42653546-harold-robbins-ne-zaljubljuj-se-u-neznanca-i

8/8/2019 42653546-Harold-Robbins-Ne-zaljubljuj-se-u-neznanca-I

1/138

Naslov izvornika

HAROLD ROBBINS

NEVER LOVE A STRANGER

POCKET BOOKS Simon & Schuster, New York

Copyright 1948 by Harold Robbins


2/138

"Ne zovi nikog neprijateljem, ne zaljubljuj se u neznanca.

Ne stvaraj nikad planova, nit' slijedi bilo koju zvijezdu.

Pokreni se sa svjetinom; opasnost leii tek u osami.

I tada nita od onoga to Bog ti moe poslati, kao ni od onoga to moe On uiniti. Poremetit'

ti nee mir, moj prijatelju mili."

Iz pjesme Stelle Benson "Neroenom", objavljene u Twentyju


3/138

Pisac izraava zahvalnost ROBERTU L. SCOTTINU

na ljubeznim rijeima i hvale vrijednom poticanju uugom nizu goina koje su bile potrebne a se napie

ova knjiga.


4/138

4

TO SE PRIJE DOGODILO

Gospoa Cozzolina je kuala juhu. Bila je masna i gusta, sa sokom o rajica, i zainjenaenjakom ba kako treba. Cmoknulaje usnama bila je obra. Uzahnuvi, vratila se k

stolu na kojem je punila valjuke sjeckanom piletinom. Bio je ug, vrud lipanjski an, ali sesaa zrak poeo ispunjavati vlagom. Nebo je potamnjelo, pa je morala upaliti svjetlo ukuhinji.

Te Amerikanke, mislila je dok je debelim prstima okretno oblikovala tijesto i u nj trpala

komaide piletine, a elo joj i gornja usna, na kojoj su se nazirale tamne laice, bili oroenigracima znoja. Planiraju bebe samo a ih ne moraju raati preko ljeta! Tkoje ikad za touo? Ma u starom kraju, nasmijeila se pri pomisli na vrijeme ka je bila mlaa, jevojkesu ih jednostavno raale. Onje se nisu planirala jeca. Imala je pravo to misli a suAmerikanke budalaste. Bila je babica i posao je iao loe cijelo ljeto, a otkako joj je umromu, morala je hraniti semero jece.

Negje u mranom ijelu kude zazvoni zvono. Prenuvi se, poigne glavu i naheri je na jenustranu pokuavajudi ogonetnuti tko bi to mogao biti. Ni jena o njezinih muterija nededodi prije narenog mjeseca, pa je zakljuila a je rije o nekom pokudarcu. Maria proderala se glasom koji je odjekivao tamnim hodnicima pogledaj tko je na vratima. Glas joj je ogrubio o ugogoinjeg vikanja na jecu i na pokudarce po ulicama o kojih jekupovala vedi io namirnica.Nije bilo ogovora. Zvono opet zazvoni, ovaj put otro, proorno, nestrpljivo. Nerao obrieruke u pregau i poe ugim uskim honikom o glavnih vrata. Kroz obojena prozorska oknarazaznavala je nejasnu spodobu. Otvorila je vrata.

Pre njom je stajala neka jevojka, njezin mali runi koveg na stepenicama pokraj nje. Lice

joj je bilo mravo i izoblieno, ali oi su joj se krije-sile sranim, zaplaenim sjajem, ba kaou ivotinje u mraku. Bilo je oito a je truna, i prema iskusnom oku gospoe Cozzolina,nalazila se u posljenjem mjesecu trunode. Jeste li vi babica? upatala je blagim, ali poneto uplaenim glasom. Jesam, gospoo uzvrati Cozzolina. Omah je znala ka se rai o gospoi. Ima neto toih izvaja o ostalih ena, ak i ona ka proivljuju teke trenutke. ao mi je to vam osaujem, ali nova sam u New Yorku i... djevojka zastade natrenutak, ok joj je tijelom, inilo se, prolazio rhtaj. Ka je opet progovorila, u glasu joj seosjedaoprizvuk prijeke nue. olo mi je vrijeme ree jednostavno a ne znam kamodu.

Cozzolina je nekoliko trenutaka utjela. Ka bi je primila, morala bi izbaciti Mariju iz njezinesobe, a to joj ne bi bilo drago. Nije voljela spavati sa svojim sestrama. A moa ta jevojkauopde nema novaca; moa ak nije ni uana. Pogle joj nehotino klizne na jevojinu ruku.Na prstu joj se nalazio malen, zlatan prsten.

Imam imam neto novaca osmjeli se jevojka itajudi misli gospoe Cozzolina. Ali nemam sobu ree Cozzolina. Morate je imati navaljivala je djevojka. Nemam vremena da odem nekamorugamo. Na vaem cimeru pie Babica.Cozzolina popusti. Maria de morati spavati sa svojim sestrama, svialo joj se to ili ne. Uite ree jevojci i uze joj koveg. jevojka poe za gospoom Cozzolina mranim


5/138

5

hodnikom i nizom stepenica do Marijine sobe. Unutra je gorjelo svjetlo, pa je pogledala van i

vijela re trokatnih nastambi o crvenkastog pjeenjaka i jenog jeaka kako ugommotkom obara golubove iz jata s oblinjeg krova. Skinite kaputid Cozzolina de i rasko-motite se. Pomogla je jevojci a se svue ida legne na krevet. Ka ste poeli osjedati truove? upita je.

Prije jedan sat odgovori djevojka. Znala sam da ne mogu nikamo dalje. Morala samstati.

Cozzolina je preglea. jevojka se osjedala pomalo nelagono. Nije zamiljala a de ovakoroditi dijete. Trebalo je da to bude u bolnici uz Georgea, koji bi bio negdje pokraj nje, koji je

uvijek nekako lebdio u pozaini uvjeravajudi je a de na koncu sve obro ispasti; ili ko kude,gje ovjek osjeda ohrabrujudu prisutnost osoba koje voli. Ovje je bilo sve rukije. Malkose bojala.

Cozzolina se uspravi. Djevojka je bila sitna i slabe grae; namuit de se. Ude maternicebilo joj je preusko a jetece izie bez tekoda. U svakom sluaju, jo je imala vremena estili seam sati; moa se proiri vie no to bi ovjek oekivao. Uvijek zaivljuje prizor kaa

vii kako se pre tvojim oima jevojka pretvara u enu sposobnu da donese na svijetijete. Ali ovje je sve govorilo a nede idi lako. Cozzolina je to osjedala, ali to niim nijepokazivala.

Morate neko vrijeme ekati ree nasmije-ivi se jevojci. Ali ne brinite, sve de bitiu redu. U to sam uvjerena; sedmero sam ih rodila.

Djevojka joj uzvrati drhtavim osmijehom.

Hvala vam, hvala vam mnogo. A saa, pokuajte malo ospavati Cozzolina de uputivi se k vratima. odi du gore zanekoliko sati da vidim kako vam je. Malo sna prije toga uvijek obro oe. Izila je i silaniza stepenice. Tek ka je gotovo skuhala veeru, sjetila se a nije upitala jevojku kako se

zove. No dobro, uinit du to ka opet oem gore, pomisli i vrati se kuhanju.jevojka je sklopila oi i pokuala zaspati, no nije spavala. Misli su joj neprestano jurileglavom poput ualjenih krajobraza to se vie kroz prozor eljeznikog vagona u smjeruoma i Georgea. To bijahu vije vane stvari na koje su se njezine misli uvijek vradale: nadom i Georgea.

Bogzna misle li saa na mene? A George, kamo je on otiao? Trebala se toga ana sastati snjim. Oona je prolo ved ugo vremena.Kiilo je i otila je iz stana a se nae s njim na uglu nealeko o restorana. Vjetar je puhao ibila je promrzla; ekala je va sata prije nego to seopet otputila kudi. Ujutro je nazvalanjegov ure; ogovorili su joj a je otiao u uobiajeno vrijeme, ali a se jo nije vratio. I

ona je nestao. Oona vie nije ula za nj, nije ga vie vijela, i to nije mogla shvatiti. To nijebio njegov obiaj. Nije on bio takav ovjek. Neto mu se strano moralo ogoditi.Pogleala je kroz prozor pitajudi se koliko je sati. Smrklo se, povremeno bi ula ualjenu grm-ljavinu i vijela bljeskanje munja, ali jo nije poela paati kia. Pritiskao ju je teak i sparanzrak. Dula je zveket posua i priguene glasove to su opirali iz kuhinje i osjedala zaguljiv iopojan miris hrane koji je lelujao kroz jelomino otvoren prozor, jer se kuhinja nalazilaneposredno ispod njezine sobe.

Kad su djeca poela pristizati na veeru, Cozzo lina im je psikanjem naredila da budu tihi, jerse netko nalazio na gornjem katu. Maria je digla buku zbog svoje sobe, ali se stiala ka joj jemajka obedala neto ka zavri ovaj sluaj. Poveerali su, i Cozzolinaje pogleala na sat to

se nalazio na hlanjaku. Bilo je osam sati. Skoila je na noge. Sirotica je leala gore samagotovo etiri sata i nisu uli a je ijenom kriknula. jevojka je hrabra, rala je Cozzolina


6/138

6

pomislivi pri tom na one ene ije se poraanje sastojalo seameset pet posto o ernjavei dvadeset pet posto od njihova aktivnog napora.

Naloivi jevojkama a operu posue, popela se u jevojinu sobu.Kako se osjedate? upitala ju je. Dobro mi je odgovori djevojka tako bar mislim.

Kako se esto javljaju bolovi? upita Cozzolina nagnuvi se na nju a je jo jenompregleda.

ini se svakih pola sata otpovrne djevojka. To je dobro Cozzolina de uspravivi se. Ali prije nije bilo. Ude maternice uopde senije irilo. Sie i zapovjei jevojkama a pripreme vrudu vou i iste runike.Negje pre ponod prolomila se oluja na graom. Negje pre ponod poelo se javljati iijete. jevojka je, redi se za runik privezan oko noge kreveta, smrknuto stisla zube imirno leala. Lice joj je bilo blijeo i iskrivljeno o bola, a iz oiju, irom otvorenih, kao iz vacrna bezdana izbijao je strah.

Bilo je gotovo dva sata ujutro kada je Cozzolina poslala svojega najstarijeg sina po doktora

Buona-ventu, na ugao ulice. A na povratku, oala je, ne bi bilo naomet a svrati u upniure i a ovee svedenika.Promatrala je oktora kako ree jevojku i iz njezine utrobe vai plavo, nemirno jetece.Udarcem lana potakla ga je na ivot, a ono je sritim plaem prosvjeovalo zbog toga tonaputa toplo i uobno sklonite. Promatrala je oktora kako oajniki nastoji spasitijevojin ivot. Znala je a je izgubio bitku im je mahnuo svedeniku a je preuzme. I ok jesvedenik stajao na jevojkom, ona je kleknula uz krevet i poela moliti.Jer je djevojka bila tako mlada i tako hrabra.

Jer je i sama izgubila mua, a znala je a ga je izgubila i jevojka.

jevojka je poglea i slabano joj se osmjehne. U oima joj se naziralo pitanje. Cozzolina jojpri-makne dijete koje je plakalo i poloi ga uz nju. jevojka ga poglea i priljubi glavu uznjegovu glavicu i stae sklapati oi.Tada se Cozzolina sjeti da je nije pitala za ime. Prikloni joj se.

Vae ime? upita je obuzeta strahom da dijete ne krene u ivot bez imena.Djevojka polako otvori oi. inilo se kao a se vratila izaleka. Francis Cain Cozzolina je jeva uspjela uti. Sklopila je oi a potom ih otvorila i stalatupo zuriti. eljust joj se beivotno objesila prema jastuku.Cozzolina uze dijete i ustane. Promatrala je doktora kako plahtom pokriva djevojku. Doktor

izvai ceulju iz torbe i ree na talijanskom:

Prvo demo ispuniti krsni list, a? Cozzolina kimne. Prvo olaze na re ivi. Kako se zove? Francis Kane odgovori Cozzolina. Samoje jena stvar bila vana ime kojim de seuvijek ponositi, ime koje de modi nositi. ivot de mu ionako biti teak; neka mu bue ovo ime,ime njegove majke.

Preko puta ulice, visoko u tornju crkve svete Tereze, zvona su zvonila pozivajudi na misu oosam sati. Svi su klinci ved bili poreani ekajudi a krenu u svoje razrede, i sestre su upravoulazile u dvorite. asak prije toga vlaao je sveopdi mete ok smo jurili okolo igrajudi se iozivajudi jean rugoga, ali je saa nastala tiina. Svrstali smo se u va rea, umarirali u

kolu i preko vijugavog stubita uli u uionice. jeaci su sjeli, ukajudi knjigama, na jenu


7/138

7

stranu razrea, oreenoj za njih, a jevojice, ojevene u ukrobljene bluze i suknje, nadrugu.

jeco, zapoet demo an s molitvom ree sestra Anne. Sklopismo ruke na klupama isagnu-smo glave.

Iskoristio sam priliku i bacio savakanu gruu papira na Jerrvja Cowana. Pogoila ga je u zati-

ljak i onje se zalijepila. Izgleala je tako smijeno a sam se gotovo poeo smijati usremolitve, ali sam se na vrijeme suzrao. Ka je molitva bila gotova, Jerry se okrenuo a viitko je to uinio, ali sam se pretvarao kao a sam zaokupljen knjigama.

Sestra Anne mi se obrati:

Francis.Ustanem s osjedajem krivnje. Na trenutak pomislim a me je vijela kako gaam Jerrvja, aline, sve to je eljela bilo je a na kolskoj ploi ispiem an i atum. Poem k prenjemdijelu sobe i uzevi veliki koma kree iz kutije napiem velikim slovima na ploi: Petak, 5.lipnja 1925.

Stajao sam onje i gleao uiteljicu. To je sve, Francis. Moe sjesti ree, a ja se vratih na mjesto.Jutro se lijeno vuklo. Zrak je bio ugrijan i zaguljiv, kola de zavriti za nekoliko tjeana, a oname ionako nije zanimala. Imao sam trinaest godina, bio sam velik za svoju ob, i im se kolasvri, Jimmy Keough de mi opustiti a mu obavljam poslove i skupljam njegov novac odoklada od kladi-laca koji su raili u oblinjim garaama nije imao vremena da se gnjavi sokladama o pola i etvrt olara. A ja du zgrnuti cijeli tos love moa ak i eset olarana tjean. I fudkalo mi se za kolu.ok su ostali klinci, u vrijeme ruka, trali kudi na obje, ja sam olazio u zgrau spavaonica,koja se nalazila iza kole. Mi siroa jeli smo u tamonjoj blagovaonici. Za ruak bismo obili

au mlijeka, senvi i kakav kolaid. Vjerojatno smo se hranili bolje o vedine jece ususjestvu koja su olazila svojim kudama. Potom bismo se vradali u kolu na poponevnunastavu. Popodne bi me spopaala elja a kinem iz kole. Bogo mili, to je bilo vrude!Mogao sam idi plivati nealeko o pristanita niz 54. ulicu i rijeku Huson, ali sjetio sam seto se ogoilo proli put ka sam bio utekao iz kole.rim a sam taa postavio svjetski rekord u zabuavanju. Izbivao sam iz kole punih esttjedana za reom. Ako mislite a to nije bogzna kakav pothvat, ne zaboravite a ivim u kolii a sam se svaku veer morao vradati u nju na spavanje. Zipio bih pisma koja su sestreupudivale bratu Bernharu, nazorniku nae spavaonice, u kojima su se alile zbog mojihizostanaka. Sam sam odgovarao na njih navoedi a sam bolestan i potpisujudi ih s

Bernhar. To je trajalo sve ok me jena o sestara nije ola posjetiti, i ona su meuhvatili. Te sam se nodi vratio nakon napornog ana proveenog u kinematografima.Gleao sam etiri filma. Brat Bernhar i sestra Anne ekali sume u hodniku.

Eno lupea! prodere se brat Bernhard. Pokazat du ja njemu i njegovoj bolesti! Kreneprema meni. A to s' raio? Gje s' angubio?Kako se sve vie uzbuivao, tako je i njegov vel-ki naglasak, koji je inae zvuao meko ilijepo, sve vie uzimao maha, tako a si ga na kraju jeva mogao razumjeti. Radio sam odgovorim.

Raio s', veli? E, to lae! uzvrati i opali me po obrazu. Prislonim ruku na obraz.Sestra Anne me pogleda.


8/138

8

Francis, Francis, kako si to mogao uiniti? izusti blago, gotovo nesretno. A dobrozna koliko sam ti vjerovala.Nisam joj odgovorio. Brat Bernhard me opet

pljusne.

Ogovaraj uiteljici.

Ljutito upiljim pogle u njih i rijei same na-vrijee. Dosta mi je svega i kole, i sirotita! Ovje nisam nita rugo nego zatoenik. Oni uzatvoru uivaju vie sloboe nego ja. A nisam uinio nita ime bih to zasluio nita zbogega bih nodu morao biti po kljuem. U Bibliji stoji a de nas istina osloboiti. Pouavate avolimo Gospoina jer nam je ao toliko mnogo. Poinjete moj an s molitvama zahvalnicamazahvalnicama zato to sam stavljen u zatvor u kojem nema slobode. Samo to nisamplakao. Sve sam izgovorio u jednom dahu.

U kutovima oiju sestre Anne pojave se suze, ak je i brat Bernhar zautio. Prie mi sestraAnne, obujmi me rukama i privue k sebi. Nesretni, nesretni Francis, zar ne vii a ti elimo pomodi? Nastavila je tiho. Ono

to si uinio je loe, vrlo loe. Uzvrpoljih se u njezinu naruaju. Pokuam idi ruke o oijua otarem suze, ali mi se zapletu u njezinu halju i zaustave na njenim gruima. Zarim rukeondje suspreu-di ah, nevino rairivi prste. Bila je okrenuta leima bratu Bernharu, pa nijemogao vijeti to raim. Poelo joj je bivati neugono. Pogleam je bezazleno u lice. Mora mi obedati a to vie nika nede uiniti rekla je.Nisam znao na to je mislila na kianje iz kole ili ? Obedaj em rekoh.Okrene se bratu Bernharu. Lice joj bijae blijeo, a elo ovlaeno kapljicama znoja. ovoljno je kanjen, brate. O saa de biti obar. Obedao je. Saa du otidi a se pomolimza dobro njegove ue. Okrene se od brata Bern-harda i krene k vratima.

Pogledam brata Bernharda. Jedno me je vrijeme promatrao. Hoi a veera ree i ovee me u blagovaonicu.Imao sam trinaest goina i bio vrlo krupan za svoju ob i vrlo lukav uliar. No danas popodnenema nita o bjeanja, bez obzira na to to bi plivanje jako goilo, jer sam oluio abuem obar, a du se vratiti u razre i onje zagoravati ivot sestri Anne. Zato jer mepogledala, a ja sam znao da misli na hodnik i na trenutak kad sam joj pipao grudi i pri tom

ustanovio a su i sestre ene. A imao sam samo trinaest goina.Reovi jo nisu bili obrazovani ka sam stupio u kolsko vorite. Blizu ulaza igralo se loptomi svi su veselo pocikivali. Zadubio sam se u igru, i prije nego to sam se snaao, leao sampoleuke na ploniku. Jerry Cowan i jo jean jeak bijahu me zaskoili. Pogleam Jerrvja;

smijao se. to je u tome tako smijeno? gotovo zareim. Ti, glupane! To ti je za onu papirnatu lopticu. Mislio si da ne znam tko me pogodio uzvikne smijudi se.Osovim se na noge.

U redu rekoh. Sad smo kvit.Zajeno smo sjeili na rubu plonika i promatrali igru o poetka nastave, Jerrv Covvan i jasin graonaelnika New Yorka i kopile Sirotita svete Tereze, koji su,milodu Bojom,pohaali istu opdinsku kolu i bili prisni prijatelji.


9/138

9

DRUGO POGLAVLJE

ivio sam u sirotitu otka pamtim. Ne ivi se tu tako loe kao to vedina ljui, ini se, misli.Dobro sam se hranio, ureno oijevao i temeljito kolovao. Nije me osobito brinula injenicato me nije zapao moj io obiteljske ljubavi i osjedaja. Izmeu ostalog, bio sam obaren

stanovitom dozom neovisnosti i samostalnosti, ^to rugi obino stjeu mnogo kasnije.Uvijek sam radio, sad ovaj, sad onaj posao, i vrlo esto posuivao petae i esetae ostalojjeci u koli za koje se smatralo a bi trebali biti mnogo sretniji o mene. Znao sam u kojeane pojeini momci obivaju eparac, i teko njima ka mi ne-bi vratili dug! Otprilike prijedva tjedna bio sam posudio Peteru Sanperu dvadeset centi. Tjedan dana kasnije izmakao mi

je prije nego to sam go mogao uhvatiti, a ka sam ga kasnije oista sreo, bio je vorc.Meutim, ovaj tjean mislim povratiti svoju lovu.Poslije nastave, toga popodneva, zaustavio sam ga u voritu. etao se s vojicom svojihdrugova.

Hej, Pete reknem to je s onih mojih vaeset centi?

Peter je uobraavao a je neka sila. Znao je sve ogovore. Bio je neto nii o mene, alimnogo ple-datiji i tei. to je s tim? upita. elim ih natrag odgovorim. Lovu sam ti posudio, nisam ti je poklonio. Jebi se ti i tvojih dvadeset centi! obrusi on svojim nosnim jenolinim glasom i okrenese drugovima. U tom ti je nevolja s tom kopiladi iz24

sirotita. Pladamo im kolovanjei zbog njih novano potpomaemo kolu, a oni se vlaajukao a je sve ovo njihovo. obit de ih ka ja buem htio.Raspalio sam se. Nije mi bilo krivo to me naziva kopilariom. I prije su me tako vrlo esto

zvali. To me nije smetalo. Nisam ja kao onaj klinjo Mc-Crary, kome je brat Bernhard kazao dauz ime prilijepi rije mlai kako bi ljuima ao o znanja a nije kopile. Osim toga, estosam uo brata Bern-hara kako kae: Vi ste, jeco, najsretniji. Svi smo mi Boja jeca, ali vinajvie, zato to vam je Gospoin i otac i majka. Ne, to to me zove kopi-lanom, to me nesmeta, ali nitko me nede na tako lak nain zakiati.Bacim se na njega. On uzmakne u stranu i mazne me po eljusti. Skljokam se na zemlju. ugavi igidu! poviem. Baci se na menei stane me uarati po licu. Osjedao sam a minos krvari. Privuem nogu i njome ga maznem u meicu. Lice mu problijei i pone sekotrljati s mene. Oslobodim jednu ruku i bubnem ga u vrat, odmah ispod brade. Padne

postrance licem o plonik skupivi koljena po trbuh, jenom rukom stidudi monje, a

rugom redi se za slabine. Stenjao je, ali mu je iz grla opiralo samo skianje.ignem se na noge i sagnem naa nj. Iz nosa mi je kapala krv na njegovu ojedu. Zavuemmu ruku u ep i izvaim pregrt sitnia. Paljivo izbrojim vaeset centi. Pokaem ihnjegovim prijateljima.

elim samo svojih vaeset centi reem i neka nitko o vas nita ne pokuava, jer dedobiti isto to i on.25Promatrali su me dok sam odlazio i rukom brisao nos, a zatim se nadvili nad svojim

prijateljem.

Uao sam u biljarnicu Jimmvja Keougha. Sjeio je iza stakla s cigarama sa zelenim titnikomiznad

oiju. to ti se ogoilo, mali? upita kroz smijeh.


10/138

10

Nita osobito, gospoine Keough odgovorim ponosno. Neki frajer je mislio da mimoe zakinuti lovu. Ali nije. Tako treba, Frankie ree Keough. Nika ne opusti a te zakiaju. Onim asom kato uini, narljao si. A saa poi oostraga a se ope-re, i ona pometi lokal.ok sam olazio, uo sam ga kako govori jenom o mukaraca koji su se onje bili okupili:

O ovog de malog jenog ana neto postati. Tek mu je trinaest goina, ali bolje o meneizrauna koliko moram caltati klaiocima na konjskim trkama za vezane i uvjetne oklae.Zahod je zaudarao na ustajali im o cigareta i na mokradu. Popeo sam se na zahoskukoljku i otvorio prozor koji se nalazio blizu stropa. Oprao sam ruke i lice te ih obrisao orubove koulje. Zatim sam se vratio u lokal a zaponem svoj popodnevni posao.Popodneva provedena ko Keougha bila su za mene najzanimljiviji io ana. Zapoeo bihmetenjem lokala. U njemu se nalazilo osam biljarskih stolova, i ja bih meo ispo svakoga ucijele prostorije. Potom bih vrlo oprezno oetkao stolove a ne otetim pust, nakon ega bih obrisao drvene dijelove stolova. Moj slijeedi posao bio je a rashladim soda-vodu i pivo.Ovo se zbivalo u vrijeme prohibicije, pa je pivo bilo spremljeno dolje u podru-

26mu. Ka go bi netko zaelio pivo ili aicu viskija, traio bi Jimmvja Keougha, a ako bi on biozauzet, slao bi mene. Poneka bi rao nekoliko boca ispod tezge.U etiri sata poeo bi zvoniti telefon. Stizali su rezultati s trkalita. Ja bih ih taa biljeio naplou u stranjem ijelu lokala, u nekom kutu gje je nitko nije mogao vidjeti, jedino ako biba oao onamo. Stavljao bih biljarske kugle na stalke i gostima obavljao sitne poslove.Gjeka bih otiao preko puta ulice a im kupim senvie. Onje sam rao sanuid spriborom za idenje cipela, i ako bi netko elio amu osvjetlam cipele, ja bih to uinio.Na tome sam obino zaraivao tri olara tjeno, i jo na kojeemu rugom. Posao je obroiao ka bih ubrao prosjeno est o osam olara tjeno. Ka kola bue svrila, Jimmy de

me slati do garaa a kupim manje oklae. Rekao je a du na tome zaraivati eset opetnaest olara tjeno. U est i trieset Keough bi mi ao_.sve svoje listide a zbrojim uloge.Na njima su se nalazile sve dnevne oklae, i ja bih ih obino zbrajao umjesto njega. U seamsati otiao bih o njega i otrao u sirotite na veeru. Nakon veere iziao bih na sat-dva, alimi Keough nika ne bi oputao a se vrzem onje nodu. Ne znam zato.Peter Sanpero se sutraan nije pojavio u koli, ali zato njegova majka jest. Stajala je urazredu i mrko zurila u mene dok je razgovarala sa sestrom Anne. Sestra Anne ju je poslala

sestri nastojnici. Malo zatim jena je jevojica ola s porukom za sestru Anne.27 Mary Peters de itati zaadu ok ja buem osutna ree sestra Anne. Francis,poi sa mnom.

Iao sam za njom honikom o urea sestre na-stojnice. Uli smo. Brat Bernhar, sestranadstojni-ca i gospoa Sanpero bijahu onje. Govorila je gospoa Sanpero. Ako niste kadri obuzdati takve male grubija-ne, poaljite ih tamo kamo i spaaju... Zastala

je ka je vijela a ulazim. Progovorila je sestra nadstojnica.

oi ovamo, Francis. Priem joj. to to ujem? Tukao si se s Peterom i ozbiljno ga ozlijeio. Zato? upitala je polako ilju-bezno.

Dugovao mi je dvadeset centi, koje mi nije htio vratiti odgovorim a nazvao me ikopila-nom. Znao sam a de ih to smekati.


11/138

11

Francis, morat de se nauiti obuzavati svoju naglu du. Pogre te ne smiju vrijeati, aosim toga, Isus zahtijeva da okrene rugi obraz. Hodu a se ispria gospoi Sanpero i a jojkae a ti je ao.Buudi a me jena isprika nije kotala nita, ispriao sam joj se. Otiem pre nju i kaem: ao mi je, gospoo Sanpero. Nisam se kanio tudi s Peterom. Nije nita ogovorila.

Vratim se sestri nadstojnici. A saa, Francis, za kaznu to si se tukao, rekla sam bratu Bernharu a ti slijeeda vatjena, poslije kole, zabrani izlazak iz sirotita. Dva tjedna! uskliknem. Ne moete t napraviti ne moete.28

Obedanje! zagrmi brat Bernhard. A zato ne bismo mogli? Zato odgovorim to de netko rugi obiti moj posao kod Jimmvja Keougha. Ima posao, znai ree kimajudi glavom. A molim te, rec' mi to rai tamo? Metem, istim i obavljam manje poslove otpovrnem. O, mete i isti, je 1' a? ad' ti ja osta metenja i idenja a te zabavi ree.

Saa se moe vratiti u razre, Francis ree sestra nastojnica. Poimo, Francis pozove me sestra Anne. utke sam izlazio za njom u hodnik. Nastubama koje su vodile u razred ona se zaustavi, okrene mi se i uzme me za ruku. Nalazila se

dvije stepenice ispod mene i lice joj je bilo u istoj ravnini s mojim.

Ne bui tuan, Francis ree gleajudi me u oi. Sve de biti u reu.Prije nego to sam shvatio to raim, poljubih je u ruku. Volim vas rekoh. Vi ste jeina koja je potena, koja ima razumijevanja. Volim vas.vrsto me je rala za ruku i ona se suznih oiju nagnula prema meni. Nesretno dijete ree i poljubi me u usta. Tog trenutka znala je a vie nisam ijete, asam svoje jetinjstvo ostavio aleko iza sebe. Uspravila se teko iudi. Poglei nam se za

trenutak suko-bie, a zatim se, oborene glave, okrene i mi nijemo proslijeismo u razre.

TREDE POGLAVLJE

Problem kako izbjedi brata Bernhara bio je vrlo jenostavan, i nakon prvih nekoliko anasve je ilo kao po loju. Jenostavno bih mu se prijavio u spavaonici, a ona se provukao krozprozor, pa niz rveni stup, i put po noge. Naveer bih se vratio na isti nain, i nitko nije nitaznao.

Upravo sam tada, jednog od tih dana, sreo Svilenog Fennellija.

Svileni Fennelli bio je velika zvjerka u naem susjestvu. Voio je sve sumnjive poslove u vezis alkoholnim pidem, kockanjem i klaenjem. Bio je to ovjek koga su svi u tom dijelu gradapotovali i bojali ga se. Viao sam ga tu i tamo ka bi poslovno navratio o Keougha. Uvijeksu uza nj bili njegovi momci. Bio je opak, nemilosrdan i prepreen. Niega i nikoga nije sebojao. Bio je moj

idol.

Ponekad kada bih ranije svrio posao ko Keougha, uzeo bih svoje stvari za idenje cipela ina kratko iziao a na brzinu uhvatim jo koji cent. Toga poponeva uao sam u ilegalnutoionicu alkohola u uglu Broadwaya i 65. ulice. Lova je najbolje kapala u tim toionicama.Obilazio bih reom sve goste za ankom.

Latenje cipela, gospoine? pitao bih. Latenje?Gojazni vlasnik toionice s krupnim gracima znoja na delavoj glavi reknuo je na mene.


12/138

12

Aje! Brii oave! Koliko puta moram govoriti vama klincima da ovdje ne zanovijetategostima. Kupi se odavde dok nisi dobio po starki!

30

Nisam rekao nita, nego sam se okrenuo i poao prema vratima. ok sam iao prema njima,neki pametnjakovid za ankom isprui nogu, i ja se sro-zam preko nje. Tresnem na ruke i

koljena, a sanduid mi pane s ramena. Razbiju se boice tekudeg latila, i ja se povezempreko njih u neobinoj kombinaciji crne i smee boje. Jean sam asak zbunjeno sjedio napodu ogoljenih koljena, dok se la-tilo na sve strane razlijevalo po istim ploicama.Ojenom me jena ruetina, ebela poput pra-sede unke, epa za iju i naglo poigne nanoge. Bio je to vlasnik. Bjesnio je.

Naprije. Sa de van prije nego te... Bio je toliko ljut a je pentao ok me vukao premavratima.

Ved gotovo pred vratima, priberem se od iznenaenja. Istrgnem mu se iz ruku i poviem: aj mi moj sanuid! Hodu svoje stvari! Aje! Van! Nauit du te ja a ne olazi vi-J5e ovamo. Noga!

Ne idem bez svojih stvari zavritim. Obi-i ga, potrim u salun i stanem trpati etke, krpelimene kutije natrag u sanuid. Vlasnik me zatekao ba ka sam se spremao ustati.Odalamio me po glavi, sa strane. Sve mi je zvonilo u uima. Nauit du te ja, gae mali, a se kloni mog lokala zarei. Opet me uari i zgrabi za vrata nisam mogao niti mrnuti. Vrpoljio sam se ne bih li se osloboio stiska, ali me je raoisuvie vrsto. Pokuao sam ga uariti nogom, no uzalu. Pusti ga, Tony, elim jeno latenje kazao je netko tihim, blagozvunim glasom koji jedolazio iz jene o pregraa u zia.31Vlasnik i ja se okrenemo. Vlasnik je jo uvijek rao jenu ruku u zraku kao a je onjeprilijepljena, a rugu jo uvijek na meni. Ne znam koji je o nas vojice bio vie iznenaen.

Ugledao sam vitkog, pristalog mukarca, kojemu je moglo biti izmeu trieset pet i etresetgodina, kako sjedi u jednom od separea. Jedna mu je ruka, napola stisnuta, poivala na stolu,ok se rugom poigravao epnim noidem koji se nalazio na lanidu privrdenim za prsluk.Nosio je tamnosivo odijelo, elegantan eir i sjajne crne cipele. Sive mu oi bijahupoluotvorene, ok mu se tanki brid koio povrh lijepo oblikovanih usana. Bijeli, sjajni zubi,koji su blistali iz tamnoputog orlujskog lica, upotpunjavali su cijelu sliku. Bio je to Svileni

Fennelli. Gledao nas je netremice.

Vlasnik ranje se nakalje. U redu, gospodine Fennelli ree pustivi me i otie za ank.Obriem lice rukavom i priem pregrai. Vukao sam sanuid za sobom. Jo su vije osobe

bile s njim u separeu: mlad, dobro ojeven mukarac i privlana mamica. Ne mogu vam ulatiti cipele, gospoine rekoh. Zato? upita Fennelli. Prolilo mi se crno latilo uzvratim. Mai se za ep. Izvue novarku, izvoji iz njenovanicu o pet olara i prui mi je. Hajde pa kupi koliko ti treba on de.Pogleam novanicu, zatim Fennelli ja i bez rijei krenem prema vratima. Sluga je ved praopo na mjestu gje se bilo prolilo latilo. ok sam izlazio, uo sam rugog ovu kako kae:32

Svileni, kladim se u pedeset olara a se nede vratiti.

Svileni Fennelli se nasmije. } Vrijedi.


13/138

13

Mislim a u cijelom ivotu nije viio toliko novaca pridoda mamica.Vjerojatno ima pravo primijeti Svileni. Nisam ni ja kad sam bio njegovih godina.Nisam uo to su na to kazali, jer sam otle bio ved vani. Ka sam se vratio, oni su jeli.Poloio sam ostatak novca na stol i rekao: Nisam htio a ekate, ali trgovac nije imao sitnog a razmijeni pet olara, pa sam morao

pro-krstariti cio blok dok ih nisam razmijenio.Kleknem na pod i ponem mu istiti cipele.Onaj rugi mukarac izvai novanik, izvue lovu i ae je Fennelliju. Svileni je spremi u epne prebrojavi je. Ovo bi trebalo a ti poslui kao pouka; ne moe tudi strunjaka.Bio sam gotov s jenom cipelom i zato kvrcnem po njoj, a on stavi rugu nogu na sanuid. Kako se zove, sinko? upita. Francis Kane odgovorim. Ali moete me zvati Frankie. Svi me prijatelji tako zovu. Oho, sa sam, znai, tvoj prijatelj, je li? Preporuio bih ti, sinko, a bue paljiviji;prijateljstvo se ne poklanja tek tako. Ne budi neoprezan s time upozori me.

Ne s'vadam to mislite red' kaem zbunjeno. Za moj pojam, vi ste ovjek na mjestu.ovrim latenje i ustanem.Onaj rugi mukarac i ena ignu se. Moramo idi, Svileni. Viimo se.Svileni ustane.

o vienja ree im. Ka su otili, upitam ga: Jeste li utjerali svoj novac, gospodine Fen-nelli?

Na to misli? Na oklau. uo sam. Je li vam isplatio? Svileni Fennelli se nasmije.

Ti a si uo? Aha odgovorim. Nisam naivac. Poznatmi je razlog.

Fennelli se iznova nasmije.

Sjedi ponudi me i pojei senvi. Otkuda si? Iz Sirotita svete Tereze odgovorim. U redu stvar, poznat ti je razlog ree mi kao sebi ravnom. ini mi se onekupoznat. Gje sam te ved viio? U jenom o zabavita?Mislio je na spremita u naoj etvrti, koja je pretvorio u mala igralita. Svi su priali a je tosilna stvar to je napravio za jecu iz naeg susjestva, jer ih je time ovratio o ulice. Duo

sam Keo-ugha kako kae a su ona znaajna i zbog neega rugoga; na taj je nain Fennelliodgajao svoje muterije. Ovje su se nalazile kojekakve igre koje su jeca besplatno igrala igre vjetine i slijepe srede koje vani treba platiti, ako ih misle igrati, o pet centa o etvrtolara. Poto jeca ostignu oreenu ob, vie im se ne oputa pristup u ta zabavita, pase olaze igrati nekamo rugamo i za to pladaju. O, a, Fennelli je bio velika bua, ak je isvoje muterije slao u kole. Ali, kao to vedina kae, netko se mora i tim poslom baviti, pauistinu

zasluuje a ga subina usredi, jer je ljudina u svakom pogledu. A, ne odgovorim. Radim kod Jimmvja Keougha.Na Fennellijev znak prie konobar. Naruim senvi s peenom goveinom i au piva.

Premlad si za pivo ree Fennelli, pa umjesto piva narui sok.


14/138

14

Promatrao me dok sam jeo. Brzo sam trpao u sebe, pa sam za nekoliko minuta bio gotov.

Potom se dignem.

Hvala vam, gospodine Fennelli. Osmijehne mi se. Sve u reu, klinjo, i ja sam nekod latio cipele kao i ti. Posegne u ep i izvue nekolikosmotanih novanica.

Evo ree uzmi to i hvataj maglu. Hodu, gospoine uzvratim ka sam viio a se rai o pet novanica. Jo jenom,hvala. Ovakvi klipani vole a im se zahvaljuje. O toga se obro osjedaju, a nita te nekota. Omah sam znao a de mi se isplatiti ako s ovim ovom buem fin. I tako, puke srederai, jo mu jenom zahvalim i napustim salun.Ray Callahan je stajao na uglu uz svoj sanuid s priborom za idenje cipela. Priem mu. Ray

je bio zgoan malac. Stari mu je bio pijanura; ivjeli su od socijalne pomodi. Ray bi avaolovu staroj, koja ju je isto troila na pide kao i njezin mu. Servus, Frankie pozdravi me. Servus otpozdravim. Kako ide?

Dosta slabo promrmlja za cijelo popone samo etreset centi.Ispuknem svojih petzelembada i ponesem mu ih po nos. Izbulji oi poput bika. Sunce jarko! izusti, a zatim tiho proapde: Gje si ih domuo?Nasmijem se.

Mora poznavati prave ljue. Potom mu ispriam cijelu stvar. ovjee usklikne alaj si sretan!Poli smo zajeno niz ulicu. Poelo se smrkavati. Povremeno bih viio kako prozori bljeskajuod svjetla.

Bi li poao sa mnom gore o mene? upita me. Ako nema rugog posla.Znao sam da me zove samo da ne pobere batina zbog slabe zarade.

Hodu.uli smo kako mu se roditelji deru jedan na drugoga im smo uli u honik. Kriste! usklikne okrenuvi mi se nika ne prestaju. Bojim se a du fasovati svoje.Ne ogovorim nita, ved se ponemo uspinjati. Na prvoj stubinoj terasi neki mukarac iziekroz vrata i urno strugne mimo nas niza stepenice. Ostavio je vrata malo nakrinuta pa sekroz njih uo enski glas: Jesi li to ti, Ray? Ray stane. Jesam. Obrati mi se. To ti je Mary Cassi-dy kupujem joj stvari u udanu.Pojavi se na vratima.

Hode li skoknuti dolje do bifea i donijeti nekoliko boca piva?

Obavezno, Mary ree Ray, oloi svoj sanuid na po, uzme sitan novac iz njezineispruene36

ruke i, napomenuvi mi a ga priekam, ojuri niz stepenice.Gospoica Cassiy mi ree: Ne mora ekati u honiku. Unesi stvari ovamo i tu ga poekaj.utke poignem sanuide i onesem ih u sobu. Ona zatvori vrata. Moe sjesti ovamo ok se Ray ne vrati. Pokae na stolac.Sjenem. Ona otie u rugu sobu i vrati se s limenkom nalik na klistir, koju kod sudoperanapuni vodom, a zatim se opet vrati u onu sobu. Nekoliko minuta kasnije oe opet.

Jo se nije vratio? upita.


15/138

15

Nije ogovorim. Ovaj put sam je obro pogleao. Nije izgleala loe ok je stajalaonje onako zgouna, namazana lica i usnica. Imala je svijetloplavu kosu, malkonakovranu. Toliko sam se zabuljio u nju a se poela crvenjeti. Na elu joj se pojave sidunekapi znoja. Imala je plavka-sto-zelene oi i bila je povia. Pitao sam se je li Ray znao a jekurva. Ovu bi valjalo jebnuti, pomislim. Mozgao sam kako a je pitam bi li mi ala. Jo o

saa nika nisam bio s nekom. Ali imao sam u epu pet olara u gotovu, i to me ohrabrilo. Imam va zelembada kaem joj. Pa to! Poglea me raoznalo. inilo se a je pomalo zanosila na irski.Buudi a nisam znao to a kaem, samo sam zurio u nju. Nekoliko smo asaka stajali utke,a onda je rekla:

Jo si mla, je l'a? Petnaest mi je godina ogovorim. Lake je ka cijelo vrijeme lae. Osim toga, gotovosam

37uspio sebe uvjeriti u to da zaista imam petnaest godina.

Jesi li to ikad radio? upita. Njezine mi se grui uine strano velike i napete.

Svakako kaem mnogo puta! Poeo sam se uzbuivati. U redu ree. Hodi. Odvede me u spavadu sobu. Kaje ola o kreveta, okrenulase i pogledala me. Daj novce.Izvaim iz epa va olara i aem joj ih. Ruka mi je drhtala. Uzela je novac i stavila ga pod

jastuk. Tada je preko glave hitro skinula haljinu i legla u postelju.

Hajde pozove me.Otkopam hlae i pustim ih a kliznu na po. Koljena su mi klecala. Uem u krevet i legnemkraj nje. Pokuao sam, ali nita o posla bio sam previe preplaen, previe uzbuen.Poela se sriti. Pouri. Nemamo cijeli an vremena. Ray se moe vratiti svaki as.

Uzalud bio sam previe brzoplet. Jenostavno nije ilo. Pokuala mi je pomodi, ali baava.Naposljetku sie s kreveta. Leao sam trenutak mo tredi je. Ka mi je okrenula lea, turnuosam ruke po jastuk i uzeo svoja va olara; nedu platiti za ono to nisam uinio. Nije mevijela. Turnuo sam novce u ep o koulje.Nekoliko asaka kasnije vratila se krevetu i bez rijei bacila u mene runik. Brzo je navuklahaljinu.

Promatrala me ok sam silazio s kreveta i oblaio hlae. Zajeno smo uli u prednju sobu.Nasmije mi se.

38

Braco, oi ka poraste. Uvijek govorim: Ne moe tjerati ijete a rai muki posao.

Pogleam je. Osjedao sam a mi lice naputa posljenja kap krvi, to se obino ogaalo kabih se razbjesnio. olo mi je a je lupnem sanui-dem. Mora a je to preosjedala, jer sujoj se oi nekako rairile i jean je korak ustuknula. Osjedao sam kao a mi netko vezujeeluac u vorove. Piljio sam u nju kao luak. Ne mora se pone, ali se ba taa otvore vrata.Bio je to Ray. Nosio je u ruci papirnatu vredicu. Kupio sam pivo, Mary rekao je.Jo je jenom pogleam. Nije mogla skinuti pogle s mene. Poignem sanuid i iziem uhodnik.

uo sam Raya kako je neto pita i potom njezin smijeh. Zatim se pojave na vratima. ala je

Rayu eset centi zato to je iao u udan. Poela je zatvarati vrata, a ona, kao a se neegsjetila, rekla Rayu:


16/138

16

Evo esetae i za tvog prijatelja to te ekao. obaci mi novid i zatvori vrata. Uhvatimga i zviznem ga natrag u zatvorena vrata.

Droljetino gadna, jeftina! poviem i, ne pogleavi Raya, otrim niza stube na ulicu.ETVRTO POGLAVLJEJo petnaest ana i svrit de kola. Nestrpljivo sam oekivao taj an kaa du modi raiti ko

Keo-ugha da namaknem grdnu lovu.39Tog sam poponeva otiao iz kole zajeno s Jer-ryjem. Kao da se iznenadio kad me vidioda izlazim na glavna vrata.

Mislio sam a ne smije iz kole, Frankie ree. Juer je bio posljenji an zabrane odgovorim. Rai li popone neto posebno? upita me. Zato? Nita ree samo me zanima.Neko smo vrijeme ili utke, a ona de Jerry: Frankie, bi li volio ovoga ljeta podi sa mnom na selo?

Prestani se zezati rekoh. Ne zezam se. Zbilja to mislim kae i pogleda me ozbiljno svojim plavim oima. Pitaosam tatu za oputenje, a on mi je rekao a te ovaj tjean oveem oma na ruak i ademo ona porazgovarati o tome.

__ Glupost! kaem oni iz sirotita ionakome ne bi pustili.

Bi, ka bi ih moj otac zamolio. Zna li tko je on? upita Jerry.Da, poznavao sam mu oca; a tko nije znamenitog Jerrvja Cowana, uvijek nasmijeenoggradonaelnika New Yorka. Mogao si ga vijeti naslikana u novinama svaki an kako se,pokazujudi bijele, sjajne zube, s karanfilom u zapudku, rukuje s prestavnicima najnovijeg

uruenja proizvoaa kukuruza ili s nekom drugom neotesanom bagrom. Da, njegov jestarac mogao obiti gotovo sve to je htio. Bio je graonaelnik New Yorka.Stigli smo pred Keoughov lokal. Zastanem. Povirim unutra. Bilo je mrano i jeva sam toraza-

40

birao. Mislio sam provesti ljeto u lokalu gdje zauara na patvoreno pivo i mokradu. Misliosam provesti ljeto na selu s Jerrvjem. Vjerojatno je imao kakvo krasno imanjce sa slugama i

svim ostalim. Bit de vjerojatno pecanje riba, plivanja i kojekakve druge zabave. Bljesne mipre oima prizor u kojem sam viio sebe kako skaem u jezero. Jo nika nisam plivao u

jezeru. Mora biti perfektno. Neki su mi momci rekli da jest. Nekoliko puta odlazio sam na

Coney Island, ali sam uglavnom plivao nealeko o pristanita, u 54. ulici. Nebesa, mora bitiperfektno na ladanju. Okrenem se Jerrvju. Ne mogu, Jerry velim. Ali, u svakom sluaju, hvala na pozivu. Oni mislim redi imam ovdje posao. Moram ovo ljeto raditi. Ne mogu dopustiti da budem bez kinte.Moram natudi love. I, o avola, selo ionako mrzim! Onje me uvijek spopaa osjedaj groze.Jerry me poglea i ona se nasmije. Znao je to imam na umu. Bio je neobian prijatelj. Snjim nije bilo lako sklopiti prijateljstvo; a nije bio ni umiljen. Bio je jenostavno netoposebno. Ne znam zato me volio, ali a sam bio ovoljno alekovidan, da sam samo mogaoznati to demo Jerry i ja ali o tom potom, kad stignemo do tog mjesta. Zlo je i ovako to seosvrdemo unatrag i sjedamo svega; bilo bi kuikamo gore a smo znali to de se ogoiti.

U redu ree ako ba tako hode, ali svejedno, svrati jedan dan do mene na objed. Primijetio sam a je rekao obje, a ne veera, kako sam ja obino govorio.


17/138

17

Hodu. Stajao sam u neprilici na jednoj nozi. Nisam znao da li da mu opet zahvalim iline.

Zatim kaem u sebi: K vragu s tim! Ved sam mu zahvalio. A naglas: Moram na posao. Promatrao sam ga dok je odmicao ulicom i skrenuo za ugao.

Okrenem se i pogledam u lokal. Sat u dnu dvorane pokazivao je tri i petnaest. Bilo je rano.

Trebalo je a oem tek u etiri, a nekako mi se ba i nije railo. Potraim Jimmvja.Razgovarao je s nekim starkeljom, pa me nije viio; zaobiem ih i pretravi cio blok zgraasjednem na sunce, na stepenice jedne stare stambene zgrade, gdje sam naumio ekati oetiri, a ona natrag o Keougha. Razmiljao sam o olasku s Jerrvjem na laanje.Upalim cigaretu i stanem ekati a proe vrijeme, kali s ruge strane ulice zaujem nekugraju. Nekoliko klinaca koje sam poznavao satjerali su uz zi nekog Ziovida i poeli gaobraivati. Promatrao sam ih prilino nezainteresirano. Osjedao sam se isuvie lijenim a impriem i sujelujem u zabavi. Stajali su u polukrugu oko njega i napastovali ga. Kako je biti poluovjekom? Kristoubojice!

Pizdolizac!jeak ih je blijea lica motrio napeto, ali spokojno. Dostojanstveno ih je obasipaopogledima punim mrnje. Primicali su mu se prijetedi. Ispustio je knjigu koju je nosio i pripiose leima uza zi. Poeo je izati ake. inilo se a je neto nii o mene. Bio je plavokos,plavook i suha lica. Na koncu je progovorio:

U potenoj borbi svakog o vas bih zbiksao. Glas mu nije odavao straha.42

Ogovore mu grohotom i jo mu se vie primaknu. Ne moe ti zbiksati ni naih izama! ree jean o njih.ignem se na noge i prijeem ulicu. Ovo de biti zanimljivo.

Servus, Frankie jean de o jeaka. Zdravo, Willie odgovorim. Pokaimo tom iovskom kurvinom sinu! povie jedan od njih. Nita o toga kaem. uli ste ga. Rekao je a moe zbiksati bilo koga o nas. Nedetemu opustiti a se samo tako izvue. Jean de se o nas boriti s njim.Rulja me pogleda nesigurno.

No reknem tko de to biti? Nije bilo odgovora. U redu kaem ja du.Krug se razmakne i ja zakoraim unutar njega. jeak me poglea. Znao sam a meodmjerava.

ignem ake na gotovs. On istupi i ivlje zamahne na mene. Lako mu izbjegnem i odstupim.Nije znao nita o boksu. Poao je za mnom i izbacio nekoliko direkata, ali sam ih bez po mukezaustavio.

Raja me poela boriti. Prebij ga, Frankie! utni ga u mua!Uzmicao sam sve ok nisam oao o ruba plonika, ka sam shvatio a jo uvijek imamcigaretu u ustima. Zarao sam je a im pokaem a znam kako treba s njim. Jo jenomzamahne i promai. Otealo mu isanje. Gospoe! pomislim, pa on zna a du ga uesiti.Zato, o vraga, ne bjei? Graio sam se kao a mi se omakla noga

43na rubnom kamenu i pustio sam da mi cigareta ispane iz usta. Ka sam pogleao, jo meuvijek ekao. Zakoraim mu u susret, zaam mu razoran uarac u trbuh i potom ga esnim


18/138

18

kroeom mlat-nem po eljusti. Prevali se na lea kao a je po-rezan. eki poee skakatioko mene.

Udri ga! neprestano su uzvikivali. jeak se pokuao priidi, ali mu nije polazilo zarukom. Naposljetku je jenostavno ostao leati motredi me svojim plavim oima. Spustimruke. Willie zaurla: Odvaljajmo ga u kanal! eki krenu na njega, ali ja uskoim i stanem

preda nj. Pobijedio sam ga reknem. Ostavite ga. Pogledaju me nakratko i uvide da mislimozbiljno. Nisu znali to a rae; razmijene poglee. U redu rekoh imali ste dosta zabave. Kidajte.Poee olaziti. Promatrao sam ih ok nisu zamakli za ugao. Kad sam ih izgubio iz vida,sjenem na rubni kamen neposreno o mjesta na kojem je leao jeak. Izvaim iz epapaketid cigareta i ponuim ga. Obije omahnuvi glavom. Izvuem jenu i zapalim je.Nekoliko smo trenutaka utjeli. Taa se polako uspravi u sjeedi poloaj. Hvala ree. Na emu? Zar zato to sam te maznuo po njupi? upitam smijudi se.

to si me pustio a se olako izvuem odgovori. Ona banda... 0, dobri su oni presijeem ga. Htjeli su se samo malo naaliti. Nisu mislili ozbiljno. I to mi je ala! uzvikne jetko, ustane i podigne knjigu. Izgledalo je kao da je malouzdrman.

Gleao sam ga i alje sjeedi na rubu plonika.44

Mora nauiti kako se valja boriti ako misli ivjeti u naem susjestvu.Nije nita primijetio na to, no ako je ona kripa zubima neto znaila, bio sam uvjeren a denauiti.Upravo taa naie ulicom otac Quinn, i ja skoim na noge.

Zdravo, Francis pozdravi me. obar an, oe uzvratim otakavi rukom elo kao a salutiram. Nisi se valja tukao s ovim jeakom, Francis? upita aljivo.Prije nego to stigoh ogovoriti, jeak de: Oh, nije, gospoine. Nismo se tukli. Francis me je uio boksati.Otac Quinn ga pogleda.

Dobro ree jeaku ali ne dopusti mu da u tome pretjera. Ponekad se zaboravi. Zatim nastavi rugim tonom, onim koji obino upotrebljava kad se netko ne pojavi na misi:Kako se zove, sinko? Ne sjedam se a sam te iga viio u crkvi. iov sam ree jeak tiho. Zovem se Martin Cabell.

Oh usklikne otac Quinn bit de a si sin Joea Cabella. Jesam, gospodine. Poznajem ti oca. obar je ovjek. Lijepo ga pozravi, hode li? Hodu, gospoine. U reu, momci, moram idi. I upamtite, ne smijete se tudi. Okrene se a otie, ali sezaustavi. Francis dobaci mi bit de bolje a iz epa izvue tu cigaretu, mogle bi tiprogorjeti hlae. I udalji se.45

Izvaim cigaretu iz epa. Nisam znao a me vidio kad sam je na brzinu ondje bio sakrio.Razmi-jenivi poglee, Martin i ja prasnemo u smijeh.

ini se a je sila o ovjeka primijeti Martin. Dobar je uzvratim. Poemo ulicom zajeno.


19/138

19

ivi li tu negje? upitam. Da odgovori otac mi ima dragstor na uglu 59. ulice i Broadwaya. 2ivimo u CentralPark Westu.

oemo o ugla 9. avenije. Zavirim u izlog raguljarnice i viim a je prolo etiri. Briem rekoh. Moram na posao.

Ka bue gotov, navrati o oeve ranje i pojei slaole na moj raun ree Martin. Hodu otpovrnem. Vidimo se. I odem. Nakon nekoliko koraka dadem se u trk.Nisam htio a previe zakasnim, kako se Keough ne bi naljutio.

PETO POGLAVLJE

Ka sam stigao u Keoughov lokal, bio je prazan. inilo se kao a je to popone posao zamro.Brzo sam sve pomeo, a onda dohvatio gazdine knjige i stao upisivati brojeve onako kako su

pristizali rezultati.

Oko pet i trieset nekoliko je muterija ulo a izravna raune s gazom, pa sam morao u

porum po nekoliko boca rashlaena piva. Ka sam se vratio, u vorani se nalazio i SvileniFennelli, koji je priao s Keoughom. Letimino me poglea i ree ovla:46

Zdravo, Frankie. Dobar dan, gospodine Fennelli ozravim ponosan to me takva zvjerka primijetila.Nastavio je s Keoughom zapoet razgovor, a ka su zavrili, priao mi je. Mome, kako bi bilo a mi uari jean specijalni glanc? Odmah, gospodine reem i otrim u ostavu po sanuid s priborom.oista sam svojski latio. Trljao sam mu cipele ok malne ne ugleah svoje lice na koi.Bio je zadovoljan. Vidjelo se na njemu. Dao mi je pola dolara i upitao me jesam li u zadnje vri-

jeme bio izbaen iz bilo kojeg saluna.Nasmijem se umjesto ogovora. Prie Keough, i Fennelli mu ispria to se bilo ogoilo.Obojica su se smijala.

Oloim sanuid i opet se prihvatim pisanja. Priu Keough i Fennelli te mi stanu gleatipreko ramena.

Zar ti on izraunava? upita Fennelli Keou-gha. Da odgovori Jimmy i to vraki obro. Kui stvar.Fennelli mi se nasmijei. Nastavi tako, mome. Jenog de ana biti veliki poslovni ovjek.Mahne u znak pozrava i izie. Viio sam ga kako ulazi u svoj auto i polazi.

Veliki poslovni ovjek!, mislio sam ok su mi njegove rijei jo uvijek ozvanjale u uima.Tako je, najvedi kockar u grau eto, to du biti. Samo to se nedu kockati, nego du voitiposao poput Svilenog Fennellija. Pomodnici de obavljati prljavu stranu posla, a ja du obirativrhnje. I imat du veda kola o Fennellija I tako, uz te snove, popone mi je prolo vrlo brzo a sam se upravo iznenaio ka je bilo vr i-

jeme a poem kudi.Ka sam iziao, poelo je kiiti. Nije mi bilo o toga a se javljam za veeru, pa zato prouimput Broawaya. Ka sam stigao u Cabellov ragstor, bio sam obrano pokisao. Uniem.Martin mi pohrli u susret.

rago mi je to si oao ree. Jesi li za jedan sladoled? upita i odvede me do

tezge.


20/138

20

Izabrao sam slaole s okolaom. Pojevi ga, sjeli smo a popriamo. Bio je goinu mlai omene, ali je pohaao isti razre puke kao i ja. Poslije razgovora, koji je trajao nekolikominuta, pristupi nam neka jevojka i ree: Marty, bilo bi obro a pourimo, inae demo zakasniti na veeru. Pomislio sam da mu

je to vjerojatno sestra i nisam se prevario.

Upozna nas: Frankie, ovo je moja sestra Ruth. Zdravo rekoh. Osmjehne mi se. Milo mi je to smo se upoznali. Mogla je imati oko petnaest godina i izgledala je vrlodra-esno s onom kratko poianom plavom kovra-vom kosom i plavim oima nalikMartinovima. I poput Martina, i ona je gleala pravo u oi ka si s njom razgovarao. Imala jesklaan, vitak stas, a pohaala je esti razre srenje kole. Bio sam otprilike za glavu vii onje, i kad me Marty upitao

48

koliko sam star, rekao sam mu a mi je gotovo esnaest goina, u nai a du je se ojmiti.

Martin joj ispria to se bilo dogodilo toga po-poneva, na to me ona nekako uno pogleai otie. Pitao sam se to je grize, ali nita nisam kazao Martinu.Marty me poglea i ree: ene su smijene. U vezi s onim to si mi rekao anas popone o boksu nabavio sampar boksakih rukavica; kako bi bilo a oe k meni kudi i a me malo poui? Veeras? upitam. Svakako ree nakon veere. Zar ne bi mogao otidi kudi pojesti i ona odi k meni aboksamo?

Mislim da ne bih odgovorim. ivim u sirotitu. Ako oem tamo na veeru, sumnjama bih vie mogao van.

Oh izusti. Trenutak se mrtio, a ona se razveri. Imam ieju. Priekaj malo. Otriu stranji io udana. Mogao sam ga uti kroz stakleni paravan kako razgovara s ocem.Pokae prstom na mene. Ona mu otac neto kaza, i on se opet vrati k meni. Uredio sam stvar ree. Ie k nama na veeru. Sa de mi modi orati lekciju izboksa.

Isprva nisam htio idi, ali ona sam popustio.Otac i majka su mu te veeri bili neku izili. Nas troje Martyja, Ruth i mene veerom jeposluivala slukinja, mlaa ena o vaeset vije goine, po imenu Julie. Bila je kanaskaFrancuskinja i engleski je izgovarala neobino i hitro. Sjela je a jee s nama. Veera je bila

jednostavna i brzo smo je pojeli. Nakon toga otili smo u salon.

Imali su nov radio-aparat pa smo ga otvorili i uspjeli pronadi neku svirku. To je tredi put kakosam uopde uo raio, i bilo je vrlo zanimljivo. Sat poslije veere Martin preloi a oemo unjegovu sobu na boks.

Pristanem. Ruth je ostala u salonu. Rekla je a de itati.Soba mu je bila ugona; u njoj se nalazio kau i nekoliko ratrkanih stolica, a svua pozidovima visile su police s knjigama. Stolice gurnemo u stranu i na ruke navuemoboksakerukavice.

igni ape naloim mu. Lijevom napaaj, a esnu ri blizu brae ovako. Zauzmem borbeni stav. Oponaao me. Povuem se i kritiki ga pogleam. Ljevicu mu malo

izvuem, a esni mu lakat spustim nanie i gurnem ga vie uz bok. U redu kaem joti samo preostaje jena stvar: a me pone uarati.


21/138

21

Ne elim te ozlijeiti ree. Ne brini uzvratim mu nede.Spustio je ljevicu i zamahnuo desnicom. Odbio sam udarac i primakao mu se.

__ ]sje reknem ne tako. Posve si se otkrio. Ka spusti ljevicu, ja uskaem i gaam teovako, vii? Izvedem udarac. Udaraj lijevom. Njome ri protivnika na ualjenosti.

Shvadam ree. Nekoliko trenutaka rao je to na pameti, a ona sve zaboravio. Pustiosam ga da nekoliko puta zamahne i promai, a zatim ga zaustavio. Ne zaboravi a ljevicu mora rati gore upozorim ga.Opet smo poeli boksati, kali se otvore vrata. Nesvjesno se osvrnem preko ramena. Ula jeRuth.

50

Dok sam je gledao, pogodio me u rame. Bez razmiljanja mu odgovorim desnim direktom,kojim ga kresnem po oku. Sruio se na po.Ruth mu pritri. Sjeio je na pou. Pogleala me okomivi se na mene: ivotinjo brutalna! Zato se ne iskali na nekom sebi ravnom?

Bio sam toliko zabezeknut da sam izgubio dar govora. Ruth, nije on kriv ree Marty. Ja sam ga zamolio a me naui boksati.- Ali pogledaj si oko zakuka ona. Poelo se prelijevati u svim mogudim bojama.I, akako, sutra de to ved biti krasna masnica. Smognem rijei: Jao, Marty, ao mije. Nisam te htio udariti tako jako. Pomognem mu ustati. Nema tu pomodi ree nasmijavi se. uvi komeanje, Julie ue u sobu. Bolje a na oko stavi mokri runik, inae de ti otedi ree.Marty strese rukavice s ruku.

U redu kae uskoro demo imati jo jednu lekciju. Okrene se kod vrata i dobaci mi:Priekaj ovje, vradam se za nekoliko minuta.

Napuste sobu i nekoliko trenutaka kasnije zaujem klokotanje vode u kupaonici.Jo sam uvijek imao rukavice na rukama. Julie poigne rukaviceto ih je Marty bio bacio napod.

Smijem li ih isprobati? upita. Samo izvoli. Nisu moje ogovorim. ' Navue ih na ruke. Vrlo su nespretne ona de. ovjek se navikne na njih rekoh.51 Otac mi je kazao a sam trebala biti muko ree. Uvijek sam bila nestana. utio sam. Frankie, pokai mi kako se boksa zamoli.

Zapravo, ne samo mi objasni u emu je stvar. U redu odgovorim. Ali nemoj me udariti ree brzo. Jako se bojim povreda osobito ovdje. Poloiruke ispod grudi i rine ih uvis.

Gleao sam to i progutavi slinu jeva uspio redi: obro. Zamahni par puta na mene i ona demo prestati.Isprui nespretno ruke i vaput zamahne na me. Promaila je i zato se primakla i iznovazamahnula. Otklonivi uarac, priem joj i uem u klin. Uhvatila me za ruke ispod laktova ivrsto ih priljubila uz bokove. Osjedao sam njezinu blizinu. Ova borba s jevojkom loe je namene djelovala. Bilo je previe uzbuljivo u negativnom smislu.

Vrlo si snaan ree privijajudise uza me. Poignem pogle. Bila je neto via o mene i


22/138

22

imala crnu kosu i iroke, sone usne. Gleala me nekako luckasto. Stajali smo tako asak, aonda iznenada shvatim da Ruth stoji na pragu i promatra nas. Smjesta se razdvojimo.

Pocrvenim.

I ona je htjela a joj pokaem kako se boksa objasnim neuvjerljivo. Osjedao sam a mi ui gore.

Pravi pravcati Gene Tunnev, je 1' da? ree Ruth zajeljivo. ^Treba te Martin.Skinem rukavice, pream ih Julie i zatim poem za Ruth u Martinovu sobu. Leao je ispruenna krevetu s mokrim runikom na oku.52

Zao mi je zbog ovoga,-Frankie. Meutim, sutra svejeno oi u oevu ranju, pa demo seopet nadi. tima, Marty rekoh. ao mi je to sam te ozlijeio. Viimo se sutra. Okrenem se ioti-em.Ruth me otprati do vrata. Otvori mi ih i ja zakoraim van. Laku nod, Ruth kaem.

Laku nod ovrati i pone za mnom zatvarati vrata. Zastade na po puta. Hode li miuiniti uslugu? upita. Svakako odgovorim. Kloni se mog brata. Prost si, grub i pokvaren, i samo de loe jelovati na nj procijedibijesno i zalupi mi vrata pred nosom.

Krenem polako hodnikom.

Pssst zaujem kako me netko oziva. Pogledam. Bila je to Julie, koja je stajala nadrugom ulazu ispred mene.

Osvrnem se na vrata kroz koja sam upravo iziao uedi se to rai na tom rugom ulazu. oi ovamo proapde gorljivo. Mahne mi rukom. Poem za njom kroz vrata. Voila

su u kuhinju Martinova stana i zatim kroz obiteljsku kuhinju u sobiak to se nalazio unajudaljenijem dijelu stana. Zatvori vrata za nama.

To je moja soba proapude. Budi tih.Meni govori da budem tih. K vragu, bio sam toliko uzbuen a uopde nisam mogao govoriti,nego sam samo buljio u nju. Ugasi svjetlo i uputi se k meni. Obujmi me rukama i poljubi u

usta. Osjedao sam kako joj jezik titra po mojim usnama i stisak njezinih ruku na mojem tijelu.Osjedao sam kako53

1 'Imi ruke prelaze po njoj, a ona se spustila nauznak na krevetid. Tako si jak ree. Ne smije biti grub. Molim te, ne budi grub. A malo zatim: Budi

grub, molim te, budi grub ...Bila je ponod ka sam otiao o nje. Gazedi ulicama po vlanoj i sparnoj nodi, osjedao sam semukarcem. Meutim, bio sam buala. Imao sam nepunih etrnaest goina, bio velik zasvoju dob i prevelik za svoje hlae.

ESTO POGLAVLJE

Bila je nedjelja ujutro, i Keough me ostavio posve sama u lokalu. Vozio je enu i ijete nakolovor kako bi ih smjestio u vlak koji de ih ovesti na laanje, gje su namjeravali provesticijelo ljeto.

Pripremio sam sve biljarske stolove, u porumu stavio pivo na le i pomeo voranu. Oistiosam sve zahoe, obrisao staklo na vitrini u kojoj smo rali cigare i saa upravo prao prozore.


23/138

23

Bili su napola prekriveni crnilom da nitko nije mogao vijeti unutra, jeino to se na svakomstaklu nalazio natpis Biljari, ispisan sitnim crnim slovima. Navlaio sam prozore mokrometkom i brisao ih gumenim strugalom na ugom rku koje sam povlaio oozgo naolje.ok sam raio, naiu ulicom Jerry i Ray. Zaustave se da me gledaju. Bog te mazo! usklikne Ray. Pa tebi to ie ko pravom perau prozora.

Stvar je u grifu kaem ponosno. Mora znati kako rukovati s ovom gumenomstrugalicom,

54

kui? Zavrnim potezom, koji sam izveo pomalo razmetljivo, svrio sam posao. Pokupimkantu i etku te uem u lokal. oite pozovem ih. Keough je odsutan.Uoe u voranu. Bilo je to prvi put to bilo tko o njih zalazi na takvo mjesto. Klincima jepristup bio zabranjen.

Kako bi bilo, Frankie, a nas pusti a malo tucnemo koju kuglu? upita Ray. Ne moe. To mogu samo orasli. Maloljetnici ne smiju. Zar ne vidite natpis? Upremprstom na natpis iznad registar-kase na kojem je pisalo Maloljetnicima nije oputeno

igranje. Ako unato tome igrate, mogu nam zatvoriti lokal. Hode li popone s nama na plivanje? upita Jerry. Volio bih odgovorim. Moa me Jimmy pusti ako svrnete popone pa ne buemoprevie zaposleni. Vrijedi ree Jerry. Navratit demo pri olasku na pristanite.Popodne je bilo vrude, i Keough se vratio s kolovora obre volje fudkajudi i pjevuedi: ena mi je otila na selo, uja, uja, haj! Nije bilo posla, pa mi je dao dva sata voljno.Nas trojica hrlili smo put pristanita u 54. ulici. Viio sam Martyja na rugoj strani ulice.Poviem: Hej, Marty!

Prie nam, reom ga upoznam s prijateljima i zapitam hode li s nama na plivanje. Drage volje odgovori. To jest, ako ostali nemaju nita protiv. Vraga bi imali protiv! uskliknem. to nas je vie, to bolje.55

Ka smo stigli, pristanite je bilo ispunjeno o posljenjeg mjesta. Ugledao sam neke momkekoje sam poznavao. Bio je tu Pete Sanpero sa svojom ruinom, ali mi nije rekao nita, panisam na nj obradao panju. Jurnemo ispo pristanita i skinemo se. Potom se zaletimo uvou. Bila je topla i neista blizu pristanita, jer se tu izlijevao kanal, ali ka bi se otplivalomalo dalje, voda bi bila ugona i svjea. Nakon kratkog buokanja kaem ostalima: a bar moemo oletjeti o pristanita a na povratkune pokupimo svu onu prljavtinu.

Jerry mi dovikne: Ka bi se oazvao mojem pozivu i poao sa mnom na laanje, plivao bi u pravom jezeru.Zrakoplov zatutnji povrh naih glava. Svi se okrenemo i u jedan glas zaurlamo. Tada Raypripomene:

Da mi je znati je li to bio Rickenbacker. U vraju mater! uskliknem. Ako je uistinu bio, ona je aneo. Rickenbacker jeumro.

Ne, nije Marty drekne. iv je. Oborio je zranog asa njemakog letedeg cirkusa vonRicht-hofena.

Kako bilo da bilo, Amerika ima prokleto najbolje zrakoplove na svijetu. Ameriki letai su

najbolji ree Ray.


24/138

24

Neko smo vrijeme plutali na leima promatrajudi trajekte i broove kako plove rijekomHuson. Zatim iziemo iz voe i ispruimo se na pristanitu preajudi se suncu. Bili smopotpuno goli i predaleko o ulice a bi nas itko mogao vijeti. Jeno smo vrijeme leali bezrijei. Sunce je palilo te sam lice pokrio kouljom.Sjena pane na mene i zaujem glas:

56 Tko je pustio ovog ournog iova na nae pristanite?Mislio sam da netko govori o Martinu, pa sam ostao mirno leati a viim to de se iz togaizledi. Hej, momci za jei opet onaj glas. Pogleajte ime se prave iovi.uo sam kako mi prilaze va stopala i zaustavljaju se nedaleko od mene. Ti boga! usklikne jedan od njih izglea aljivo, zar ne? Svi se nasmiju. ee, iove pozove prvi glas. Da vidimo kako ostali izgledaju. Nastupi trenutaktiine. Ona me jena noga grubo gurne i zaori glas: Na tebe mislim. Zar ne zna ka ti segovori?

Polako povuem koulju s lica i uspravim se u sjeedi poloaj. Jerry, Ray i Marty sjeili sublizu mene motredi me. Viio sam a je Marty bio obukao hlae, znai oslovio je mene.Obrezan sam ok sam bio mali. Ustanem i suoim se sa svojim gnjavatorom. Bio je to klipankojega nisam poznavao.

Zovem se Kane reknem staloeno. Fran-cis Kane. I nisam iov. eli li napravitineki problem iz toga?

Govori istinu povie jean o jeaka. On je iz Sirotita svete Tereze.Zakoraim prema rugom momku. U redu ree ao mi je. Meutim, iove ne volim. Volio bih jenoga vijeti ovje.Bacio bih ga u vodu.

Prije nego to sam stigao ogovoriti, Marty prie i postavi se ispre mene. Ja sam iov ree mirno. a viimo kako de me baciti.57jeak je bio neto vii o Martvja. Marty je bio leima okrenut prema voi. Ojenommomak nasrne na Martvja s namjerom da ga gurne u vodu. Marty se hitro izmakne u stranu,

i momak, ne mo-gavi se naglo zaustaviti, oleti u vou. Prasnem u smijeh, a ostali sepovedu za mnom.

Nagnem se preko pristaninog ruba i oviknem frajeru koji se pradakao u voi: Ovaj iov kao a je prelukav za tebe, a? Uzvrati mi psovkom i pokua se uspentrati napristanite, no bio je toliko izvan sebe a se oraa-kao i iznova pao u vodu. Opet senasmijemo. U taj as prolomi se vrisak:

Neka maka ie pristanitem! Svi mi koji nismo imali nita na sebi skoimo u vou.Kasnije, ka se ena ualjila, uzveremo se na pristanite i obuemo se. Moram natrag na posao. Svi se utke otputimo prema 10. aveniji.Pred ulazom biljamice Jerry me podsjeti:

Ne zaboravi: sutra poslije mise ie k mojoj kudi a se upozna s mojim ocem.Uniem u lokal i zateknem Keougha kako se uarena lica i pun posla preznojava. onesi piva iz poruma. Vrudina je i svi su momci oenjeli.


25/138

25

SEDMO POGLAVLJE

Keoughov je lokal nedjeljom bio zatvoren. U crkvi sam morao ostati dokle god se sve mise

nisu zavrile, jer sam ministrirao. Ka bi posljenja misa bila gotova, neto prije vanaestsati, obino

58bih se vradao u sirotite na ruak, a ona ostatak ana provoio vani. Poneka bih iao ukino ili izvan grada na polo-igralita, u koja bih se kriom uvlaio i gleao utakmice.Jerrvjev je otac bio graonaelnik New Yorka velik demokrat, narodnjak, omiljen,politikant koji bi se sa svakim uvijek srano pozravljao i prijateljski rukovao. Nije mi sesviao. Uzrok tome vue lozu mnogo goina unatrag mnogo prije nego to sam seupoznao s Jerryjem Cowa-nom. ogoilo se to ka je Cowan, kao graski vijednik naegokruga, na Dan zahvalnosti za sveanim rukom orao govor u sirotitu. Orao ga je takolijepo a ga ni jeno ijete nije moglo razumjeti, ali za to nismo marili. Bili smo ved nakljukanipuretinom. Tada mi je moglo biti otprilike devet godina. Poslao me u upraviteljev ured da mu

onesem cigare iz zimskog kaputa. Ka sam mu ih onio, izvaio je velik sjajan novid oetvrt olara i pruajudi mi ga rekao: Ovo je zato to si bio posluan. Hvala vam - promrmljao sam uzimajudi novid. Ona sam se sjetio onoga to nas je uiteljbio nauio te otiem o crkvene krabice i u nju ubacim novid.Cowan je to vidio.

To je zaista plemenit mladac ree i pozove me k sebi.Kako se zove, momidu? upita me. Francis Kane, gospodine odgovorih. Pazi, Francis, evo jo pet olara za crkvu, ali prije nego to ih stavi u krabicu, kai mi to

bi najvie volio za Boid? Elektrini vlak, gospoine odvratim. I obit de ga, mome. Imam ko kude sina ba tvojih goina i on isto eli elektrini vlak.Dobit dete ga obojica.Smjekao mi se ok sam novanicu o pet olara turao u krabicu.Brojio sam ane o Boida. Na sam Boid ujutro, ka sam otiao u blagovaonicu pre velikibor, oekivao sam a du ispo njega nadi elektrini vlak, ali ga nije bilo. Moa jo nije stigao.Nisam niti pomiljao na to a bi tako neto mogao zaboraviti. an je proao, a elektrinomvlaku ni traga, ni glasa.

Zapravo, nisam gubio nau sve ok nisam otiao u krevet. Taa sam istiha poeo plakati,

glavom zagnjurenom u jastuk.Brat Bernhar, koji je prolazio honikom, uo me je i uao u spavaonicu. to se ogoilo, Francis? upitao me onim svojim toplim, prijateljskim glasom. Jecajudi,uspravim se i ispriam mu sve o elekrinom vlaku.Mirno me sluao i ona rekao: Francis, zbog takvih sitnih stvari se ne plae. Zbog njih ne vrijei plakati. Bolje je a plaezbog prijateljske ljubavi i zbog nas koji ti ne moemo pruiti ni polovicu o one ljubavi kojutreba. A osim toga brat Bernhar je bio praktian, ali i sentimentalan ovjek vijednikCowan se ved nekoliko posljenjih mjeseci nalazi u Florii i nema sumnje da je prezauzetsvojim poslovima a bi jo mislio i na tebe.

Stajao je uz moj krevet.


26/138

26

A saa poi spavati, jeae. Trebat de snagu za sutra. Poslije du te odvesti u CentralPark na sanjkanje, jer snijei, to moe ustanoviti ako samo prisloni glavu na prozor.60

I prislonim je na prozor i, oista, snijeg je prsio u krupnim, krpa tim pahuljicama. Bez suza uoima vratim se na poinak. Duo sam oca Bernhara kako se vrada u honik. Nekoga je onje

sreo, jer sam ga uo kako govori: Ne tie me se to politiari kre obedanja koja su ali svojim glasaima, ali mi nijesvejeno ka polaci lamaju srca malenoj jeici.Potom je svjetlo u hodniku zatreperilo i ugasilo se, a ja sam poeo mrziti graskog vijednikaCo-wana svim bijesom koji se moe uskovitlati u ubini jetinje ue.Ka sam prvi put sreo Jerrvja, upravo prije no to de mu otac biti izabran za graonaelnika,nisam bio nacistu kako da postupam s njim. Bio je ugoan, prijateljski naklonjen jeak, kojinije nikad shvatio da je pravi razlog zbog kojeg je prebaen iz privatne kole u opdinsku koluSirotita svete Tereze bio politike priroe. Bio mi je rag, ali ipak nisam znao a li a mrnju,koju sam gajio prema njegovu ocu, prenesem i na njega.

Zbog toga sam poao najkradim putem a to ustanovim. Namjeravao sam ga izmlatiti. Usrenae tunjave nije nas nikamo dovela, bili smo potpuno ravnopravni spustio sam ruke irekao mu:

K vragu s tim. Svia mi se.Nika nisam okuio zato sam to uinio moa je mislio a sam daknut ali mi je, nanjemu svojstven nain, pruio ruku i kazao: rago mi je. I ti se meni svia.I tako smo postali vjerni prijatelji. Zbilo se. to prije godinu ana. rugovali smo cijele kolskegoine koja je upravo svrila, i saa trai o mene a se upoznam s njegovim starcem kako bime naveo

61a poem s njim na laanje. Nika mu nisam rekao zato mi se ne opaa njegov otac ili,tonije reeno, a mi se ne opaa. Nekako sam se naao a de Jerry zaboraviti na svojprijedlog, ali brus; pojavio se odmah nakon posljednje mise.

Jesi li spreman, Frankie? Mmmm... da progunam. U reu ona, to ekamo? Iemo! Glavni sluga uveo nas je u kudu. Dobar dan, Master Jerry ree. Roberte, gdje je tata? upita. U knjinici. Oekuje te ogovori sluga. Poao sam za Jerrvjem u knjinicu. Roitelji sumu bili onje. Otac mu se jo uvijek spremno smijeio i imao bore oko oiju. Zapanjila me

spoznaja a je Jerry jako slian ocu ka se smjeka. No Jerry je o majke batinio njene usneblagih obrisa i njezinu ljupkost. Znai, stigao si, sinko! usklikne njegov otac. Priekali smo s objeom ok ti neoe. Hvala, tata ree Jerry i pokae na mene. Ovo je moj prijatelj Frankie, o kojem sam titoliko priao.Otac i majka se okrenu i pogledaju me. Odjednom postaoh svjestan injenice a nosimzakrpanu koulju i hlae. rago mi je to smo se upoznali, mome ree otac,prie i rakova se sa mnom.Ne sjedam se to sam rekao, ali uao je sluga i najavio obje, i mi smo svi preli u

blagovaonicu.


27/138

27

Na sreini masivnog, etvrtastog stola nalazila se velika vaza s cvijedem. Ako si htio netoredi, morao si gleati preko nje, sa strane ili ispod nje.62

Bilo je tu toliko noeva, viljuaka i lica a nisam znao to a raim s njima, ali sam obroproao, jer sam se povoio za Jerrvjem. Poslije ruka imali smo slaole, a ona se vratili u

knjinicu. Jerry mi je rekao da bi htio podi s njim na selo kae mi Cowan. Da, gospodine odgovorim. Vrlo sam vam zahvalan, ali ne mogu idi. Ne moe? upita Cowan. Je li to protiv propisa sirotita? Oh, nije, gospodine, ali preko ljeta radim i ne mogu ostaviti posao. Ali za tebe je bolje ladanje nego rad cijelog ljeta u uzavrelom gradu primijetigospoa Cowan. Jest, gospoo, znam. Nisam je htio uvrijediti. Bila mi je draga. Ali potrebno mi jemnogo toga. U rujnu prelazim u srenju kolu i malo love odnosno novaca obro de miodi. Znate to mislim redi. Htio bih a buem ... bar onekle kao i ostali da cijelo vrijeme

ne primam milostinju. Oprostite, gospoo, nisam mislio biti neuljuan.Prila mi je i uzela me za ruku. Mislim da nisi neuljudan, Frankie, nego naprotiv vrlo uglaen jeak.Nisam znao to a joj kaem. Nekoliko minuta kasnije gospoin i gospoa Cowan su nasostavili same. Morali su nekamo na sastanak, i mi smo se popeli u Jerrvjevu sobu.

Neko smo vrijeme bili okoni ne znajudi to bi, a ona je Jerry preloio: Hajemo na tavan. Ureen je kao jeja soba. Nadi demo neku zabavu.

Prva stvar koju sam ugleao ka smo uli u sobu bio je elektrini vlak. Neto fantastino:mostovi, tuneli, skretnice i tri lokomotive.

Majko moja! uskliknem zadivljeno. To se zove igraka! Da veli Jerry tata mi ju je kupio pre tri goine prije olaska na Floriu. Hode li seigrati?

Trenutak sam je promatrao bez rijei, pasudi oi njome. Gotovo nagonski krenem prema njoj,ali me ona neto prisili da stanem. Sine mi. Njegov dar nije zaboravio. Nedu kaem glasno rhtavim glasom, koji mi zazvui bualasto. Ovje je prevrude.Hajdemo na kupanje.

OSMO POGLAVLJE

Slijeede kolske goine trebalo je a ponem pohaati srenju kolu. Kako se Jerrynamjeravao upisati na srenju kolu George Washington na Heightsu, to sam i ja oluio

da idem onamo. Nisam mnogo razmiljao o tome koje du sve premete odabrati, jer samkolu smatrao nunim zlom. Napustit du je im buem navrio seamnaestu, i kad mi tozakonski bue oputeno. Moja je jeina ambicija bila postati kockarom i bukmejkerom ibiti bogat.

Sveani in pojele svjeobi u koli svete Tereze protekao je jednostavno i mirno. Svi smose okupili, s roiteljima, prijateljima i uiteljima, u velikoj vorani, u kojoj su nam orana trigovora i uruene svjeobe.64

Bio sam prozvan. Priao sam poiju i primio svjeobu o monsinjora koji je bio oaoposebno za tu zgou. Poslije sveanosti stajao sam ondje i promatrao klince i njihove

roitelje kako se smiju i ie.


28/138

28

Mislim a sam se, onako preputen samom sebi, osjedao pomalo uno. Viio sam Jerrvja injegove starce. Oko njih se nalazila velika skupina ljudi, pa me Jerry od njih nije mogao

vijeti, inae bi me bio ozvao k sebi. Nakon nekog vremena poeo sam se lagano primicatiizlazu. Ionako se inilo a mi nitko nede odi, pa sam smatrao a du se bolje osjedati vani.Netko me potapa po ramenu. Okrenem se. Bio je to brat Bernhard. S njim se nalazio otac

Quinn; obojica su se smijeila. estitam! zagrmi dobri brat.Otac Quinn, jo uvijek nasmijeen, ponovi to isto.Iznenaa se osmijehnem osjetivi kako me oni kapci peku o soli. Jean sam trenutak biobez rijei.Otac Bernhar me poglea otroumno; poneka sam smatrao a mi zna itati misli. Mislio si a nedemo odi, a?Nije mi dao vremena da odgovorim, nego je prouio: Ne bismo valja propustili promociju jenog o naih pitomaca, zar ne, oe? Ni u kojem sluaju odgovori otac Ouinn. Ponosimo se tobom, Francis.

Konano sam uspio progovoriti ne svojim uobiajenim glasom, ali sam ipak progovorio: Hvala vam rekoh hvala vam.Otac Bernhar mi je poloio ruku na rame ok smo se kretali prema izlazu. Opet sam sepoeoobro osjedati. Ka smo se nali vani, otac Quinn mi je jo jeare pruio ruku, poeliosve najbolje i otputio se u crkvu, ok smo brat Bernhar i ja krenuli put sirotita.utke smo uli u vorite. Ojenom me zaustavio. Francis izusti hrapavo imam dar za tebe. Isprui ruku.Naas sam bio toliko iznenaen a sam samo glupo zurio u zamotuljak koji je rao u ruci. Za tebe je ree gurnuvi ga prea me. Uzmi ga.Uzmem zamotuljak i otvorim ga. Ugleam runi : sat. Progutam slinu i uzignem ga.

Najednom za- |' svijetli po sunanim zrakama i uini mi se prekrasan. Svia ti se? upita. a li mi se svia! uskliknuh glasom koji najenom zazvui prpono i veselo. Svia mise vie o bilo koje ruge stvari koju sam ika imao u cijelom ivotu.DEVETO POGLAVLJE

To sam ljeto prvi put proveo u rutvu velikog broja ljui. Nauio sam kako a se s njimaslaem kako a se alim i smijem, kako a se ne razljutim na svaku uvredu. Mnoge samstvari nauio toga ljeta, a vedinu njih nauila me Julie.an nakon pojele svjeobi Marty me opet pozvao k sebi na veeru. Njegovi su roiteljitada negdje izbivali.

66Stigao sam onamo rano. Marty me oekao na vratima i poelio mi obroolicu. Kako bi bilo da sada malo odboksamo ree a poslije veere a vrljamo? Moe odgovorim.Boksali smo gotovo sat, kadli Julie proviri kroz vrata.

Veera je gotova najavi.Svukli smo rukavice. Oprao sam ruke. Marty se htio tuirati, pa sam ga otiao priekati ukuhinju.

Gdje je Marty? upita Julie. Tuira se odgovorim. Omah de odi. Imala je na sebi ranu koulju svezanu sa

strane.


29/138

29

Stajala joj je priljubljeno uz tijelo i priinjala se u njoj kao klinka, izuzev naina na koji jehodala.

Kako napreduje lekcija iz boksa? upita pri-avii uhvativi me za ruke. Dobro. Stvar hoda odvratim. A to je s onim rugim lekcijama? upita osmjehnuvi se znaajno.

Kojim drugim lekcijama? upitam budalasto. S ovim uzvrati savivi mi ruke oko struka. rao sam je uz tijelo. Bila je topla i godila mi

je njezina blizina. inilo se kao a je sva njezina tjelesna toplina prela na mene. Poljubio samje u usta. Zaklopila je oi. Ka ih je otvorila, bile su blage i nemirne. Nakrene glavu na jenustranu.

Poljubi me ovdje. Pokae na vrat. Zato? upitam. Jer mi to prija, blento odgovori. I tebi de. Zar me ne voli?67

Takve su stvari za jeurliju rekoh nespretno.

Za jeurliju? Poglea me toboe zgranuta. A to misli koliko je tebi goina,gospodine Kip Van Winkle?

Gotovo mi je esnaest. Neka, ja sam skoro etiri goine starija o tebe pa ipak ne mislim a su to jeja posla.Poljubi me. Poljubio sam je u vrat. Isprva mi je izglealo blesavo, a ona mi se poelosviati. Prinijela je moju ruku na svoju dojku. Bila je mekana i topla i osjetio sam kako mi podprstima raste njena braavica. aputala mi je u uho. Zvualo je kao a govori sama sa sobom. Ima neeg u tebi, Frankie. Ne znam to je to. Klinci me obino ne ovoe u ovakvo stanje.Ali ti si rukiji. Poput orasla si mukarca, surov, sebian i proraunat, a u isto vrijemepoput klinca, njean krajikom svojih mlaenakih usana. Snaan si, a ka me ri u

naruaju, blag poput jeteta. Kai a me ljubi.Omahnem glavom jo uvijek je cjelivajudi u vrat. rao sam je vrsto. Kai! zapovjedi. Kai: Julie, ljubim te. Prislonim svoje usne uz njezine ne rekavinita.uli smo Martvja kako fudka izlazedi iz kupaonice. Razvojimo se. Pogleam je. Bila je ivna.Oi su joj se krijesile, a usne bile jo nakubljene o mojega poljupca. Natjerat du te a mi to kae kasnije proapde strastveno, prije nego to je Martyuao u sobu.Smijao sam se sav sretan. Upravo taa uniao je Marty.68

to je toliko smijeno? upita. Nita uzvratim osjedajudi se kao omamljen. Sjeli smo a jeemo. esetak minutakasnije stigla je Ruth.

Oprosti, Julie, to kasnim, ali zarala sam se u klubu. Zna, birali smo novogpredsjednika. Sjedne za stol i pogleda me. Ti opet ovdje? ree. Da otpovrnem osjedajudi a me vie nita ne moe uznemiriti. Ima li to protiv?Julie onese Ruth tanjur juhe i sjene za stol. Poglea Ruth, pa mene, kao a je mogla uoitionu netrpeljivost to je izbijala iz nas. Bacim pogle na Julie i priini mi se kao da se unajskrovi-tijem kutku oiju smije, onje kamo nisam mogao oprijeti pogleom.Nakon veere otiemo na tren u salon. U pola evet svima sam poelio laku nod. Ruth me

opet otpratila do vrata. Viim a se ne ri mog savjeta ree.


30/138

30

Zato ne glea svoja jebena posla? odbrusim prostaki. Mislim a su je moje rijeiunekoliko sablaznile, jer sam uo kako je zasoptala. Kaa sam se ko vrata okrenuo ipogleao je, oi su joj bile suzne. Nesvjesno je uhvatim za ruku. Oprosti rekoh. Istrgne svoju ruku. Ne diraj me! povie hlano. Nisi poput svojih vrnjaka. Mrzim sve to je u vezi s

tobom. Ima neeg starmalog i pomuklog i nesmiljenog u tebi; neeg krajnje opakog; neegto me ri u uvjerenju a de sve to otakne pokvariti ak i mog brata.69

Pokuao sam neto redi, ali nisam mogao. Iziem i zatvorim vrata za sobom. Julie je ekalakod vrata.

to te toliko zaralo? Mislila sam a uopde nede izidi. Nita ovratim poavi za njom u sobu. Okrenem je i poljubim prvo u usta, a zatim uvrat, gje je prije eljela. Otkopam joj koulju i zavuem u nju ruke; koa joj je bila hlana iglatka. Gurnem je prema krevetu.

Zaustavi me.

Prvo kai: Ljubim te.rao sam je vrsto i trljao je rukom gore-dolje po bedrima. inilo se kao a je izgubilauporite pa je svom svojom teinom prilegla uza me. Pri-maknem je krevetu.Ukoi se u naruju. Ne ree prvo kai: Ljubim te. Stiskao sam je. Osjetio sam a se uspravila iukrutila. Pogledam joj usne; nisu bile blage, odraavale su vrstinu i olunost. Ljubim te, Julie izustim promuklo privija-judi je sve vie uza se.DESETO POGLAVLJE

To je lak posao govorio mi je Jimmy Keough. Imat de po sobom cijelo porujekoje se protee oave o 64. ulice. Obavijestio sam momke a de ih obilaziti. Sve to

mora uiniti jest a uzme njihove oklae, zabiljei ih i onese ovamo prije poetkapojedinih trka. Ako

70

ne bue uspio stidi ovamo na vrijeme, nazvat de me i javiti mi koliko si ubrao. Voit deknjiicu na osnovi pola tebi, pola meni. ok go bue stvarao obitak, ijelit demo ga fifti-fifti. Kad za-pane u ug, morat de naoknaiti manjak prije nego to opet ponemoravnopravno dijeliti.

Kimnuo sam glavom. Ovo smo ved i prije mnogo puta ponovili. Jeva sam ekao a ponem.U epu sam imao blok, dvije olovke i dva tiketa sa svim podacima u vezi s konjskim trkama.Krenuo sam k izlazu.

Jimmy vikne za mnom: I zapamti, ne primaj nikakvih zaunica ako ih ja nisam oobrio. I ne zaboravi me nazvatiako se ne bue mogao vratiti na vrijeme. U redu, Jimmy kaem i iziem. Ulica je bila svijetla i uarena. Bilo je jeanaest sati i sve

je govorilo a de biti vrlo vrud an. Pogleao sam u aresar koji mi je Jimmy ao. Prvo sammorao svratiti u garau na uglu 10. avenije i 63. ulice. Oem onamo. Trebalo je a potraimnekog momka po imenu Christy.

Proao sam pokraj nekoliko automobila; unutra je bila lijepa hlaovina. Jean krupan Crnacprao je auto.

Gdje je Christy? upitam ga.

A, Christy odgovori. to de ti? alje me Jimmy Keough ogovorim. Oloi gumeno crijevo.


31/138

31

Ima li tiket? upita. Svakako ovratim i pruim mu ga. Uzme ga i povie: Hej, Joe, oao je bukmejker!71Osjedao sam se obro; nazvao me je bukmejke-rom. Napokon sam neto postigao. Negjeiz stranjeg ijela garae iskrsne iz mraka mukarac. Naas me raoznalo pogleao i ona

priao Christv ju. Zajeno su prouavali tiket. ok su se oluivali, naslonio sam se na auto.Naposljetku me Christv pozove. Odem k njemu, sjenem na automobilsku papuu te izvaimolovku i papir.

Govorio je Joeu.

Danas svuda sve sami kompanjoni, a? Aha ree Joe. w Christv mi se obrati. U reu, mome. Evo naih oklaa. Sutra de ti gaza ostati bez prebijene pare.Nasmijem se.

Samo naprije, upropastite ga. Moe si on to priutiti.Uzvrate smijehom.

Zapisi pedeset centi istodobno na Docketa i Red Rose ree Christv a pedeset stavina pobjednika Garagemana. Imam neku slutnju objasni mi. Nije loe primijetim strunjaki. Bome i vrijeme je a osvoji kakvu obru nagrau. Ved triput uzastopce gubim. Apedeset centi stavi posebno na Red Rose. Uuti. Je li to sve? upitam. Sve za danas. Nasmije se. Imat de vrajeg posla ako sutra bue morao vudi ovamocijelo brdo love.

Ako mi bue potrebna pomod za prijevoz, uvijek vas mogu nazvati i vi dete odi po njukamionom kaem.

72 U bilo koje oba, mome, u bilo koje oba. Nasmije se i prui mi va dolara. Pomno ihspremim u ep. Vidimo se sutra, momci reem i iziem. Slijeede mjesto koje sam posjetio bio je ulazza poslugu jene goleme viekatnice u 62. ulici. Tu se nalazilo prostrano pristajalite koje seuzdizalo otprilike metar od tla. Dva su kamiona, okrenuta stranjim krajem, bila uza njparkirana. Nedaleko od njih sjedilo je nekoliko ljudi, jelo senvie i puilo. Pristupim jenomo njih. Jeo je velik krastavac zainjen koprom. Poznajete li Ala Andrevvsa? upitam ga. Eno ga ondje nasuprot vratima dizala odgovori upirudi svojim krastavcem u nekog

dugajliju. Hvala kaem i oem o Anrevvsa. Al Andrews? upitam. ovjek kimne. Dolazim od Jimmvja Keougha velim. Ui ovamo on de ne volim a me ef vii.Poem za njim u honik, zatim u zaho. aem mu tiket. Uzme ga i otkopavi hlae otie u

jean ojeljak te sjene na koljku.Progovorio je nakon nekoliko minuta.

Isuse, anas mi se nita ne svia! Nasmijem se. U svakoj trci jean konj pobjeuje.

Ali ne za mene ree. Sva ona kljusa na koju sam se proli tjean klaio jo uvijekklipe.


32/138

32

Moa vam se anas nasmijei sreda kaem povjerljivo.73

Moa ponovi neoluno buljedi u tiket. Proe jo nekoliko minuta. Ona ree: Zna to. Zapisi dolar na Smoothieja u drugoj trci i dva dolara uvjetno na Short Stopa.Zabiljeim.

Jo neto? upitam.Pregleavao je tiket jo nekoliko minuta kao a je kristalna kugla. Omahne glavom i vrati miga. Uzmem ga. Mai se hlaa, malo ih povue uvis i stane eprkati po epovima. Nije mogaonadi novce. Ustane, jenom rukom priri hlae a rugom potrai novac i izvue olar.Pustivi a mu hlae panu na po, prui mi ga. Tutnem ga u ep i krenem. o vienja o sutra dobacim.Nije odgovorio. Gleao je iza sebe traedi toaletni papir.alje niz ulicu nalazio se ragstor, moja slijeeda stanica. Onje sam ubrao tri olara. Zatim

je oao na re restoran u kojem su se neki momci, to su upravo jeli, klaili u seam olara.Nakon kozmetikog salona, slastiarnice, jo nekoliko garaa i servisnih radionica,

prodavaonice cipela, jednog drugog restorana, preostalo mi je jo samo jeno mjesto. Bila jeto kuda s namjetenim stanovima. Pozvonio sam na zvonce. Vrata je otvorila mlaa Crnkinja.Pogledam adresar.

Je li gospoica Neal ko kude? upitam. Dabome odvrati. Ali ti kao da si malko premlad za nju. Povee me stubitem nadrugi kat. Gospoice Neal! zovne kroz zatvorena vrata.74

Naprijed javi se glas.Uem. Unutra je nekoliko ena sjeilo u kimonima i kudnim haljinama. Ja sam Neal ree krupna crnka ustajudi. Sto eli?

alje me Keough uzvratim osvrdudi se po sobi. obro sam pogoio bio je to kupleraj. Oh! usklikne. Ima li tiket?Dadoh joj ga. Drugi uzme neka ruga ena. Stajao sam ok su ih razgleavale. Premjetaosam se s noge na nogu. Napokon mi jedna ponudi da sjednem. Zavalim se u stolicu i

pogledam kroz prozor na ulicu. Dosad sam sakupio devetnaest dolara. Bacim pogle na runisat koji mi je arovao brat Bernhar. Bilo je skoro va sata. Morao sam pouriti, inae duzakasniti Keoughu. Trao sam cijelim putem do njegova lokala. Kako je bilo, mali? oeka me Keough. Prilino obro otpovrnem, izvadim cedulje s upisanim okladama i poloim ih na ank.Zbrojili smo iznose na ceduljama. Ubrao sam samo pedeset jedan dolar i pedeset centi.

Pream mu novac i prihvatim se idenja lokala. Ka sam izraunao Keoughove ceulje,preao sam na svoje. Moja je knjiica iskazivala obit o vaeset va dolara i pedeset centa.Podijeljeno s dva, Keoughov i moj udio iznosio je jedanaest dolara i dvadeset pet centa.

Jeanaest olara i vaeset pet centi za jean an, mislio sam u sebi ok sam se vradao usiro-tite na spavanje. Bilo je to vie novaca nego to sam ojenom ika imao. Ta jeinjenica prevagnula u odluci da preko ljeta ne odem na selo.75JEDANAESTO POGLAVLJE

Potkraj tjedna zaradio sam, prilikom svojih dnevnih ophonji, peeset jean olar. To i joest olara, koje sam obivao zaidenje Keoughova lokala, donijelo mi je ukupno pedesetseam olara, to je bilo vie o onoga to je zaraivala vedina obitelji iz mojeg susjestva.

Mislim da nisam potpuno shvadao pravu vrijenost novca. Iivljavao sam se na kobasicama,kosanim odrescima i coca--colama. Po prvi put imao sam uvijek u epovima novaca.


33/138

33

Klinaija iz susjestva uvijek je neto obivala na moj raun. Nisam mogao ooljeti napastia im ne pokaem smotak novanica i a ih ne astim. Bio sam pravi pravcati goso.S Julie sam se ogovorio a demo poslije nejeljne mise otidi na kupanje. Ka smo se nali,nosila je malu torbicu.

Gje ti je kupadi kostim? upitala me poto smo sjeli u vlak.

Imam ga na sebi kaem joj. Nismije se. Kako de se vratiti? upita. Kostim de ti biti mokar.Ostaoh zaprepaten. Na to nisam mislio. obro, blento, stavit demo ga u moju torbicu. Opustimo se na sjedalu. Vlak se nalazi naTimes Squareu, i mnotvo se ljui natrpalo u nj svi hrledi prema Long Islanu kako biizbjegli nesnosnu vrudinu. Zakupili smo va pretinca u malom kupalitu blizu Steeplechasea.Gotovo sam bio zaboravio novce, ali sam se u pravi as sjetio a ih ponesem. Usput samkupio bijeli pojas koji je pri-

76

stajao oko vanjske strane kupadeg kostima i na njemu dao napraviti pretinac u kojem samrao novce. Na plai sam se pojavio prije nje, pa sam nekoliko minuta morao priekati aizie. Na sebi je imala crveni kupadi kostim, u kojem se oimala vrlo otmjeno. Bez cipela svisokim petama bila je neto nia o mene. Umjesto a izglea starija, priinjala se poputklinke, i to mi je godilo.

Voda je bila izvanredna. Neko smo vrijeme plivali, a onda legli na pijesak. Sunce je dobrano

e-glo. Tijelo joj je bilo bijelo, pa joj je koa poela pomalo crvenjeti. Ja sam bio otprije crn odplivanja i sunanja blizu pristanita. Kako ti napreduje posao? upita. Dovaljam se do nje i legnem na trbuh. Prilino obro velim proli tjean zaradio sam pedeset jedan dolar.

Pedeset jedan dolar? usklikne s nevjeri-com. Aha potvrdim. Hode li ih vijeti? Izvaim smotak novanica iz pojasa. Skloni to ree vjerujem ti. Vratim novac na mjesto. to de s njim? upita. Ne znam odgovorim. Vjerojatno du kupiti neto ojede i rugih stvari koje samouvijek elio. Ved mi je ozlogrilo a neprestano nosim iznoenu i poklonjenu ojedu. Htiobih oabrati neto po svojoj volji neto to mi se uistinu svia i to de biti moje. Izvadimpaketid cigareta i ponuim je. Uzme jenu, a isto tako i ja. Zapalim ih zatitivi lanovimaplamen ibice o vjetra.

Povue ug im.77 Trebao bi otvoriti raun u banci ree. Jenog de ti ana taj novac obro odi mislim, ka oe u kole. Tko, o vraga, haje za kole? odgovorim. Namjeravam postati bukmejkerom izaraiti grnu lovu. Hode li mi biti jevojka? Zar oista eli a ti buem jevojka? upita blago. Svakako kaem. Uinila mi se tako lijepom a sam je htio poljubiti, ali oko nas je biloprevie svijeta.Dan prije nego to de Jerry otidi na laanje, oao me posjetiti u Keoughovu biljarnicu. Volio bih a ie sa mnom, Frankie kae.

Ne mogu rekoh. Ovaj posao ovdje...


34/138

34

Znam prekine me ali ako se predomisli, pii mi, i ja du nagovoriti tatu a se pobrineza to.

Hodu obedam. elim ti a ugono pro-vee ljeto, Jerry. I ja tebi ree zvjerkajudi oko sebe neoluno.

o vienja u rujnu.Rukovali smo se smeteno, nakon ega je otiao. Promatrao sam ga ok je olazio. Tog sammu trenutka zavidio vie nego ika prije. Mora biti krasno obiti sve to jenostavno zaeli pomislio sam. Potom sam se vratio idenju zahoa. Ka sam s tim bio gotov, spremio samse u obilazak svojih muterija

42653546-harold-robbins-ne-zaljubljuj-se-u-neznanca-i

Documents