4. sustavi daljinskog upravljanja stabilnim postrojenjima elektrovuče
TRANSCRIPT
������������ ����
4. SUSTAVI DALJINSKOG UPRAVLJANJA STABILNIM POSTROJENJIMA ELEKTROVUČE
4.1 Stabilna postrojenja elektrovuče 4.1.1. Sustavi napajanja elektrificiranih pruga Napajanje elektrificiranih pruga rije�eno je raznim sustavima napajanja, ovisno o tehnolo�koj razini energetskih i elektrostrojarskih komponenata koje su uključene u proces poganjanja elektrovučnih vozila, te o tehno-ekonomskim uvjetima u raznim zemljama. Prikazi napajanja dani su na slici 4.1. Postoje četiri osnovna sustava napajanja koja su razvrstana prema nazivnom naponu, vrsti struje (istosmjerne ili izmjenične) i frekvenciji, ako se radi o napajanju izmjeničnom strujom. U primjeni su slijedeći sustavi istosmjerne i izmjenične struje: 1. Istosmjerni 1500 V 2. Istosmjerni 3000 V 3. Monofazni 15 kV, 16 2/3 Hz 4. Monofazni 25 kV, 50 Hz
Istosmjerni sistemi zadr�ali su se u Italiji, dijelovima Francuske i u područjima koja su bila pod njihovim političkim ili tehnolo�kim utjecajem. Na mre�i Hrvatskih �eljeznica u primjeni je ostao na prugama Rijeka - Srp. Moravice, Bakar - �krljevo i Rijeka - �apjane s naponom napajanja 3000 V, koji se u potpunosti koristi na talijanskoj i slovenskoj �eljezničkoj mre�i. Monofazni sustav napajanja napona 15 kV i frekvencije 16 2/3 Hz (trostruko ni�oj od 50 Hz) uveden je u �vicarskoj, Austriji, Njemačkoj, �vedskoj i Norve�koj u početku elektrifikacije, a kasnije i pro�irivan. Ni�a frekvencija je primjenjena zbog jednofaznih kolektorskih motora koji su tada bili u upotrebi u elektrovučnim vozilima i smanjivanja gubitaka koji su to veći �to je frekvencija vi�a. Zbog toga taj sustav napajanja čini zasebna elektroenergetska mre�a od električnih centrala preko dalekovoda i elektrovučnih podstanica do kontaktne mre�e specifične konstrukcije. Kako je ta mre�a s povećanjem broja elektrificiranih pruga pro�irivana, nije se isplatilo mijenjati sustav napajanja u tako izgrađenoj
������������ ����
elektroenergetskoj infrastrukturi, pa se u navedenim zemljama stari sustav zadr�ao. Tehnolo�ki najmlađi sustav napajanja koristi monofaznu struju frekvencije 50 Hz s nazivnim naponom 25 kV. Njegova je najveća prednost u odnosu na druge sustave u tome �to se elektrovučna podstanica priključuje direktno na zemaljsku elektroprivrednu mre�u. Pored toga, zbog visokog nazivnog napona, za dobivanje iste snage za pogon elektrovučnih vozila potrebna je manja struja, a samim time su i presjeci vodiča u sklopu kontaktne mre�e manji, �to donosi veliku u�tedu kod izgradnje i pro�irenja sustava.
Slika 4.1 Shematski prikaz napajanja elektrificiranih pruga
������������ ����
Pogon elektrovučnih vozila u tom sustavu rije�en je upotrebom serijskog istosmjernog motora koji je pokazao najbolje osobine u odnosu na druge vrste. Regulacija napona obavlja se putem transformatora, a izmjenična struja ispravlja se silicijskim diodnim ili tiristorskim ispravljačima u elektrovučnom vozilu. 4.1.1.1. Stabilna postrojenja elektrovuče sustava 25 kV, 50 Hz Sustav stabilnih postrojenja električne vuče monofaznog sistema 25 kV,50 Hz čine elektrovučne podstanice (EVP), postrojenja za sekcioniranje (PS), uređaji lokalne komande u �eljezničkim kolodvorima (D-stanice) i kontaktna mre�a (KM). Elektrovučne podstanice obavljaju funkciju transformacije napona 110 kV zemaljske elektroprivredne mre�e na napon 25 kV, 50 Hz, koji se putem mre�e prekidača i rastavljača proslijeđuje na napojne krakove. Napajanje kontaktne mre�e izvedeno je obično jednostrano, i to tako da svaka EVP napaja krakove kontaktne mre�e antenski tj. do polovine međuudaljenosti između susjednih EVP-a na jednoj i na drugoj strani. Na sredini između dvije EVP nalazi se postrojenje za sekcioniranje s neutralnim vodom. Neutralni vod slu�i da elektrovučno vozilo ne premosti dvije zone napajanja s raznim naponskim i strujnim uvjetima u datom trenutku, �to bi dovelo do �tetnih iskrenja, koja mogu o�tetiti kontaktnu mre�u i elektrovučno vozilo. Ako jedna EVP ispadne iz pogona, njezini napojni krakovi se spajaju na susjedne EVP-e putem rastavljača u postrojenju za sekcioniranje. Također se u slučaju bilo kojeg kvara ili redovnih radova na sekciji kontaktne mre�e ona mo�e isključiti iz pogona da ne ometa normalan rad na ispravnom dijelu pruge. Takvo prespajanje sekcija kontaktne mre�e naziva se sekcioniranje KM, a obavlja se rasklopnim aparatima koji se nalaze u svim dijelovima stabilnih postrojenja električne vuče. Dijele se prema namjeni na prekidače i rastavljače, te rastavljače snage. Prekidačima i rastavljačima snage mo�e se prekidati struja vuče, dok se obični rastavljači smiju koristiti samo u beznaponskom stanju KM. Visokonaponski prekidači imaju ugrađene sklopove za za�titu kontaktne mre�e od prekostrujnih opterećenja (prekostrujna za�tita) i
������������ ����
naglih promjena admitancije (admitantna za�tita), �to predstavlja jo� jednu u nizu prednosti primjene izmjenične struje vuče u odnosu na istosmjernu. 4.2. Upravljanje stabilnim postrojenjima električne vuče 4.2.1. Načini upravljanja Pod upravljanjem stabilnim postrojenjima električne vuče podrazumijevaju se sve manipulacije rasklopnim aparatima i uredajima na okviru tih postrojenja koji se obavljaju u svrhu pouzdanog i kvalitetnog napajanja električnom energijom. Ovisno o tome iz kojeg se mjesta i kako se upravlja postoje sljedeći načini upravljanja: 1. neposredno centralno daljinsko upravljanje (NC) 2. posredno centralno daljinsko upravljanje (PC) 3. neposredno područno daljinsko upravljanje (NP) 4. posredno područno daljinsko upravljanje (PP) 5. neposredno lokalno daljinsko upravljanje (NL) 6. ručno upravljanje rasklopnim aparatima (RU).
1. Pod neposrednim centralnim daljinskim upravljanjem podrazumijeva se upravljanje rasklopnim aparatima u elektroenergetskim postrojenjima i kontaktnoj mre�i od strane elektroenergetskog dispečera bez posrednika, pomoću uređaja daljinskog upravljanja iz centra daljinskog upravljanja. 2. Pod posrednim centralnim daljinskim upravljanjem podrazumijevaju se odobrenja ili naređenja za upravljanje rasklopnim aparatima u zaposjednutoj EVP, odnosno u kontaktnoj mre�i, a izvr�avaju ih rukovaoci EVP, odnosno prometnici vlakova ili drugi za to ovla�teni djelatnici. 3. Pod neposrednim područnim daljinskim upravljanjem podrazumijeva se, na prugama bez sustava centralnog daljinskog upravljanja, upravljanje rasklopnim aparatima u kontaktnoj mre�i od strane rukovaoca EVP bez posrednika, pomoću uređaja daljinskog upravljanja, unutar područja koje u smislu upravljanja pripada toj EVP.
������������ ����
4. Pod posrednim područnim daljinskim upravljanjem podrazumijevaju se na prugama bez sustava centralnog daljinskog upravljanja, odobrenja ili naređenja za rukovanje rasklopnim aparatima u kontaktnoj mre�i koje izdaje rukovalac EVP, a izvr�avaju ih prometnici vlakova ili drugi za to ovla�teni djelatnici. 5. Pod neposrednim lokalnim daljinskim upravljanjem podrazumijeva se upravljanje rasklopnim aparatima u elektrovučnoj podstanici od strane rukovaoca EVP, odnosno u kontaktnoj mre�i slu�benog mjesta od strane prometnika vlakova ili drugog za to ovla�tenog djelatnika, bez posrednika, pomoću uređaja daljinskog upravljanja unutar EVP, odnosno unutar slu�benog mjesta. 6. Ručno upravljanje rasklopnim aparatima obavlja rukovalac EVP, i to rasklopnim aparatima, unutar elektrovučne podstanice, dok prometnik vlakova ili drugi za to ovla�teni djelatnici upravljaju na taj način s rasklopnim aparatima u kontaktnoj mre�i unutar slu�benog mjesta. Rasklopnim aparatima u kontaktnoj mre�i otvorene pruge smije ručno upravljati ovla�teni djelatnik, obično rukovalac kontaktne mre�e. 4.2.2. Postupci osoblja u procesu upravljanja Promjene uklopnih stanja rasklopnih aparata razlikuju se u pogledu vrste promijenjenog uklopnog stanja, pa se tako faze manipulacije dijele na fazu stavljanja u neredovno uklopno stanje i fazu stavljanja u redovno uklopno stanje. S obzirom na �est primijenjenih načina upravljanja, svaka se faza mora obaviti prema jednoj od tri grupe postupaka (A, B ili C), kako je navedeno po fazama: 1. I. faza - stavljanje u neredovno uklopno stanje A. Kod neposrednog centralnog, područnog ili lokalnog daljinskog upravljanja: - zahtjev tra�itelja - izvr�enje - obavje�tavanje da je zahtjev izvr�en. B. Kod posrednog centralnog ili područnog daljinskog upravljanja, kada rasklopnim aparatima treba upravljati posredstvom lokalnog
������������ ����
daljinskog upravljanja ili ručnim upravljanjem rasklopnim aparatom, a tra�itelj i izvr�itelj nisu ista osoba: - zahtjev tra�itelja - naredba naredbodavca izvr�itelju - izvr�enje - izvje�taj izvr�itelja naredbodavcu da je naredena manipulacija izvr�ena - izvje�taj naredbodavca tra�itelju da je zahtjev izvr�en. C. Kod posrednog centralnog ili područnog daljinskog upravljanja, kad rasklopnim aparatima treba upravljati posredstvom lokalnog daljinskog upravljanja ili ručnim upravljanjem rasklopnim aparatom, a tra�itelj i izvr�itelj su ista osoba: - zahtjev tra�itelja-izvr�itelja - odobrenje ili naredba naredbodavca tra�itelju - izvr�enje - izvje�taj tra�itelja-izvr�itelja naredbodavcu da je odobrena ili naredena manipulacija izvr�ena. 2. II. faza - stavljanje u redovno uklopno stanje A. Kod neposrednog centralnog, područnog i lokalnog daljinskog upravljanja: - zahtjev tra�itelja, popraćen izjavom da su sve smetnje za izvr�enje zahtjeva otklonjene - izvr�enje - izvje�taj tra�itelja da je zahtjev izvr�en - odgovor tra�itelja s izjavom da je postrojenje ispravno. B. Kod posrednog centralnog ili područnog daljinskog upravljanja, kada rasklopnim aparatima treba upravljati posredstvom daljinskog upravljanja i ručnim upravljanjem rasklopnim aparatom, a tra�itelj i izvr�itelj nisu ista osoba: - zahtjev tra�itelja, popraćen izjavom da su sve smetnje za izvr�enje zahtjeva otklonjene - naredba naredbodavca izvr�itelju - izvr�enje - izvje�taj izvr�itelja naredbodavcu da je naredena manipulacija izvr�ena - obavijest naredbodavca tra�itelju da je zahtjev izvr�en - odgovor tra�itelja naredbodavcu s izjavom da je postrojenje ispravno
������������ ����
C. Kod posrednog centralnog ili područnog daljinskog upravljanja, kada rasklopnim aparatima treba upravljati posredstvom lokalnog daljinskog upravljanja i ručnim upravljanjem rasklopnim aparatom, a tra�itelj i izvr�itelj su ista osoba: - zahtjev tra�itelja-izvr�itelja, popraćen izjavom da su sve smetnje za izvr�enje zahtjeva otklonjene - odobrenje ili naredba naredbodavca tra�itelju-izvr�itelju - izvr�enje - obavijest tra�itelja-izvr�itelja naredbodavcu da je odobrena ili naredena manipulacija izvr�ena i da je postrojenje ispravno. 4.2.3. Funkcije pojedinih djelatnika u procesu upravljanja 4.2.3.1. Naredbodavci za promjenu pogonskog stanja Naredbodavac za promjenu pogonskog stanja postrojenja odnosno uklopnog stanja određenih rasklopnih aparata u stabilnim postrojenjima električne vuče je djelatnik H� koji ima pravo izdavati naredbe i odobravati takve promjene, a u određenim okvirima i sam ih izvr�avati. 1. Na elektrificiranim prugama na kojima postoji sustav centralnog daljinskog upravljanja funkciju naredbodavca obavlja elektroenergetski dispečer. On ima isključivo pravo naređivati, odobravati a u okviru tehničkih mogućnosti i izvr�avati promjene uklopnog stanja koja mijenja pogonsko stanje kontaktne mre�e kolosijeka otvorene pruge i glavnih prolaznih kolosijeka, tj. koje imaju utjecaj na uredno odvijanje prometa električnom vučom. Elektroenergetski dispečer mo�e poduzimati takve mjere samo uz prethodno pribavljenu suglasnost nadle�nog prometnog dispečera, odnosno TK-dispečera kod pruge s centralnim upravljanjem prometom. Izuzetak od toga predstavljaju slučajevi kada je zahtjev za promjenu pogonskog stanja postavljen zbog neposredne opasnosti po �ivot ili po sigurnost prometa, odnosno postrojenja. Također se takve radnje mogu poduzimati bez navedene suglasnosti kada to neodlo�no zatra�i dispečer elektroprivrede. Elektroenergetski dispečer obavlja svoj posao uvijek u okviru centra daljinskog upravljanja CDU-a bez obzira da li je upravljanje neposredno ili posredno.
������������ ����
2. Na elektrificiranim prugama bez sustava centralnoga daljinskog upravljanja primijenjuje se sustav područnog daljinskog upravljanja. Funkciju naredbodavca za područje za koje je u pogledu upravljanja nadle�na jedna elektrovučna podstanica, obavlja rukovalac EVP. On ima isključivo pravo naređivati i odobravati, a u okviru tehničkih mogućnosti i izvr�avati promjene uklopnog stanja koje mijenjaju pogonsko stanje kontaktne mre�e kolosijeka otvorene pruge i glavnih prolaznih kolosijeka, tj. koje imaju utjecaj na uredno odvijanje prometa električnom vučom. 3. Kod centralnog ili područnog daljinskog upravljanja koje se obavlja posrednim putem funkciju naredbodavca obavlja elektroenergetski dispečer ili rukovalac EVP, dok izvr�ne postupke obavljaju izvr�itelji. 4. U slu�benim mjestima na pruzi funkciju naredbodavca za promjenu uklopnog stanja, kada takva promjena nema utjecaja na pogonsko stanje kontaktne mre�e kolosijeka otvorene pruge ili glavnih prolaznih kolosijeka tih mjesta, obavlja prometnik vlakova, odnosno na prugama s daljinskim upravljanjem prometom opunomoćeni kolodvorski djelatnik. On je du�an da o namjeravanoj manipulaciji obavijesti elektroenergetskog dispečera u CDU, odnosno rukovaoca u nadle�noj EVP, a na prugama s daljinskim upravljanjem prometom i TK-dispečera. Obavijest se ne �alje kad se mijenja pogonsko stanje kontaktne mre�e manipulativnih kolosijeka. Za slu�bena mjesta na prugama s daljinskim upravljanjem prometom, a gdje nema opunomoćenog kolodvorskog djelatnika, naredbodavac je TK- dispečer. 5. U depoima i na području elektrificiranih industrijskih kolosijeka funkciju naredbodavca za promjenu pogonskog stanja kontaktne mre�e depoa, odnosno industrijskog kolosijeka obavlja djelatnik opunomoćen za to poslovnim redom ili drugim aktom radne jedinice, odnosno poduzeća koje raspola�e ili koristi takve kolosijeke. Takav poslovni red ili drugi akt mora biti ovjeren od stručne slu�be H�, nadle�ne za stabilna postrojenja električne vuče. 4.2.3.2. Tra�itelji promjene pogonskog stanja Tra�itelj promjene pogonskog stanja u stabilnim postrojenjima električne vuče je djelatnik �eljeznice koji ima pravo zahtijevati takve
������������ ����
promjene, a u određenim situacijama, po primljenom odobrenju i sam ih izvr�avati. Promjena pogonskog stanja mo�e se tra�iti: a) temeljem unaprijed utvrđenog plana b) zbog nastalih kvarova ili o�tećenja pojedinih postrojenja ili elektrovučnih vozila c) zbog nepravilnosti uočenih na voznim sredstvima d) zbog utovara, istovara ili drugog manipuliranja tovarima na otvorenim teretnim vagonima e) kada nastupi opasnost koja mo�e ugroziti sigurnost ljudskih �ivota, prometa ili postrojenja i f) u slučaju po�ara na vlaku i potrebe njegovog ga�enja. Kod isključenja napona, ovisno o razlogu za tra�enje promjene pogonskog stanja i o tome koje postrojenje je u pitanju, te o grupi postupaka koja se primjenjuje, funkciju tra�itelja mogu obavljati sljedeći djelatnici: l. Ako je promjena potrebna temeljem unaprijed utvrđenog plana, tra�itelj mo�e za grupe postupaka A, B i C biti za bilo koje postrojenje poslovođa ili opunomoćeni djelatnik na odr�avanju EVP ili KM. 2. Ako je promjena potrebna zbog nastalih kvarova ili o�tećenja u elektrovučnoj podstanici ili postrojenju za sekcioniranje a uređaji relejne za�tite nisu djelovali, tra�itelj mo�e Ta grupe postupaka A, B i C biti poslovođa ili opunomoćeni djelatnik na odr�avanju EVP. 3. Ako je promjena potrebna zbog nastalih kvarova ili o�tećenja na kontaktnoj mre�i otvorene pruge ili na elektrovučnom vozilu na otvorenoj pruzi, ili je na voznim sredstvima uočena nepravilnost i vlak stao na otvorenoj pruzi, a uređaji relejne za�tite nisu djelovali, tra�itelj mo�e za slučajeve A, B i C biti poslovođa ili opunomoćeni djelatnik na odr�avanju KM, strojovođa elektrovučnog vozila, kao i ostali djelatnici �eljeznice koji primijete takav kvar, o�tećenje ili nepravilnost. 4. Ako je promjena potrebna zbog nastalih kvarova ili o�tećenja na kontaktnoj mre�i slu�benog mjesta ili na elektrovučnom vozilu u slu�benom mjestu ili je na voznim sredstvima uočena nepravilnost i vlak stao u slu�benom mjestu, a uređaji relejne za�tite nisu djelovali; a) ako je u pitanju KM glavnih prolaznih kolosijeka, za slučajeve A (NC i NP), B i C tra�itelji mogu biti:
������������ ����
- poslovođa ili opunomoćeni djelatnik na odr�avanju KM - prometnik vlakova - opunomoćeni kolodvorski djelatnik ili - TK-dispečer b) ako su u pitanju odsječci KM ostalih kolosijeka u slu�benom mjestu, za grupe postupaka A (NL), B i C tra�itelji mogu biti: - poslovođa ili opunomoćeni djelatnik na odr�avanju KM - strojovođa elektrovučnog vozila - kolodvorski djelatnik opunomoćen za to poslovnim redom slu�benog mjesta - djelatnik tehničko-vagonske slu�be ili - djelatnik kolske električne rasvjete i grijanja. 5. Ako je promjena potrebna zbog radova na utovaru, istovaru, pretovaru ili drugom manipuliranju tovarima na otvorenim teretnim vagonima, a u pitanju su odsječei KM manipulativnih ili drugih sporednih kolosijeka u slu�benom mjestu za grupe postupaka A (NL), B i C tra�itelj mo�e biti kolodvorski djelatnik opunomoćen za to poslovnim redom slu�benog mjesta. 6. Funkciju tra�itelja kod promjene pogonskog stanja, potrebne u KM depoa odnosno industrijskog kolosijeka mo�e obavljati poslovođa ili opunomoćeni djelatnik na odr�avanju KM ili djelatnik opunomoćen za to poslovnim redom ili drugim aktom poduzeća. 7. Ako je promjena potrebna zbog nastale opasnosti koja mo�e ugroziti sigurnost ljudskih �ivota, prometa ili postrojenja, tra�itelj mo�e za grupe postupaka A, B i C biti bilo koji djelatnik �eljeznice koji je uočio ili saznao za takvu opasnost. On pri tome koristi sva raspolo�iva sredstva veze, upućujući zahtjev �to kraćim i br�im putem do elektroenergetskog dispečera, rukovaoca EVP ili prometnika vlakova. 8. Kada je napon u postrojenju već isključen djelovanjem relejne za�tite ili na zahtjev bilo kojeg djelatnika �eljeznice, a na mjesto kvara ili o�tećenja dođu djelatnici dionice za odr�avanje EVP ili KM, poslovođa ili opunomoćeni djelatnik na odr�avanju EVP ili KM mora ponoviti postupak tra�enja iskljuičenja napona, a radovima se smije pristupiti tek kada tra�itelj primi obavijest da je zahtjev izvr�en.
������������ ����
Kod uključenja napona, ovisno o razlogu zbog kojeg je prije. toga u postrojenju napon bio isključen, funkciju tra�itelja mogu obavljati sljedeći djclatnici: 1. U svim slučajevima, osim izuzetaka nabrojenih u točkama 2. do 6, poslije svih radova na redovnom odr�avanju i poslije otklanjanja posljedica djelovanja relejne za�tite, kvara ili o�tećenja na elektroenergetskim postrojenjima i kontaktnoj mre�i tra�itelj mo�e biti isključivo poslovođa ili opunomoćeni djelatnik na odr�avanju EVP ili KM. 2. U slučaju kada je kvar koji je nastao na elektrovučnom vozilu otklonjen bez prisustva djelatnika za odr�avanje KM, tra�itelj mo�e izuzetno biti strojovođa elektrovučnog vozila koji je prethodno tra�io isključenje napona. 3. Ako je nepravilnost koja je uočena na voznim sredstvima u slu�benom mjestu pouzdano otklonjena, a pri tome nisu bili prisutni djelatnici na odr�avanju KM i ako su propisno uklonjene motke za uzemljenje kojima je mjesto otklanjanja nepravilnosti bilo �tićeno, tra�itelj mo�e izuzetno biti prometnik vlakova ili opunomoćeni kolodvorski djelatnik. 4. Ako je promjena pogonskog stanja KM tra�ena zbog manipuliranja tovarima na otvorenim teretnim kolima i to manipuliranje zavr�eno i ako su propisno uklonjene motke za uzemljenje kojima je mjesto manipuliranja bilo �tićeno, tra�itelj mo�e za grupe postupaka A (NL), B i A biti kolodvorski djelatnik opunomoćen za to poslovnim redom slu�benog mjesta. 5. Kada je opasnost zbog koje je tra�eno isključenje napona ugro�avala samo sigurnost prometa, pa je pouzdano utvrđeno da je opasnost prestala i da su ispunjene sve mjere sigurnosti prije uključenja napona, tra�itelj mo�e biti prometnik vlakova, prometni dispečer ili TK-dispečer. 6. Kod uključenja napona u KM depoa odnosno industrijskog kolosijeka tra�itelji mogu biti poslovođa ili opunomoćeni djelatnik na odr�avanju KM djclatnik opunomoćen za to poslovnim redom ili drugim odgovarajućim aktom. Zahtjeve za promjenu pogonskog stanja treba za jedan slučaj i jedno postrojenje postavljati po pravilu isti djelatnik, osim ako je pri stavljanju postrojenja u redovno pogonsko stanje izvr�ena smjena. U
������������ ����
takvom slučaju djelatnik koji zavr�ava radom mora prethodno fonogramom obavijestiti elektroenergetskog dispečera, ili rukovaoca EVP-a, o djelatniku koji će ga zamijeniti. Kod upravljanja, odnosno potrebe za određenim manipulacijama postoji mogućnost da za izvr�enje neke manipulacije elektroenergetski dispečer, odnosno rukovalac EVP donese odluku sam na temelju nastale ili uočene potrebe. U takvom slučaju ne postoji tra�itelj manipulacije, pa nema zahtjeva tra�itelja ni postupka obavje�tavanja tra�itelja. 4.2.3.3. Izvr�itelji promjene pogonskog stanja Izvr�itelj promjene pogonskog stanja u stabilnim postrojenjima električne vuče je djelatnik �eljeznice koji je opunomoćen za rukovanje rasklopnim aparatima putem uređaja daljinskog upravljanja ili ručnim upravljanjem rasklopnim aparatom temeljem primljenog naloga ili odobrenja ili na temelju vlastite odluke kada on obavlja i funkciju naredbodavca za promjenu pogonskog stanja. l. U smislu definicije izvr�itelja, ovu funkciju za sve rasklopne aparate koji su u sustavu neposrednog daljinskog upravljanja obavljaju elektroenergetski dispečer (NC), rukovalac EVP (NP) i prometnik vlakova, odnosno opunomoćeni kolodvorski djelatnik na TK- prugama (NL). 2. Izvr�itelji za rasklopne aparate koji su uključeni u sustav posrednog centralnog ili područnog daljinskog upravljanja, ali kojima se upravlja ručno na mjestu rasklopnog aparata (RU), mogu biti rukovaoci trajno i privremeno zaposjednutih EVP, prometnici vlakova, odnosno opunomoćeni kolodvorski djelatnici na TK-prugama, kao i drugi kolodvorski djelatnici opunomoćeni za rukovanje rastavljačima u KM. 3. Poslovođa ili opunomoćeni djelatnik na odr�avanju KM mo�e biti izvr�itelj kod svih rasklopnih aparata gdje je primijenjen način ručnog upravljanja na mjestu rasklopnog aparata (RU) ako istovremeno obavlja i funkcije tra�itelja i ako za to dobije odgovarajuće odobrenje naredbodavca. 4. Funkciju izvr�itelja promjene pogonskog stanja u kontaktnoj mre�i depoa ili industrijskog kolosijeka obavlja djelatnik opunomoćen za to poslovnim redom ili drugim odgovarajućim aktom poduzeća.
������������ ����
4.3. Razvoj sustava daljinskog upravljanja U početku elektrifikacije rasklopnim se aparatima upravljalo uređajima lokalne komande iz prostorija u sklopu samog postrojenja ili ručno na samom aparatu. Razvojem telekomunikacija i relejne tehnike počeli su se uvoditi uređaji daljinskog upravljanja u sustav stabilnih postrojenja električne vuče. Oni su donijeli novu kvalitetu u postupku nadzora i odr�avanja elektroenergetskih i pru�nih postrojenja, te bitno smanjili zastoje u prometu, koji su nastali zbog beznaponskog stanja kontaktne mre�e. U daljinsko upravljanje ubraja se ; uključivanje i isključivanje osnovnih prekidača i rastavljača, mjerenje struje i napona, te signalna dojava čitavog stanja iz udaljenih mjesta du� pruge u centar daljinskog upravljanja (CDU). Tokom �ezdesetih godina dvadesetog stoljeća s razvitkom elektronike počeli su se masovnije uvoditi tranzistorski sklopovi i u tehniku daljinskog upravljanja. Tako su nastali prvi hibridni relejno-tranzistorski uređaji. Njihov relejni dio obavlja prete�iti dio funkcija proslijeđivanja komandi rasklopnim aparatima i signalizacija njihovog polo�aja, te signalizacija upozorenja, dok tranzistorski dio, na temelju elektroničkih impulsa pristiglih preko odgovarajućih releja, formira odgovarajući kodirani telegram za prijenos putem komunikacijske linije, i u suprotnom smjeru prima pristigli telegram, dekodira ga i proslijeđuje ka relejnom dijelu. U relejnim i hibridnim relejno-tranzistorskim sustavima daljinskog upravljanja koristi se komandna ploča kao sredstvo za nadzor sustava stabilnih postrojenja elektrovuče. Ona daje shematski prikaz svih postrojenja koja se kontroliraju i na njoj su ugrađeni komandno-potvrdni prekidači i prozirna gravirana okna sa signalnim svjetiljkama koje se upale kad pristigne odgovarajuća signalizacija. Komandno-potvrdni prekidač slu�i za izdavanje komande uključenja i isključenja dotičnog rasklopnog aparata i prijem signalizacije (potvrde) o izvr�enju izdate komande. On je obično tipa "zakreni-pritisni" s dva polo�aja; krilce u smjeru voda KM pokazuje da je aparat uključen, a kad je ono okomito na smjer voda znak je da je dotični aparat isključen. Signalne svjetiljke na ploči obično rade u re�imu tamne sheme, �to znači da ne svijetle kada je aparat u redovnom polo�aju i dok nema signalizacija
������������ ����
upozorenja koje označavaju da se dogodila neka neredovna situacija u postrojenju na pruzi. Svjetiljke se pale pri mijenjanju polo�aja aparata ili nenormalnoj pojavi, kao �to je kvar ili nestanak napona. Hibridni relejno-tranzistorski sustav daljinskog upravljanja tipa EFD-300 proizvodnje Siemens, Njemačka, ugrađen je na magistralnoj pruzi Tovarnik-Dobova u stabilna postrojenja elektrovuče i pu�ten u pogon u razdoblju od 1970. do 1972. godine. Postrojenjima se upravlja iz dva centra daljinskog upravljanja (CDU), Zagreb i Vinkovci. CDU Zagreb pokriva područje od Dobove do Novske, a CDU Vinkovci od Novske do Tovarnika, s time da se energetskim postrojenjima u sklopu granične elektrovučne podstanice u Novskoj mo�e izborno upravljati bilo iz kojeg od dva rečena CDU-a. Prijenos podataka obavlja se impulsnim telegramima s PCDM modulacijom (puls coded duration modulation), u kojima, uz uvijek isti broj impulsa i pauza, informaciju nose dugi impulsi i duge pauze, koji su otprilike dva i pol puta du�i od ostalih, kratkih impulsa i pauza. Za�tita u prijenosu informacija izvedena je dugim startnim impulsom (dvostruko du�im od "običnih" dugih impulsa), zavr�nim kontrolnim impulsom, uvijek istim brojem impulsa i pauza, te kontrolom duljine svakog kratkog i svakog dugog impulsa, odnosno pauze. Medij putem kojeg se upravlja je sinoptička komandna ploča s mozaik elementima dimenzije 25x25 mm i ugrađenim pokaznim instrumentima za daljinsko mjerenje primarnog napona u EVP 110 kV i sekundarnog 25 kV. Radna snaga i faktor snage također se mjere na primarnoj strani učinskog transformatora u EVP i daljinski prenose u CDU u kojem se te, za elektrovuču va�ne električne veličine, iskazuju na pokaznim instrumentima i zapisuju na pisačima.
4.4. Mikroračunala u sustavu daljinskog upravljanja 4.4.1. Općenito Razvojem informatike tokom sedamdesetih godina počeli su se i u tehniku daljinskog upravljanja uvađati mikroračunarski sustavi. Njihove glavne značajke su primjena informacijskih sabirnica, rad vođen mikroračunalom, te programska podr�ka (software) po strukturi, načinu rada, načinu pripremanja i načinu kori�tenja slična onoj kod klasičnih računarskih sustava za rad u realnom vremenu. Kao upravljački medij koristi se
������������ ����
sinoptička komandna ploča, na kojoj je prikaz postrojenja i način upravljanja identičan kao i kod hibridnih relejno-tranzistorskih uređaja. Time je omogućen bezbolni prijelaz sa starih hibridnih na nove mikroračunarske uređaje, jer nije potrebno posebno poučavati elektroenergetske dispečere za operaterski rad. Prikaz na komandnoj ploči ostvaren je posebnim informacijskim podsustavom koji prima podatke iz centralne stanice i pridjeljuje ih putem određene signalne grupe pripadnom komandno-potvrdnom prekidaču ili signalnoj svjetiljki s transparentnim mozaik-elementom. 4.4.2. Mikroračunalni sustav DS - 8 Sustav daljinskog upravljanja DS-8 proizvodnje "Končar" ugrađen je u CDU Zagreb i u postrojenja na pruzi Dugo Selo - Botovo 1982. godine. Osnovu sustava čine informacijske sabirnice s paralelnim 16 bitnim adresnim dijelom, 8 bitnim dijelom za dvosmjernu razmjenu podataka, te nizom vodiča za razvod signala upravljanja, nadzor i napajanje. Cjelokupna komunikacija među funkcijskim jedinicama ; ulazno/izlaznim modulima, memorijama, mikroračunalom, kao i eventualna veza s miniračunalom, odvija se preko informacijskih sabirnica. Konstrukcijski, sabirnice predstavljaju matičnu ploču okvira za uticanje funkcijskih jedinica, izvedenu u tehnici tiskanih krugova. Prijenos podataka po sabirnicama obavlja se paralelno i asinhrono po principu potvrde izvr�enog zadatka (handshaking-rukovanje) čime je osigurano optimalno prilagođenje razmjene informacija brzini rada mikroračunala i ulazno/izlaznih jedinica, iako je moguća brzina prijenosa po sabirnicama reda 6 veličine 10 6 byte/s. Radom sustava koordinira centralna jedinica-mikroračunalo, koja je smje�tena na jednoj tiskanoj ploči (kao i ostale funkcijske jedinice). Osnovni dio mikroračunala čini integrirani poluvodički sklop mikroprocesora, kojim su određene glavne značajke mikroračunala:
- format riječi osam (8) bita - brzina rada (ciklus izvođenja jedne instrukcije reda veličine
jedne mikrosekunde) i - repertoar instrukcija, a time i assemblerski programski jezik.
Programi su upisuju u PROM memorije, čime je izbjegnuta mogućnost njihova uni�tenja u slučaju nestanka napajanja, dok se u RAM memorije upisuju varijabilni podaci i međurezultati koji nastaju u toku rada
������������ ����
programa. I PROM i RAM su poluvodičke memorije smje�tene u raznim kombinacijama na tiskane pločice funkcijskih memorijskih jedinica. Razne vrste ulazno/izlaznih funkcijskih jedinica slu�e za uvođenje signala i mjernih veličina iz energetskih postrojenja, kao i za izdavanje komandi za rasklopne aparate. Mikroračunarski sustavi primaju i izdavaju digitalne, analogne i impulsne signale.
Slika 4.2. Blok shema sustava DS-8
Za komunikaciju s periferijskim uređajima-pisačima, alfanumeričkim videoterminalima, kao i za vezu s eventualnim nadređenim miniračunalom ili s drugim mikroračunarskim sustavima, slu�e razne komunikacijske jedinice. One se priključuju na uređaje za prijenos
������������ ����
podataka - modeme, telegrafske kanalne uređaje, pa su im ulazi i izlazi prilagođeni TT-propisima ili međunarodnim standardima (napr. CCITT, EIA i dr.). Kod primjene mikroračunarskih sustava za upravljanje stabilnim postrojenjima elektrovuče potrebno je ostvariti vezu s poslu�nim osobljem -elektroenergetskim dispečerima. U sustavu DS-8 ta je veza u prvoj fazi ostvarena komunikacijskim podsustavom MB-8, koji u biti predstavlja interface (sučelje) između centralne stanice DS-8 sustava i komandne ploče kao glavnog elementa komunikacije čovjek-sustav. Preko svojih distribuiranih ulazno/izlaznih jedinica podsustav MB-8 je spojen na sve signalne i komandne uređaje na komandnoj ploči. Upravljačka jedinica, kao glavni element podsustava, prihvaća informacije o promjeni stanja, obavlja detekciju i memoriranje signala i ovisno o njihovoj vrsti proslijeđuje ih na određena mjesta u sustavu. Komande se izdaju prema centralnoj stanici DS-8 sustava koja ih dalje �alje prema daljinskim stanicama, a signalizacije i mjerne veličine primljene od centralne stanice distribuiraju se ka signalnim elementima na komandnoj ploči, uz istovremeno generiranje zvučnog signala i treperavog svjetla odgovarajuće signalne svjetiljke. 4.5. Miniračunalo kao vodeća jedinica u sustavu daljinskog upravljanja DS - 8 Sustav DS-8 je 1988. godine pro�iren na prugu Zagreb - Rijeka prigodom izmjene sistema napajanja elektrovuče, kad je istosmjerni sistem 3000 V zamjenjen izmjeničnim 25 kV, 50 Hz. Zbog prispajanja dvije nove linije, svake sa po devet daljinskih stanica, pojavio se problem obrade velikih količina podataka iz postrojenja. Radi toga, a i zbog povećanih zahtjeva za skraćenjem brzine odziva koju diktira jedna tako frekventna pruga, uvodi se u sustav DS-8 miniračunalo, kao centralna jedinica za upravljanje stabilnim postrojenjima elektrovuče. Koristeći odgovarajuću programsku podr�ku, miniračunalo obrađuje podatke iz procesa i preko komunikacijskog podsustava komunicira s daljinskim stanicama, a putem grafičkih stanica daje prikaz stanja postrojenja na video terminalima. Preko funkcionalnih tastatura izdaju
������������ ����
se komande za rasklopne aparate i druge naredbe, a sve promjene u sustavu registriraju se na pisaču. Mjerne veličine iskazuju se digitalno na video monitorima, zajedno sa slikom postrojenja. Pritom je ispis lociran na mjernom mjestu, tako da dispečer dobiva kompletan uvid u energetsku situaciju na pruzi. Osim sakuplanja i primarne obrade podataka, računalo obavlja i kronolo�ku registraciju događaja, kvarova i alarma. Centar daljinskog upravljanja u Zagrebu opremljen je dvostrukom konfiguracijom računala iz razloga pouzdanosti informacijskog sustava. Prvo je računalo vodeće (master), dok drugo, kao prateće (slave), prima bitne podatke i spremno je da u slučaju ispada vodećeg preuzme vođenje sustava. Oba računala u kratkim vremenskim razmacima od nekoliko sekundi međusobno provjeravaju ispravnost da bi mogli inicirati prebacivanje rada. Svako od računala ima dvije disk-jedinice kao vanjske memorije. Osim računala, duplicirane su i komunikacijske jedinice za vezu s daljinskim stanicama, a postoje i dva upravljačka mjesta, tako da se u slučaju ispada prvog, normalno upravlja preko drugog ili obrnuto.
������������ ����
Slika 4.3. Centralni uređaj sustava daljinskog upravljanja DS-8 u CDU Zagreb
������������ ����
4.6. Upravljanje elektroenergetskim postrojenjima pomoću sustava DS-8 4.6.1. Daljinske stanice U hijerarhijskim informacijskim sustavima, kao �to je sustav daljinskog upravljanja stabilnim postrojenjima elektrovuče, daljinska stanica predstavlja osnovnu razinu hijerarhijske strukture. Daljinske se stanice koriste za prijem naredbi iz centralnog uređaja i njihovo proslijeđivanje prema energetskom postrojenju i za oda�iljanje informacija o stanju postrojenja u centar daljinskog upravljanja. One se koriste u sprezi kako s mikroračunarskom centralnom stanicom, tako i sa centralnim miniračunalom s kojim komuniciraju posredstvom njegovog komunikacijskog podsustava. Pored mikroračunala i jedinica memorije, pomoću kojih se programski vodi rad svih funkcionalnih jedinica u daljinskoj stanici, te ulazno-izlaznih jedinica za razmjenu podataka s energetskim postrojenjem i komunikacijske jedinice za vezu s centrom, u konfiguraciju se mogu uključiti i razne periferne jedinice, kao napr. video-terminali, pisači i dr. Osnovna funkcija daljinske stanice je razmjena podataka s postrojenjem, koji obuhvaća uvođenje signalizacije i mjernih veličina iz postrojenja i izdavanje komandi na izvr�ne organe u postrojenju, te priprema podataka za prijenos u centar daljinskog upravljanja koji uključuje svrstavanje podataka u poruke uz odgovarajuće kodiranje poruka radi osiguranja njihovog sadr�aja od krivog tumačenja zbog smetnji kod prijenosa, odnosno dekodiranja primljenih poruka. U sustavu daljinskog upravljanja stabilnim postrojenjima elektrovuče primijenjena su dva tipa daljinskih stanica: - DS 801 T na pruzi Dugo Selo - Botovo - DS 802 T na pruzi Zagreb - Rijeka (dio 25 kV, 50 Hz). Tehnolo�ki ne�to starije daljinske stanice tipa DS 801 T prvotno su radile s mikroračunarskom centralnom stanicom DS 8-FC u CDU Zagreb, da bi s ugradnjom miniračunarskog centralnog sistema zajedno s dvije grupe daljinskih stanica tipa DS 802 T i one bile priključene kao posebna grupa na komunikacijski podsustav u CDU.
������������ ����
Slika 4.4. Blok shema daljinske stanice sustava DS-8 4.6.2. Komunikacija centralnog uređaja i daljinskih stanica 4.6.2.1. Struktura poruka u prijenosu Razmjena podataka između centralnog uređaja i daljinskih stanica je serijska, telegramima definiranog formata. Sustav koristi pulsno
������������ ����
kodnu modulaciju (PCM) za sve tipove podataka, koji se razmjenjuju riječima duljine osam (8) ili 12 bita s 2,6 ili 7 kontrolnih bitova, zavisno o vrsti riječi (vidi sliku 4.5.).
Slika 4.5. Vrste blokova riječi u prijenosu datoteka
������������ ����
Sustav sadr�i četiri vrste riječi (A, B, C i D), ovisno o kategoriji podataka. Svi tipovi riječi mogu biti zastupljeni u istom sustavu. Riječi podataka grupirane su u adresne blokove koji mogu sadr�avati od jedne do devet riječi, ovisno o tipu podataka koje treba prenositi. Svakom adresiranom bloku prethodi startna kombinacija od četiri bita. Prva riječ bloka naziva se adresna riječ. Ona mo�e imati značenje kompletne poruke (poziv periferiji) ili mo�e definirati sadr�aj (adresu) preostalih riječi bloka podataka. 4.6.2.2. Sigurnost prijenosa poruka U sustavu DS-8 primjenjen je SINDAC-ov sistem otkrivanja pogre�nih poruka nastalih uslijed pogre�nog izdavanja ili smetnji na prijenosnom putu. Siguran prijenos je osiguran na tri načina:
- Kodnom za�titom; dodavanjem svakoj riječi jednog bita pariteta u riječima tipa C i D, odnosno cikličkim BCH kodom i jednim bitom pariteta u riječima tipa A i B.
- Analognom kontrolom nadgledanja faze odnosno vremena trajanja impulsa i pauza.
- Ograničenjem startnim kodom. Po prijemu zadnje riječi adresnog bloka prijemnik se isključuje. Prijemnik se ponovno uključuje samo po prijemu startnog bloka.
4.6.2.3. Razmjena podataka Osnovni princip razmjene podataka centralnog uređaja i daljinskih stanica je rutina razmjene tipa poziv-odgovor, koja se sastoji od neprekidnog oda�iljanja poruka-poziva iz centralnog uređaja i prijema odgovora iz svake daljinske stanice. Pozivaju se ciklički sve daljinske stanice od prve do posljednje u svakoj grupi i tim redom se one javljaju. Kad se javi posljednja, ponovno se poziva prva i taj proces teče neprekidno. Centralni uređaj ostvaruje rutinu pozivanja preko dvije vrste zahtjeva, RA za slanje poruka vi�eg prioriteta i RB za slanje poruka ni�eg prioriteta, koji se kombiniraju tako da se postigne optimalno vrijeme osvje�avanja podataka. Odgovori daljinskih stanica uključuju adrese koje definiraju sadr�aj odgovora. Prijenos analognih mjernih veličina
������������ ����
obavlja se permanentno po svakom pozivu centralnog uređaja, a prijenos signalizacija se zahtijeva samo u trenutku promjene stanja (spontani podaci). Vrijeme osvje�avanja odgovara potrebama sustava. Podaci su podijeljeni u tri razine prioriteta; P1, P2 i P3. Po primitku zahtjeva od centralnog uređaja, daljinska stanica provjerava da li postoje blokovi s va�nim spontanim podacima koji trebaju biti preneseni (binarni signali). Ako postoje, oni se odmah �alju u centar. Nakon �to su preneseni svi raspolo�ivi blokovi spontanih podataka , obavlja se prijenos periodičnih i manje va�nih spontanih podataka. Prikupljanje određenih podataka mo�e se obavljati i izborno, zahtjevom centralnog uređaja za pojedinačnim podatkom. Kad centralni uređaj po�alje komandu za uključenje ili isključenje rasklopnog aparata, prekida se rutina razmjene podataka do trenutka prijema potvrde (odgovora) o izvr�enju komande. Odgovarajuća signalizacija o promjeni stanja u postrojenju kao posljedici komande prenosi se standardnom rutinom razmjene.
Slika 4.6. Razmjena podataka podijeljenih na razine prioriteta u sustavu DS-8
������������ ����
4.7.Programska podr�ka sustava daljinskog upravljanja DS-8 4.7.1. Općenito Jedan od bitnih uvjeta za uspje�nu primjenu procesnog informacijskog sustava predstavlja razrađena programska podr�ka. Za razliku od klasičnih rje�enja programska podr�ka stvarno o�ivljava i vanjske i unutarnje funkcije informacijskog sustava slu�eći se računalom - mikro ili mini - i elektroničkim sklopovima funkcijskog sustava. Poput sklopova funkcijskog sustava i programska je podr�ka modularna, pa omogućuje jednostavnim izostavljanjem ili dodavanjem programskih modula prilagođenim zahtjevima sustava daljinskog upravljanja. Programska podr�ka se mo�e podijeliti u tri osnovne grupe:
- Sistemska podr�ka - Podr�ka realnog vremena - Podr�ka pro�irenog realnog vremena
4.7.2. Sistemska podr�ka Najva�nije sistemske programe sadr�i operacijski sustav, koji je prilagođen mogućnostima primijenjenog računala i zahtjevima rada u sustavu daljinskog upravljanja; vi�eprogramski rad, brzi odziv na vanjske podra�aje i razgranata struktura prioriteta. Operacijski sustav obuhvaća pored osnovnog nadzornog programa, koji koordinira rad cijelog programskog sustava, i razne rutine, ulazno-izlazne programe (drivers-za ulazno -izlazne periferijske jedinice), kontrolne programe baze podataka, sistemske tabele itd. U sustavu daljinskog upravljanja DS-8 koristi se operacijski sustav RSX 11M koji je preuzet od proizvođača računala PDP 11-24 (Digital Equipment Corp.), kojih je par instaliran u CDU Zagreb.
������������ ����
Slika 4.7. Blok shema programske podr�ke sustava DS-8
4.7.3. Podr�ka realnog vremena Korisnički programi realnog vremena slu�e da se podaci prispjeli iz postrojenja ili izdani od osoblja uvedu odmah po nastajanju u procesni informacijski sustav, u njemu srede i odmah, nakon odgovarajuće logičke odnosno računarske obrade, stave na uvid radi mogućnosti zahvata u sustav SPEV-a. Ovi programi, dakle, omogućuju da se upravljanje postrojenjima vodi "u realnom vremenu". S obzirom na funkciju, korisnički programi realnog vremena dijele se na:
- Programe akvizicije i prezentacije podataka - Programske obrade.
Dok su programi obrade vezani na tehnologiju upravljanja i prema tome na područje primjene, programi akvizicije i prezentacije većim su dijelom univerzalnog karaktera, primjenjivi u raznim procesnim sustavima. Vanjske funkcije programske podr�ke akvizicije i
������������ ����
prezentacije predstavljaju najveći dio komunikacije između čovjeka i sustava. U sustavu DS-8 komunikacija čovjek - sustav odvija se preko video-terminala, funkcionalne tastature i sinoptičke ploče izborno. Na ekranu video-terminala (semigrafičkog u boji) daju se u osnovi liste događaja, alarma i kvarova, izvje�taji, elektroenergetske sheme pruge i pojedinih postrojenja, te ispis signalizacija i mjernih veličina. Na sistemskom pisaču izdaje se permanentno lista događaja, te po izboru liste alarma i kvarova, a mo�e se i kopirati shema s ekrana, naravno u okviru alfanumeričkih mogućnosti pisača. Dijalog između čovjeka i sustava odvija se putem funkcionalne tastature s alfanumeričkim znakovima. 4.7.4. Podr�ka pro�irenog realnog vremena Korisnički programi pro�irenog realnog vremena rje�avaju probleme optimiranja, rade proračune i time priređuju podatke koji mogu poslu�iti kao pomoć u vođenju procesa. Procesni informacijski sustav obavlja obrade velikog obima u tako kratkom vremenu da rezultati mogu poslu�iti za pravovremene zahvate u sustavu SPEV-a. Na taj se način mo�e točnije rje�avati određene probleme u postupku upravljanja, kod kojih se prije pojave računala dispečer morao slu�iti intuicijom, stečenim iskustvom ili unaprijed razrađenim tipičnim situacijama. 4.8.Korisnički programski paket PROZA 11 D/R 4.8.1. Općenito Za kori�tenje u sustavu DS-8 s miniračunalom kao vodećom upravljačkom jedinicom razvijen je paket korisničkih programa pod nazivom PROZA 11 D/R, koji obna�a slijedeće funkcije: 1. Kronolo�ka lista 2. Slo�eni signali i izračunata mjerenja 3. Prijavljivanje/odjavljivanje upravljačkog mjesta 4. Automatske sekvence - bazni paket 5. Barchart (stupčasti) prikazi
������������ ����
6. Arhiva 7. Izvje�taji 8. Međuračunarska po�ta 9. Vanjska vremenska sinkronizacija 4.8.2. Kronolo�ka lista (KRD) U sustavu daljinskog upravljanja DS-8, u kojem se funkcija kronolo�ke registracije događaja obavlja u daljinskoj stanici, u centru daljinskog upravljanja formira se KRD lista. Ona sadr�i vremenski slo�en popis svih poruka iz daljinskih stanica. Svaki njezin redak sadr�i stvarno vrijeme nastanka događaja s rezolucijom reda milisekunde, za razliku od liste događaja gdje je rezolucija reda sekunde. Upravo zbog male vremenske rezolucije KRD lista se koristi za analizu događaja u sustavu SPEV-a, naročito prilikom incidentnih situacija. KRD lista se periodički ispisuje na njoj pridru�eni pisač, a pozivom na ekran prikazuje se cijela grupa događaja sortiranih po vremenu. 4.8.3. Slo�eni signali i izračunata mjerenja 4.8.3.1. Slo�eni signali Slo�eni signali omogućavaju korisniku da iz vi�e osnovnih informacija (događaja) formira novu informaciju (događaj) primjenom �eljeznog logičkog kriterija. Jednostavan primjer primjene je formiranje grupnog alarma iz vi�e pojedinačnih alarma kori�tenjem logičke funkcije "ILI" (tj. ako se bilo koji pojedinačni alarm aktivira, to će uzrokovati aktiviranje pripadnog grupnog alarma). 4.8.3.2. Izračunata mjerenja Za slučajeve kada korisnik nije u mogućnosti neposredno realizirati mjerenje �eljene mjerne veličine istu je moguće izračunati iz drugih mjernih veličina. Jednostavan primjer je izračunavanje prividne snage (S) iz poznate radne (P) i jalove (Q) snage.
������������ ����
4.8.4. Prijavljivanje/odjavljivanje upravljačkog mjesta Ovom se funkcijom ostvaruje za�tita upravljačkih mjesta �ifrom. Rad na upravljačkom mjestu je moguć samo ako se izvr�i prijava za rad na upravljačkom mjestu pomoću �ifre. Na poku�aj poziva bilo koje funkcije ili prikaza na neprijavljenom upravljačkom mjestu sitem ispisuje poruku "MJESTO ODJAVLJENO" na prvom ekranu upravljačkog mjesta. Također na neprijavljenim upravljačkim mjestima ne prikazuju se spontane alarmne slike. �ifre sadr�e �est alfanumeričkih znakova, a popis �ifri za�tite upisuje se u posebnu sistemsku datoteku, gdje je svaka �ifra opisana s 54 alfanumerička znaka identifikacije �ifre (napr. ime i prezime operatera kojem pripada �ifra). Operater se za rad na upravljačkom mjestu prijavljuje upisom odgovarajuće �ifre, a odjavljuje se kori�tenjem iste �ifre. Broj mjesta za prijavu pod istom �ifrom nije ograničen. Uspje�na prijava/odjava registrira se u listi događaja. 4.8.5. Automatske sekvence - bazni paket Program za izvođenje korisnički definiranih automatskih sekvenci (UDP-engl. User Defined Processing of Automatic Sequences) je pro�irenje programskog sustava PROZA 11 D/R koje omogućuje dalju realizaciju slijedećih korisničkih aplikacija:
- Tabelarne funkcije - Optimizacija vr�ne potro�nje električne energije - Izdavanje automatskih komandi - Povezivanje daljinskih stanica u komunikacijsku petlju
Program je koncipiran kao interpreter definiranog skupa naredbi. �eljeni algoritam se upisuje putem editora teksta u korisničku datoteku. Program je podr�an dijagnostikom koja se po potrebi mo�e aktivirati i tako pratiti rad programa i zadanog algoritma. Također, program podr�ava osnovne aritmetičke operacije u cjelobrojnom sustavu i u sastavu s pomičnim zarezom i logičke funkcije. Programom optimizacije vr�ne potro�nje vr�i se ograničenje vr�ne potro�nje električne energije čime se ostvaruju u�tede zbog smanjenih
������������ ����
tro�kova plaćanja električne energije. Optimizacija vr�ne potro�nje vr�i se na slijedeće načine:
- Bez automatskog upravljanja; operativnom osoblju nadzorni sistem pru�a sugestije o mogućim akcijama
- S automatskim upravljanjem. Programski paket automatskih komandi je dodatak na bazni paket automatskih sekvenci i predstavlja vezu između baznog paketa i nadziranog elementa u sustavu SPEV-a kojim se upravlja automatski. Nalozi za izvr�enje automatskih komandi registriraju se u listi događaja. Povezivanjem daljinskih stanica u komunikacijsku petlju omogućuje se prebacivanje komunikacijske jedinice daljinske stanice na drugi komunikacijski put u slučaju prekida trenutno aktivnog. 4.8.6. Barchart prikazi Mjerenja i brojila mogu se na slici prikazati barchartom (stupčasti prikaz). Barchart mo�e biti horizontalni ili vertikalni, tj. mo�e rasti/padati gore/dolje odnosno lijevo/desno. Povijesni barchart je funkcija koja omogućuje prikaz zadnjih 24 trenutnih vrijednosti mjerenja i brojila u barchart obliku u svrhu promatranja kretanja veličine. Vrijednosti koje će se promatrati definira korisnik za vrijeme rada sustava. Ujedno korisnik definira vremenski razmak prikupljanja u sekundama, nominalnu vrijednost u odnosu na koju se iscrtava barchart, te smjer iscrtavanja. 4.8.7. Arhiva Funkcija arhive se sastoji u formiranju datoteka od svih vrsta ispisa. Svaki ispis koji ide na pisač mo�e se ujedno spremiti na disk u datoteke. Postojanjem datoteka otpada potreba čuvanja velikih količina papira, te se omogućuje prebacivanje datoteka na druga računala u svrhu naknadne analize rada sustava PROZA 11 D/R i analizu rada sustava SPEV-a. Arhivirati se mogu svi tipovi ispisa; test pisača, lista događaja, KRD lista, kopija slike, skraćenje liste alarma,
������������ ����
skraćenje liste kvarova, skraćenje liste po�te, ispis izvje�taja, popis baze podataka i post mortem ispis. 4.8.8. Izvje�taji 4.8.8.1. Brojanje uklopnih stanja Primjena ovog oblika izvje�tajnih prikaza daje korisniku informacije o broju promjena nadgledane točke u sustavu SPEV-a. Promjena koja se registrira za izvje�taje mora biti definirana kao događaj u sistemu:
- Za dvostruke signale sve je događaj (UK, ISK, kvar signalizacije, međupolo�aj)
- Za jednostruke signale definiraju se kao događaj UK, ISK, ili oboje
- Za regulatore se registrira svaka promjena. Jednostavan primjer primjene ovog oblika izvje�taja je brojanje uklopa/isklopa rasklopnih aparata, �to je vrijedan podatak za potrebe njihova odr�avanja. 4.8.8.2. Emulacija maksiprinta/maksigrafa Ovaj oblik izvje�tajnih prikaza daje korisniku pregled vrijednosti �eljenog mjerenja za svakih 15 minuta, čime je ostvarena funkcija koju obavlja maksiprint/maksigraf. 4.8.9. Međuračunalna po�ta Programska funkcija međuračunarske po�te aktivirat će se nakon izgradnje drugih CDU-a na mre�i Hrvatskih �eljeznica. Ona omogućuje:
- Slanje poruke po�te bilo kojem terminalu u bilo kojem čvoru mre�e računala
- Pregled poruka po�te primljenih od ostalih terminala u mre�i
������������ ����
4.8.10. Vanjska vremenska sinkronizacija Kad se izgradnjom drugih CDU-a na mre�i Hrvatskih �eljeznica ostvari mre�a procesnih računala za upravljanje sustavom SPEV-a, aktivirat će se i funkcija vanjske sinkronizacije vremena. Vrijeme računarskog sustava se sinkronizira prema matičnom satu, čime je ostvareno jedinstveno i točno vrijeme u svim čvorovima slo�ene računarske mre�e. Matični sat generira impulse u razmacima od jedne minute i/ili jednog sata koji pokreću program za automatsku sinkronizaciju.