4 normizacija i norme

7/22/2019 4 Normizacija i Norme

1/43

NORMIZACIJA I NORME


2/43

Normizacija i norme

Normizacija i norme = standardizacija i standardi

Eng. standardization= normiranje, svoenje najednaku veliinu, jainu, podjednak sastav,priznavanje kao norme (ili propisa)

U nacionalnim i meunarodnim okvirima nastoji seprei na proizvodnju standardne robetj. one robekoja odgovara unaprijed postavljenim zahtjevima upogledu svih bitnih karakteristika, sastava, teine,vanjskog izgleda, mehanikim svojstava dimenzija ikvalitetnih svojstava uope

Standarde ne treba shvatiti kao dane i nepromjenjivenorme


3/43

Normizacija i norme

Norma ili standard je poznata i priznata mjera za

odreenu kvantitativnu ili kvalitativnu veliinu u okviruodreene socijalne zajednice Ako je prihvaena obiajno, drutveno i/ili zakonski,

norma postaje pravilo, uzorak ili propis

Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za

promjenom

U dananjem drutvu norma je pisani dokument koji

ovisno o prihvaanju, moe imati nacionalni,regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status


4/43

Normizacija i norme

Najee se pod normom ili standardom (u robnojproizvodnji) podrazumijeva niz precizno i saetodanih definicija, tehnikih specifikacija, kriterija,mjera, pravila i karakteristika koji opisuje materijale,

proizvode, procese i sustave


5/43

Normizacija i norme

Slubena definicija prema ISO/IEC GUIDE 2:1996(Standardization and related activitiesGeneralvocabulary; Normizacija i srodne djelatnostiOpirjenik):

Norma je isprava za opu i viekratnu uporabu,donesena konsenzusom i odobrena od p r iznate

ustanove koja sadri pravila, upute ili obiljejadjelatnosti ili njihovih rezultata i koja jaminajbolji stupanj ureenosti u odreenim

okolnost ima

Norm izaci ja je djelatno st uspos tavl janja odredaba

za opu i opetovanu uporabu koje se odnose napostojee ili mogue probleme radi postizanjanajboljeg stupnja ureenosti


6/43

Normizacija i norme

Ciljevi normizacije

Osiguranje prikladnosti nekog proizvoda, procesa ili

usluge da u odreenim uvjetima slui svojoj namjeni

Ograniavanje raznolikosti izborom optimalnog brojatipova ili veliina

Osiguravanje spojivosti raznih proizvoda

Zatita zdravlja, sigurnost, zatita okolia

Uklanjanje zapreka u trgovini

Norma utvruje stanje tehnike stupanj razvojatehnike u danom vremenu utemeljen na provjerenim

znanstvenim, tehnikim i iskustvenim spoznajama


7/43

Normizacija i norme

Znaenje normizacije za gospodarstvo je vrlo veliko Daje najbolja tehnika i ekonomska rjeenja za

proizvode i postupke

Omoguuje uvoenje specijalizacije i kooperacije u

proizvodnju Odreuje metode za ispitivanje kvalitete proizvoda Omoguuje racionalizaciju u proizvodnji, i time

ograniuje i ukida zastarjele i neupotrebljive tipove idimenzije

Smanjuje asortiman proizvoda na optimalnu mjeru Omoguuje smanjenje zaliha Doputa svrhovitu konstrukciju i olakava projektiranje Pospjeuje automatizaciju proizvodnje

Rjeava tehniko-ekonomske probleme


8/43

Normizacija i norme

Normizacija

Omoguuje da proizvod zadovolji zahtjeve kupca,

Olakava dogovaranje i naruivanje pojedinogproizvoda

Sprjeava brojne uzroke sporova izmeu kupaca iproizvoaa

Zbog niza praktinih razloga (od gospodarstvenih dotehnikih) te zbog sve otrijih zahtjeva na kvalitetu, tei

se internacionalizaciji normi


9/43

Normizacija i norme

Internacionalizacijom normi

Smanjuju se ekoloki i sigurnosni rizici,

Poveava kvaliteta i pouzdanost materijala, proizvoda,procesa i sustava

Ujednauje, pojednostavljuje i pojeftinjuje razvoj,proizvodnja, pruanje usluga i odravanje

Poveava protok roba i liberalizacija trita


10/43

Normizacija i norme

Osnovni smisao internacionalizacije normi u

svjetskom, globalnom smislu

Izbjegavanje protekcionizma

Zatita zemalja u razvoju

Stvaranje jedinstvenog svjetskog trita

Ouvanje ekolokog planetarnog sustava

irenje i prihvaanje najnovijih globalnih tehnikih itehnolokih znanja

Izgradnja jedinstvenog svjetskog komunikacijskog

sustava


11/43

Vrste normi

Trenutno ima 14 vrsta normi i svaka ima strogodefinirani cilj i namjenu

1. Osnovne norme

Opisuju glavna podruja primjene i ope pojmove

2. Norme za usluge Govore kakav pojedina usluna djelatnost mora biti

da bi ispunila osnovnu namjenu

3. Planske norme

Sadre sve elemente za bilo koje planirane aktivnostiod ideje, nacrta, prorauna pa sve do realizacije

4. Sigurnosne norme

Tono propisuju postupke kojih se treba pridravatikako ne bi dolo do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi

te nanoenja materijalne tete


12/43

Vrste normi

5. Norme za uporabu

Daju opis korektnih naina i metoda pri koritenjumaterijalnih sredstva i davanja usluga

6. Proizvodne norme

Tono definiran nain proizvodnje

7. Norme za isporuku

Definiraju kako se obavlja ispravna isporuka sirovina,

poluproizvoda i proizvoda

8. Norme za mjerenje

Strogi propisi o mjernim jedinicama i nainimamjerenja


13/43

Vrste normi

9. Norme za kvalitetu materijala (norme za materijale)

Definiraju kakve sirovine i poluproizvodi moraju biti

(minimalna kvaliteta sadrana u propisanimkarakteristikama)

10. Norme za postupke (procedure)

Propisuju sve nune postupke koji se morajupotovati prilikom realizacije proizvoda ili prilikompruanja usluge

11. Norme za ispitivanje (i testiranje) Opisuju naine ispitivanja proizvoda, dobivanja i

obrade podataka i njihova tumaenja


14/43

Vrste normi

12. Norme za objanjenja i simbole Definiraju kako treba tumaiti pojedine odredbe,

simbole ili oznake

13. Terminoloke norme Odreuju koji se termini moraju koristiti da ne bi dolo

do zabuna i nesporazuma

14. Deklaracijske norme

Strogo propisuju kako i kad proizvoa moradeklarirati svoj proizvod i njegove karakteristike o

kojima kupac (korisnik) mora biti tono i pravodobnoinformiran


15/43

Vrste normi

Hijerarhijski gledano (po znaenju i vanosti), postoje Interne (radne norme)

Industrijske

Nacionalne

Regionalne i

Meunarodne norme

Interne norme

Vrijede, nastaju i primjenjuju se samo u pojedinojmultinacionalnoj kompaniji ili korporaciji, te u pojedinim

poduzeima


16/43

Vrste normi

Industrijske norme

Nastaju unutar jedne ili vie industrijskih grana u nekojzemlji i ograniene su samo na pripadajua industrijskapodruja

ASTM u SAD

Nacionalne norme

Su u nadlenosti pojedine drave i vrijede na njenompodruju

DIN za Njemaku, GB za Veliku Britaniju, HRN (Hrvatskenorme) za Hrvatsku


17/43

Vrste normi

Regionalne norme

Pokrivaju pojedine regije tj. drava koje su meusobnopovezane u politikoj i gospodarskoj suradnji (Europa,Sjeverna Amerika, Australija, Afrika, Daleki Istok),

generiraju se od regionalnih organizacija za norme iobavezne su za tu regiju

U Europi postoji pet regionalnih organizacija nadlenihza norme i normizaciju

CEN= Europski odbor za normizaciju Najvii je regionalni organ u Europi koji je

neposredno ispod ISO-a

pokriva opa podruja kao i ISO

Sve zemlje EU i EFTA (Europskog slobodnog trita)

su lanice


18/43

Vrste normi

Funkcija - usklaivanje nacionalnih normi lanicazapadnih drava lanica EU i izdavanje Europskenorme EN (Euronorm)

Vrijede za sva podruja tehnike osim elektrotehnike

CENELEC= Europski komitet za elektrotehnikunormizaciju, neposredno ispod IEC-a

ETSI= Europski komitet za normizaciju u

telekomunikacijama

ECISS= Europski odbor za norme koji propisuje norme

za eljezo i elik (u suradnji s CEN-om) AECMA= Europsko udruenje proizvoaa opreme za

zrakoplovstvo i svemirske programe (u suradnji s CEN-

om)


19/43

Vrste normi

Meunarodne ili internacionalne norme Propisuju 2 svjetske nadlene organizacije ISO i IEC i

one vrijede za sve lanice

ISO= International Standardization Organization,

Meunarodna organizacija za norme

IEC= International Electrotechnical Commission

Meunarodna komisija za elektrotehniku

Svaka nia norma u hijerarhiji mora potovati viu

razinu, a izuzetci su doputeni samo onda kada sukriteriji nie razine otriji od kriterija normi koje senalaze iznad njih


20/43

Vrste normi

Bivi Dravni zavod za normizaciju DZNM u fazi jeinstitucijskih promjena jer se osnivaju

Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM)

Hrvatski zavod za norme (HZN)

Predstavlja RH u europskim i meunarodnimorganizacijama za normizaciju i sudjeluje u njihovu radu

Tijelo dravne uprave i ima ulogu nacionalnognormizacijskog tijela

Hrvatska normaHRN svaka norma koja je prihvaena u hrvatski sustav i koja

se primjenjuje u Republici Hrvatskoj


21/43

Vrste normi

Podruje hrvatske normizacije obuhvaa Usluge

Osnovne norme

Graditeljstvo

Kemikalije, kemijski inenjering poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda Strojarstvo

Metalne materijale

Nemetalne materijale

Okoli, zdravlje i meunarodnu opremu Informacijsku tehnologiju

Prijevoz, rukovanje i pakiranje

Proizvode za kuanstvo i slobodno vrijeme


22/43

Vrste normi

Opu elektrotehniku

Elektroniku

Energetsku elektrotehniku

telekomunikacije

Od 1993. godine DZNM je lan ISO i IEC Pravo sudjelovanja u izradi donoenju, ali i prihvaanju

meunarodnih normi kao hrvatskih normi i pravoukljuivanja hrvatskih strunjaka u rad tehnikih odborana meunarodnoj razini


23/43

Vrste normi

Od 1995. pridrueni je lan CENELEC-a i CEN-a Kao pridrueni lan dobiva mogunost sudjelovanja u

radu, pravo prihvaanja europskih normi i obavijesti ostanju u europskoj normizaciji

Puno lanstvo CEN-u i CENELEC-u jedan je odosnovnih uvjeta pristupanja Europskoj uniji, a moe sepostii tek kad 80% europskih normi bude prihvaenokao nacionalne norme i uz jamstvo da e prihvaanjeostalih normi uslijediti u razumnom roku


24/43

NORMIZACIJA I NORME

ISO


25/43

Meunarodna organizacija za normizaciju -

ISO

1947.godine formiran i poeo sa radom

meunarodna organizacija nastala kao saveznacionalnih organizacija za norme i normizaciju iz

156 zemalja lanica 100 redovnih, 46 pridruenih i 10 lanica pretplatnica -

podaci iz 2000. godine

Pored redovitih i pridruenih lanica postoji i pretplatnolanstvo koje je predvieno za veoma male zemlje i

zemlje s vrlo slabim ekonomijama koje su manjeznaajne za rad ISO-a


26/43


ISO

Zadatak:

priprema, prihvaanje, objavljivanje i briga omeunarodnim (svjetskim) normama prvenstveno izpodruja tehnike osim elektrotehnikei elektronike

ISO ostvaruje svoje osnovne zadatke prvenstveno uzpomo Centralnog sekretarijata,

regionalnih podorganizacija istog tipa,

nacionalnih biroa,

tehnikih sekretarijata i institucija zaduenih za norme u svakoj zemlji,

putem rada svojih tehnikih odbora i pododbora tepunom suradnjom s drugim svjetskim organizacijama i

ustanovama


27/43


ISO

Centrala ili slubeno Centralni sekretarijatorganizacije ISO nalazi se u enevi u vicarskoj www.iso.org

U sastav ISO-a ulaze

Redovne (eng. Member body ili lanstvo) Pridruene (eng. Correspodent member ili pridrueni

lanovi) Subvencioniranje drave lanice (eng. Subscriber

membership ili pretplatno lanstvo)

Razlike izmeu redovne, pridruene i pretplatnelanice-drave sastoje se u razliitom stupnjuovlatenja, prava i obaveza
http://www.iso.org/http://www.iso.org/


28/43


ISO

Redovne lanice(100) imaju uvijek samo jednu nacionalnu organizaciju za

norme u vlastitoj dravi

plaaju punu lanarinu u ISO-u

imaju 4 osnovna zadatka:

1. Informiranje svih zainteresiranih pojedinaca i

organizacija u svojoj zemlji o aktualnom stanju na

podruju meunarodnih normi, inicijativa i svih ostalih

dogaanja koje se odnose na norme i normizaciju2. Prezentaciju vlastite zemlje i svih njezinih interesa

vezanih na bilo kakav nain za norme i normizacijukroz rad svih organa ISO-a


29/43


ISO

3. Suradnju i punu podrku centralnom sekretarijatu krozaktivno sudjelovanje u svim radnim tijelima

organizacije, posebno u onim tehnikim odborima ipododborima za koje je zainteresirana vlastita drava

4. Ispunjenje svih obaveza i zadataka dobivenih naosnovi zajednikih odluka godinje konferencije svihlanica i centralnog sekretarijata (na koje oni imajupravo po statutu organizacije) poevi od plaanjagodinje lanarine pa nadalje


30/43


ISO

Pridruene lanice(46) zemlje (po pravilu nerazvijene ili u razvoju) koje jo

nemaju nacionalne organizacije zaduene za norme

Nemaju pravo aktivnog rada u tehnikimaaktivnostima, ali imaju pravo na puno informiranje izsvih podruja koja ih zanimaju

Uvijek ih zastupa u ISO-u neka ovlatena vladinaorganizacija iz vlastite zemlje


31/43


ISO

lanice pretplatnice(10) veoma male zemlje ili zemlje s iznimno slabom ili

veoma malom ekonomijom

Plaaju malu (ogranienu) lanarinu

imaju status promatraa koji im omoguuje da budu uvezi s ISO-om, te da pravodobno dobiju norme koje ih

zanimaju


32/43


ISO

ISO se najveim dijelom financiraiz lanarinenjezinih lanica (62%), ali i putem izdavakedjelatnosti (norme, katalozi, bilteni itd.), te

edukacijom, strunom i savjetodavnom pomoi (38%)

Osnovni ciljISO-a je potpuna (globalna) normizacija

svih podruja znanosti, tehnike i tehnologije sosnovnim motom iz teorije i prakse kvalitete:

Napravi to samo jednom ali napravi kako treba -napravi na meunarodnoj razini (eng. Do it once, do itright, do it internationally)


33/43


ISO

Za objavljivanje, distribuciju i brigu o normama

odgovorne su sve regionalne organizacije i

nacionalne institucije koje se nalaze unutar ISO

sustava

Podaci se dobivaju u obliku papirnatih, mikrofilmskih idigitalnih medija kao katalozi, norme, publikacije,

propagandni materijal itd.

Prezentiraju se i na mnogim savjetovanjima i

konferencijama Nalaze se i na Internetu


34/43


ISO

Osnovni materijal koji izdaje ISO je ISO katalog(ISO

Catalogue) koji se pojavljuje u obliku knjige ili CD-a

Pojedinane norme ili vie njih takoer se dobivaju upapirnatoj formi ili na CD-u

Dvije su osnovne ISO publikacije

ISO bilten (ISO Bu llet in)

Jednomjesenik

ISO 9000 novosti (ISO 9000 NEWS)

Dvomjesenik

ISO On linejedinstvena mrea podataka vezanihza meunarodne norme


35/43

ISO norma

Prijedlog za razvoj nove ISO norme slubeno seprihvaa kad se Centralnom sekretarijatu izravno iliputem regionalnih i/ili nacionalnih organizacija

podnese odgovarajui zahtjev

Zahtjev moe biti upuen na 3 naina1. Konsenzusom (Consensus)

Kad se Centralnom sekretarijatu u enevi, putemnacionalnih i regionalnih organizacija, s novim

idejama javljaju sveuilita, instituti, ustanove, mjernilaboratorij, vladine organizacije itd.


36/43

ISO norma

2. Putem krupnih industrijskih kompleksa

(Industry-wide)

Kada velike svjetske proizvodne grupacije (za naftu,

hranu, energiju itd.) ili multinacionalne kompanije

izravno kontaktiraju s Centralnom sekretarijatom

3. Slobodno (Voluntary)

Centralnom se sekretarijatu moe obratiti bilo tko(pojedinac ili organizacija) ako to smatra potrebnim


37/43

ISO norma

Centralni sekretarijat tada po prihvaenom postupku,putem svojih organa te uz pomo regionalnih inacionalnih organizacija razmatra sve nove prijedloge

i ocjenjuje njihovu vanost

Ako je prijedlog koristan i ako bude prihvaen pristupase izradi nove norme

Prihvaeni prijedlog za uspostavom nove normeautomatski pokree mehanizam njezine realizacije

koji je strogo propisan i koji se sastoji od faze razvoja,usklaivanja i prihvaanja


38/43

ISO norma

Nova norma nije, po pravilu, odmah i zakon

Ovisno o ekonomskoj snazi pojedine lanice, razvojunorme i dokazivanju njezine opravdanosti u praksi,

nova norma uvijek odreeno vrijeme ima status

preporuke Meutim, ako se radi o sigurnosti, ekologiji i slino ili

ako se norma pokazala posve opravdanom, ona

postaje zakonska obavezaili zakon

U ostalim sluajevima norma se prihvaa kaoinformacija


39/43

ISO norma

Svaka norma mora se temeljito preispitati najmanje

jedanput u 5 godina i tada mogu nastati sljedeisluajevi Norma ostaje neizmijenjena

Norma trpi manje izmjene (nastaje tzv. Mala revizija)

Norma se podvrgava velikim izmjenama (nastaje tzv.

Velika revizija)

Nastaje potpuno nova norma

Norma se povlai


40/43

ISO norma

slubeni je dokument koji ima strogo propisan naziv,

Naziv ISO norme odreuje automatski i naziv koji e bitiprimijenjen u regionalnim i nacionalnim normama

ISO 9001:2000 u Europi se oznaava kao EN ISO9001:2000, a u Hrvatskoj kao HRN EN ISO 9001:2000

oblik,

strukturu,

nain unoenja podataka,

simbola, skica,

crtea itd.

Objavljuje se u A4 formatu i moe imati od 4 do preko

1.000 stranica


41/43

ISO norma

Po pravilu svaka norma ima

0. Uvod

Opis norme, njen nastanak, kljune rijei i sadraj

1. Svrha i podruje primjene

2. Veza s drugim (srodnim) normama

3. Osnovni pojmovi

4. Glavni sadraj

5. Prilozi (Annexes) po potrebi


42/43

ISO norma

Serija normi ISO 9000ff je niz uputa za

implementaciju i upravljanje (menadment) sustavomkvalitete organizacije

Oznaka ff eng. full family = kompletna (puna)

obitelj (serija ili skup) normi iste namjena

Serija normi za izgradnju i upravljanje sustavima

kvalitete pojavile su se 1987. godine i do sada

doivjela 2 velike revizije

prvu 1994. godine i drugu 2000. godine Da bi se tono razlikovale obino se stavi oznaka

godine nastanka

ISO 9001:1994 i ISO 9001:2000 oznaavaju istu normu,ali dva razliita perioda nastanka


43/43

ISO norma

Norma ISO 9000 iz 1987. bila je namijenjena svim

pojedincima i tvrtkama koje izlaze na trite, nudeisvoje proizvodekonkretne materijalne proizvode iusluge

Intencija norme ISO 9000 bila je da se kvalitetaproizvoda veim dijelom ocjenjuje indirektno krozocjenu kvalitete proizvoaa

Osnovni oblik norme (ISO 9000ff) iz 1994. godine

obuhvaao je 3 osnovna modela sustava zaosiguravanje kvalitete (ISO 9001, ISO 9002 i ISO9003) i niz tzv. pomonih ili dodatnih normi

4 normizacija i norme

Documents