TRI

TE

Knjiga IZVAN PROSJEKA Pria o uspjehu doivjela je hrvatsko izdanje u travnju 2009. godine u nakladi izdavake kue Naklada Jesenski i Turk iz Zagreba, a u prijevodu Karmele Cindri. Malcolm Gladwell iroj je javnosti ve otprije poznat kao autor dvaju svjetskih bestselera, tj. Toke preokreta i Treptaja.

Knjiga zapoinje priom o tajni malog gradia Ro-seta, iji su stanovnici krajem 19. stoljea krenuli za boljim ivotom iz Italije u Ameriku. S vremenom su Ro-setanci u Americi izgradili gradi nalik onome u Italiji. To je bio siuan svijet za sebe, samom sebi dovoljan o kojemu drutvo oko njega nita nije znalo - i takav bi moda ostao da nije bilo ovjeka po imenu Stewart Wolf. Bio je to lijenik koji se zainteresirao za Roseto kada je saznao da njegovi stanovnici nisu umirali od sranih udara ili slinih bolesti. Stewart Wolf je napo-sljetku otkrio tajnu Roseta koja nije bila u prehrani ili u genima stanovnitva, kao ni u zemljopisnom poloaju gradia. Tajna Roseta bila je u samom Rosetu - u sna-noj drutvenoj strukturi i meusobnom potivanju Ro-setanaca. Stewart je otkrio da su Rosetanci bili zdravi zbog mjesta svog porijekla, zbog svijeta koji su stvorili za sebe u svom malenom gradiu, a ono to posebno privlai pozornost jest saznanje da nitko do tada nije razmiljao o zdravlju u kategorijama zajednice. Ovom priom autor itatelja uvodi i priprema i za ostale prie u knjizi koje se vrijednou razlikuju od uobiajenih pria te su samim time izvan prosjeka (engl. outlier).

Malcolm Gladwell

IZVAN PROSJEKA - Pria o uspjehu

Knjiga je tematski podijeljena u dva dijela. Prvi dio nosi slikovit naziv Prilika, a sveukupno se sastoji od pet poglavlja.

Matejev efekt pria je o nainu odabira djeaka za bavljenje hokejom. Temeljna je hipoteza da e djea-ci koji pokazuju hokejake sposobnosti i imaju volje dalje ih razvijati biti nagraeni u skladu s osobnim zaslugama. No, autor tvrdi da je pogrean nain na koji pojedinci shvaaju uspjeh, odnosno da su za nje-ga najmanje zasluna osobna svojstva pojedinca jer su pojedinci zapravo bez iznimke sljednici skrivenih prednosti, iznimnih prilika i kulturnih tekovina koje im omoguavaju da ue i marljivo rade i razumiju svijet onako kako drugi to ne mogu. U skladu s autoro-vim promiljanjem, upravo je neobino i objanjenje uspjeha djeaka hokejaa. Naime, nevjerojatno je velik broj roendana djeaka hokejaa u sijenju, veljai i oujku, a to pravilo vrijedi i za profesionalne hokeja-e. Upravo je zauujua tako rairena pravilnost iza koje se krije razdjelni datum. Drugim rijeima, djeaci roeni na datum blii razdjelnom datumu (pristupni datum) imaju vee anse upasti u momad jer su sta-riji. Upravo se ta prednost kasnije odraava na bolju obuku i dodatne vjebe zahvaljujui kojim se pove-ava vjerojatnost da budu odabrani u hokejaku ligu. Navedene asimetrije prisutne su, uz hokej i nogomet, i u obrazovanju. Primjer velike poetne prednosti, od-nosno prilike koja je pojedincima dana i igra kljunu

Kristina Petljak, mr. oec. univ. spec. oec.Znanstveni novak-asistent, Katedra za trgovinuEkonomski fakultet-ZagrebTrg J .F . Kennedyja 6, 10000 ZagrebTel .: ++ 385 1 238 3384; Fax: ++385 1 233 5633E-mail: kpetljak@efzg .hr

KRITIKI PRIKAZBOOK REVIEW

Kristina Petljak V

ol. X

XI (2

009)

, br.

2, st

r. 26

5 - 2

68TR

IT

E266

ulogu u njihovu kasnijem ivotu, sociolog R. Merton naziva Matejevim efektom jer svakome tko ima dat e se jo, pa e obilovati, a onomu tko nema oduzet e se i ono to ima.

Pravilo 10 000 sati govori o bruenju vlastitih vjeti-na. Istraivai tvrde da postizanje izvrsnosti u izvedbi sloene zadae iziskuje neku kritinu, minimalnu razinu vjebanja, a upravo je arobna brojka istinske stru-nosti 10 000 sati. Ljudi koji su radili mnogo, mnogo marljivije od svih ostalih, a iju marljivost autor opisuje jesu Bill Joy, Mozart, The Beatles i Bill Gates. Pravilo 10 000 sati potvruje vanost znatne koliine vremena potrebnog za vjebanje, a ujedno je i pria o roditelj-skom ohrabrivanju i poticaju okoline. U ovom poglav-lju autor se osvre i na analizu godina, te zakljuuje da je u ono vrijeme postojao savren okvir za otkrivanje buduih potencijala, uzimajui u obzir tadanji opora-vak amerikoga gospodarstva. Autor naglaava da biti u savrenoj dobi 1975. godine, znai biti dovoljno star da bude dijelom dolazee revolucije, a ne toliko star da je propusti. Idealno, ovjek treba imati dvadeset ili dvadeset jednu godinu, to znai da treba biti ro-en 1954. ili 1955.. Dokazi? Bill Gates, Paul Allen, Steve Ballmer, Steve Jobs, Eric Schmidt i Bill Joy.

Nevolja s genijima, 1. dio pria je o izvanprosjenim osobama. Mladi profesor psihologije L. Terman kao ivotni poziv odabrao je prouavanje izvanprosjenih djevojica i djeaka, a vjerovao je da pojedinci s najve-im kvocijentom inteligencije imaju najvei potencijal. Autor se ne slae s Termanovom tezom i eli osvijestiti itatelja da se ta pogreka ponavlja i danas jer odnos izmeu uspjeha i kvocijenta inteligencije funkcionira samo do neke toke. Navedeno na kraju potvruje i sam Terman kritizirajui vlastitu pogreku rijeima in-telekt i uspjeh daleko su od toga da budu u savrenoj korelaciji. Informacija o kvocijentu inteligencije od male nam je koristi ako elimo razumjeti prilike poje-dinca za uspjeh. Za poznavanje njegovih prilika, bitno je poznavanje njegove okoline.

U drugom dijelu poglavlja Nevolja s genijima autor spominje Chrisa Langana, kojega mnogi zovu najpa-metnijim ovjekom u Americi, i Roberta Oppenheime-ra, fiziara koji je predvodio amerike pokuaje razvoja

nuklearne bombe u Drugom svjetskom ratu te ih me-usobno usporeuje. Temeljem iznesenih podataka autor utvruje da je Robert imao stanovito znanje koje mu je omoguilo da od svijeta dobije ono to eli. Rijeima psihologa R. Sternberga, imao je praktinu inteligenciju. Praktina inteligencija ogleda se u tome da treba znati to kome rei, znati kada to rei, i znati kako to rei da bi se postigao maksimalan uinak, to je orkestrirana kultivacija. To je prednost koju je imao Robert, a koja je nedostajala Chrisu jer mu nije pruena obiteljska podrka.

U poglavlju Tri pouke Joea Floma autor konstatira da je pria o ivotu Joea Floma intrigantna, jer sve ono to se inilo preprekom u njegovu ivotu to to je bio siromano dijete tekstilnih radnika, to je bio idov u vrijeme kada su idovi bili izvrgnuti tekoj diskriminaciji, to je odrastao u doba depresije ne-oekivano ispada prednost. Prva pouka upuuje na vanost podrijetla, druga kae da za osjeaj raspola-ganja mogunostima, toliko nuan za uspjeh, nismo zasluni samo mi ili nai roditelji. On je posljedica i vremena u kojemu ivimo: posebnih prilika koje nam nae konkretno mjesto u povijesti nudi. Zadnja pouka ovog poglavlja velia vanost smislenog rada koji je idovima pomogao u najteim trenutcima. Autor na kraju poglavlja utvruje da su idovskim doseljenicima idovska kultura, narataj i obiteljska povijest dali naj-bolju priliku za uspjeh.

U drugom dijelu knjige, pod nazivom Batina, autor postavlja pitanje moe li, kako i na koji nain kultur-na batina utjecati na formiranje stavova i postizanje uspjeha. Drugi dio knjige ini sveukupno pet poglav-lja.

Harlan, Kentucky pria je o gradiu Harlanu koji je smjeten u podruju gorja Apalai i obiteljima Howard i Turner, utemeljiteljima gradova. Spomenute obitelji nisu se slagale to je dovelo do brojnih ubojstava iz-meu tih dviju obitelji, a postojali su gotovo identini sukobi u drugim gradiima diljem gorja Apalai. Autor tvrdi da su navedene svae u podruju gorja Apala-i obrazac ponaanja, a ini se, kako je to podruje poharala osobito virulentna vrsta onoga to sociolozi zovu kulturom asti. Kultura asti kazuje nam da je

Malcolm Gladwell: Izvan prosjeka - Pria o uspjehu Vol. X

XI (2009), br. 2, str. 265 - 268TRITE

267

vano odakle ste, ne samo u smislu toga gdje ste odra-sli ili gdje su vam odrasli roditelji, nego i u smislu toga gdje su vam odrasli pradjedovi, i gdje su vam odrasli pra-pradjedovi, pa ak i pra-pra-pra pradjedovi.

U poglavlju Etnika teorija avionskih nesrea, teme-ljem analize niza avionskih nesrea, autor zakljuuje o vanosti kulturne batine. Autor posebice istie i na-glaava vanost meusobnog komuniciranja pilota i kopilota u pilotskoj kabini, kao i njihovu komunikaciju s kontrolom leta. Na primjeru komunikacije u pilotskoj kabini autor pojanjava zaobilazno izraavanje. Zaobi-lazno izraavanje odnosi se na pokuaj modificiranja ili uljepavanja znaenja izreenoga, a ujedno objanjava jednu od najveih anomalija veznih za avionske ne-sree. Upravo je borba protiv zaobilaznog izraavanja poticanjem komunikacije meu kopilotima zasluna za opadanje broja avionskih nesrea. Naime, kapeta-ni i prvi asnici komercijalnih avionskih tvrtki jednako raspodjeljuju letake dunosti. Ali povijesno gledano, vjerojatnost nesree mnogo je vea kad se u pilotskom sjedalu nalazi kapetan. Avioni su sigurniji kad ih vozi neiskusan pilot jer to znai da se drugi pilot nee bojati progovoriti. Pilotski veteran S. Ratwatte pokuava avi-onske nesree protumaiti pomou Hofstedovih di-menzija. Od sedam Hofstedovih dimenzija, moda je najzanimljivije ono to on zove indeks distance moI, a tie se stavova prema hijerarhiji, odnosno toga koliko odreena kultura vrjednuje i potuje autoritet. Upravo je Hofstedovo otkrie ilo u prilog avionskoj industriji koja se borila protiv zaobilaznog izraavanja tako da je smanjivala distancu moi u putnikoj kabini, a Hofstedovo djelo nagovjetava neto to nije palo na pamet nikome u svijetu avijacije; da e uspjeh u zada-i uvjeravanja prvih asnika da se trebaju nametnuti uvelike ovisiti o poloaju koji njihova kultura zauzima na ljestvici distance moi.

U prii Riina polja i testovi iz matematike autor na-glaava razlike izmeu sustava brojeva u zapadnim i azijskim zemljama. Upravo zbog te razlike azijska djeca bre naue brojati od amerike djece, odnosno ameri-ka djeca poinju s vremenom zaostajati za azijskim vr-njacima u osnovnim matematikim operacijama. Autor tvrdi da biti dobar u matematici moe isto tako biti ukorijenjeno u kulturi neke grupe, a navedenu tezu

pokuava korelirati s uzgojem rie u Kini, odnosno pita se: to ako vas to to dolazite iz kulture oblikovane zahtjevima uzgoja rie ini boljim u matematici? Au-tor zakljuuje da postoji povezanost izmeu uzgoja rie i matematike ustrajnosti: U uzgoju rie postoji jasna veza izmeu truda i nagrade. to vie radite na riinu polju, vie prinosa ono daje. Drugo, to je sloen rad. I najvie od svega, to je samostalan rad. Tako je i s matematikom.

Maritina pogodba pria je o KIPP-u (engl. Knowledge is Power Program)- koli za djecu viih razreda osnovne kole. Ona je poznata po uspjesima iz matematike, a poznata je upravo zato to je ozbiljno shvatila ideju kulturnog nasljeivanja. Autor se u ovom poglavlju osvre na amerike rasprave o kolstvu, posebice na jaz u postignuima, fenomen koji se stalno promatra iznova i obino izaziva jednu od dvije reakcije. Prva je da siromaniji klinci jednostavno nemaju istu uroe-nu sposobnost uenja kao djeca iz bogatijih obitelji. Nisu jednako pametni. Drugi, malo optimistiniji za-kljuak jest da nae kole, na neki nain, izdaju siro-manu djecu; mi ih jednostavno ne uimo dovoljno dobrim vjetinama koje su im potrebne. Istraivanje meu uenicima pokazuje da nijedno od navedenih objanjenja nije tono. Naime, uspjesi uenika nie, srednje i visoke klase unutar kolske godine pokazu-ju da su rezultati uenika nie klase bolji od rezultata uenika visoke klase. Rezultati u itanju mijenjaju se za vrijeme ljetnih praznika. Naime, ako siromana djeca u kolskoj godini i mogu prestii bogatu djecu, preko ljeta ona daleko zaostaju u itanju u odnosu na boga-tu djecu. Praktiki sva prednost koju bogati uenici imaju nad siromanim uenicima rezultat je razlike u nainu na koji bogata djeca ue kad nisu u koli. Uzroke treba traiti u duini ljetnih praznika. Naime, problem Amerike predstavljaju dugi ljetni praznici. Sto-ga su se u KIPP-u odluili primijeniti lekcije iz riinog polja u jednoj amerikoj koli u loem kvartu. Maritina pogodba pria je o dvanaestogodinjakinji koja ne ivi tipinim ivotom zbog odgovornosti prema KIPP-u. Marita je sa svojom kolom sklopila pogodbu. Budit e se svakog jutra u pet i etrdeset pet, odlaziti onamo i subotom i pisati zadau do jedanaest sati naveer. Time autor jo jednom potvruje tezu da su uspjeni oni kojima se pruila prilika - i koji su imali snage i pa-meti da je iskoriste.

Kristina Petljak V

ol. X

XI (2

009)

, br.

2, st

r. 26

5 - 2

68TR

IT

E268

U poglavlju Jamajanske prie autor opisuje priliku koja mu je dana za uspjeh u ivotu. To je pria o putu do uspjeha moje majke, to je pria o Daisy Nation, au-torovoj baki kojoj je ova knjiga posveena jer je prui-la priliku njegovoj majci, koja je tu istu priliku potom pruila njemu.

Autor nas ovom knjigom eli potaknuti da promije-nimo nain razmiljanja o uspjehu. Na temelju pria iz prvog dijela knjige, moemo zakljuiti da uspjeh

proizlazi iz akumulacije nekoliko kljunih prednosti, kao to su datum roenja, posao kojim su se bavili ro-ditelji te okolnosti u kojima su ti pojedinci ivjeli. Drugi dio knjige opisuje kulturnu batinu i njezin utjecaj na ponaanje i uspjeh pojedinca. Knjiga je popraena bi-ljekama, zahvalama i kazalom. Ova Pria o uspjehu pi-sana je jednostavnim i razumljivim jezikom, a koristan je prirunik jer motivira itatelja za preispitivanje je li svjestan prilika koje mu se pruaju te zna li ih prepo-znati i iskoristiti.

Copyright of Trziste / Market is the property of University of Zagreb, Faculty of Economics & Business and itscontent may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder'sexpress written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use.