog lista ugiba vegetacijskivrh od niskih temperatura (0 do-1C), listovi su deblji i tvri negoto je normalno zbog nakuplja-nja ugljikohidrata.


17

PIE: NINOROTIM, DIPL. ING.

Cvjetaa-uvijek traena


18/32

UZ MALIRANJE RIJEE ZALIJEVANJEU ove ljetne vrue dane nastojimo sauvati nae povrtnjake i cvjetnjake od ege viekratnim zalije-vanjem. Visoke temperature potiu brzo isparavanje vode, pa se ini na trud uzaludan, doskoimotome tehnikom maliranja.

Maliranje je prekrivanjetla slojem materijalaanorganskog ili organ-

skog porijekla s ciljem umanji-vana isuivanja tla. Pored togasprjeava se rast korova. Ukoli-ko je materijal za maliranje or-ganskog porijekla, razgradnjomobogauje tlo organskom tvari ipotie rad korisnih mikroorgani-zama u tlu.

Za maliranje se koriste raznefolije, sjeno, suho lie, pljeva, pi-ljevina, borove iglice, kompost,

kora drveta, ljunak.Tehnika maliranja je primje-

njiva i u komercijalnim nasadi-ma, posebno povra. Koriste seperforirane folije u bojama. Ljetinajee bijele boje, tamnije bojeu ostalom djelu godine. Primje-njujui folije uz navodnjavanjekap po kap postiu se najboljiefekti. Manji utroak vode, biljkaima kontinuirano na raspolaga-nju dovoljno vlage, umanjujese stres uslijed nagle promjene

temperature, kroz sistem je mo-gue dodavati tekua gnojiva.Folija smanjuje isparavanje, ta-koer sprjeava nicanje korova,manje je bolesti, dozreli plodovisu ii jer ih ne prlja zemlja pa jeolakana berba. Svakako, folija jeisplativa investicija jer e se tro-ak vode za navodnjavanje vie-kratno smanjiti, a takoer i vrije-me potrebno za navodnjavanje.

Na manjim povrinama mo-

emo za svoj povrtnjak koristitiprirune materijale koje estosmatramo otpadom u vrtu, a kojisu itekako korisni. Pokoenu tra-vu koja nam nakon konje smetadeponiramo u manje izloeni diovrta te iskoristimo kao pokriva

povra na gredici. Suho lie,pljevu, piljevinu ili drugi organ-ski otpad iz domainstva moese koristiti kao materijal za mal-iranje.

U ukrasnom dijelu vrta tre-ba koristi mal koji je estetskimizgledom primjereniji toj namjenivrta. Rijetko se cijeli vrt prekriva,ali je poeljno da se malira po-vrina oko vrijednih i zahtjevnijihbiljaka u vrtu (rue, ukrasne traj-nice i dr.). Prekriva se povrina

oko debla stablaica i grmovakoja obuhvaa zonu korijenovemree. Gredice jednogodinjegbilja su uglavnom omeene pase prekriva cijela gredica.

Estetski gledano, najljepi jemal kore drveta, lijepo izgleda,obavlja funkciju, kao podloga

jae istie ukrasnu vrijednost bi-ljaka, posebno cvatuih .

Kod uzgoja trajnica i grmovamoe se koristi ljunak sitnijihgranulacija ili rijeni oblutak, tad

je poeljno niskom ogradicomodjeliti taj prostor od okolnogtravnjaka zbog jednostavnijegodravanja i urednijeg izgleda.

Pokoena travaU svakom odravanom vrlu

ima pokoene trave, koja je pro-blem pri skupljanju i uklanjanju stravnjaka. Prostire se sloj trave vi-sine oko 5 cm, no on e se uskoroslegnuti i smanjiti na polovicuTrava je kao mal kratkog vijekapa je treba obnavljati svaka 2-4

tjedna, to se poklapa s interva-

lima konje, uredno odravanihtravnjaka. Ne koristiti travu kaomal ukoliko je travnjak tretiranherbicidima.

ne krupnije usitnjena. Najeese koristi u ukrasnom dijelu vrtuzbog izrazito lijepog izgleda.Kora spada u tvre materijale zamaliranje koji su bio razgradivipa mikroorganizmi trebaju vieenergije da bi je razgradili patime troe i hranjiva iz tla, pose-bice duik. Stoga je prije samogmaliranja potrebno izvriti pri-hranu gnojivima na osnovi dui-ka, po mogunosti organskog uzdodatak mineralnih. Kora drvetase prostire u sloju visine 5 cm i je-dan je od dugotrajnih maleva.

Borove igliceU priobalju u borovim uma-

ma lako se moe doi do otpalihborovih iglica koje se mogu isko-ristiti za mal. No, razgradnjomborovih iglica dolazi do zakise-ljavanja tla, stoga se mal od bo-rovih iglica preporuuje samo zaone biljke kojima odgovara kise-lo tlo ( azaleje, kamelije, horten-zije i dr.).

Ostali materijali pogodni

za maliranjeKoriste se i kokosova vlaknaproizvedena iz ljuske kokosovogoraha. Izrazito su lijepe okola-dne boje pa se sve vie koriste zaprekrivanje cvjetnih gredica

Karton je takoer naaoprimjenu u maliranju. Nakonpostavljanja obvezno ga nato-piti vodom kako ga vjetar ne biodnio. Improvizirano rjeenje paga koristiti prilikom sjetve prijenicanjaja da bi se sauvala povr-inska vlaga.

PIE: SILVIOKROKOV, DIPL. ING.

Sijeno za maliranje Folija sve vie u uporabi

Pokoena trava za mal Lie odlino za maliranje

Otpalo lieU jesen muku muimo s

otpalim liem, ak ga sku-pljamo u velike vee za sme-e i vozimo na deponij. teta

je odvoziti vrijedan dio vrta.Iskoristimo lie za proizvo-dnju komposta. Zbog pove-anog sadraja lignina sporose razgrauje, pa se moe ko-ristiti i izravno za maliranjegredica. Tijekom zime stavljase na gredice u sloju od 5 cm.Do proljea e se dio razgra-diti i stanjiti pa e biti olaka-

na proljetna sadnja.

Pljeva i piljevinaOvo su izvrsni materijali za

maliranje. Piljevina je otpad udrvnoj industriji, isto tako i prirezanju drva za ogrijev. Sjecka-licom za grane moemo usitnitisav drveni otpad u vrtu. Piljevina

je pogodne za maliranja novo-zasaenih stabala i grmova, ali sekoristi i u maliranju gredica po-vra. Zbog sadraja tanina i dru-gih tvari koji raspadanjem pilje-vine nastaju, mogu imati tetanutjecaj na mlade biljke povra.Za povre je primjereniji mal odpokoene trave.

Kora drvetaKora drveta je jako zahvalan

materijal za maliranje. Najeese koristi usitnjena kora crnogo-rinog drvea. U trgovinama su uponudi gotova pakiranja raznihveliina komadia kore. Za ma-nje povrine je primjerenija vie

usitnjena kora, a za vee povri-

18



19/32

GROANI SAVIJAITETNICI VINOVE LOZEU godinama kada je ljeto suho, a poetak jeseni kiovit tete od groanihsavijaa (moljaca) posebno od gusjenica sivog groanog savijaa mogubiti izuzetno velike. Naime, u takvim godinama gusjenice savijaa mogu

otetiti i do 50 % bobica groa, a naseljavanje sive plijesni na napadnutegrozdove moe tetu uveati.

Groani savijai -esti tetnici

Groani savijai su tetnicikoji dosta esto mogu priinitivelike tete u vinogradima. Ugodinama kada je ljeto suho,a poetak jeseni kiovit, teteod groanih savijaa (molja-ca) posebno od gusjenica sivog

groanog savijaa mogu bitiizuzetno velike. Naime, u takvimgodinama gusjenice savijaamogu otetiti i do 50 % bobica(jagoda) groa, a naseljavanjesive plijesni na napadnute gro-

zdove moe tetu uveati, pa utakvim godinama mogu nastatikatastrofalne tete.

Groani savijai su sitnileptiri ije gusjenice napadajugrozdove vinove loze od zame-tanja pa do zriobe bobica. Pri-padaju u najznaajnije tetnikevinove loze. Posebno je tetansivi groani savija koji se eei masovnije javlja nego uti gro-ani savija. Leptiri groanih

savijaa lete u sumrak i teko ihje zapaziti. Meutim, njihovegusjenice je lake pronai nagrozdovima izmeu bobica iliunutar bobica. Gusjenice sivogsavijaa su zelenkaste boje s

utom ili utosmeom glavom.Veoma su ivahne kada ih sedira. Gusjenice utog groa-nog savijaa su ruiaste boje scrnom glavom i dosta su trome.Na osnovi izgleda gusjenica lako

je utvrditi, i kada se ne uhvate le-ptiri, o kojem se savijau radi.

Sivi groani savija

daleko znaajnijiU naim uvjetima daleko jeznaajniji sivi groani savija,budui za razvoj zahtijeva toplovrijeme i osrednju vlanost zra-ka, to je kod nas tijekom prolje-a i ljeta uobiajeno. tetnik u ju-nijim podrujima obino razvijatri generacije. Leptiri prve gene-racije lete u drugoj polovici tra-vnja i poetkom svibnja, drugeod sredine lipnja, a tree krajemsrpnja i u kolovozu. Gusjenice

prve generacije napadaju mladegrozdove od njihovog formira-nja, te tijekom cvatnje i formi-ranja bobica. Napadnuti grozdigusjenica opreda poput pauinetankim nitima, pa se napadnutigrozdii mogu lako uoiti. Gu-sjenice druge generacije ive ugrozdu izmeu bobica koje ote-uju povrinskim izgrizanjem.Gusjenice tree generacije iveu poluzrelim i zrelim bobicamakoje izgrizaju iznutra. U sluajuda u vrijeme razvoja gusjenica

ove generacije padaju obilnijekie, zbog napada sive plijesni,mogu nastupiti ozbiljne tete. Unekim podrujima Hercegovineponekad mogu nastupiti tetekatastrofalnih razmjera, pose-

bno na nekim sortama groa.tete od sivog groanog

savijaa (slino je i kada je u pita-nju uti groani savija) jae suizraene u bujnijim vinogradima,koji se gaje na icu, gdje su mla-dice i lie okota izmeu ice

jako zbijeni, pa je prilikom treti-ranja, posebno ako oko grozdo-va nije uklonjeno lie, otean

kontakt primijenjenog insekti-cida s gusjenicama savijaa. Po-red toga u bujnom vinogradu sastisnutim okotima se poetkomzriobe dulje zadrava vlaga, topogoduje napadu sive plijesni, ato je razlog da na grou koje jeoteeno gusjenicama savijaadolazi do katastrofalnih teta.

SuzbijanjeZadovoljavajua zatita gro-

a od napada gusjenica groa-

nih savijaa postie se pravodo-bnom zatitom. Kako je napadgusjenica, posebno druge, odno-sno tree generacije dosta te-ko uoiti, to je za pravodobnootkrivanje poetka pojave letaleptira potrebno koristiti fero-mone. Ampulica s feromonomse stavlja u posebnu lovku kojase obino naziva ferotrap. Lovka

je iznutra premazana lijepkom.Miris feromona koji se osloba-a iz ampulice privlai mujakasavijaa pa oni ulaze u lovku i

lijepe se na lijepkom premazanestjenke klopke.

Primjena insekticida za su-zbijanje groanih savijaa obi-no se kombinira s fungicidima,dok se loza titi od peronospore.To se obino radi kod suzbijanjagusjenica prve i druge generaci-

je. Kako se gusjenice tree gene-racije razvijaju u vrijeme zriobegroa kada se loza vie ne titiod peronospore, to je suzbijanjetree generacije mogue kombi-

nirati s zatitom od napada siveplijesni.

Za suzbijanje gusjenica sa-vijaa mogu se koristiti mnogiinsekticidi, bilo na osnovi organ-skog fosfora ili na osnovi sinte-tikih piretroida. Kod suzbijanjagusjenica tree generacije trebavoditi rauna o duljini karenceprimijenjenog pripravka. Zbogtoga je bolje primijeniti neki pri-pravak na osnovi sintetikih pi-retroida, primjerice Fastac, Rotor,

Karate ili neki drugi piretroid ijakarenca za groe iznosi 21 dan.

tete od groanih savijaa

Gusjenica savijaa Leptiri su dosta mali


19

PIE: PROF. DR. ANTEBE


20/32

HERCEGOVAKI VINOGRADISA SUSTAVOM KAP PO KAP

Posljednjih nekoliko godi-na unutar vinograda uo-ava se sve vei broj insta-liranih sustava kap po kapkoji predstavljaju i svojevr-snu budunost natapanja

vinograda u Hercegovini.Pa, svima nam je poznatokako analiza klimatskihimbenika pokazuje da jepotreba za natapanjemizraena na podruju cije-le Hercegovine.

To je i razumljivo ukoliko seu obzir uzme injenica kakoHercegovina ima dovoljne koli-

ine padavina, samo to su oneneravnomjerno rasporeene.Drugim rijeima, padavina nemau razdoblju intenzivnog porastaveine poljoprivrednih kulturate se stoga i pristupa natapanju.

Hit su sustavi kap po kapI doista, svakim danim u her-

cegovakim vinogradima moe-mo uoiti sve vei broj instalira-nih sustava kap po kap. Navedenisustavi se ve desetljeima ma-sovno koriste u vinogradima napodruju june Italije. Tamonjapraksa je pokazala da se nave-denim sustavom moe utedjetikoliina vode i do 60 posto iz ra-zloga to se natapa samo dio tlauz trs, to je sasvim i dovoljno.Uostalom, ukoliko pogledamoprostrane vinograde vinarije i-tluk (Blizanci), vidjet emo kako

je u njima instaliran sustav kappo kap na nekoliko stotina he-ktara. Oni najbolje i svjedoekako je profi vinogradarstvo

isplativo samo uz potivanjenovih tehnologija i suvremenihtrendova. Osim toga, dokazano

je kako su se primjenom navo-dnjavanja kapanjem prinosi po-veali za ak 30 posto. Ukoliko

to pomnoimo s nekoliko sto-tina hektara povrine, dobit ese itekako rentabilna raunica.

Zanimljiv je i podatak da je naosnovi dosadanjih istraivanja,saznanja i osobnih iskustava uo-eno kako u kritinim mjesecimaza vinovu lozu treba osigurati 4mm vode dnevno.

Prednost sustavakap po kap

Osim utede vode i osigu-ravanja veih prinosa ugraiva-njem sustava kap po kap sma-njujemo vlanost zraka i tla unasadu te su time i opasnosti odbolesti manje. Osim toga, me-uredni prostori ostaju suhi, toomoguuje slobodno kretanjeljudi i strojeva. Takoer, konti-nuiranost navodnjavanja koja sepostie ovim nainom uvjetujeveoma povoljan mikroklimatgdje se u permanentno vlanomzemljitu eliminiraju okovi na-stali kao posljedica hercegova-kih tropskih vruina. Drugim,rijeima u Hercegovini vladajutropski uvjeti, to potvruju i

svakodnevne temperature pre-ko 30 stupnjeva C koje se mogu

javiti u svim mjesecima vegeta-cije te izrazito vrui dani s preko35 stupnjeva C od konca travnjado konca rujna. Zbog toga, esto

Poetak u IzraeluPrva plastina kapaljka konstruirana je od strane Blassa u Izra-elu, odakle se, zajedno s cijelim sustavom navodnjavanja,proirila po cijelom svijetu. Ovaj sustav navodnjavanja karakte-rizira upravo kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlakiz cijevi i u obliku kapljice isputa vodu na tlo. Danas postoji vievrsta kapaljki. S obzirom na mjesto instaliranja na cijev, razlikujuse kapaljke ugraene u cijev i one koje se postavljaju na cijev.Osim toga postoje i:

- kapaljke s laminarnim tokom vode,- kompenzirajue kapaljke,- samoispirajue kapaljke.Jedan od osnovnih nedostataka navodnjavanja kapanjem

jest zaepljenje kapaljki, bilo ono mehaniko ili kemijsko. Zae-pljenje kapaljki izravno je povezano s kvalitetom vode koja sekoristi za navodnjavanje, odnosno njenim fizikalnim, kemijskimi mikrobiolokim faktorima. Zbog toga ptrebno je uraditi anali-zu kakvoe vode, te na osnovi rezultata odabrati odgovarajuuopremu za navodnjavanje kapanjem. Filter mora biti pravilnoodabran jer u velikoj mjeri o izboru filtera ovisi sustav navodnja-vanja.

Osim mehanikog zaepljenja kapaljke su podlone i kemij-skom zaepljenju. Ono je posljedica stvaranja netopljivih soli(kalcija, magnezija, eljeza ili mangana) na otvoru ili unutar ka-paljke.

Jedan od moguih naina sprjeavanja taloenja karbonata

jest smanjivanje pH dodavanje kiseline.

dolazi do ekscesnih pojava u po-gledu potreba za vodom i odre-enih okova koji se eliminiraju

kontinuiranim, svakodnevnimnavodnjavanjem putem sustavakap po kap. Pored toga, ne zane-marimo ni injenicu kako je cije-na sustava vie nego prihvatljivaa samo instaliranje i odravanjevrlo jednostavno.

to na kraju rei nego dadio budunost hercegovakepoljoprivrede dobrim dijelomsvakako lei i u njenom vino-

gradarstvu koje je opet u uspo-nu. Ali, razumljivo je da samouvoenjem novih tehnologija

i osuvremenjivanjem proizvo-dnje moemo oekivati i dobreproizvodne rezultate. Uostalom,kada danas-sutra uemo u toli-ko eljenu Europsku uniju, moratemo konkurirati naim budu-im vinogradarskim kolegama.Stoga, ukoliko nam s navodnja-vanjem ba i ne ide, tjeimo sesaznanjem kako je kvaliteta ipakna naoj strani

Mladi vinograd sa sustavom kap po kap

Crijeva za sustav kap po kap Filteri su veoma vani

20


PIE: NINOROTIM, DIPL. ING.



21

PITANJA I ODGOVORIOdravanje inox cisterniBlii se berba groa pa meinteresira kako se odravajuinox cisterne. Na koji nain

mogu skinuti vinski kamenkoji se nakupio uz stjenke.Nove se cisterne prije uporabeisperu blagim neutralnim sred-stvima za ienje koja se mogunabaviti u svim bolje opskrblje-nim poljoprivrednim ljekarnama.Upotreba sredstava na osnoviklora nije dobra jer oteuju po-vrine cisterne.Vinski kamen (srije) s povrinecisterne skida se pod mlazom te-kue vode, naizmjenice topla pahladna (koritenjem mini-vaa)ili da se u cisternu (ako nije veli-ke zapremine) nalije topla vrelavoda, cisterna se zatvori neko vri-

jeme a onda se pod mlazom vodevinski kamen lagano skida.

Nino Rotim, dipl. ing.

Trave za travaricuKoje se trave mogu koristiti zaproizvodnju rakije travarice ikoji je postupak proizvodnje?

Za proizvodnju travarice kori-sti se najee rakija lozovaa,

jaine 35-50 vol% alkohola. Odveeg broja trava najee sekoriste sljedee: Salvia officina-lis-kadulja (granice), Menthapiperita-metvica granice), Thy-mus vulgaris-majina duica(granice), Galluna vulgaris-vri-

jesak (granice), Artemisia ab-sianthium-gorski pelin (listovi),Juniperus communis-borovica ilikleka (zrele bobice).

Travarica se moe proizvesti nadva naina.1. sve navedene trave mogu seu potrebnoj koliini staviti u ra-kiju i ostavite je da odlei, nakonega se mora profiltrirati, naje-e kroz gazu.2. navedene trave stavite u ma-nju koliinu rakije i neka odleidvadesetak dana. Dobiveni ma-cerat ulijte u ostatak rakije.Kad ulijete rakiju travaricu uboce, umetnite u bocu granicuod jedne trave, to djeluje vrlodekorativno, a takva boca rakije

moe posluiti i kao poklon. Urakiju namoite svjee ubranetrave, bolje je nego suhe.

Mario ubela, dipl. ing.

Savijanje grana voakaProitao sam da se savijanjemkod voaka plodovi mogu oe-kivati mnogo ranije nakon sa-dnje, pa me zanima vrijedi li toza sve vone vrste.Savijanje grana u lukove na mla-im vokama u prvim godinamaposlije sadnje moe se vie ilimanje skratiti trajanje njihovemladenake nerodnosti, odno-

sno vrijeme od sadnje do dono-enja prvih plodova. To posebnovrijedi za jabuke i kruke cijeplje-ne na bujnim podlogama i nji-hove pojedine sorte. Na slabijebujnim podlogama i sortamasklonim ranijem plodonoenjusavijanjem se ne postigne puno.Na savijanje se troi mnogo vre-mena pa ga primjenjuju voariamateri koji imaju manji broj sta-bala. U veim vonjacima oba-vlja se minimalna rezidba, samo

toliko koliko je nuno za obliko-vanje kronje i primjenjuje seuravnoteena ishrana, odnosnopravilna gnojidba mladih voa-ka, to takoer pridonosi njiho-vu ranijem plodonoenju.Savijanje se ne prakticira kod ko-tiavih voaka (breskva, trenja,vinja, marelica i ljiva), jer onena njega gotovo i da ne reagira-

ju.

Mladen Karai, dipl. ing.

Vaenje panjevaTijekom ljeta planiram posjeivei broj starijih vonih staba-la. Zanima me kako najlakeizvaditi panjeve.Nakon rezidbe tijekom jesenipanjeve je najbolje premazati

jednim od herbicida na osnoviglifosata (Herkules ili Cosmic).Koristimo fizioloku zakonitostda se u jesen kod drvenastihkultura hranjiva premjetaju iz

nadzemnih dijelova u korijen. I

upravo ujesen kod svega to tre-bamo unititi koristimo jedan odova dva pripravka. Razrijedi seotopina u omjeru 1:6 i svako de-

blo premae etkicom. Otopinae unititi panj i do najmanjegkorjenia, pa ga idue godinemoete jednostavno izvaditi bezmehanizacije.

Mr. Aida Kohni

Podloge za oskoruuZanima me na koju podlogu jenajbolje cijepiti oskoruu.Oskorua se moe cijepiti na sje-menjake oskorue, bijeloga glog,

kruke, mumule i dunje. Onoto treba znati jeste da sve ovenavedene podloge nisu jednakodobre za oskoruu. Najbolja po-dloga za oskoruu jest sjemenjakoskorue. Na manje plodnim i te-im tlima dobra podloga za osko-ruu jest bijeli glog.

Mladen Karai, dipl. ing.

Rastjerivanje zmija

Postoji li kemijski pripravakza rastjerivanje zmija. Naime,na svom imanju primijetiosam nekoliko zmija u blizinijedne nakupine kamenja kojase nalazi u zaputenom vo-njaku.Upravo zmije trae takva mjestakao svoja stanita, pogotovo akosu jo obrasla raslinjem. Kako bise rijeili zmija, moramo njihovastanita uiniti nesigurnim zaobitavanje. Naime, poznato je

da zmije ne obitavaju na povri-nama gdje se ne osjeaju sigur-nim. Takve povrine potrebno jekultivirati, raslinje oistiti, a pomogunosti to kamenje ukloni-ti. Osim toga, raslinje se moe ispaliti. Sprjeavanje naseljavanjazmija na neko podruje (vonjak,ili neku drugu povrinu) teko jeizvedivo. Mogu se koristiti po-cinana mrea sa sitnim oknimakojom se ogradi cijela povrina.Na tritu ne postoji kemijskipripravak koji se moe koristi-

ti u rastjerivanju zmija. Moete

pokuati s paljenjem gume ilisumpora.

Nino Rotim, dipl. ing.

O kojoj sortikrumpira se radi?U veljai sam kupio 20 kgkrumpira kojeg sam posadiotijekom oujka. Prilikom kupo-vine od prodavaa sam traioranu sortu krumpira. Krumpirje izuzetno dobro radio, a go-molji su neto izduljeni. Milimvas da mi odgovorite o kojojsorti krumpira se radi jer ganamjeravam saditi i idue go-dine.

Gomolji krumpira koje ste dosta-vili pripadaju sorti Liseta. Naime,gomolji ove sorte su neto izdu-ljeni i glatke pokoice. Liseta pri-pada skupini ranih sorti krumpi-ra namijenjenih za proizvodnjumladog krumpira. Izuzetna jerodna sorta i svake godine povr-ine zasaene ovom sortom sepoveavaju.

Mario ubela, dipl. ing.

Neobina vokaProlo ljeto sam ispred jednekue na junom Jadranu zami-jetila neobinu biljku koju samslikala. Molim vas da mi odgo-vorite o kojoj biljci se radi.Slika koju ste nam poslali ne-dvojbeno potvruje da ste ima-li razloga slikati ovu egzotinubiljnu vrstu. Radi se o indijskojsmokvi (opunciji) koja raste i-rom jadranske obale i ukraava

mnoge parkove i okunice. Plodjapanske smokve, veliine jaje-ta, rijetko se moe nai u trgo-vinama, ali ee se pojavljujuna trnicama u zemljama poputItalije, panjolske, Portugala i dr.Po okusu i strukturi meso plodanalikuje mesu banane. Prije jelatreba plodove koji su nalik smo-kvama osloboditi od ljuske koja

je obrasla poput tankih vlasi tan-kim bodljama. Najvee plantaeove egzotine voke nalaze se uSan Diegu u Kaliforniji.

Josip Brkljaa, ing.


22/32

Nasad breskve tijekom ljeta

Ljetna rezidba je obavezna

22


ZELENA REZIDBA BRESKVECilj je rezidbe, zajedno s drugim agrotehnikim mjerama u vonom nasadu, regu-liranje vegetativnog i reproduktivnog razvoja voke, oblikovanje uzgojnog oblika iosiguranje redovne i obilne rodnosti, te visoke kakvoe plodova

LJetna (zelena) rezidbau suvremenoj proizvo-dnji breskve postaje

redovna tehnoloka mjera kojau velikoj mjeri utjee na pravilnoformiranje uzgojnog oblika kao ina krupnou te kakvoa plodova,osobito kod sorata kasnijeg sa-zrijevanja. U prvoj godini uzgojaova se mjera ne primjenjuje osimkod onih voaka iz kojih izbijajuvodopije koju konkuriraju pro-vodnici. Ukoliko u prvoj godiniuzgoja nije bilo potrebno koristi-ti kare, u drugoj godini uzgojabreskve je to ve neophodno.ak bi prvu rezidbu trebalo oba-viti ve tijekom svibnja premdase zelena rezidba ponavlja i ka-snije, koncem lipnja, odnosno,poetkom srpnja. Meutim, ustarim nasadima bresaka vrijedipravilo kako se zelena rezidbaobavlja po zavretku aktivnograsta mladica, obino polovicomsrpnja. To bi znailo da se ljetnarezidba vri nakon berbe ranih

i srednje ranih sorata, odnosno,prije berbe sorata kasnog dobasazrijevanja.

Zelena rezidba utreoj godini uzgoja

U treoj godini uzgoja zelenarezidba je veoma vana mjera,posebice za voke koje se na-laze u gustom sklopu. Koliki ebiti intenzitet navedene rezidbe,prvenstveno ovisi od opteree-nosti voke rodom. Voke koje

su preoptereene imaju slabijuvegetativnu aktivnost te kodnjih nemamo to da odstranju-

jemo. Meutim, kako u breskveintenzivno rastu vrhovi, naroi-to vrh provodnice, jo u svibnjutrebamo tu aktivnost usporiti ito prevoenjem vrnog mladarana neku prijevremenu granicu.Ostali mladari na vrhu se ukla-njaju. Osim toga, u samoj krunise uklanjaju vodopije i mladarikoji rastu uspravno i usporedos provodnicom, te vre zasjenji-vanje u dijelovima koji se nalaze

nie od njih. Kod sorata koje seoberu do poetka kolovoza pre-porua se odmah nakon berbeuklanjanje granica koje su rodi-

le. Zato? Zato to je to nepotre-bna drvna masa koja bi se ionakouklonila tijekom zimske rezidbe.A njihovim uklanjanjem tijekom

Ukoliko je ljetna rezidba pro-vedena na vrijeme, ondasmo u dobroj mjeri olakalirezidbu tijekom zime. Osimto tijekom ljeta rane brezarastaju, smanjena je i mo-gunost prodora tetnih mi-kroorganizama koji redovitoprodiru kroz rezna mjesta. Da

ti mikroorganizmi nisu nimalobezazleni, najbolje potvrujebakterija Pseudomonas syrin-gae koja izaziva suenje voa-ka. Zato? Zato to je rezidbatijekom zime uvijek rizina izrazloga to se poklapa s vla-nim periodom koji itekakopogoduje razvoju bakterije.Stoga, ne na more, ve kareu ruke!

PIE: MLADENKARAI, DIPL. ING.

ljeta vokama osiguravamo nesamo bolje osvjetljenje ve i bo-lje zacjeljivanje rezanih rana.

Rezidba starihnasada breskve

Kod starijih nasada bres-kve zelena rezidba nema tolikovelik znaaj kao kod mladihnasada u razdoblju formiranja.Razlog lei u injenici to kodstarih voaka zelena rezidbanije vana za odravanje oblikavoke jer se oblikovanje starihnasada breskve vri prvenstve-

no zimskom rezidbom. Takoerje vrlo vano pravilno izabrativrijeme za ljetnu rezidbu, jerrana rezidba moe izazvati pro-duljeni i naknadni vegetativnirast, a time i slabo sazrijevanjei odrvenjavanje mladica. Pri-likom ljetne rezidbe treba ta-koer razlikovati vrste rodnih inerodnih mladica (izboja) kaosvibanjske kitice, kratke rodneizboje, mjeovite rodne izboje,ljetne ili prijevremene izboje temlazeve ili vodopije. Jer dobro

poznavanje vrsta mladica bres-kve omoguit e pravilnu i pra-vodobnu zelenu rezidbu.


23/32

Simptomi napada breskvine smee ui


23

SMEA BRESKVINA LISNA USVE ZNAAJNIJI TETNIK BRESKVE I NEKTARINEU zadnje vrijeme smea breskvina lisna u proizvoaima breskve i nektarine sigurno zadaje vie glavoboljenego sve ostale vrste lisnih uiju koje se javljaju na tim vonim vrstama. Na podruju june Hercegovine javlja sesredinom lipnja.

Naime, u vrijeme pojavesmee breskvine lisne uineke rane sorte breskve i

nektarine su gotovo zrele, drugedozrijevaju, a dosta sorti je predfazom zrenja, pa je suzbijanje uiinsekticidima nemogue, odno-sno oteano

Breskva i nektarina bogate

lisnim uimaNa breskvi i nektarini ivivei broj lisnih uiju. Iz godineu godinu te vone vrste su sveee napadnute smeom bres-kvinom lisnom ui. Naime, meuvie vrsta lisnih uiju koje nabreskvi i nektarini prave manje ilivee tete, posljednih godina jesve izraeniji napad smee bres-kvine lisne ui. U zadnje vrijemesmea

39green garden

Documents