449708.cinitelji udobnosti uredskih_stolica

SSVVEEUUČČIILLIIŠŠTTEE UU ZZAAGGRREEBBUU

ŠŠUUMMAARRSSKKII FFAAKKUULLTTEETT

mmrr.. sscc.. ZZOORRAANN VVLLAAOOVVIIĆĆ,, ddiippll.. iinngg..

ČČIINNIITTEELLJJII UUDDOOBBNNOOSSTTII UURREEDDSSKKIIHH SSTTOOLLIICCAA

DDIISSEERRTTAACCIIJJAA

ZZaaggrreebb,, 22000099..

MMaallee ssttvvaarrii ččiinnee ssaavvrrššeennoosstt,, aa ssaavvrrššeennoosstt nniijjee nniimmaalloo mmaallaa ssttvvaarr..

Michelangelo Buonarroti

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

ŠUMARSKI FAKULTET

ČINITELJI UDOBNOSTI UREDSKIH STOLICA

DISERTACIJA

Doktorand: mr. sc. Zoran Vlaović, dipl. ing. drvne tehnologije

Matični broj: 251510

Mentor: prof. dr. sc. Ivica Grbac

Zagreb, studeni 2009.

Podaci za bibliografsku karticu

UDK:

Naslov rada: Činitelji udobnosti uredskih stolica

Autor: mr. sc. Zoran Vlaović, dipl. ing. drvne tehnologije

Adresa:

Josipa Barberića 9, Čista Mlaka, 10361 Sesvete-Kraljevec

[email protected] [email protected]

Mjesta izvoñenja istraživanja: Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet

Zavod za namještaj i drvne proizvode

Laboratorij za ispitivanje namještaja i dijelova za namještaj

Ispitni poligoni: Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb

Croatia osiguranje d.d. Zagreb

INA – industrija nafte d.d. Zagreb

Mentor rada: Prof. dr. sc. Ivica Grbac

Broj stranica:

Broj slika:

Broj tablica:

Broj grafikona:

Broj korištenih bibliografskih jed.:

Prilog disertaciji:

Lektorica:

356 stranica sveukupno

86 slika

105 tablica

76 grafikona

138 navoda citirane literature

129 navoda studijske literature

1 CD s podacima i disertacijom u elektronskom obliku

Andrijana Prlić Lovrić, prof.

Znanstveno područje, polje, grana: Biotehničke znanosti, Drvna tehnologija, Konstruiranje i oblikovanje proizvoda od drva

Administrativni postupak: � Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 4. redovnoj sjednici akad. god. 2005./2006. održanoj 09. veljače 2006. godine donosi Odluku o imenovanju stručnog povjerenstva za ocjenu uvjeta stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija mr. sc. Zorana Vlaovića i odobrenje teme disertacije s predloženim naslovom Karakteristike udobnosti uredskih stolica, u sastavu:

prof. dr. sc. Ivica Grbac izv. prof. dr. sc. Andrija Bogner prof. dr. sc. Boris Ljuljka, professor emeritus

� Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 6. redovnoj sjednici akad. god. 2005./2006. održanoj 24. travnja 2006. godine donosi Odluku o ispunjavanju uvjeta mr. sc. Zorana Vlaovića, asistenta na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobravanje teme disertacije, ali uz korigirani naslov, koji glasi Činitelji udobnosti uredskih stolica. Za mentora je imenovan prof. dr. sc. Ivica Grbac.

� Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 11. sjednici Senata u 337. akademskoj godini 2005./2006. održanoj 16. svibnja 2006. godine donosi Odluku o odobravanju pokretanja postupka stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija predloženiku mr. sc. Zoranu Vlaoviću s naslovom Činitelji udobnosti uredskih stolica.

� Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 11. redovnoj sjednici akademske godine 2008./09. održanoj 30. rujna 2009. godine imenovalo je povjerenstvo za ocjenu rada mr. sc. Zorana Vlaovića s naslovom Činitelji udobnosti uredskih radnih stolica, u sastavu:

prof. dr. sc. Boris Ljuljka, professor emeritus – predsjednik prof. dr. sc. Ivica Grbac, redoviti profesor – član-mentor prof. dr. sc. Budimir Mijović – član

� Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 2. redovnoj sjednici akademske godine 2009./10. održanoj 26. studenog 2009. godine imenovalo je povjerenstvo za obranu rada mr. sc. Zorana Vlaovića s naslovom Činitelji udobnosti uredskih radnih stolica, u istom sastavu kao i za ocjenu rada.

Mjesto i datum obrane: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 04. prosinca 2009.

PREDGOVOR Udobnost uredskih stolica kao namještaja koji je u posljednje vrijeme sve više zastupljen kao

sastavni dio svakog uredskog ili radnog prostora postaje sve važnijom i značajnijom u poimanju

kvalitetnog radnog okružja. Udobnost sjedenja i kvaliteta stolica na kojima se provodi sve više radnog

vremena tako postaje preduvjet zdravom življenju. Zdravlje čovjeka kao bitan detalj dobrog i

funkcionalnog poslovnog sustava biva sve važnija karika u lancu koji se sve više napinje u današnjem

načinu rada, poslovanja i borbe za svaku pa i najmanju uštedu vremena, i novca.

Ovo istraživanje logični je nastavak prije četiri godine provedenog istraživanja o udobnosti

uredskih radnih stolica. Pripremajući se za ovdje obrañenu problematiku, studirajući literaturu zapazio

sam da je na području udobnosti sjedenja dosta istraživano i istraženo, ali i to da je ostalo još puno

prostora za nova istraživanja o udobnosti sjedenja i traganja za novim istinama, zakonitostima i

zavisnostima ljudskih osjećaja i raznih (bio)mehaničkih djelovanja. Iz tog razloga smatrao sam da ima

smisla istraživati meñuovisnost subjektivnih doživljaja ne/udobnosti korisnika i objektivnih pokazatelja

namještaja za sjedenje pri radu te pronaći vezu izmeñu različitih konstrukcija, oblika i materijala.

U istraživanju su sudjelovali ispitanici, rabljeni su uzorci, razna tehnička pomagala i ureñaji, a ono

se temeljilo na eksperimentima subjektivne i objektivne prirode za koje su bila potrebna mnoga

razmišljanja i konzultacije pri donošenju zaključaka. Stoga posebno zahvaljujem osobama koje su

neposredno i nesebično pomogle savjetima i raspravama – svom mentoru prof. dr. sc. Ivici Grbcu na

sudjelovanju i potpori pri razradi ove po svemu jedinstvene problematike u nas; veliko hvala professoru

emeritusu Borisu Ljuljki koji je još jednom smogao snage i volje za brojne razgovore, savjete i primjedbe

za izradu ovog znanstvenog rada i veliko hvala prof. dr. sc. Budimiru Mijoviću, koji me praktičnim

primjerima iz svog bogatog znanstveno-istraživačkog rada vodio izmeñu ostaloga i u tehničkom smislu.

Profesorima, kolegama, tehničarima i svima ostalima sa Zavoda za namještaj i drvne proizvode

zahvaljujem na savjetima, pomoći, strpljivosti, toleranciji i razumijevanju. Za statističku obradu podataka,

brojne konzultacije i razgovore te na izvrsno obavljenom poslu najsrdačnije zahvaljujem gñici Nadi Bašić,

a za lekturu i ugodne jezične rasprave profesorici Andrijani Prlić Lovrić. Hvala i svim ispitanicima koji su

dobrovoljno, savjesno i odgovorno odradili svoju zadaću. Posebno se zahvaljujem tvrtkama Tapo d.o.o. iz

Gline i Inkea d.o.o. iz Zagreba, odnosno njihovim vlasnicima g. Luki Stopiću i g. Darku Špiljariću, koji su

omogućili izradu i korištenje skupih uzoraka-stolica te g. Paulu Kremeru i g. Mariju Beneu iz tvrtke Himolla

Polstermöbel GmbH na mogućnosti ispitivanja materijala, a svima zajedno na svoj pomoći i susretljivosti.

Hvala mojoj obitelji koja mi je uistinu bila najveća i najiskrenija potpora. I na kraju hvala dragom

Bogu što mi je dao snage, volje i mudrosti da ovo djelo započnem, provedem i završim.

U Zagrebu, 15. studenoga 2009.

Zoran

SADRŽAJ

Zoran Vlaović Činitelji udobnosti uredskih stolica – disertacija

VI

SADRŽAJ

1. UVOD .............................................................................................................................................1

1.1. Problem i ciljevi istraživanja ........................................................................................................3

1.1.1. Problem istraživanja ............................................................................................................3

1.1.2. Ciljevi istraživanja................................................................................................................4

1.2. Hipoteza ...................................................................................................................................5

2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA............................................................................................................7

2.1. Biomehanika i ergonomija sjedenja .............................................................................................7

2.1.1. Ergonomija sjedenja............................................................................................................8

2.1.2. Biomehanika sjedenja........................................................................................................17

2.1.3. Indeks tjelesne mase (BMI) i udobnost sjedenja ..................................................................32

2.2. Činitelji udobnosti i neudobnosti sjedenja................................................................................... 37

2.3. Distribucija tlakova pri sjedenju ................................................................................................ 52

2.3.1. Mjerenje kontaktnog tlaka na sjedalu ..................................................................................68

2.4. Termalna udobnost.................................................................................................................. 71

2.4.1. Vodljivost topline i propusnost vlage ...................................................................................84

2.5. Materijali ojastučenja ............................................................................................................... 88

2.6. Ocjena dosadašnjih istraživanja ................................................................................................ 92

3. MATERIJAL I METODE RADA........................................................................................................... 93

3.1. Ispitanici................................................................................................................................. 93

3.2. Uzorci..................................................................................................................................... 98

3.3. Metode istraživanja................................................................................................................ 106

3.3.1. Ocjenjivanje udobnosti i neudobnosti stolica prema osjećaju korisnika ................................. 108

3.3.2. Mjerenje raspodjele i iznosa tlakova mjernom prostirkom.................................................... 116

3.3.3. Procjene termalne udobnosti sjedenja ............................................................................... 123

3.3.4. Istraživanje temperature i relativne vlage pri sjedenju ........................................................ 125

3.3.5. Ispitivanje mehaničkih svojstava materijala ojastučenja ...................................................... 129

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................... 136

4.1. Rezultati ocjenjivanja udobnosti stolica prema osjećaju korisnika ............................................... 136

4.1.1. Subjektivne procjene udobnosti i neudobnosti stolica.......................................................... 136

4.1.2. Statističke razlike procjena udobnosti s obzirom na konstrukcije sjedala ............................... 140

4.1.3. Statističke razlike procjena udobnosti s obzirom na značajke ispitanika ................................ 143

4.2. Rezultati istraživanja iznosa i raspodjele tlakova pri sjedenju ..................................................... 150

4.2.1. Objektivna mjerenja udobnosti stolica ............................................................................... 150

4.2.2. Testiranje razlika vrijednosti objektivnih rezultata izmeñu stolica ......................................... 158

4.2.3. Korelacije objektivnih mjera i subjektivnih procjena udobnosti/neudobnosti .......................... 161

4.2.4. Povezanost objektivnih mjera sa značajkama ispitanika ...................................................... 172

4.3. Rezultati procjene termalne udobnosti sjedenja ........................................................................ 175

4.3.1. Subjektivne procjene termalne udobnosti .......................................................................... 175

4.3.2. Testiranje razlika vrijednosti rezultata termalnih procjena ................................................... 177

4.3.3. Korelacije mjera termalne udobnosti sa skalama udobnosti i neudobnosti............................. 178

SADRŽAJ


VII

4.4. Rezultati istraživanja temperature i relativne vlage pri sjedenju – TeRH ...................................... 182

4.4.1. TeRH – Razlike procjena udobnosti i neudobnosti s obzirom na konstrukcije sjedala.............. 182

4.4.2. TeRH – Subjektivne procjene termalne udobnosti sjedenja ................................................. 183

4.4.3. TeRH – Objektivna mjerenja temperature i relativne vlage pri sjedenju ................................ 185

4.4.4. TeRH – Korelacije objektivnih mjerenja temperature i relativne vlage sa subjektivnim

procjenama termalne udobnosti..................................................................................... 197

4.5. Rezultati ispitivanja mehaničkih svojstava PU materijala ojastučenja .......................................... 198

4.5.1. Metoda B – odreñivanje svojstava materijala prema ISO 2439............................................. 202

4.5.2. Metoda C – odreñivanje svojstava materijala prema ISO 2439............................................. 206

4.5.3. Metoda E – odreñivanje svojstava materijala prema ISO 2439............................................. 209

4.6. Udobnost novih konstrukcija sjedala........................................................................................ 213

4.6.1. Subjektivna procjena udobnosti ........................................................................................ 213

4.6.2. Objektivna udobnost sjedenja .......................................................................................... 227

4.6.3. Subjektivna termalna udobnost ........................................................................................ 231

4.6.4. Temperatura i relativna vlaga pri sjedenju – TeRH ............................................................. 233

4.6.5. Mehanička svojstva materijala ojastučenja......................................................................... 242

4.6.6. Sažetak rezultata istraživanja ........................................................................................... 246

5. RASPRAVA................................................................................................................................... 255

5.1. O subjektivnoj udobnosti i neudobnosti.................................................................................... 257

5.2. O objektivnoj udobnosti i neudobnosti ..................................................................................... 258

5.3. O subjektivnoj termalnoj udobnosti i neudobnosti..................................................................... 264

5.4. O temperaturi i relativnoj vlazi pri sjedenju .............................................................................. 266

5.5. O mehaničkim svojstvima materijala........................................................................................ 269

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................. 273

LITERATURA ................................................................................................................................... 279

POPIS ILUSTRACIJA......................................................................................................................... 293

POPIS TABLICA ............................................................................................................................... 297

SAŽETAK......................................................................................................................................... 300

ABSTRACT ...................................................................................................................................... 302

ZUSAMMENFASSUNG ....................................................................................................................... 304

KLJUČNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA............................................................................................. 306

KEYWORD DOCUMENTATION ........................................................................................................... 307

ŽIVOTOPIS ..................................................................................................................................... 308

PRILOZI.......................................................................................................................................... 309

ZABILJEŠKE/NOTES ......................................................................................................................... 349

1. UVOD


1

1. UVOD

Povijest sjedenja i razvoja stolica vrlo je bogata. Oduvijek čovjek želi sjesti i sjediti. U početku je

sjedenje bilo povlaštenog statusa, a stolice su imali samo odabrani – kraljevi, vladari, bogati. S vremenom

stolica postaje obična "stvar" i prelazi u predmet šire uporabe – počinju je koristiti svi. U moderno doba

postaje uobičajenim komadom namještaja, a uredsko radno mjesto danas je nezamislivo bez uredske

stolice.

Uredski namještaj za sjedenje namijenjen je opremanju ureda ili drugih radnih prostora, a ima

funkciju podržavanja tijela u pravilnom, udobnom i zdravom sjedećem položaju pri radu ili drugim

aktivnostima u radnoj okolini. Zajedničkim imenom takav namještaj možemo zvati uredskim stolicama. Na

uredske radne stolice postavljaju se drugačiji uporabni zahtjevi od bilo kojeg drugog namještaja za

sjedenje. One moraju svojim konstrukcijskim karakteristikama, čvrstoćom i trajnošću osigurati nesmetano

kretanje i rad u uredu. Konstrukcija mora pružiti sigurnu uporabu i veliku otpornost na mehanička

opterećenja pri uporabi. Konstrukcija namještaja za sjedenje u uredskom radnom okružju izuzetno je

važna i treba je shvaćati ozbiljno jer bez kvalitetne konstrukcije mehanizma, sjedala i naslona, njihove

usklañenosti i prilagodljivosti osobi koja na njoj sjedi, nema ni opće udobnosti sjedenja.

U dosadašnjem proučavanju literature o uredskim stolicama, automobilskim sjedalima i

invalidskim kolicima i tijekom bavljenja problematikom udobnosti sjedenja na uredskim stolicama moglo

se uočiti da se udobnost sjedenja uglavnom temelji na subjektivnim procjenama, a vrlo rijetko i na

objektivnim. Udobnost je korisniku važan kriterij i unatoč tome vrlo je malo istraživanja koja povezuju

udobnost s biomehaničkim varijablama poput tlaka ili položaja lumbalnog dijela kralješnice u uredskom

sjedenju.1 Tlakovi na sjedalu i naslonu koristili su se u razvoju automobilskih sjedala (Andreoni i sur.,

2002; Gyi i Porter, 1999; Porter i sur. 2003.) i invalidskih kolica (Houle, 1969; Parent i sur., 2000;

Springle i sur., 1990.) za koje su udobnost i funkcionalnost izuzetno važni.2

U ranijem istraživanju udobnosti uredskih stolica (Vlaović, 2005.), rezultati usporedbe s obzirom

na spol i dobivene razlike u procjenama udobnosti nisu se pokazale statistički značajnima, meñutim, u

vezi sa spolnim razlikama postojao je odreñeni trend.3 Naime, pri procjeni udobnosti stolice s uokvirenom

mrežom u sjedalu, žene su davale nešto više procjene od muškaraca, što pokazuje odreñenu sklonost

žena toj vrsti konstrukcije sjedala. Uzrok tome može biti raspodjela tlakova.4,5

Sadašnje istraživanje želi istražiti povezanost udobnosti kao subjektivnog osjećaja osobe s

objektivnim mjerenjima poput iznosa i raspodjele tlakova, temperature i relativne vlage na dodirnim

površinama stražnjice, donjeg dijela natkoljenica i sjedala, pokazati njihove meñusobne odnose te na taj

1 Carcone, S.M., Keir, P.J. (2007): Effects of backrest design on biomechanics and comfort during seated work, Applied Ergonomics 38(6), str. 755. 2 citirano u: Carcone, S.M., Keir, P.J. (2007): Effects of backrest design on biomechanics and comfort during seated work, Applied Ergonomics 38(6),

str. 756. 3 Vlaović, Z. (2005): Istraživanje udobnosti uredskih radnih stolica, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 145. 4 Vlaović, Z., Bogner, A., Domljan, D. (2006): Study of the office chairs comfort regard to subjects characteristics (in Croatian), Drvna industrija 57(3),

str. 116. 5 Vlaović, Z., Bogner, A., Grbac, I. (2008): Comfort Evaluation as the Example of Anthropotechnical Furniture Design (Procjena udobnosti kao primjer

antropotehničkog dizajna namještaja), Coll. Antropol. 32(1), str. 282.

1. UVOD


2

način pokušati razviti model i princip za daljnju evaluaciju udobnosti namještaja prema korisniku u tzv.

individualnom pristupu.

U pojedinim istraživanjima zaključeno je da na osjećaj udobnosti i neudobnosti kod vozača

automobila, izmeñu ostaloga, utječu: adekvatno podupiranje u preferiranom položaju u vožnji, jednolika

raspodjela kontaktnog tlaka i ublažavanje vibracija. Sve nabrojeno treba vozačevo sjedalo pružiti vozaču,

a sve treba iskazati u smislu površinskih tlakova u kontaktu vozač-sjedalo. Takvi podaci o površinskom

tlaku, prema de Lozeu i sur. (2003.), kao objektivna mjerenja imaju jaku vezu sa subjektivnim

procjenama. Prethodne studije su pokazale da je preferirana razina tlaka različita za različite dijelove tijela

kao i meñu antropometrijskim grupama, te da postoji povezanost izmeñu kontaktnog tlaka i neudobnosti

sjedenja. Pored toga, uporaba različitih tipova podataka o tlaku i kvantificiranje udobnosti umjesto

neudobnosti može biti uspješnije u identifikaciji povezanosti tlaka i ljudske reakcije. Ako je tako, takve

povezanosti trebaju olakšati odreñivanje konstrukcije sjedala i kriterija procjenjivanja za različite skupine

ljudi u smislu razina tlakova.6

Općenito, odnosi udobnosti i objektivnih mjerenja nisu potpuno definirani. Čini se da je

raspodjela tlakova povezana s udobnosti, kao na primjeru sjedala automobila, ali to nije pokazano u

uredskoj primjeni, dok su položaji i aktivnosti mišića još manje jasni. S velikim izborom potrošačkih

proizvoda nastaje i potreba za uspostavom dizajna naslona te odabira kriterija temeljenih na povezanosti

izmeñu udobnosti, tlaka, položaja i antropometrije.7

Disertacija je podijeljena na šest poglavlja koja obuhvaćaju uvod s problemom, ciljevima i

hipotezama istraživanja, zatim dosadašnja istraživanja u kojima su sakupljeni i obrañeni znanstveni radovi

svjetskih istraživača i njihovih zaključaka i otkrića. Slijede poglavlja koja se izravno odnose na predmetno

istraživanje, a počinju s opisom ispitanika i uzoraka te metoda istraživanja, nastavljaju se preko poglavlja

rezultata koji su sustavno podijeljeni na pet dijelova jer donose rezultate proizašle iz pet metoda

istraživanja: subjektivne udobnosti i neudobnosti, objektivnih mjerenja mjernom prostirkom, subjektivne

termalne udobnosti, objektivne termalne udobnosti i mehaničkih karakteristika spužvastih materijala

sjedala. Rasprava i zaključci, kao dva zadnja poglavlja, donose objašnjenja, analize, zapažanja i moguće

razloge raznih činitelja i utjecaja na dobivene rezultate, zaključke sa smjernicama i prijedlozima o

udobnosti sjedenja na uredskim stolicama, ali i budućem pristupu problemu udobnosti sjedenja.

Istraživanje koje je provedeno s ciljem pronalaska odnosa izmeñu udobnosti na različitim

konstrukcijama i/ili oblicima sjedala prema udobnosti dobivenoj objektivnim pokazateljima uz uvažavanje

ergonomskih, antropometrijskih i drugih načela sjedenja i namještaja, dalo je rezultate i zaključke koji

ukazuju na brojne probleme i ozbiljnosti u pristupu procjenjivanja, odreñivanja ili mjerenja udobnosti

sjedenja ili materijala sjedala te na kompleksnost pojma udobnosti sjedenja na uredskim radnim

stolicama.

6 Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort – Part II: Relationships with prediction from interface pressure,

International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 526 i 527. 7 Carcone, S.M., Keir, P.J. (2007): Effects of backrest design on biomechanics and comfort during seated work, Applied Ergonomics 38(6), str. 756.

1. UVOD


3

1.1. Problem i ciljevi istraživanja

1.1.1. Problem istraživanja

Problem koji se istražuje jest udobnost sjedenja. Udobnost sjedenja na uredskim stolicama je

složena pojava meñudjelovanja ljudskog uma, tijela i konstrukcijske izvedbe stolice. To je interakcija

mjerljivih i nemjerljivih čimbenika koji utječu na cjelokupan doživljaj sjedenja, rada i odmaranja na

uredskim stolicama, koja iziskuje definiranje, mjerenje i procjenjivanje udobnosti i odreñivanje njenih

kriterija.

Izazov je odrediti kvalitetu stolice koja se ponajprije očituje u kvaliteti i vrsti ispune sjedala,

odnosno materijala ugrañenog u sjedalo stolice, pri čemu će osoba, koja sjedi na toj stolici, doživljavati

udobnost, neće se suviše zamarati sjedenjem, neće doživljavati bolove u području bedara, stražnjice ili

lumbalnog dijela kralješnice – time će biti bolje koncentrirana na posao i radne zadatke. Zbog teškoća

odabira odgovarajuće stolice za svaku osobu posebno, prema samo njoj svojstvenim antropometrijskim i

drugim individualnim osobinama, u tvrtkama se na primjer, javlja problem nabave uredskih stolica za

vlastite zaposlenike. Tada se obično pribjegava najjednostavnijem rješenju odabira stolice prema cijeni i

po principu "jedna za sve", što je posve pogrešno i dugoročno neisplativo i skupo.

Istraživanja interdisciplinarne problematike sjedenja i ležanja provode se više od 25 godina u

laboratorijima Zavoda za namještaj i drvne proizvode Šumarskog fakulteta, ali i u drugim institucijama u

okviru Sveučilišta u Zagrebu. Posebno treba naglasiti suradnju sa stručnjacima iz područja medicine i

napore koji se čine da namještaj bude u funkciji zdravlja čovjeka. Stručnjaci Zavoda za namještaj

ustanovili su potpuno novo područje, tzv. medicinu namještaja. Budući da je riječ o multidisciplinarnim

projektima, zajedničkim se istraživanjima stručnjaka iz područja medicine, dizajna, konstrukcija i

ergonomije po prvi puta u okviru projekata "Namještaj za sigurno, udobno i zdravo sjedenje i ležanje"

(2002.-2006.) te "Razvoj proizvoda od drva s ciljem očuvanja zdravlja" (2007.-) odobrenih od strane

Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske interdisciplinarno sagledavaju problemi

sigurnog, zdravog i udobnog sjedenja i ležanja pa je i obuhvaćeno široko područje istraživanja – od

namještaja za sjedenje u obrazovnim ustanovama, uredskog namještaja za sjedenje, namještaja za

sjedenje i ležanje općenito, krevetnih sustava za odrasle i djecu pa sve do modela za optimiranje

konstrukcijskih rješenja.

1. UVOD


4

1.1.2. Ciljevi istraživanja

Istraživanje u okviru doktorske teze ima za ciljeve pronaći odnose izmeñu različitih konstrukcija i

oblika sjedala i udobnosti uredskih stolica dobivenih pomoću objektivnih pokazatelja uz uvažavanje

ergonomskih, antropometrijskih i medicinskih načela namještaja te provedenih istraživanja mišljenja i

osjećaja korisnika o udobnosti iz ovog područja. Na primjerima istraživanja automobilskih sjedala

zaključeno je da objedinjavanje mjerenja tlakova s procjenama subjektivnih osjećaja

udobnosti/neudobnosti u procesu dizajniranja te vrste sjedala može biti korisno. Stoga se može

pretpostaviti da isti zaključak vrijedi i za druga sjedala, npr. uredske radne stolice, iako u literaturi još nije

odreñena povezanost distribucije tlakova i (ne)udobnosti za druge vrste sjedala.8

Ciljevi ovog istraživanja su doći do novih znanja koja će jednom dovesti do zaključka o tome koji

konstrukcijski oblik i koji uporabljeni materijali imaju pozitivan utjecaj na ljudsko tijelo i umanjuju osjećaj

zamora i uzročnike psihofizičkih poteškoća pri sjedenju, odnosno imaju pozitivan utjecaj na zdravlje i

ugodu pri sjedenju. Cilj je odrediti činitelje koji najviše utječu na doživljenu (ne)udobnost pri sjedenju na

uredskim stolicama. Cilj je napraviti usporedbu rezultata dobivenih popunjavanjem upitnika o mišljenju i

osjećaju ispitanika koji su sjedili na različitim konstrukcijama sjedala uredskih stolica sličnog ili istog

dizajna s rezultatima mjerenja raspodjele i iznosa tlakova te temperature i vlage pri sjedenju na istim tim

sjedalima, tj. stolicama. Congleton (1988.) je predložio da jedan od pristupa budućih istraživanja u

području ojastučenja bude mjerenje tlakova ispod stražnjice i bedara ispitanika na različitim materijalima

ojastučenja kod različito oblikovanih sjedala.9

Krajnji cilj disertacije jest razvoj sjedala koja će ostvarivati raspodjelu tlakova za dobar osjećaj

udobnosti. Rezultati istraživanja bit će odreñene smjernice konstruiranja stolica i povećanja kvalitete

sjedenja pri radu te razvoja baze činitelja udobnosti sjedenja i kriterija odabira materijala i oblika sjedala

za pojedinog korisnika, tj. individualnog pristupa odreñivanju udobnosti sjedenja. Dugoročni cilj ovog

istraživanja jest, rabeći varijable tlakova, površina, temperature i vlage te različitih materijala sjedala, doći

do učinkovitih ergonomskih metoda procjene udobnosti i neudobnosti sjedenja u uredskom radnom

prostoru, a koji će se pokušati doseći budućim znanstvenim radom i istraživanjima autora u okviru

domaćih i inozemnih znanstvenih projekata.

8 de Looze, M.P., Kujit-Evers, L.F.M., van Dieën, J. (2003): Sitting comfort and discomfort and the relationships with objective measures, Ergonomics

46 (10), str. 996. 9 Congleton, J.J., Ayoub, M.M., Smith, J.L. (1988): The determination of pressures and patterns for the male human buttocks and thigh in sitting

utilizing conductive foam, International Journal of Industrial Ergonomics 2, str. 201.

1. UVOD


5

1.2. Hipoteza

Općenito, povezanost udobnosti i objektivnih mjerenja nije posve odreñena. Pokazalo se da je

raspodjela tlakova povezana s udobnošću sjedala u automobilima, ali ne i u uredskoj primjeni, dok su

problematika položaja i mišićne aktivnosti još manje jasne.10 Zbog dostupnosti velikog izbora proizvoda

korisnicima potrebno je uspostaviti vezu utjecaja konstrukcija i dizajna sjedala i naslona te ustanoviti

kriterije odabira koji se oslanjaju na povezanost izmeñu udobnosti, tlakova, položaja i antropometrije.11

Svrha ovog rada je odrediti utjecaj konstrukcija i oblika sjedala na kontaktne tlakove,

temperaturu i vlagu izmeñu sjedala, stražnjice i bedara te na udobnost sjedenja. Postojanje kompleksne

udobnosti kao kriterija za ocjene udobnosti i kvalitete sjedenja na uredskim stolicama potaknulo je

hipotezu ovog složenog istraživanja različitih sastavnica udobnosti sjedenja pri radu.

Hipoteza istraživanja glasi: Subjektivnim procjenjivanjem udobnosti stolica moguće je

ocijeniti onu koja je najudobnija našemu tijelu i ti rezultati procjene mogu se potvrditi objektivnim

mjerenjima iznosa i raspodjele tlakova, vodljivosti topline i vlage te mehaničkih svojstava sjedala. Isto

tako, relativno kratkotrajnim sjedenjem na stolici prekrivenoj mjernom prostirkom (ili osjetilima za

temperaturu i vlagu), moguće je odrediti vrstu i kvalitetu sjedala koje bi dalo jednako dobre rezultate kao

i pri subjektivnom ocjenjivanju pomoću upitnika o mišljenju i osjećaju korisnika. Kao posljedica takvih

pristupa stvorila bi se baza podataka meñudjelovanja subjektivnih i objektivnih vrijednosti i odredili bi se

činitelji koji daju najveći stupanj povezanosti u procesu odreñivanja udobnosti, a čije bi vrednovanje u

postupku procjenjivanja udobnosti sjedala i stolica pomoglo u odabiru najprikladnije. Na taj bi se,

razumno pouzdan način, odabir stolice za pojedinog korisnika mogao kvalitetno i objektivno provesti s

najmanjim rizikom i sumnjom u dobar izbor, a što u konačnici može dovesti do znatne uštede vremena i

sredstava pri nabavi stolica za rad.

Hipotezu treba potvrditi nizom eksperimenata i to pronalaženjem povezanosti izmeñu

subjektivnih osjećaja udobnosti i neudobnosti korisnika s objektivnim pokazateljima (poput iznosa i

raspodjele tlakova te iznosa temperature i relativne vlage) dobivenih iz meñudjelovanja pri sjedenju, ali i

mjerenjima mehaničkih svojstava materijala.

Radi jednostavnijeg praćenja, eksperimenti su označeni brojevima čiji će se redoslijed sustavno

ponavljati kroz sadržaj disertacije:

Eksperiment 1. Ocjenjivanje udobnosti i neudobnosti stolica prema osjećaju korisnika pomoću za

to pripremljenog upitnika. Rezultati dobiveni ovom subjektivnom metodom usporedit će se s rezultatima

objektivne metode mjerenja raspodjele i iznosa tlakova pomoću mjerne prostirke i pokušat će dati

odgovor na pitanje o tome koji činitelji imaju najveću povezanost u odreñivanju stupnja udobnosti.

10 de Looze, M.P., Kujit-Evers, L.F.M., van Dieën, J. (2003): Sitting comfort and discomfort and the relationships with objective measures, Ergonomics,

46 (10), str. 996. 11 Carcone, S.M., Keir, P.J. (2007): Effects of backrest design on biomechanics and comfort during seated work, Applied Ergonomics 38(6), str. 756.

1. UVOD


6

Eksperiment 2. Mjerenje raspodjele i iznosa tlakova mjernom prostirkom. Rezultati istraživanja

objektivnih mjerenja tlakova pokušat će dati odgovor na pitanje koliki iznosi tlakova su granični u

doživljaju neudobnosti i udobnosti (prag udobnosti) sjedenja na odabranim vrstama sjedala uredskih

stolica i oni će se kasnije moći primjenjivati u budućim procjenama udobnosti pri odabiru stolica za

krajnjeg korisnika. Drugi dio ovog pokusa istraživat će indeks tjelesne mase (BMI) i njegov utjecaj na

raspodjelu tlakova pri sjedenju te može li BMI poslužiti kao pokazatelj pri odabiru odreñene vrste

materijala ispune sjedala, tj. konstrukcije sjedala.

Eksperiment 3. Procjene termalne udobnosti sjedenja pomoću za to pripremljenog upitnika.

Višeslojne konstrukcije sjedala i različite vrste poliuretanskih materijala u sjedalu bitno utječu na

subjektivni osjećaj termalne udobnosti i stupanj znojenja pri sjedenju. Pretpostavlja se da ispitanici

doživljavaju različite osjećaje termalne udobnosti na različitim stolicama i to će se ovdje istraživati.

Eksperiment 4. Istraživanje temperature i relativne vlage pri sjedenju. Objektivna termalna

udobnost pri sjedenju pokazat će, a s obzirom na ugrañene materijale u sjedala, da postoje razlike koje

se javljaju neposredno ispod korisnikova tijela. Promatrat će se razlike izmeñu stolica (horizontalno) i

unutar pojedinog sjedala (vertikalno). Pokušat će se pronaći povezanost izmeñu subjektivne termalne

udobnosti i objektivnih mjerenja temperature i relativne vlage na površini sjedala koja može ukazati na

odreñeni stupanj zadovoljstva korisnika i pomoći pri procjeni udobnosti sjedenja.

Eksperiment 5. Ispitivanje mehaničkih svojstava materijala ojastučenja. Ispitivanje kvalitete i

mehaničkih svojstva materijala, točnije rečeno više vrsta spužvi koje su u raznim kombinacijama i

konstrukcijama činile ojastučenja uredskih stolica-uzoraka u ovome istraživanju, provest će se s ciljem

usporeñivanja tih svojstava s prethodno dobivenim subjektivnim i objektivnim rezultatima istraživanja i

pronalaženja zajedničkih točaka koje bi takoñer mogle pomoći u odreñivanju činitelja udobnosti sjedenja.

2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA


7


2.1. Biomehanika i ergonomija sjedenja

Što je biomehanika?

Biomehanika je proučavanje svojstava tijela u mehaničkom smislu. Biomehanički pristup nije nov,

npr. biomehanika je primijenjivana na statiku i dinamiku ljudskog tijela kako bi se objasnili učinci vibracija

i raznih utjecaja, u istraživanjima svojstava kralješnice i u istraživanjima uporabe protetskih pomagala i

ureñaja.12

Što je ergonomija?

Ergonomija je primjena znanstvenih principa, metoda i podataka dobivenih iz različitih disciplina

za razvoj tehničkog sustava u kojem čovjek igra značajnu ulogu.13

Ergonomija se može definirati kao znanstvena disciplina u kojoj se multidisciplinarnim

istraživanjem djelovanja tehnike, tehnologije i okoline na čovjeka i interdisciplinarnim donošenjem

ergonomskih načela nastoje uskladiti odnosi u sustavu čovjek- radno mjesto -okoliš, sa svrhom

humaniziranja rada. Često se, u pojednostavljenom tumačenju ergonomije, ergonomija smatra doslovno

što njezina sintagma i iskazuje: ergos – nomos, što bi značilo zakonitost rada ili u prenesenom smislu

znanost o radu. U uvjetima znanstvene i tehnološke pretvorbe vrlo se važne socijalne i gospodarske

vrijednosti pridružuju ergonomiji s obzirom na njihovu primjenu za čovjeka i društvo. Ako se pokuša

gledati i šire, ergonomija ne pridonosi samo tvorbi optimalnih uvjeta rada, već takoñer i razvitku novih

kulturoloških i socijalnih vrijednosti za sveukupni razvitak čovječanstva. Kraće rečeno, ergonomija je

područje znanosti koje se odnosi u najširem smislu na ljudski rad za ljudsku uporabu. Iz ovog sasvim

jasno proizlazi i veza izmeñu ergonomije s drugim temeljnim znanostima vezanim uz čovjeka, a to su u

našem primjeru anatomija i mehanika, što u daljnjem možemo smatrati biomehanikom.14

Postoji li normalan, zdrav, idealan položaj?

Grieco (1986.) je vjerovao da je Homo Erectus bio, a da Homo Sapiens jest – biomehanički

prilagoñen za kretanje, a ne za mirno stajanje ili mirno sjedenje, te da se ljudska kralješnica, pogodna za

kretanje tijela četveronožno, nije imala dovoljno vremena prilagoditi za uspravan položaj i dvonožno

gibanje.15 Pored toga, Grieco je izrazio bojazan da će suvremena brza transformacija u Homo Sedensa

dovesti do ozbiljnih poteškoća u prilagodbi kralješnice.

12 Kroemer, K., Kroemer, H., Kroemer-Elbert, K. (2003): Ergonomics: how to design for ease and efficiency, Second edition, Fabrycky, W.J. and Mize,

J.H. (Ed.), Prentice Hall Inc., New Jersey, str. 51. 13 op. cit. str. 1. 14 Muftić, O. (2005): Biomehanička ergonomija, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, str. 13. 15 Kroemer, K., Kroemer, H., Kroemer-Elbert, K. (2003): Ergonomics: How to design for ease and efficiency, Second edition, Fabrycky, W.J. and Mize,

J.H. (Ed.), Prentice Hall Inc., New Jersey, str. 405.



8

2.1.1. Ergonomija sjedenja

Prije tri stotine godina je Ramazzini obrazlagao zašto ljudi koji rade stojeći (a ne hodajući) bivaju

toliko izmoreni. Njegovo je objašnjenje bilo da isti mišići moraju stalno biti napeti kako bi održavali

uspravan položaj. Tvrdio je da radnici koji mirno sjede, koji su sagnuti ili gledaju dolje za vrijeme rada

(poput krojača) često postaju pogrbljeni i često pate od ukočenosti nogu, hramanja i ishijasa. Vjerujući

da "svi sjedeći radnici pate od lumbaga", Ramazzini je savjetovao da radnici ne sjede ili stoje mirno, već

da se kreću i "fizički vježbaju bilo kojim intenzitetom u slobodno vrijeme".16

Tijekom 20. stoljeća svjedočili smo velikom porastu tzv. sjedećih zanimanja, odnosno zanimanja

koja podrazumijevaju obavljanje radnih zadataka u sjedećem položaju. Takvi poslovi su manje fizički

zahtjevni, ali su ujedno i rizični u smislu pojave bolova u lumbalnom dijelu kralješnice. Više od stotinu

godina je poznato da je položaj sjedenja vrlo važan za održavanje naših leña zdravima, a još uvijek se

raspravlja o definiciji dobrog sjedećeg položaja.

Teorije "zdravog" stajanja i "zdravog" sjedenja

Staffel i njegovi suvremenici iz 19. stoljeća predlagali su "normalan" položaj kojega otada stalno

promoviraju liječnici, ortopedi, fizikalni terapeuti, majke, učitelji i vojni zapovjednici. Čak se i danas taj

"uzdignuti" i "uspravni" stojeći položaj s lagano naprijed savijenom (lordozom) slabinskom i vratnom

kralješnicom te lagano unatrag savijenom (kifozom) prsnom kralješnicom, stereotipno smatra "dobrim i

ispravnim", a često se naziva zdravim, uravnoteženim i neutralnim (Merrill, 1995.).17 Istodobno s

raspravama o stajaćem položaju, Staffel (1884.) je objavio svoje teorije o "higijenskom" sjedećem

položaju. Predlagao je uspravan položaj trupa, vrata i glave, s normalnom laganom lordozom u

slabinskom i vratnom dijelu, a laganom kifozom u prsnom dijelu kralješnice, posve slično željenom

položaju leña pri uspravnom stajanju. Staffel i njegovi kolege posebno su bili zabrinuti za zdravlje

položaja tijela u djece, i stoga su se složili da školska sjedala i klupe trebaju biti dizajnirani, a djeca

poticana na održavanje tog položaja "uzdignutih" leña, vrata i glave. Zapravo isti sjedeći položaj, s

horizontalnim bedrima i vertikalnim potkoljenicama savjetuje se i odraslima, posebno onima koji rade u

sjedećem položaju u uredima. Stoga je uredski namještaj pružao podršku koja navodi osobe da sjede u

tom položaju – ali samo zaposlenike na manje odgovornim radnim mjestima. Naime, u 1970-ima

upravitelji i voditelji su obično uživali u komotnim naslonjačima s naslonima za ruke, visokim naslonom za

leña i udobnim ojastučenjem (prozvanima "direktorske fotelje"), dok su tajnice sjedile na malim, tvrdim

stolicama s jadnom malom pločom kao naslonom za leña.18

Jednostavan koncept uspravnog sjedenja, s vodoravnim bedrima i okomitim potkoljenicama koji

znači "sjediti zdravo" održao se iznenañujuće dugo vrijeme, čak i današnje norme (npr. HRN EN 1335-1 iz

2001. ili ANSI/HFS Standard 100 iz 1988.) koriste taj položaj kako bi propisale uredski namještaj.

16 Kroemer, K., Kroemer, H., Kroemer-Elbert, K. (2003): Ergonomics: How to design for ease and efficiency, Second edition, Fabrycky, W.J. and Mize,

J.H. (Ed.), Prentice Hall Inc., New Jersey, str. 404. 17 citirano u: op. cit. str. 405. 18 op. cit. str. 405-406.



9

U sjedenju, baš kao i u ležanju, zapravo nema tipičnog položaja. U svom istraživanju kvalitete

ležaja Grbac (1988) navodi da svaki spavač ima veliki raspon najrazličitijih položaja.19 Svaki položaj može

biti udoban, da bi za kratko vrijeme postao neudoban, što u velikoj mjeri ovisi i o samom ležaju.

Prema Wilkeu i sur. (2001.), ali i prema drugim preporukama, upućuje se da visinu stolice treba

namjestiti tako da laktovi s podlakticama (ako su ruke na površini stola ili na tipkovnici) čine kut veći ili

jednak 90°. Koljena takoñer trebaju tvoriti kut ≥90° dok stopala trebaju ravno prianjati na pod (slika

1.).20 S ovim se preporukama, meñutim, ne slažu baš svi autori. Mandal (1991.) u svom radu poprilično

kritizira ovakav "uspravni, pravokutni" položaj sjedenja i norme koje to nalažu te navodi da se

"posljednjih 30-40 godina pokušava poboljšati sjedeći radni položaj za sve uzraste i to mijenjajući stari

namještaj novim tipovima stolova i stolica. Takozvani uspravni, pravokutni položaj – kod kojega su kutovi

u kukovima, koljenima i laktovima oko 90° – iz nepoznatih se razloga počeo shvaćati ispravnim".21 Nitko

još do sada nije dao realno objašnjenje zašto bi taj položaj bio bolji od bilo kojeg drugog.

Slika 1. Preporučeni sjedeći položaj prihvaćen u HRN EN 1335-1

Početkom 20. stoljeća učilo se uspravno sjediti: uspravno s uspravnim leñima, s koljenima i

kukom pod pravim kutom, bez obzira na zadaću koju se obavljalo ili vrstu stolice na kojoj se sjedilo.

Stolica je procijenjena povoljnom ako je podržavala tijelo u prethodno opisanom "ispravnom" položaju, ali

nažalost, ni jedan dizajn stolice nije pouzdano i udobno održavao tijelo u tom položaju. Medicina rada

tada je postavila pitanje je li kruti uspravni položaj zaista najbolji sjedeći položaj. Raspravljalo se i o

nemogućnosti održavanja položaja (Brauton, 1969.), dok su drugi diskutirali o njegovoj biomehaničkoj

19 Grbac, I. (1988): Istraživanje kvalitete ležaja i poboljšanje njegove konstrukcije – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str.

35. 20 Wilke, H-J., Neef, P., Hinz, B., Seidel, H., Claes, L. (2001): Intradiscal pressure together with anthropometric data – a data set for the validation of

models, Clinical Biomechanics 16 (1), str. 113. 21 Mandal, A.C. (1991): Investigation of the lumbar flexion of the seated man, International Journal of lndustrial Ergonomics, 8, str. 75.



10

manjkavosti (Corlett i Mananica, 1980; Mandal, 1981.).22 Naposljetku je pojavila zamisao da se nijedan

položaj ne može neprestano držati te da ne postoji idealan sjedeći položaj kao takav. U stvari, stupanj

odreñenih položaja, tj. nedostatak gibanja je i sâmo kasnije postalo sumnjivo kao uzrok mišićno-koštanim

poremećajima.23

Da bi odredili optimalan položaj sjedenja proučavanjem različitih sjedećih položaja i koristeći

magnetsku rezonancu (MRI) nove generacije, Bashir i sur. (2006.) proveli su istraživanje temeljeno na

više od 50 godina staroj studiji u kojoj je Keegan (1953.) pretpostavio povezanost lordoze i kuta bedro-

torzo pomoću plošne radiografije na četiri ispitanika. Keegan, američki ortopedski kirurg, snimio je 1953.

godine rendgenskim zrakama osobe koje su ležale na boku (slika 2.) s kojima je dokumentirao velike

pokrete u lumbalnom dijelu kada se položaj mijenja iz stajaćeg sa 180°-200° (A i B) do pravokutnog s

90° (D) i nagnutog položaja s 50° (E). Položaj (C) prirodni je opuštajući položaj s kutom od 135° poput

onoga kakav zauzimamo spavajući na boku.24

Slika 2. Rendgenske slike osobe koja leži na boku

Izvor: Mandal, A.C. (1991): Investigation of the lumbar flexion of the seated man, str. 78.

U tom prirodnom položaju s kutom u kuku od 45° i 135° izmeñu bedra i torza, postiže se

potpuna ravnoteža mišića zdjelice i sprijeda i straga. Dok stojimo (A i B), ti mišići sprijeda postaju

napetiji, a oni straga opušteniji, što rezultira povećanjem lordoze lumbalnog dijela. Dok sjedimo (D i E),

22 citirano u: Graf, M., Guggenbühl, U., Krueger, H. (1995): An assessment of seated activity and postures at five workplaces, International Journal of

Industrial Ergonomics 15, str. 82. 23 citirano u: op. cit. str. 83. 24 Mandal, A.C. (1986): Investigation of the lumbar flexion of office workers, The ergonomics of working postures: Models, methods and cases, The

proceedings of the first international occupational ergonomics symposium, Zadar, Croatia, 15-17 April 1985., Taylor & Francis, London and Philadelphia, str. 348-349.



11

stražnji mišići zdjelice postaju napetiji, a oni sprijeda opušteniji. Lumbalna kralješnica je normalno

konveksna, tj. prikazuje kifozu zbog djelovanja nožnih mišića na sjedeći položaj.25

Nedavna istraživanja (Bashir i sur., 2006.) provedena na 22 ispitanika rabeći položajnu (engl.

positional) magnetsku rezonancu (MR) – novu metodu gdje ispitanik ne mora ležati mirno kao kod

klasične MR, nego može slobodno mijenjati položaje tijekom snimanja (slika 3.) – pokazalo je da je

dugotrajno "uspravno sjedenje" uzročnik kroničnih problema u kralješnici. Ispitanici su zauzimali tri

različita položaja sjedenja pri kojima im je snimana kralješnica: (1) pogrbljeni, u kojemu je tijelo nagnuto

i savijeno prema naprijed, npr. nad stol; (2) uspravni položaj s kutom 90°; i (3) "opušteni" položaj u

kojemu je ispitanik naslonjen pod kutom 135°, s nogama na podu. Mjereni su spinalni kutovi te visina

meñukralješničnih diskova i njihova pokretljivost kroz različite položaje. Sjedeći položaj s kutom od 135°

izmeñu tijela i bedara pokazao se najboljim biomehaničkim sjedećim položajem, što je suprotno položaju

"pod 90°" koji se dosad smatrao normalnim (slika 4.).26

a) uspravni sjedeći položaj

b) prema naprijed nagnut sjedeći položaj s laktovima na natkoljenicama

Slika 3. Snimci kralješnice magnetskom rezonancom u uspravnom i nagnutom sjedećem položaju

Izvor: Bashir i sur. (2006): The way vou sit will never be the same! Alterations of lumbosacral curvature and intervertebral disc morphology…

Dobro je prepoznato da svaki položaj zahtjeva odreñeni stupanj mišićne podrške pa zato svi

položaji proizvode statičko opterećenje specifične grupe mišića. Spoznaja je stoga razvijena tako da se ni

jedan sjedeći položaj ne smije dugotrajno održavati. To je princip dinamičkog sjedenja.27 Istraživanja

ponašanja pri sjedenju ukazuju da ljudi dok obavljaju zadatke računalom provode više vremena u

25 Mandal, A.C. (1991): Investigation of the lumbar flexion of the seated man, International Journal of lndustrial Ergonomics, 8, Elsevier Science Ltd.,

str. 78-79. 26 Bashir, W.A., Torio, T., Pope, M., Takahashi, K., Smith, F.W. (2006): The way vou sit will never be the same! Alterations of lumbosacral curvature

and intervertebral disc morphology in normal subjects in variable sitting positions using whole-body positional MRI, URL: http://rsna2006.rsna.org/rsna2006/V2006/conference/, (17.07.2008.).

27 citirano u: Graf, M., Guggenbühl, U., Krueger, H. (1995): An assessment of seated activity and postures at five workplaces, International Journal of Industrial Ergonomics 15, str. 101



12

uspravnom nego u naslonjenom položaju (Dowell i sur., 2001.).28 Postoji 14 položaja koji se smatraju

reprezentativnima u tipičnim sjedećim položajima koji se mogu naći u uredskom okruženju (Lueder i

Noro, 1994.), a to su: 1) uspravno sjedenje, 2) nagnuto naprijed, 3) nagnuto ulijevo, 4) nagnuto udesno,

5) desna noga prekrižena (koljena se dodiruju), 6) desna noga prekrižena (desno stopalo na lijevom

koljenu), 7) lijeva noga prekrižena (koljena se dodiruju), 8) lijeva noga prekrižena (lijevo stopalo na

desnom koljenu), 9) lijevo stopalo na sjedalu ispod desnog bedra, 10) desno stopalo na sjedalu ispod

lijevog bedra, 11) naginjanje ulijevo s desnom prekriženom nogom, 12) naginjanje udesno s lijevom

prekriženom nogom, 13) naslonjeno (unatrag) i 14) pogrbljeno sjedenje.29 Prema bazi statičkih položaja

(Tan, 1999.), taj je broj smanjen na 10 položaja tako da su neki položaji udruženi u jedan, a neki su

izbačeni zbog nemogućnosti da ih svi ljudi zauzmu, pa imamo: i) uspravno sjedenje, ii) nagnuto naprijed,

iii) nagnuto ulijevo, iv) nagnuto udesno, v) desna noga prekrižena, vi) lijeva noga prekrižena, vii)

naginjanje ulijevo s desnom prekriženom nogom, viii) naginjanje udesno s lijevom prekriženom nogom,

ix) naslonjeno i x) pogrbljeno sjedenje.30

Slika 4. Biomehanički najbolji položaj sjedenja pod kutom od 135°

Izvor: http://www.livescience.com/health/061128_backpain_sitting.html

Izraz dinamičko sjedenje smišljen je kako bi opisao zamisao mijenjanja položaja i omogućio

različitim grupama mišića položaja naizmjenično opuštanje. Problem, meñutim, nastaje što izraze

"dinamičan" i "dinamičko sjedenje" ljudi različito shvaćaju. Neki proizvoñači na primjer, koriste te izraze

kako bi opisali tip mehanizma, drugi (Graf i sur., 1995.) za opis stolice koja ne ukruti (fiksira) tijelo, treći

28 citirano u: Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Art of Pressure Distribution, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair, Herman

Miller Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 3, www.hermanmiller.com 29 citirano u: Tan, H.Z., Slivovsky, A., Pentland, A. (2001): A sensing chair using pressure distribution sensors, IEEE/ASME Transactions on

Mechatronics, vol. 6 (3), str. 265. 30 op. cit. str. 266.



13

koriste za opis ergonomske stolice u smislu da je stolicu moguće nagnuti prema naprijed i natrag te da se

naslon za leña može jednostavno prilagoñavati.31 Izvan ovih zahtjeva stolice se uvelike razlikuju. Jedni

"dinamičkim" obilježavaju istovremeno zakretanje sjedala prema naprijed i nagib naslona kao cjelinu;

drugi obilježavaju podesiv nagib naslona i zakretanje sjedala; neki pak obilježavaju naslon i sjedalo koji

se podešavaju neovisno. Neke stolice dozvoljavaju korisnicima da ih "zaključaju" u željeni položaj u smislu

postavljanja statičkog položaja. Druge stolice konstrukciju koja se stalno prilagoñava korisniku (kreće se s

njime).

Pozornost treba usmjeriti na prirodu posla koji se obavlja za vrijeme sjedenja, osobnim navikama

i preferencijama korisnika. Ljudi sjede u različitim položajima kako bi obavljali različite zadatke, stoga

ergonomske stolice trebaju biti udobne dok zaposlenik obavlja različite zadatke.32 Peters (1993.) rabi izraz

"dinamičko sjedenje", ali istovremeno napominje "da nema idealnog položaja pri sjedenju, odnosno da su

sva tri navedena položaja (slika 5.) pa čak i onaj najpovoljniji, tj. naslonjeni, ako ga se često koristi ili

zauzima zbog prisilnih radnih uvjeta ili radnog mjesta, štetna po zdravlje".33

Legenda: α – kut površine sjedenja prema horizontali

β – kut naslona prema vertikali

δ – kut izmeñu sjedala i naslona (δ =β–α)

krivulja 1 – naprijed nagnut sjedeći položaj

krivulja 2 – srednji položaj

krivulja 3 – naslonjen sjedeći položaj

Slika 5. Dinamičko sjedenje: sinkronizirano pomicanje sjedala i naslona

Izvor: Peters, T. (1993): Büropraxis: besser arbeiten, mehr leisten, gesund bleiben, str. 101.

Od svih dimenzijskih zahtjeva (širina, visina, dubina sjedala; nagib sjedala; nagib naslona...) kut

nagiba naslona i kut sjedala najznačajniji su čimbenici konstrukcije stolice s gledišta psihologije, položaja

kralješnice i povezanosti položaja spinalnog stupa, zdjelice i bedrenih kostiju.34 Iako se puno pažnje

pridaje najboljem ergonomskom sjedećem položaju, problem nije nikada do kraja riješen. Tijelo se treba

gibati, to je prirodan poriv čak i dok sjedimo. Istraživanja (Dowell i sur., 2001.) su pokazala da se ljudsko

31 citirano u: Graf, M., Guggenbühl, U., Krueger, H. (1995): An assessment of seated activity and postures at five workplaces, International Journal of

Industrial Ergonomics 15, str. 82-83. 32 citirano u: Hermenau, D.C. (1999): Ergonomics for Therapists: Seating, Boston, USA, str. 226. 33 Peters, T. (1993): Büropraxis: besser arbeiten, mehr leisten, gesund bleiben, Friedrich Kiehl Verlag GmbH, Ludwigshafen, str. 100. 34 citirano u: Kapica, L., Grbac, I. (1998): Principi konstruiranja ergonomskog namještaja namijenjenog sjedenju i ležanju, meñunarodno savjetovanje

Namještaj i zdravo stanovanje, Zagreb, 16. listopada 1998, str. 56.



14

tijelo tijekom sjedenja pomakne u prosjeku do 53 puta u satu, a gotovo 28% tih pokreta uključuje

naslanjanje ili okretanje.35 Druga istraživanja (Suhova, 1969.) su pokazala da čovjek za vrijeme sjedenja

od 5 sati promjeni manje ili više položaj oko 1000 puta.36 Zanimljivo je da su osobe kojima je predloženo

da sjede u njima najudobnijem položaju tijekom dugotrajnog sjedenja zapravo često mijenjali svoj

položaj i nisu sjedili u samo jednom udobnom položaju. Ovo je navelo neke da "dinamičkim" proglase

sjedenje s učestalim promjenama položaja korisnim i da je za kao takvo preporučljivo sjediti na loptama

za vježbanje.37 U nedavnoj studiji o lopti za vježbanje, Gregory i sur. (2006.) zapazili su da ljudi,

obavljajući svoje radne zadatke tijekom vremena, na loptama za vježbanje sjede manje udobno nego na

uredskim stolicama. Kod obavljanja statičkih zadataka, ne samo da sjedenje na dinamičkoj i nestabilnoj

podlozi ne utječe značajno na mišićnu aktivnost, položaj, opterećenje i stabilnost kralješnice, nego

naprotiv – sjedenje na lopti povećava dodirnu površinu prema mekom tkivu koje inače nije opterećeno

tijekom sjedenja što vjerojatno utječe na neudobnu kompresiju toga tkiva.38

Prema Jensenu (1992.) jedan od tri čimbenika odgovorna za razvoj bolova u lumbalnom dijelu

(engl. Low Back Pain – LBP) pri sjedenju jest nedovoljna ishrana intervertebralnih diskova zbog

nedostatka gibanja kralješnice. Jednostavna rješenja aktivnih pokreta, poput stolice za njihanje,

balansirajuće (engl. balance) stolice ili stolice s gipkim sjedalom, dokazano su nedostatni.39 Autori su

zaključili da dinamički stimulansi izazvani izmjeničnom horizontalnom rotacijom sjedala, posebno na

niskim frekvencijama, smanjuju bol pri dugotrajnom sjedenju, ali nisu pomogli objasniti zašto rotacijski

podražaji smanjuju bol i nisu pomogli pretpostavku o ishrani diskova ništa više nego mnogi drugi do

tada.40 Utjecaj nagnutog sjedala na prevenciju LBP pri sjedećim zadacima još je uvijek upitan.41 Neke

studije (Bendix i sur., 1985; Bridger, 1988.) ukazuju da ravno ili unatrag nagnuto sjedalo izaziva kifozu

lumbalnog dijela, dok naprijed nagnuto sjedalo održava lumbalnu lordozu i stoga ga preporučaju mnogi

istraživači.42

Dokazi u literaturi o prednostima dinamičkog sjedenja prilično su kontroverzni. Opće je mišljenje

da okretne ili dinamičke stolice ne utječu značajno na kinematiku trupa (Bendix, 1984; Jensen i Bendix,

1992.) ili EMG mišića erector spinae (van Dieen i sur., 2001.). Pokazalo se da naslon za leña prenosi dio

sila olakšavajući opterećenje na lumbalnu kralješnicu (Corlett i Eklund, 1984; Bendix i sur., 1996.), ali

takoñer može potencijalno izazvati kifozu zbog toga što pojedinci guraju donji dio kralješnice unatrag na

naslon kako bi povećali stabilnost (Bendix i sur., 1996.).43

35 citirano u: **** (2003): Supporting the Spine When Seated, Herman Miller, Inc., Zeeland, Michigan, str. 3. 36 Ljuljka, B. (1976): Namještaj za sjedenje, neka njegova svojstva i metode ispitivanja, Drvna industrija vol. 27 (1-2), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski

fakultet, Zagreb, str. 13-14. 37 citirano u: McGill, S.M., Kavcic, N.S., Harvey E. (2006): Sitting on a chair or an exercise ball: Various perspectives to guide decision making, Clinical

Biomechanics 21 (4), str. 353, 354. 38 Gregory, D.E., Dunk, N.M., Callaghan, J.P. (2006): Stability ball versus office chair: Comparison of muscle activation and lumbar spine posture

during prolonged sitting, Human Factors 48(1), str. 152. 39 Deursen, van L.L., Patijn, J., Durinck, J.R., Brouwer, R., Erven-Sommers, van J.R., Vortman, B.J. (1999): Sitting and low back pain: The positive

effect of rotatory dynamic stimuli during prolonged sitting, European Spine Journal 8, str. 187. 40 op. cit. str. 192. 41 Chen, Y-L. (2003): Effectiveness of a new backbelt in the maintenance of lumbar lordosis while sitting: a pilot study, International Journal of

Industrial Ergonomics 32, str. 299. 42 citirano u: ibd. 43 citirano u: Dunk, N.M., Callaghan, J.P. (2005): Gender-based differences in postural responses to seated exposures, Clinical Biomechanics 20, str.

1108.



15

Zacharkow (1988.) je takoñer tvrdio da je sjedenje dinamička aktivnost.44 Zdjelica odreñuje

krivulju kralješnice (slika 6.). Ako se zdjelica iz svog prirodnog prednjeg položaja zakrene u stražnji

položaj, cijela kralješnica djeluje kako bi uspostavila ponovnu ravnotežu što uzrokuje zamor mišića i

neudobnost u cijelim leñima, meñutim, dok zdjelica održava kontroliranu zakrenutost prema naprijed,

krivulja kralješnice ostaje u prirodnom i udobnom obliku.45 Ljudi sjede na svojim sjednim kostima

uzrokujući tako njihanje zdjelice. Bez križne potpore koja podržava zakretanje zdjelice unaprijed, križa bi

se zakretala unatrag izravnavajući tako lumbalni dio ili stvarajući kifozu. Zacharkow iznosi da uporaba

lumbalne potpore s nagnutim naslonom za leña od 110°-120° uzrokuje udaljavanje zaposlenika od inače

bliske radne površine i samog zadatka. Ovo zahtijeva savijanije vrata i gornjeg dijela tijela povećavajući

naprezanja u tim područjima.46

Slika 6. Položaj zdjelice odreñuje oblik lumbalne kralješnice

Izvor: **** (2003): Supporting the Spine When Seated, Herman Miller, str. 3.

Izvedbena konstrukcija radne stolice treba reflektirati puni raspon oblika i veličina populacije, ali

ne samo to, nego i omogućiti korisniku fino podešavanje individualnom radnom položaju i veličini tijela.47

Ozljede ponavljajućih naprezanja (engl. Repetitive Strain Injuries – RSI) često uzrokuju statički, neugodni

i nespretni položaji koji djeluju na tetive, živce i mišiće vrata, ramena, ruku i zapešća tijekom uredskog

rada s računalom.48 Vjerovalo se da je etiologija mišićno-koštanih simptoma meñu računalnim ili

VDU/VDT korisnicima (engl. Visual Display Unit/Visual Display Terminal – VDU/VDT) multifaktorijalna,

gdje ergonomski, psihosocijalni i organizacijski činitelji meñudjeluju u razvoju simptoma i poremećaja.

Oblik radnog mjesta, radni položaji i pretjerana uporaba računalnog miša neki su od ergonomskih

44 citirano u: Hermenau, D.C. (1999): Ergonomics for Therapists: Seating, Boston, USA, str. 222. 45 **** (2003): Supporting the Spine When Seated, Herman Miller, Inc., Zeeland, Michigan, str. 3. 46 citirano u: Hermenau, D.C. (1999): Ergonomics for Therapists: Seating, Boston, USA, str. 222. 47 **** (2003): The Evolution of Anthropometrics and User Control, Herman Miller, Inc., Zeeland, Michigan, str. 1. 48 Hermans, V., Hautekiet, M., Haex, B., Spaepen, A.J., Van der Perre, G. (1999): Lipoatrophia semicircularis and the relation with office work, Applied

Ergonomics 30, str. 319.



16

čimbenika za koje se zna da su povezani s povećanim rizikom za razvoj mišićno-koštanih poremećaja

gornjih ekstremiteta.49

Brojna istraživanja pokazala su da ljudi preferiraju pravac gledanja usmjeren prema dolje (engl.

Downward Line-of-Sight – DLS) dok rade različite vrste poslova na blizu (Harmon, 1952.)50. Iako vodiči i

ergonomski priručnici češće preporučuju visoki položaj monitora, ergonomi i zdravstveni radnici često

preporučuju da vrh monitora bude u ravnini ili malo ispod visine očiju. Na toj visini kut pravca gledanja

prema središtu monitora iznosi 5°-20° ispod horizontalne linije u visini očiju (Çakir i sur., 1980; IBM

Corporation, 1991.). Najčešće preporučan kut pravca gledanja jest 15° ispod horizontale prema središtu

monitora (Aarås i sur., 2000.).51 Posljedice različitog vertikalnog postavljanja monitora istraživane su s

obzirom na različite čimbenike. Literatura uglavnom podupire pojam nižeg postavljanja monitora kao

korisnoga vizualnog činitelja. Osim toga, promjene položaja monitora utječu i na položaj sjedenja (Starker

i Mehkora, 2000; Fostervold, 2003.).52 Mjerenja kutova položaja pokazala su da se sjedeći položaj

prilagoñava povećanjem nagiba vrata i savijanjem leña s nižim položajem monitora. Rezultati pokazuju da

VDU korisnici u redovnim radnim uvjetima, s obzirom na promatranja u prethodnim laboratorijskim

mjerenjima, više zauzimaju nagnut sjedeći položaj (prema naprijed), povećavajući tako savijanje leña što

može biti povezano i s podlakticom podupiranom na radnoj površini (Aarås i sur., 1997.), a savijanje

vrata prepoznato je kao rizičan faktor za bolove u vratu (Black i sur., 1996; Ariëns i sur., 2001.).53

Stupanj savijanja povezan s bolovima u vratu, prema Ariënsu i sur. (2001.) naveliko prelazi stupanj

savijanja vrata koji je u ovom slučaju manji od 20°. Može se zaključiti da je DLS značajno favoriziran u

usporedbi s praveom gledanja prema gore (engl. High Line-of-Sight – HLS).

49 citirano u: Lindegaard, A., Karlberg, C., Tornqvist, E.W., Toomingas, A., Hagberg, M. (2005): Concordance between VDU-users’ ratings of comfort

and perceived exertion with experts’ observations of workplace layout and working postures, Applied Ergonomics 36, str. 319. 50 citirano u: Fostervold, K.I., Aarås, A., Lie, I. (2006): Work with visual display units: Long-term health effects of high and downward line-of-sight in

ordinary office environments, International Journal of Industrial Ergonomics 36 (4), str. 331. 51 citirano u: ibd. 52 citirano u: op. cit. str. 332. 53 Fostervold, K.I., Aarås, A., Lie, I. (2006): Work with visual display units: Long-term health effects of high and downward line-of-sight in ordinary

office environments, International Journal of Industrial Ergonomics 36 (4), str. 340.



17

2.1.2. Biomehanika sjedenja

Bolovi u leñima glavni su problem rastućeg broja zaposlenika-sjedača, a u njihovo se smanjenje

ulažu ogromni medicinski i dizajnerski napori. Poboljšanja su evidentna, ali problem i dalje postoji. Da bi

se dizajniralo dobro sjedalo potrebno je puno više od same definicije uspravnog položaja čovjeka. Premda

je uspravnost položaja od vitalne važnosti, položaj pruža nekoliko detalja o unutarnjem spinalnom

rasporedu. Kako je za sjedeći spinalni model poželjan položaj individualnih kralježaka, tako je za raspravu

o spinalnim promjenama koje se javljaju u sjedećem položaju potreban normalni uspravni spinalni

model.54 Slika 7. ilustrira najvažnija gledišta dizajna sjedala koje je predložio Keegan (1953.), a navedeni

su od najznačajnijeg prema manje značajnome.

Slika 7. Popis najvažnijih značajki dizajna sjedala 1. lumbalna potpora; 2. najmanji kut nagiba naslona za leña od 105°; 3. slobodan prostor za stražnji dio križa i

stražnjice; 4. konveksna torakalna potpora visoka do dna lopatice; 5. potpora ramena od 105°; 6. bilo koji prilagodljivi nagib naslona s točkom rotacije u visini kukova; 7. najveća dubina sjedala (40 cm); 8. visina sjedala iznad poda (40 cm); 9. zaobljenost sjedala ispod koljena; 10. slobodan prostor ispod sjedala za noge i 11. nagib

sjedala prema gore od 5° za održavanje leña na naslonu

Izvor: Harrison i sur. (1999): Sitting biomechanics Part I: Review of the literature, str. 595.

54 Harrison, D.D., Harrison, S.O., Croft, A.C., Harrison, D.E., Troyanovich. S.J. (1999): Sitting biomechanics Part I: Review of the literature, Journal of

Manipulative and Physiological Therapeutics 22(9), str. 595.



18

Corlett (2008.) u svom članku koji se temelji na istraživanjima dugim preko 50 godina raspravlja

o tom je li oblik sjedala sam po sebi glavna opasnost, izazivajući inicijalna opterećenja koja mogu biti

veća od onih što ih izaziva sam rad.55 Prema njemu, uporaba horizontalnog sjedala radije nego onoga koji

dozvoljava da bedra zauzmu znatno prema dolje nagnut položaj, predstavlja opasnost čije su posljedice

ozbiljnije što se dulje sjedi na takvom sjedalu. Održavanje takvog položaja u dužem periodu, kao što su

mjeseci ili godine, izaziva izobličenje tijela, a bolovi i štetnost postaju kronični. Ako se pri tome moraju

pomicati tereti, poput rada na blagajni trgovine, takva dodatna opterećenja na trup samo povećavaju

stupanj rizika. Dugotrajnim izlaganjem pri radu za računalom u relativno statičkom položaju koji zahtijeva

uporabu tipkovnice, takoñer raste stupanj rizika za korisnika. Za takva i sva druga zanimanja u kojima se

dugotrajno sjedi i radi, vrijeme je samo još jedan činitelj koji povećava rizik, a oporavak je više nego

proporcionalno dulji kako vrijeme izlaganja raste. Zaključak koji se može izvući jest da je horizontalno

sjedalo glavni prinosnik visokom stupnju problema s leñima u modernoj industriji i trgovini. Pregledom

nedavno izdane knjige (Friel i Friel, 2005.) može se uočiti da svaka od velikog broja predstavljenih stolica

za uredsku uporabu u osnovi ima horizontalno sjedalo.56 Ipak, održavanje lumbalne zakrivljenosti zajedno

s uspravnim sjedećim položajem, glavni su zahtjevi za zdravlje kralješnice. Oni se mogu postići ako profil

sjedala daje stabilnost i dozvoljava sjediti s bedrima nakošenima prema dolje. Postoje i drugi činitelji koji

znatno doprinose tome, poput već poznatih i preporučenih, kao što su lakoća promjene položaja,

ustajanje i kretanje uz ostale različite aktivnosti tijekom dana. Iako Corlettov (2008.) članak raspravlja o

doprinosu sjedala radnom zdravlju, to je samo dio ergonomije sjedenja pri radu. Stol, radne aktivnosti i

organizacija, ali i okružje, sve su to dijelovi problema – koji se mogu prilagoditi. Ono što se ne može

mijenjati jednom kad se kupi, jest sjedalo. Stoga, ono može biti opasana sastavnica radnog mjesta ako

nije odabrano stručno i pažljivo. Prema Corletu (2008.) konvencionalno sjedalo treba shvaćati glavnom

opasnosti za zdravlje i opće zadovoljstvo (engl. well-being) zaposlenika-sjedača.

55 Corlett, E.N. (2008): Sitting as a hazard, Safety science 46, str. 819-820. 56 Friel, C., Friel, P. (2005): 1000 Chairs, Taschen, Köln, Germany



19

Columna vertebralis

Prije opisivanja biomehanike i biomehanizma sjedenja, korisno je opisati osnovnu grañu

kralješnice. Kralješnica (lat. columna vertebralis) (slika 8.) osovina je čovječjeg kostura, pa time i cijelog

tijela.57 Kralješnica u čovjeka obično ima 33 kralješka. Vratnih kralješaka (lat. vertebrae cervicales) je

sedam, prsnih kralješaka (lat. vertebrae thoracicae) je dvanaest, slabinskih kralješaka (lat. vertebrae

lumbales) je pet. Križnu kost (lat. os sacrum) čini pet sraslih križnih kralješaka, a trtičnu kost (lat. os

coccygis) čine četiri srasla trtična kralješka.

Slika 8. Shematski izgled kralješnice u stojećem stavu čovjeka, lijevi lateralni i prednji pogled

U svom donjem dijelu kralješnica je oslonjena na križnu kost koja se smatra dijelom zdjelične

kosti (lat. os coxae). Zdjelična kost nastala je srašćivanjem triju kostiju – bočne kosti (lat. os ilium),

sjedne kosti (lat. os ischi) i preponske kosti (lat. os pubis). Zajedničko mjesto straštenja svih triju kostiju

jest zglobna čašica, acetabulum. Sjedna kost svojim trupom (lat. corpus ossis ischi) čini donji stražnji dio

acetabula. Ispod trupa koštano je zadebljanje, sjedna kvrga (lat. tuber ischiadicum) (slika 9.), što je

ujedno mjesto spoja trupa i grane sjedne kosti (lat. ramus ossis ischi).58 U odnosu na sjedenje, osnovna

57 Jalšovec, D. (2005). Sustavna i topografska anatomija čovjeka, Školska knjiga, Zagreb, str 3. 58 op. cit. str. 13.



20

struktura stražnjice odreñena je zdjeličnim kavezom i velikim glutealnim mišićem (lat. musculus gluteus

maximus).

Slika 9. Sjedne kosti zdjelice u sjedećem položaju.

Izvor: Congleton i sur. (1988): The determination of pressures and patterns for the male human buttocks and thigh in sitting utilizing conductive foam, str. 194

Veliki glutealni mišić najčešće je debeo oko 2,5 cm ili više s promjenjivom količinom masti u

površinskom pojasu koja obavija ovo područje (Kapit, 1978.). Prema Hertzbergu (1955.), meñutim, dok

tijelo sjedi, ovi su mišići opušteni i ispruženi te tvore jednu vrstu jastuka za sjedenje. Hertzberg dalje

navodi: "Tjelesna se težina razmješta i širi meso stražnjice i bedara, tako da su njihovi oblici i središta

gravitacije takoñer promijenjeni; staničje postaje stlačeno, posebno ispod sjednih kvrga koje ometaju

živce i opskrbu krvlju". Prema istom autoru gotovo svako sjedalo je podnošljivo do oko jednog sata

sjedenja, ali stanje može postati izuzetno bolno ako se forsira mirovanje.59

Glavne funkcije ljudske kralješnice su prijenos i prigušivanje opterećenja, zatim ostvarivanje

gibanja trupa i glave te zaštita leñne moždine i živčanih ogranaka što izlaze iz leñne moždine prema

mišićima i krvožilnom sustavu. Kralješnica ima vrlo važnu ulogu pri sjedenju. Iako opterećivanje

kralješnice još nije posve rasvijetljeno, ono je od velike važnosti u ortopediji, fizioterapiji i ergonomiji jer

se preopterećenje smatra jednim od glavnih rizika za degeneraciju meñukralješčane ploče ili diska (lat.

disci intervertebrales).60 Korištenjem najnovije tehnologije, Wilke i sur. (2001.) su ukazali sljedeće: da

mañukralješčani tlak tijekom sjedenja zapravo može biti manji nego u uspravnom stajaćem položaju; da

mišićna aktivnost smanjuje tlak; da je stalna promjena položaja važna za hidraciju i dehidraciju diskova te

da su fizioterapijske metode prihvatljive u većini slučajeva, ali se neke ipak trebaju preispitati.61

Slika 10. prikazuje izmjenu tekućine u meñukralješčanim pločama koja je ovisna o djelovanju

opterećenja (tlaka). Na lijevoj strani je prikazano otjecanje tekućine iz intervertebralnih diskova (tanke

zelene strelice) kao reakcija na neprekidno tlačno opterećenje (debele crvene strelice). Dok su

kratkotrajna opterećenja apsorbirana amortizirajućom funkcijom unutarnjeg središnjeg dijela (lat. nucleus

pulposus) i vanjskog vezivnog prstena (lat. anulus fibrosus) diska, neprekidna opterećenja izazivaju 59 citirano u: Congleton, J.J., Ayoub, M.M., Smith, J.L. (1988): The determination of pressures and patterns for the male human buttocks and thigh in

sitting utilizing conductive foam, International Journal of Industrial Ergonomics 2, str. 194. 60 Wilke, H-J., Neef, P., Hinz, B., Seidel, H., Claes, L. (2001): Intradiscal pressure together with anthropometric data – a data set for the validation of

models, Clinical Biomechanics 16 (1), str. 111. 61 op. cit. str. 119.



21

postupno, ali trajno otjecanje tekućine iz diska. Turgor (tkivni tlak, koji se bazira na prisutnosti vode i

elektrolita u meñustaničnom prostoru) i visina diska se smanjuju, a rubne plohe kralješaka i njihovi

koštani dijelovi se primiču.

Slika 10. Izmjena hranjivih tvari u kralješnici

Izvor: Shuenke i sur. (2006): Thieme Atlas of anatomy, str. 93.

Tekućina dotječe u diskove (tanke zelene strelice) kada je tlak otpušten (tanke crvene strelice),

kako je prikazano na desnoj strani slike 10. Proces opisan na lijevoj strani je obratan, kada tlak ne djeluje

i pri tome se visina diska povećava. To povećanje je uzrokovano dotokom tekućine iz krvnih žila u

prostoru koštane moždine što igra značajnu ulogu u ishrani diskova. Kao rezultat izmjene tekućina ovisne

o tlaku na meñukralješčane ploče, ukupna visina tijela privremeno se smanjuje za približno 1% (1,5-2,0

cm) relativno na visinu tijela tijekom dana.62

Prethodno navedene značajke dizajna sjedala (slika 7., str. 17.) utječu na položaj sjedenja na

različite načine. Prije nego se objasni kako se mijenja sjedeći položaj čovjeka, primjereno je kategorizirati

sjedeće položaje i to smještajem središta gravitacije. Schoberth (1962.) je definirao tri različita sjedeća

položaja (slika 11.) na osnovi lokacije središta gravitacije tijela i proporcijama tjelesne težine prenesene

preko stopala na pod. Schoberth je ta tri položaja nazvao prednjim (lat. anterior), srednjim i stražnjim

(lat. posterior). Takoñer je primijetio da se ta tri položaja razlikuju s obzirom na oblik slabinske

kralješnice. Rendgenski je pokazao da ispitanici u prosjeku zakreću zdjelicu unatrag za 40° tijekom

prijelaza iz stajanja u sjedenje.63

62 Shuenke i sur. (2006): Thieme Atlas of anatomy, Georg Thieme Verlag, str. 93. 63 citirano u: Harrison, D.D., Harrison, S.O., Croft, A.C., Harrison, D.E.,. S.J. (1999): Sitting biomechanics Part I: Review of the literature, Journal of

Manipulative and Physiological Therapeutics 22(9), str. 598.



22

Slika 11. Tri kategorije sjedenja na osnovi položaja centra gravitacije


Na slici 11. vektor RS predstavlja silu reakcije na sjedalu, RF je sila reakcije podloge na stopalo,

dok je centar gravitacije (CG) mase tijela iznad zdjelice. U srednjem položaju (slika 11.c) centar

gravitacije nalazi se iznad sjednih kostiju, a stopala prenose oko 25% tjelesne težine na pod. Pri

opuštenom sjedenju u srednjem položaju lumbalna kralješnica je ili ravna ili lagano kifozna. Prednji

položaj može se iz srednjega postići zakretanjem zdjelice u naprijed (slika 11.b) ili savijanjem kralješnice i

stvaranjem kifoze bez većeg zakretanja zdjelice (slika 11.a). U tom prednjem položaju centar gravitacije

nalazi se ispred sjednih kostiju, a stopala prenose više od 25% tjelesne težine na pod. U stražnjem

položaju (slika 11.d) centar gravitacije je iznad ili iza sjednih kostiju i stopala na pod prenose manje od

25% tjelesne težine. Ovaj se položaj postiže povećanim zakretanjem zdjelice i istovremenom kifozom

kralješnice.

S biomehaničke točke gledanja samo površine koje stvarno podržavaju dijelove tijela (sjedalo,

nasloni za leña i ruke) su funkcionalne.64 Često se pretpostavlja da su opterećenja na kralješnicu velika,

posebno pri uspravnom sjedenju. Moderne uredske stolice s prilagodljivim naslonom za leña omogućuju

promjene sjedećeg položaja. U posve nagnutom položaju neke nove stolice čak dopuštaju kifozu u

lumbalnoj kralješnici pa se pretpostavlja da takve stolice smanjuju bolove lumbalne zone. Opterećenja na

implantatu (koji je mjerio tlak meñu intervertebralnim diskovima) kod sjedenja na modernim stolicama

uvijek su bila manja u usporedbi s hodanjem. U krajnje naslonjenom položaju naslona za leña

opterećenje je uvijek manje nego u uspravnom položaju.65

64 Goossens, R.H.M., Snijders, C.J., Fransen, T. (2000): Biomechanical analysis of the dimensions of pilot seats in civil aircraft, Applied Ergonomics 31,

str. 11. 65 Rohlmann, A., Wilke, H.-J., Graichen, F., Bergmann, G. (2002): Wirbelsäulenbelastung beim Sitzen auf einem Bürostuhl mit nach hinten kippbarer

Rückenlehne (Loads acting on the spine when seated on an office chair with a tilting back), Biomediziniche Technik 47 (4), str. 91.



23

Biomehanički model (slika 12.) shematski prikazuje da kada se koristi naslon, sjedalo na mjestu

sjednih kostiju mora biti nagnuto unatrag kako bi se eliminiralo naprezanje izmeñu kože i ojastučenja.66

Slika 12. Biomehanički model gornjeg dijela tijela a) bez sile smicanja na koži kad je sjedalo okomito na Ft; b) veći nagib naslona za leña izaziva pojavu

komponenti sile Ft Fg = težina gornjeg dijela tijela, Fb = sila koja djeluje na naslon za leña, Ft = sile rekacije koja djeluje na

sjedne kosti, Ftv = vertikalna komponenta Ft, Fth = horizontalna komponenta Ft, koja je ujedno sila smicanja na stražnjicu u slučaju horizontalne površine sjedala

Izvor: Goossens i sur. (2000): Biomechanical analysis of the dimensions of pilot seats in civil aircraft, str. 10.

Slika 12.a je dijagram slobodnog gornjeg dijela tijela (uključujući mase ruku, glave i trupa).

Prikazuje sile koje djeluju na tijelo sjedača. U stanju statičke ravnoteže (nepomičnog sjedenja) sva tri

pravca djelovanja sile naslona (Fb), težine gornjeg dijela tijela (Fg) i sile na sjednim kostima (Ft) sijeku se

u točki (S). Posljedično, reakcija sjednih kostiju (Ft) ne može biti okomita, nego mora imati mali nagib

kada se koristi naslon. Desni dio slike 12. (pod b) prikazuje stanje naslonjenog dijela gornjeg tijela, gdje

se kut sile podupiranja (Ft) povećava jer njen pravac djelovanja mora ići kroz točku S.67

Da bi se spriječilo klizanje dok se sjedi naslonjen na naslon na horizontalnom sjedalu, ravnoteža

zahtjeva silu smicanja (Fth) izmeñu sjedala i sjednih kostiju. Ta sila smicanja djeluje u kombinaciji s

tlakom (izazvanim silom Ftv) i pojačava neudobnost tijekom dugotrajnog sjedenja. Na dovoljno visokim

razinama tlak može spriječiti difuziju kisika i metabolita prema stanicama.68 Teoretski se sile smicanja

izmeñu sjedala i sjednih kostiju mogu eliminirati postavljanjem kuta od 90°-110° izmeñu sjedala i


str. 9. 67 op. cit. str. 10. 68 ibd.



24

naslona. U tom je slučaju smicanje minimalno jer je sila podržavanja (Ft) okomita na sjedeću površinu.

Kod takvog kuta sjedala nema tendencije klizanja.69

S ciljem sprečavanja zakretanja zdjelice unatrag tijekom sjedenja, potrebna je potporna sila na

visini stražnje gornje ilijačne kvržice (Goossens, 1994.). Postoji nekoliko antropometrijskih podataka o

visini stražnje gornje ilijačne kvržice. U istraživanju (Diebschlag i sur., 1978.) provedenom na 91

ispitaniku zaključeno je da za 90% populacije visina stražnje gornje ilijačne kvržice iznosi 18-25 cm.

Istraživanje na uredskim stolicama (Coleman i sur., 1998.) je pokazalo da je preferirani raspon

podešavanja lumbalne potpore od 15-25 cm, što podržava biomehanička razmatranja o položaju zdjelice.

Da bi se osigurao slobodan prostor za lumbalni dio potreban je razmak od najmanje 12 cm izmeñu

sjedala i naslona (Zacharkow, 1988.).70 Nasloni za ruke postavljeni na dovoljnoj visini za pravilnu potporu

ruku će značajno smanjiti opterećenja na kralješnicu (Zacharkow, 1988.). Prenisko postavljeni nasloni za

ruke mogu izazvati skoliozu kralješnice (bočno savijanje), a mogu izazvati i kifozu lumbalne kralješnice

(C-oblik donjeg dijela leña). Nasloni za ruke trebaju davati potporu ispod centra mase gravitacije

nadlaktice i podlaktice. Podešavanja visine naslona za ruke samo rotacijom, tj. promjenom njegova

nagiba umjesto translatacijom je biomehaničko-konstrukcijska pogreška.71

Različita indukcija sile u područje sjedenja, meñutim, rezultira promjenom kuta kuka koji utječe

na položaj zdjelice i – što proizlazi iz toga – na ukupni položaj kralješnice.72 Kutovi kuka i kutovi koljena

važni su pokazatelji lumbalnog položaja koji utječu na vjerojatnost pojave neudobnosti i poremećaja u

leñima. Utjecaj kutova kuka i koljena je procijenjen u sjedećem i ležećem bočnom položaju, a rezultati su

pokazali da je fleksija kuka 3-8 puta utjecajnija na promjenu zakrivljenosti lumbalnog dijela nego fleksija

koljena.73 Iz rendgenskih snimaka (Keegan, 1953.) vidljivo je da kutovi koljena i kuka utječu na nagib

zdjelice i lumbalni položaj te da je "normalan" položaj lumbalne kralješnice pri kutu izmeñu trupa i bedara

135°, a koljena takoñer 135°. Santschi i sur. (1964.) otkrili su da je za "normalan" položaj kut izmeñu

trupa i bedara 126°.74 Os gravitacije tijela može se naći ispred ili iza sjednih kostiju, što takoñer utječe na

lumbalnu zakrivljenost. Drugi učinak gravitacije je kompresija meñukralješčanih diskova što utječe na

skraćenje lumbalnog dijela. Nagnuta površina sjedenja bez obzira na kutove kuka i koljena povećavaju

sile trenja koje utječu na lumbalni položaj, mišićnu napetost i doživljenu udobnost.75

Početna zabrinutost prvotnih studija ergonomskih istraživanja sjedala, uglavnom o tome da će

neprikladan dizajn sjedala izravno utjecati na nesmetan rad krvnih žila, može se opovrgnuti nizom

istraživanja. Åkerblom (1948.) i Schoberth (1962.) pokazali su da protok arterijske krvi nije opstruiran

pritiskom izraženog dijela ruba stolice. Slično, na venski povratni krvotok manje utječe konfiguracija


str. 10. 70 citirano u: op. cit. str. 11. 71 citirano u: ibd. 72 Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, Coll. Antropol. 21 (2), str. 362. 73 Eklund, J., Liew, M. (1991): Evaluation of seating: The influence of hip and knee angles on spinal posture, International Journal of Industrial

Ergonomics 8, str. 67. 74 op. cit. str. 68. 75 op. cit. str. 72.



25

sjedala nego problemi statičke prirode sjedećg položaja u cjelini.76 Mjerenje neudobnosti sjedenja jedan

je od najvećih izazova u istraživanju sjedenja (Corlett, 1990.). Tradicionalno se (Drury i Coury, 1982;

Corlett, 1990.) neudobnost (ili udobnost) sjedenja procjenjuje subjektivnim skalama, poput General

Comfort Rating (Shackel i sur., 1969.), koje se zatim referenciraju na neka objektivna mjerenja na

stolicama, ispitanicima ili zadacima.

Do danas mnogi istraživači neudobnosti objektivna mjerenja ocjenjuju diskontinuirano, a takav se pristup

prema Finety i sur. (2000.) naziva statičkim.77 Takvi su faktori, npr. položaj kralješnice (Bishu i sur.,

1991.) ili raspodjela tlakova pri sjedenju (Gyi i sur., 1998.) uzorkovani na infrekventnoj osnovi.

Zadržavajući konvencionalni subjektivno/objektivni pristup u mjerenju neudobnosti s jedne strane, autori

su prekinuli tradiciju tako što su rabili kontinuirani objektivni korelat neudobnosti sjedenja, tj. pokrete u

stolici (engl. In-Chair Movement – ICM), i taj pristup smatraju dinamičkim.78 ICM je rezultat dinamičkog,

vremenski baziranog mjerenja neudobnosti sjedenja u prethodnim laboratorijskim istraživanjima

(Grandjean i sur., 1969; Bhatnager i sur., 1985; Bendix i sur., 1985.). Osnovna pretpostavka u tim

istraživanjima bila je da se osoba u početku pomiče vrlo malo, ali kako vrijeme prolazi, osoba povećava

svoje kretnje u stolici, vjerojatno zbog neudobnosti. Odnos izmeñu pokreta u stolici i neudobnosti donekle

je zagonetan jer su neki pokreti nužni za izbjegavanje neželjenog statičkog radnog položaja (Winkel,

1986.), a neki su pokreti vezani uz radni zadatak. Iako istraživači sjedenja nisu prikazali ovisnost pokreta i

neudobnosti, Bhatnager i sur. (1985.) su jasno pokazali da neudobnost i pokreti pri sjedenju linearno

rastu s vremenom, sa sličnim strmim nagibom.79 S obzirom na pouzdanosti mjerenja pokreta u stolici "na

terenu", tj. na radnom mjestu ispitanika, može se reći da su, za razliku od laboratorijskih mjerenja, i

njihovoj pouzdanosti uvjeti na terenu više varijabilni iz barem dva razloga. Prvo, ICM se sastoji od

pokreta uvjetovanih zadatkom i vanjskih pokreta (Corlett, 1990.). Drugo, mnogi vanjski problemi (npr.

umor, obitelj) i radni činitelji (npr. mentalna opterećenost, odnosi zaposlenik-poslodavac) doprinose

varijabilnosti terenskih uvjeta. Uzimajući u obzir ove raznolikosti, očekivati pojavu sličnih pokreta u slična

vremena iz dana u dan je nerealno.80

Izmeñu oblika proizvoda i prijenosa interaktivnih sila, koje se izražavaju putem distribucije

tlakova, postoji snažna veza. Kriterij za dizajniranje pravilne raspodjele tlakova i oblika povezan je s

fiziološkim i biomehaničkim činiteljima na prijenos tlaka, posebno na protok krvi, opskrbu kisikom i širenje

živčanih impulsa u koži i dubljim strukturama (Rushmer i sur., 1966.).81,82 Prosječan tlak ukazuje na

poboljšanja dobivene tlačne distribucije. Za ravne sjedeće podloge prosječni se tlak definira kao odnos

sile pri sjedenju i veličine površine sjedenja. Jednostavan proračun za normalne tipove ponašanja pri

sjedenju kod zdravih ispitanika pokazao je da prosječni tlak uvijek nadilazi granicu za pojavu dekubitusa

76 citirano u: Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, Coll. Antropol. 21 (2), str. 361. 77 citirano u: Fenety, P.A., Putnam, C., Walker, J.M. (2000): In-chair movement: validity, reliability and implications for measuring sitting discomfort,

Applied Ergonomics 31, str. 383. 78 citirano u: ibd. 79 citirano u: op. cit. str. 384. 80 ibd. 81 citirano u: Moes, N.C.C.M. (2000): Pressure Distribution and Ergonomics Shape Conceptualization, Proceedings of the 6th International Design

Conference – Design 2000, str. 233. 82 citirano u: op. cit. str. 227.



26

od 93,33 mbar (70 mmHg), kako je predlaže Hobson (1988.).83,84 U svim statičkim tlačnim pokusima,

vršni tlakovi tijekom sjedenja na zračnim jastucima kod svih ispitanika bili su upola manji u odnosu na

vrijednosti mjerene na sjedalima baziranima na spužvama.85 Na sjedalu s jednoliko mekanim

ojastučenjem, ljudsko tijelo će najdublje utonuti u predijelu sjednih kostiju, a najmanje u predijelu koji

podržavaju samo bedra. U usporedbi horizontalnih sila, sile koje djeluju na naslon su relativno malene što

izaziva samo malu deformaciju površine naslona za leña.

Pregled literature o usporedbi djelovanja tlakova na stražnjicu pri sjedenju, metodama mjerenja i

vrstama stolica prikazani su u tablici 1.

Tablica 1. Pregled literature o djelovanju, mjerenjima i iznosima tlakova na stražnjici pri sjedenju

Tlak na stražnjici Literatura

mmHg mbar Metoda Stolica

Diebschlag i Muller-Limmroth, 1980

674,88 0-897,6 Fleksibilni podložak od silikonizirane gume

Tvrda sjedala i ojastučenja od poliuretanske spužve

Hertzberg, 1955 0-3102,89 0-4126,8 "Prekrivač" s kapacitivno premoštenim krugovima

Ravno tvrdo drvo

Rebiffe, 1969 0-66,20 0-88,26 n/a – nema podataka Ojastučena stolica

Lay i Fisher, 1940 0-51,72 (20,69 prosječno)

68,95 (27,58)

Univerzalni test (spiralna opruga promjera 7,62 cm)

Univerzalno sjedalo za ispitivanje

Tea, 1938 28,44 37,92 n/a n/a

O'Hara, 1962 0-695,05 0-926,65 n/a n/a Izvor: Congleton i sur. (1988): The determination of pressures and patterns for the male human buttocks and thigh in sitting utilizing conductive foam, str. 194

Jenny i sur. (2001.) ukazuju da olakšavanjem prehrane i opuštanjem zamorenih mišića dolazi do

gibanja tijela u nekom položaju sjedenja. Slično tome, Dhingra i sur. (2003.) predlažu da treba dozvoliti

promjene u položaju tijela kako bi se skupine mišića oslobodile napetosti i opustilo ih. Takve promjene

položaja zbog udobnosti će se sigurno odraziti na podatke o tlaku.86 Vrijednosti udaljenosti točaka najviše

veličine tlaka u literaturi prilično variraju (Krogman i Scan, 1986.) jer se može različito odrediti, npr. kao

udaljenost unutarnjih strana sjednih kostiju. U Moesovu (2000.) radu istraživane su promjene razmaka

sjednih kostiju pri zakretanju zdjelice. Zaključeno je da se za svakih 10° pomaka zdjelice, promijeni

udaljenost za približno 4 mm. Za rotaciju unaprijed udaljenost se smanjuje, a za rotaciju unatrag ona se

povećava. Prosječni razmak sjednih kostiju (T) iznosio je 12,4 cm (slika 13.).87

83 citirano u: Moes, N.C.C.M. (2001): Mathematics and Algorithms for Pressure Distribution Controlled Shape Design, International Conference on

Engineering Design, str. 5. 84 citirano u: Moes, N.C.C.M. (2000): Pressure Distribution and Ergonomics Shape Conceptualization, Proceedings of the 6th International Design

Conference – Design 2000, str. 233. 85 Hostens, I., Papaioannou, G., Spaepen, A., Ramon, H. (2001): Buttock and back pressure distribution tests on seats of mobile agricultural

machinery, Applied Ergonomics 32, str. 355. 86 Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort – Part II: Relationships with prediction from interface pressure,

International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 527. 87 Moes, N.C.C.M. (2000): Distance Between the Points of Maximum Pressure for Sitting Subjects, Proceedings of the 6th International Design

Conference – Design 2000, str. 230.



27

Slika 13. Model sjednih kostiju kao kružnih diskova (lijevo) i prikaz kontura korištenih za odreñivanje mjesta točaka s najvišim tlakom (desno);

a,b – pravci koji predstavljaju položaj nogu; γ – kut izmeñu nogu a i b; r – polumjer kružnica koje predstavljaju sjedne kosti; T – prosječni razmak sjednih kostiju; A, B – najniže točke na kružnicama; ∆s – put uzduž nogu a i b;

∆ap – kut zakretanja sjednih kostiju

Izvor: Moes, N.C.C.M. (2000): Distance Between the Points of Maximum Pressure for Sitting Subjects, str. 228.

Biomehanizam sjedenja

U dinamičkim uvjetima spinalni stup, tj. kralješnica se ponaša poput amortizera ili apsorbera

energije koji prenosi vertikalne sile. Prijenos energije utječe na udobnost sjedača. Kralješnica opterećuje

ilijačni greben (zdjelicu) i područje velikog glutealnog mišića (stražnjicu) te vertikalne posmične i tlačne

sile prenosi preko ligamenata na zdjelicu. Zdjelica u sjedećem položaju distribuira te sile preko mišića

stražnjice na donje zdjelične kosti. Sile se dalje preko stražnjice prenose prema van na dodirno područje

stražnjice i sjedala gdje se tlačne sile suprotstavljaju reakcijskim silama površine sjedala (tvrdoći i obliku).

Područje mišića stražnjice ispod sjednih kostiju je stlačeno. Tlačne sile na stražnjicu i okolne mišiće

sprječavaju njihovu sposobnost za izmjenu nutritivnih tvari i metaboličkih nusproizvoda s cirkulacijskim

sustavom, što rezultira nakupljanjem mliječne kiseline koja utječe na živčani podražaj za zamor i bol.

Tlačne i/ili posmične sile koje se javljaju na dodirnu čovjeka i sjedala glavni su uzrok neudobnosti.88,89

Mišić stražnjice veći je i deblji od okolnog tkiva, stoga se on može bolje suprotstaviti tlačnim silama

tijekom sjedenja. Oblik i usklañenost ojastučenja sjedala može utjecati na korisnikove mogućnosti da se

odupre vertikalnim silama izmeñu tijela i sjedala (Pywell, 1993.).90

Sjedne kvrge, područje sjedne i zdjelične kosti, veliki i mali obrtač (lat. trochanter major i

trochanter minor) te koštani greben (lat. crista intertrohanterica) primaju prevelike tlakove dok je osoba u

sjedećem položaju. Tlakovi niži od 26,66 mbar do 40 mbar (20-30 mmHg) dovoljni su za sprječavanje

kapilarne okluzije i za osjećaj neudobnosti zbog produljenog sjedenja. U tom slučaju sjedalo treba

88 Hostens, I., Papaioannou, G., Spaepen, A., Ramon, H. (2001): Buttock and back pressure distribution tests on seats of mobile agricultural

machinery, Applied Ergonomics 32, str. 352. 89 Davies, O., Gilchrist, A., Mills, N.J. (2000): Seating pressure distribution using slow-recovery polyurethane foams, Cellular Polymers 19 (1), str. 1. 90 citirano u: Mehta, C.R., Tewari, V.K. (2000): Seating discomfort for tractor operators – a critical review, International Journal of Industrial




28

"prilagoditi" na način da preraspodjeljuje prevelike tlakove.91 Najčešće korištene uredske stolice imaju

ispune sjedala od poliuretanske spužve visoke gustoće, debljine oko 50 mm. Taj se materijal lako

modificira i oblikuje pri izradi, npr. isječaka za sjedne kosti. Zbog toga što ne postoji jedinstveni sigurni

sjedeći tlak, svaki korisnik treba rabiti ojastučenje koji najbolje odgovara njegovim zahtjevima za

smanjenje pritisaka sjedala na tijelo. Sjedeći sustav mora uzeti u obzir antropometriju i mobilnost na tlak

osjetljivih područja kako bi povećao cirkulaciju. Takoñer treba imati modularne karakteristike koje će

poboljšavati svoje oblikovne sposobnosti s obzirom na različite sjedeće položaje ili aktivnosti koje korisnik

zauzima tijekom svoga rada.92

Prije nego li je Schoberth (1962.) objavio kategorizaciju sjedenja, Keegan (1953.) je rendgenom

u lateralnom pogledu snimao mali broj ispitanika (svega četvero) u različitim stojećim i sjedećim

položajima kako bi odredio promjene u slabinskoj kralješnici.93 Slika 14. (od A-P) prikazuje rezultate i

varijacije rendgenskih slika položaja lumbalne (slabinske) kralješnice. Valja istaknuti da se prikazi F, G, L i

N na slici 14. odnose na stražnji položaj sjedenja, I, J i M primjeri su srednjeg položaja, a O prikazuje

prednji položaj sjedenja.

Slika 14. Rezultati rendgenskih snimaka sjedećih, stajaćih i ležećih položaja


91 Hostens, I., Papaioannou, G., Spaepen, A., Ramon, H. (2001): Buttock and back pressure distribution tests on seats of mobile agricultural

machinery, Applied Ergonomics 32, str. 353. 92 ibd. 93 citirano u: Harrison, D.D., Harrison, S.O., Croft, A.C., Harrison, D.E., Troyanovich. S.J. (1999): Sitting biomechanics Part I: Review of the literature,

Journal of Manipulative and Physiological Therapeutics 22(9), str. 598.



29

Gschwandtner i Münzberger (1974.) prvi su puta spomenuli pojavu lipoatrophia semicircularis

(LS) kod tri pacijenta, opisujući je kao trakastu kružnu depresiju i izoliranu atrofiju potkožnog masnog

tkiva.94 Prema Blochu i Runneu (1978.) smanjeni protok krvi na prednjoj strani bedara uzrokuje LS, a

prisutan je i kod osoba s varijacijama u smjeru lateralne femoralne arterije (lat. a. circumflexa femoris

lateralis) koja se nalazi u stražnjem dijelu bedara. Ta je arterija odgovorna za opskrbu krvi debeloga tkiva

na prednjoj strani bedara.95

U istraživanjima Hermansa i sur. (1999.) došli su do zaključaka da što se tiče odnosa izmeñu

osoba s LS-om i aktivnosti nogu, položajima te tlakovima na uredskoj stolici, osobe s LS-om imaju veće

statičke navike te da tijekom rada zauzimaju više nagnuti položaj, manje rabe lumbalnu potporu i

podložak za noge od osoba bez LS-a.96 Svi ovi položaji su povezani s visokim pritiscima na prednji dio

sjedala uredske stolice (slika 15.).

Slika 15. Distribucija tlaka na sjedalu koje je 5 cm više od duljine potkoljenice (vidljivo je opterećenje na stražnji dio koljena, koljenu šupljinu)

Izvor: Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, str. 361.

Shields i Cook (1988.) su zaključili da se značajno smanjuju visoki tlakovi na površinu sjedenja

kada se koristi lumbalna potpora.97 Staarink (1985.) je istraživao razlike uspravnog položaja bez lumbalne

potpore i pogrbljenog položaja. Tijekom uspravnog položaja, tlakovi na sjedalo su značajno manji i

postiže se bolja raspodjela preko cijele površine. Zaključio je, meñutim, da glavno svojstvo udobne stolice

jest smanjenje tlaka ispod sjednih kostiju. Budući da težina tijela (trupa) ostaje nepromijenjena, pažnju

94 citirano u: Hermans, V., Hautekiet, M., Haex, B., Spaepen, A.J., Van der Perre, G. (1999): Lipoatrophia semicircularis and the relation with office

work, Applied Ergonomics 30, str. 319. 95 citirano u: ibd. 96 op. cit. str. 323. 97 citirano u: ibd.



30

treba usmjeriti na visoke tlakove rubnih područja.98 Sprigle i Schuch (1993.) nisu pronašli povezanost

spola, težine i najvišeg tlaka na sjedalu za uspravnoga sjedenja.99 Kod standardnog podešavanja stolice

položaj tijela pri sjedenju – varijabla koju se smatra odgovornom za LS, je isključena. Zaključeno je da je

posjedovanje LS-a povezano s položajem, a ne osobom.100 Nadalje, što se tiče odnosa raspodjele tlakova

i visine sjedenja, zaključili su kada je visina stolice za 5 cm viša od visine koljene šupljine na prednjem

rubu sjedala, javljaju se značajno visoki tlakovi (slika 15.).

Staarink (1995.) je naveo prosječan tlak na prednjem dijelu od 45,33 mbar (34 mmHg). U ovom

se istraživanju pokazalo da kada je visina sjedala iznad koljene šupljine, srednji tlak je 58,66 mbar (44

mmHg), a tijekom rada za računalom tlakovi su iznosili i do 133,32 mbar (100 mmHg) u grupi ispitanika s

LS-om.101 U odnosima prema naprijed nagnute stolice i mjerenja tlakova, autori su zaključili da je pritisak

bedara na prednji rub značajno smanjen ako je visina sjedala na visini koljene šupljine za naprijed

nagnutu stolicu.102 S tako nagnutom stolicom povećava se težina na noge koje su ionako grañene za

nošenje težine. Pri uporabi sjedala s ravnom površinom, preko bedara se prenosi 21% tjelesne težine

(Drummond i sur., 1982.).103 Kako su Bendix i Biering-Sörensen (1983.) otkrili naticanje nogu tijekom

radnog dana na naprijed nagnutim sjedalima, treba obratiti pozornost na veličinu inklinacije (nagiba) i

oblika cijele površine za sjedenje.104 Istraživanje Graf i sur. (1993.) o utjecaju oblika i nagiba na dva

modela sjedala (tradicionalnom i skošenom u prednjem dijelu) pokazalo je da nagib sjedala ima znatan

utjecaj. Neudobnost vrata i nogu češće se javlja kod 8° naprijed nagnutog sjedala na oba profila, što

ukazuje da je taj kut prema naprijed nepoželjan. Nedostatak zbog neudobnosti nogu javlja se kada se

nagib sjedala smanjuje prema predloženoj izmjeni oblika sjedala.105 Argument za naprijed nagnuto

sjedalo je smanjeno izravnavanje kralješnice (kifoza) što se dogaña kod tradicionalnih sjedala (Keegan,

1953.).106 Smanjenje kifoze pri sjedenju smatra se prednošću zbog toga što je kralješnica blizu sredine

raspona svoga kretanja. Naprijed nagnuta sjedala teoretski pospješuju smanjenje što zdjelicu gravitacijski

usmjeruju oko njene osi prema naprijed i zbog otvaranja kuta izmeñu bedara i zdjelice smanjujući

zategnutost stražnjeg bedrenog mišića, koji inače povlači zdjelicu unatrag. U praksi većina uredskih

stolica ima za 4° unatrag nagnuto sjedalo u području gdje se sjedne kosti oslanjaju, a leña korisnika su

naslonjena. Većina sjedećeg posla se obavlja u naprijed nagnutom ili uspravnom položaju.107

98 citirano u: Hermans, V., Hautekiet, M., Haex, B., Spaepen, A.J., Van der Perre, G. (1999): Lipoatrophia semicircularis and the relation with office

work, Applied Ergonomics 30, str.323. 99 citirano u: op. cit. str. 323. 100 op. cit. str. 323. 101 ibd. 102 op. cit. str. 324. 103 citirano u: ibd. 104 citirano u: ibd. 105 Graf, M., Guggenbühl, U., Krueger, H. (1993): Investigations on the effects of seat shape and slope on posture, comfort and back muscle activity,

International Journal of Industrial Ergonomics 12, str. 101. 106 citirano u: op. cit. str. 91. 107 op. cit. str. 92.



31

Što se tiče povećanja volumena donjeg dijela nogu, istraživanja su pokazala da taj volumen raste

s danom i da to može biti povezano s medicinskim poremećajima. Pretpostavlja se da produljeno sjedenje

povećava rizik od trombo-emboličkih bolesti vena.108 Oteklina (edem) je rezultat povećanja u mreži

transkapilarnih filtracija koje nadilaze otjecanje tekućina limfe. Povećani hidrostatički kapilarni tlak

dominantan je faktor u stvaranju otekline. Povećani hidrostatički kapilarni tlak izazvan je povećanim

venskim tlakom koji ovisi o položaju i aktivnostima: od 93,33 do 106,66 mbar (70-80 mmHg) u stajaćem

položaju, od 60 do 80 mbar (45-60 mmHg) u pasivnom sjedećem položaju i od 33,33 do 40 mbar (25-30

mmHg) za vrijeme hoda. Venski tlak se normalno smanjuje dok hodamo zbog mehanizma venskle pumpe

koja se nalazi u donjim ekstremitetima (Stranden i sur., 1986.).109 Proučavane su biomehaničke

vrijednosti s ciljem prikupljanja dizajn-kriterija i karakteristika materijala ojastučenja. Statičke

komponente kontaktnog tlaka i naprezanja će se normalno dogañati u zauzetom sjedećem položaju, a

koji su povezani s konstrukcijom sjedala, geometrijom i svojstvima ojastučenja. Postoji i povezanost ovih

parametara tlaka i naprezanja s karakterističnim poremećajima u donjim ekstremitetima.110 Uključivanjem

kratkih šetnji u uredski posao smanjuje se pojava oticanja nogu ili stopala (Winkel, 1981; Winkel i

Jôrgensen, 1986.), a takve pauze mogu uključivati kratke vježbe nogu poput savijanja koljena, tapkanje

stopalima, hodanje s podizanjem peta i druge. Uda i sur. (1997.) su dokazali da se takvim vježbanjem na

stajaćem radnom mjestu može smanjiti volumen nogu, a najviše nakon savijanja u koljenu i podizanja

peta. Općenito, čini se da stimuliranje venske pumpe ima utjecaj na smanjenje oticanja.111

Stranden (2000.) je pokazao koristan efekt dinamičkog načina sjedenja na ravnotežu

transkapilarne tekućine sjedenjem na slobodno-gibajućem mehanizmu. Zakočeni mehanizam sjedala ne

sprječava aktivaciju venske pumpe, ali postoje naznake da uredske stolice koje pružaju varijacije kuta

sjedala same po sebi stimuliraju pokrete nogu. To, s druge strane, aktivira vensku pumpu i djeluje protiv

stvaranja lokalnih edema u sjedećem radnom položaju.112 Žene vjerojatno imaju povećan rizik od pojave

edema i tromboze, dok se u muškaraca pojavljuje apsolutno povećanje volumena. Primijećena je izravna

povezanost utjecaja temperature i okolnog tlaka – niže temperature smanjuju volumen nogu. Pasivne

prisiljene kretnje sjedala tijekom produljenog sjedenja imaju utjecaj smanjenja edema.113

108 Deursen van, D.L., Deursen van, L.L.J.M., Snijders, C.J., Goossens, R.H.M. (2000): Effect of continuous rotary seat pan movements on physiological

oedema of the lower extremities during prolonged sitting, International Journal of Industrial Ergonomics 26, str. 522. 109 citirano u: ibd. 110 op. cit. str. 524. 111 ibd. 112 citirano u: op. cit. str. 525. 113 ibd.



32

2.1.3. Indeks tjelesne mase (BMI) i udobnost sjedenja

Za procjenu naše tjelesne grañe koristimo indeks tjelesne mase (engl. Body Mass Index – BMI)

(Prentice i Jebb, 2001; Frankenfield i sur., 2001; Lara-Esqueda, 2004.).114 Prvi ga je, kao mjerilo grañe

ljudskog tijela, predstavio Adolphe Quetelet izmeñu 1830 i 1850 godine, a iskazuje se kao omjer mase

tijela i kvadrata visine čovjeka:

=2m

kg

visina masa

BMI

Svijetska zdravstvena organizacija (engl. World Health Organization – WHO) odredila je normalni raspon

BMI-ja od 18,5 do 24 kg/m2. BMI je indeks specifičan za čovjeka koji se koristi u širokom spektru

antropoloških i kliničkih medicinskih istraživanja. Na primjer, prepoznat je meñu brojnim čimbenicima

povezanih s naslijeñenom tjelesnom grañom u regionalno (Skarić-Jurić i sur., 2003; Kirchengast i sur.,

2004; Banik, 2007; Ghosh i Bandyopadhyay, 2007.) ili demografski odreñenim populacijama (Vranes i

sur., 2007; Mirat i sur., 2007.).115

Istraživanje o preferiranim postavkama lumbalne potpore na podesivim uredskim stolicama dalo

je neke dokaze u prilog dodavanju podesive visine lumbalne potpore na uredskim stolicama. Najznačajniji

nalaz je da je BMI čvrsto povezan s preferiranom visinom lumbalne potpore, dok stas nije. Postoje indicije

da deblji ljudi, bez obzira na visinu, preferiraju sjedenje na uredskim stolicama s višom lumbalnom

potporom, a da mršavije osobe preferiraju sjedenje s nižom lumbalnom potporom.116

Nekoliko studija (Grandjean i sur., 1969; Fernand i Fox, 1985; Bodguk i Twomey, 1987.)

istaklnule su anatomske i fiziološke razlike meñu muškarcima i ženama koje mogu rezultirati u značajnim

razlikama u preferiranoj visini lumbalne potpore.117 Indeks tjelesne mase i spol pokazali su značajnu

povezanost izmeñu preferirane visine i BMI-ja s obzirom na srednju preferiranu visinu lumbalne potpore

koja je na 190 mm iznad stlačene sjedeće površine. Višu lumbalnu potporu odabrali su ispitanici s većim

BMI-jem. Spol i visina tijela nisu povezani s preferiranom visinom lumbalne potpore. Preferirana dubina

lumbalne potpore nije značajno povezana s visinom, spolom ili BMI-jem. Postoje naznake da su stariji

ispitanici osjetljiviji na položaj lumbalne potpore. Ispitanici s nedavnim problemima u leñima ili

neudobnosti za koje su vjerovali da su povezani s njihovom stolicom ili uredskim radom, postavljali su

lumbalnu potporu znatno bliže prednjem rubu sjedala, vjerojatno da bi osigurali bolju potporu svojih leña.

114 citirano u: Kurbel, S., Zucić, D., Vrbanec, D., Pleština, S. (2008): Comparison of BMI and the body mass/body surface ratio: Is BMI a biased tool?,

Coll. Antropol. 32 (1), str. 299. 115 citirano u: ibd. 116 Coleman, N., Hull, B.P., Ellitt, G. (1998): An empirical study of preferred settings for lumbar support on adjustable office chairs, Ergonomics 41 (4),

str. 412. 117 citirano u: ibd.



33

Istraživači su zaključili da uredske stolice s tradicionalno ojastučenom nepomičnom lumbalnom potporom

vjerojatno ne osiguravaju udobno ili prikladno sjedalo za širi raspon potencijalnih korisnika.118

Udobnost sjedenja i preferencije korisnika najuobičajeniji su i najčešći opći pokazatelji dobrog

sjedala i zdravog sjedećeg položaja (Burandt i Grandjean, 1963; Branton, 1969; Kroemer i Robinette,

1969; Shackel i sur., 1969; Kroemer, 1971, 1994.).119 Dok su navedene studije pokazale da ljudi

podešavaju svoje stolice i da postoji čvrsta povezanost izmeñu preferirane visine lumbalne potpore i BMI-

ja, činjenica da BMI još uvijek pojašnjava samo malen dio problema pokazuje da ostaju brojne

nerazjašnjene varijable koje djeluju na to koliku visinu lumbalne potpore osobe vole, a što može

uključivati raznolikost u sjedećim radnim zadacima i vremenske činitelje. Navedeni rezultati se odnose

samo na klasično ojastučene uredske stolice. Istraživači su zaključili da se stolice s jednostavno

podesivom visinom i uporabom lumbalne potpore trebaju predlagati za suvremeni uredski posao.120

U istraživanju Hostensa i sur. (2001.) na 10 ispitanika primjećuje se linearno povećanje

prosječnog tlaka s povećanjem BMI-ja, ali ne i kod maksimalnog tlaka i BMI-ja (grafikon 1.). 121

Grafikon 1. Odnos indeksa tjelesne mase (BMI) i prosječnog tlaka

Izvor: Hostens i sur. (2001): Buttock and back pressure distribution tests on seats of mobile agricultural machinery, str. 353.

Tlačne ozljede nastaju kao posljedica trajnog tlaka koji izaziva razaranje lokalnih krvnih žila.

Vjeruje se da su kombinacija tlaka većega od kapilarnog i vremenskog perioda u kojem je spriječen

protok krvi ključni u razvoju takvih ozljeda.122 Graber i Krouskop su još 1982. godine istraživali utjecaje

odreñenih objektivnih karakteristika (tjelesne grañe, spola i starosti na položaj, magnitudu i gradijent

tlaka) na razvoj tlačnih ozljeda pri dugotrajnoj uporabi invalidskih kolica, a rezultati su pokazali trend 118 Coleman, N., Hull, B.P., Ellitt, G. (1998): An empirical study of preferred settings for lumbar support on adjustable office chairs, Ergonomics 41 (4),

str. 401. 119 citirano u: op. cit. str. 413. 120 op. cit. str. 417. 121 Hostens, I., Papaioannou, G., Spaepen, A., Ramon, H. (2001): Buttock and back pressure distribution tests on seats of mobile agricultural

machinery, Applied Ergonomics 32, str. 353. 122 citirano u: Kernozek TW, Wilder PA, Amundson A, Hummer J. (2002): The effects of body mass index on peak seat interface pressure of

institutionalized elderly. Arch Phys Med Rehabil 83, str. 868.

n =10



34

izmeñu tjelesne grañe i vršnog kontaktnog tlaka na sjedalu, ali ne i povezanost starosti i vršnog tlaka. U

tom se istraživanju pokazalo da je veći vršni tlak ispod istaknutih kostiju kod ispitanika svrstanih u

skupinu mršavih (<90% idealne tjelesne mase) nego je to u ispitanika koji su se našli u skupini debljih

osoba (>110% idealne tjelesne mase).123 Kernozek i sur. (2002.) istraživali su utjecaj indeksa tjelesne

mase na vršni kontaktni tlak na sjedalu invalidskih kolica kod osoba starije dobi, a kao kritične skupine

osoba za razvoj ozljeda uzrokovanih stalnim tlakom. Tako navode da kod starijih osoba mnogi rizični

faktori povećavaju mogućnost razvoja tlačnih ozljeda, a vjeruje se da su ti faktori kako unutarnji, tako i

vanjski. Unutarnji faktori obuhvaćaju nutritivnu prehranu, krvni tlak, vlažnost kože (zbog inkontinencije

i/ili znojenja), mentalni status, stupanj mobilnosti, starost, spol, tjelesnu grañu i mnoštvo medicinskih

problema.124,125,126 Vanjski faktori uključuju osobnu povijest pušenja cigareta, liječenja i uzimanja lijekova,

zatim stil života, osobnu higijenu i drugo. Zaključili su da je vršni kontaktni tlak na sjedalu najviši u

skupini mršavih ispitanika (BMI <20 kg/m2) i da su kod usporedbi razlika vršnog tlaka meñu skupinama

ispitanika (mršavi, normalni, debeli, pretili) te razlike manje kako BMI raste. Izmeñu skupine mršavih

ispitanika i onih s normalnom tjelesnom masom postojala je prosječna razlika u vršnom kontaktnom tlaku

na sjedalu od gotovo 22%, dok je meñu ostalim skupinama iznosila od 5,3% do 10,8%.127 Drugo

istraživanje (Stinson i sur., 2003.) otkrilo je da nema značajne korelacije izmeñu visine, mase ili BMI-ja s

najvišim tlakom. Značajna povezanost postoji izmeñu BMI-ja i prosječnog iznosa tlaka.128 Rezultati su

takoñer pokazali da su prosječni i najviši tlak neovisni o spolu. Naime, istraživanje nije otkrilo nikakvu

povezanost muških ispitanika s povećanjem kontaktnog tlaka što je suprotno nekim prethodnim

istraživanjima (Brandeis i sur., 1990; Vidal i Sarrias, 1991.)129 koja su opisivala da je muški spol rizičan

faktor za porast tlaka. Williamson (1995.) je problem BMI-ja promatrao kroz grañu tijela i zaključio da

žene općenito imaju manje kosti i manje mišićnog tkiva od muškaraca, stoga je za očekivati da će BMI

kod žena biti manji od onoga u muškaraca za svaki percentil distribucije BMI-ja. Ovakvo uopćavanje

vrijedi samo ispod 75. percentila jer u gornjoj četvrtini distribucije BMI-ja ženski indeksi tjelesne mase su

općenito veći od onih u muškaraca.130

U istraživanju Vlaovića i sur. (2007.) o mjerenju tlakova pri sjedenju na uredskim stolicama

mjerenja su provedena na tri modela stolica različitih konstrukcija sjedala na način da su ispitanici sjedili

na stolici prekrivenoj mjernom prostirkom. Rezultati su analizirani s obzirom na antropometrijske osobine

ispitanika i konstrukcije sjedala koje su bile od uokvirene mreže, rezane i lijevane PU spužve.131 S obzirom

123 citirano u: Kernozek TW, Wilder PA, Amundson A, Hummer J. (2002): The effects of body mass index on peak seat interface pressure of

institutionalized elderly. Arch Phys Med Rehabil 83, str. 869. 124 ibd. 125 citirano u: Stinson MD, Porter-Armstrong A, Eakin P. (2003): Seat-interface pressure: A pilot study of the relationship to gender, body mass index,

and seating position. Arch Phys Med Rehabil84, str. 407. 126 Eckrich, K.M., Patterson, P.E. (1991): Dynamic interface pressure between seated users and their wheelchairs, International Journal of Industrial

Ergonomics 8, str. 116. 127 Kernozek TW, Wilder PA, Amundson A, Hummer J. (2002): The effects of body mass index on peak seat interface pressure of institutionalized

elderly. Arch Phys Med Rehabil 83, str. 869. 128 Stinson MD, Porter-Armstrong A, Eakin P. (2003): Seat-interface pressure: A pilot study of the relationship to gender, body mass index, and seating

position. Arch Phys Med Rehabil84, str. 406. 129 citirano u: op. cit. str. 407. 130 citirano u: Kroemer, K., Kroemer, H., Kroemer-Elbert, K. (2003): Ergonomics: How to design for ease and efficiency, Second edition, Fabrycky, W.J.

and Mize, J.H. (Ed.), Prentice Hall Inc., New Jersey, str. 38. 131 Vlaović, Z., Bublić, A., Grbac, I., Smardzewski, J. (2007): Measurement of pressure when sitting on office chairs, Proceedings of 18th international

scientific conference: New technologies and materials in industries based on the forestry sector, Innovawood, UFI-Paris, University of Zagreb, Faculty of Forestry, Zagreb, October 19th 2007, str. 119.



35

na BMI uočeno je da se kod muškaraca javljaju veći vršni tlakovi u apsolutnim iznosima i da porastom

indeksa tjelesne mase raste i iznos najvećeg tlaka pri sjedenju. Kod žena su vršni tlakovi ukupno gledano

manji od onih u muškaraca, ali je uočljivo da porastom BMI-a ti tlakovi opadaju do neke granice. Na

grafikonu 2. prikazana je ovisnost najvišeg tlaka koji se javlja u jednom trenutku pri sjedenju na

odreñenom ojastučenju (SO1 – rezana PU spužva, SO2 – hladno lijevana PU spužva i SO3 – uokvirena

mreža), a prema indeksu tjelesne mase muških korisnika.

Ovisnost najvišeg tlaka o BMI - muškarci

58,92

75,53 76,58 77,74

66,4269,04

54,60

83,07

75,19

85,13

72,1968,63

74,29

68,07

79,69

40

50

60

70

80

90

100

110

23,65 24,68 24,90 27,68 30,16BMI

p-m

ax [

mm

Hg]

SO1 SO2 SO3

Grafikon 2. Ovisnost najvišeg tlaka o BMI kod muškaraca

Izvor: Vlaović i sur. (2007): Measurement of pressure when sitting on office chairs, str. 124.

Iz prikazanoga je uočljivo da porastom BMI-a kod muškaraca uglavnom raste i iznos najvišeg

tlaka (p-max). Ova pojava je logična ako se zna da BMI ovisi o masi. Zanimljivo je primijetiti da kod sve

tri vrste materijala za BMI=27,68 vrijednosti p-max su niže od ostalih korisnika. Gledano ukupno, kod

stolice s rezanom PU spužvom (SO1) najviši tlak raste porastom BMI-a. Kod hladno-lijevane PU spužve

(SO2) može se uočiti da se ponaša nepredvidivo, a za mrežasto ojastučenje (SO3) uočljiv je za BMI

normalne težine porast tlaka, a za prekomjerne težine opadanje najvišeg tlaka. Ova pojava može imati

veze s dimenzijom sjedala stolice koje je bilo vrlo prostrano. Tada su ispitanici s većom površinom

sjedenja ravnomjernije rasporedili tlak na mrežu, dok su oni slabije grañe vjerojatno više utonuli i time

izazvali veće tlakove, ali na manjoj površini.



36

Ovisnost najvišeg tlaka o BMI - žene

55,95

45,9843,09

52,92

47,52 47,03

102,68

77,29

53,1050,55

67,39

66,49

67,81

55,99

51,27

40

50

60

70

80

90

100

110

19,23 19,73 21,61 24,46 25,77BMI

p-m

ax [

mm

Hg]

SO1 SO2 SO3

Grafikon 3. Ovisnost najvišeg tlaka o BMI kod žena

Izvor: Vlaović i sur. (2007): Measurement of pressure when sitting on office chairs, str. 125.

Kod ženskih osoba (grafikon 3.) stanje je obratno. Porastom BMI-a vrijednosti najviših tlakova

uglavnom opadaju. To je posve suprotno logici da se povećanjem mase povećava BMI, a time i vrijednost

tlaka. U slučaju ispitanice s BMI=19,23 za sva tri materijala ojastučenja uočava se visok iznos p-max u

usporedbi s ostalima. Uzrok može biti u tjelesnoj grañi i vjerojatno vrlo izraženim sjednim kostima koje

vrše velik pritisak na sjedalo.

Iz navedenih istraživanja takoñer je bitno zaključiti da je indeks tjelesne mase samo dao naslutiti

da se nešto dogaña, tj. da postoje neke, možda bitne, razlike. Taj indeks nikako ne može i nije jedini

faktor s kojim treba raditi. BMI je samo indikator razlika.



37

2.2. Činitelji udobnosti i neudobnosti sjedenja

Ljudsko je tijelo grañeno za kretanje, a ne za sjedenje (slika 16.).132 Stoga se pri dugotrajnom

sjedenju javljaju veliki problemi, a posebno na neudobnom namještaju. Udobnost na ojastučenju

kompleksan je fenomen koji se temelji na subjektivnom osjećaju, ali i fizičkim svojstvima dodirnih

površina prema ljudskom tijelu.133 Naime, prema Winkleru (2005.) osoba koja je u izravnom kontaktu s

namještajem postaje dio sustava poznatoga pod nazivom antropotehnički sustav. Njega čine pokretni dio

(ljudsko tijelo) i nepokretni dio (tehnički objekt – odreñena vrsta namještaja).134

Slika 16. Homo sedens – čovjek većinu radnog dana provede sjedeći

Izvor: Aktion Gesünder Rücken

Stolica je u najširoj definiciji tog pojma najvažniji predmet čovjekovog radnog i životnog

okruženja. Može se pretpostaviti da gotovo trećinu svoga života čovjek provede sjedeći, što jasno ovisi o

njegovu zanimanju, kulturnim, društvenim i drugim navikama.135

U kratkom istraživanju provedenom u Republici Hrvatskoj 2007. godine, na anketno pitanje: "Na

čemu sjedite dok radite na računalu?", u jednom domaćem informatičkom časopisu čitatelji su dali svoje

odgovore. Rezultat je bio zaista zabrinjavajuć. Više od 60% ispitanih sjedi na običnoj (vjerojatno

blagovaoničkoj) stolici, dok jedva 20% sjedi na "ergonomskoj" (pretpostavljamo uredskoj) stolici

(grafikon 4.). Iz pitanja nije jasno odnosi li se na sjedenje na radnome mjestu ili kod kuće, odnosi li se na

stvarni rad (obavljanje posla) ili na "rad" (igranje, surfanje i sl.). Iako ta anketa nije relevantna i odnosi

se na vrlo ciljanu populaciju, ipak nešto govori o (ne)shvaćanju problema. Ljudi ili nisu svjesni potrebe za

sjedenjem na adekvatnoj stolici za odreñenu namjenu, ili nemaju mogućnost nabave odgovarajuće

stolice, ili nemaju znanja o dobrom i lošem sjedenju. Bilo kako bilo, činjenica je da manji broj uspijeva

sjediti na prilagoñenom namještaju i možemo reći da ti ljudi pokušavaju sjediti "zdravo". 132 Motavalli, S., Ahmad, F. (1993): Measurement of Seating Comfort, Computers and Industrial Engineering Vol. 25, str. 419. 133 Hänel, S.-E., Dartman, T., Shishoo, R. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, International journal of Industrial

Ergonomics 20, str. 164. 134 citirano u: Smardzewski, J. (2009): Antropotehnical aspects of furniture design, Drvna industrija 60 (1), str. 16. 135 Lapaine, B. (1998): Stolica kao rješenje problema sjedenja, Sveučilište u Zagrebu, Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Zagreb, str. 1.



38

Na čemu sjedite dok radite na računalu?

ergonomskoj stolici 19,4%

običnoj stolici s naslonom 61,3%

naslonjaču (fotelji) 11,8%

stolici bez naslona 2,2%

lopti 2,2%

nečemu drugom 2,2%

stojim 1,1%

Ukupan broj glasova: 93

Grafikon 4. Prikaz odgovora na anketno pitanje

Izvor: BUG časopis za informatiku (http://www.bug.hr/anketa/), (04. 08. 2007.).

Kombinacija valjanih objektivnih mjerenja sa subjektivnim procjenama udobnosti i neudobnosti

može dizajnerima i konstruktorima dati valjanu potporu. Pitanje je, meñutim, koja su to objektivna

mjerenja povezana s udobnosti i neudobnosti?136 Ovo zato prvo zahtjeva jasnu definiciju udobnosti i

neudobnosti. Udobnost prema Slateru (1985.), jest "ugodno stanje fiziološkog, psihološkog i fizičkog

sklada ljudskog bića i okoline".137 Rasprave u literaturi koncentriraju se na razlike izmeñu udobnosti i

neudobnosti. Nekoliko je istraživača konceptualiziralo udobnost kao dva diskretna stanja: prisutnost

udobnosti i odsutnost udobnosti, gdje se udobnost jednostavno definira kao odsutnost neudobnosti i

obratno. Dakle, dok jedni autori smatraju da je "udobnost odsutnost neudobnosti" (Hertzberg, 1972.)138

ili da je "udobnost stanje osobe koje uključuje osjećaj subjektivnog zadovoljstva u reakciji na okolinu ili

situaciju" (Richards, 1980.)139, drugi su zaključili da "udobnost i neudobnost treba tretirati kao dva

različita i komplementarna entiteta u ergonomskim istraživanjima".140

U običnom razgovoru riječ udobnost može se odnositi i na osjećaj udobnost i na osjećaj

neudobnost. Na isti način većina istraživača i praktičara smatraju da su udobnost i neudobnost dvije

krajnosti na neprekinutoj skali, rangiranoj od krajnje neudobnosti, preko neutralnog (prijelaznog)

područja do krajnje udobnosti (npr. Shackel i sur., 1969.).141 Uzimajući u obzir činjenicu da je vrlo malo

suglasnosti treba li udobnost i neudobnost smatrati kao bipolarni kontinuum ili kao sastav dviju

doživljajnih dimenzija, zadaća stvaranja univerzalno prihvatljive operativne definicije udobnosti vrlo je

složena.142 Branton (1969.) je pretpostavljao da automobilsko sjedalo nije kadro pružiti sjedaču pozitivan

osjećaj, tj. najbolje što sjedalo može je ne izazivati neudobnost. S istog stajališta, Hertzberg (1972.) je

136 de Looze, M.P., Kujit-Evers, L.F.M., van Dieën, J. (2003): Sitting comfort and discomfort and the relationships with objective measures, Ergonomics,

46 (10), str. 995. 137 citirano u: Zhang, L., Helander, M.G., Drury, C.G. (1996): Identifying factors of comfort and discomfort in sitting, Human Factors 38 (3), str. 377. 138 citirano u: ibd. 139 citirano u: de Looze, M.P., Kujit-Evers, L.F.M., van Dieen, J. (2003): Sitting comfort and discomfort and the relationships with objective measures,

Ergonomics, 46 (10), str. 986. 140 Zhang, L., Helander, M.G., Drury, C.G. (1996): Identifying factors of comfort and discomfort in sitting, Human Factors, 38 (3), str. 388. 141 citirano u: op. cit. str. 377. 142 citirano u: Kolich, M. (2008): A conceptual framework proposed to formalize the scientific investigation of automobile seat comfort, Applied

Ergonomics 39(1), str. 18.



39

definirao udobnost kao "odsutnost neudobnosti". Mnogi današnji istraživači prihvatili su tu definiciju zbog

toga što je u današnjem okruženju puno jednostavnije kvantificirati neudobnost nego mjeriti udobnost.143

Na osnovi nalaza svojih istraživanja, Zhang i sur. (1996.) su predložili model za shvaćanje

neudobnosti/udobnosti. Neudobnost je povezana s biomehaničkim činiteljima (kutovima u zglobovima,

kontrakcijama mišića, distribucijom tlakova) što izaziva osjećaj boli, utrnulosti, ukočenosti itd.

Neudobnost se može smanjiti uklanjanjem fizičkih napetosti, ali to neće nužno izazvati pojavu udobnosti.

Udobnost je povezana s osjećajem opuštenosti i zadovoljstva. Sukladno Helanderu i sur. (1987.) osjećaj

udobnosti može biti pojačan estetskim dojmom stolice ili ureda, ali nedostatak ovih osjećaja neće dovesti

do neudobnosti jer su za nju potrebni nepovoljni biomehanički uvjeti.144

Grafikon 5. Hipotetički model neudobnosti i udobnosti

Izvor: Zhang i sur. (1996): Identifying factors of comfort and discomfort in sitting, str. 388.

Grafikon 5. ilustrira odnos tih dviju varijabli: Prijelaz od neudobnosti ka udobnosti i obratno

moguć je u sjecištu osi. To znači, ako se smanji neudobnost, može se osjećati udobnost. Ako neudobnost

raste, kao što raste s vremenom rada i zamorom, udobnost će opadati. Prisutnost nepovoljnih fizičkih

činitelja slomit će fizički sklad te usmjeriti pažnju na neudobnost. Premda dobra biomehanika neće

povećati razinu udobnosti, moguće je da loša biomehanika pretvori udobnost u neudobnost. 145

Kleeman (1983.) je uočio ako je stolica privlačna svojim stilom i/ili dobrom grañom, ljudi će o njoj

misliti da je udobna. Helander i sur. (1987.) sukladno tome su pokazali pozitivnu korelaciju izmeñu

izgleda stolice i ocjena udobnosti. Grant (1991.) otkrio je da će dvije identične stolice izazvati različito

ocjenjivanje udobnosti, ovisno o estetici uporabljenih dekorativnih materijala. Proizvoñači namještaja

143 citirano u: Kolich, M. (2008): A conceptual framework proposed to formalize the scientific investigation of automobile seat comfort, Applied

Ergonomics 39(1), str. 18. 144 Zhang, L., Helander, M.G., Drury, C.G. (1996): Identifying factors of comfort and discomfort in sitting, Human Factors 38 (3), str. 388. 145 citirano u: ibd.



40

prepoznali su emocionalni efekt privlačnosti i ugodan dizajn u postizanju dojma o visokoj udobnosti

(Weale, Croake, i Weale, 1982.).146

Prema Zhang i sur. (1996.) činitelji udobnosti i neudobnosti sjedenja mogu se razvrstati u

nekoliko podskupina, tablica 2.

Tablica 2. Činitelji udobnosti i neudobnosti sjedenja

UDOBNOST NEUDOBNOST

podskupina činitelj podskupina činitelj

dojam

mekoća raskošnost nježnost

prostranost

zamor pospanost

zamor umor

rasterećenje/energija opuštenost osvježenost vrpoljenje

nelagodnost nervoza

nemirnost

opće zadovoljstvo (well being)

dobrobit zadovoljstvo

radost ugoda

bol/biomehanika

naticanje gležnjeva podmukla bol

bol ozljeñivanje

naprezanje ukočenost

napor naticanje nogu opuštenost

opuštenost smirenost mirnoća

lagodnost sigurnost

prikladnost cirkulacija utrnulost

prekid cirkulacije u nogama

Izvor: Zhang i sur. (1996): Identifying factors of comfort and discomfort in sitting, str. 387.

Udobnost je subjektivna konstrukcija koju je teško interpretirati, mjeriti i potanko definirati zbog

njene psihofizičke prirode (Shen i Parsons, 1997.). Mjerenje stupnjeva udobnosti težak je zadatak sve dok

se postiže osjećaj opuštanja ili zadovoljstva, utoliko što je osjećaj zadovoljstva apstraktan. S druge

strane, neudobnost je konstrukcija za koju se pretpostavlja da leži na suprotnoj strani kontinuuma i

smatra se kako je ispitanicima lakše odrediti stupanj neugode. Definicija neudobnosti prema Shenu i

Parsonsu (1997.) glasi da je neudobnost "generički i subjektivan osjećaj koji raste kada se na čovjeka i

fiziološku homeostazu, psihološko zadovoljstvo (engl. well-being) ili oboje negativno djeluje".147

Istraživanje Portera i sur. (2003.) s pretpostavkom da visoke (ili niske) vrijednosti tlaka

predviñaju izrečenu neudobnost tijekom produljene vožnje potvrdilo je da jednostavna kvantifikacija

podataka statičkog kontaktnog tlaka sjedala je od različitih pojedinaca nezadovoljavajuća. Istraživanje

Stocktona i Rithalie (2007.) na primjer, pokazalo je da udobnost nije nužno povezana s najnižim

kontaktnim tlakom, ali ni da su visoke temperature nužno povezane s neudobnosti.148 Budući da je

vozačeva neudobnost dinamički fenomen, preporuča se uzimanje dinamičkih podataka s obzirom na

promjene vozačeva položaja i kontaktnog tlaka tijekom vremena. Važno je da mjerna oprema, sama po

146 citirano u: Zhang, L., Helander, M.G., Drury, C.G. (1996): Identifying factors of comfort and discomfort in sitting, Human Factors 38 (3), str. 378. 147 citirano u: Smith, D.R., Andrews, D.M., Wawrow, P.T. (2006): Development and evaluation of the Automotive Seating Discomfort Questionnaire

(ASDQ), International Journal of Industrial Ergonomics 36, str. 141-142. 148 Stockton, L., Rithalia, S. (2007): Pressure-reducing cushions: Perceptions of comfort from the wheelchair users’ perspective using interface

pressure, temperature and humidity measurements, Journal of Tissue Viability 18(2), str. 35.



41

sebi, ne utječe na promjene vozačeva položaja ili da izravno utječe na neudobnost. Autori navode da su

potrebna buduća istraživanja koja će potvrditi postoje li kakve povezanosti izmeñu takvih dinamičkih

mjerenja i izviještene neudobnosti tijekom pokusa. Do tada, zlatni standard u odreñivanju vozačeve

neudobnosti i komparativnih procjena udobnosti sjedala ostaje uporaba brižljivo nadziranih subjektivnih

podataka.149 Tvrdoća sjedala češće izražena kao njegova mekoća važan je činitelj u smanjenju ili

prevenciji boli ili udobnosti. Sjedalo mora dati dovoljne potpore tijelu, ali se mora istovremeno i prilagoditi

oblikom s ciljem pružanja ravnomjerne raspodjele kontaktnog tlaka na tijelo. Od velikog je značenja da

sustav vrednovanja koji ima veze s korisnikom uzima to u obzir.150

Sredinom 1980-tih industrija uredskog namještaja nudila je stolice i stolove s mnoštvom

podešavajućih svojstava. Potreba za upravljanjem i koordiniranjem svim tim neovisnim dimenzijama

namještanja dovela je do onoga što ruski fiziolog Bernstein (1967.) naziva problemom stupnjeva slobode

– kako ograničiti mnoštvo neovisnih entiteta (stupnjeva slobode) da djeluju jedinstveno u smjeru

ostvarivanja ciljeva.151 Jedna od strategija dizajna koja se trebala suočiti s navedenim problemom jest

vezivanje promjena sjedala s promjenama naslona u nekom odnosu, npr. promjena kuta sjedala za jedan

stupanj povezana je s promjenom nagiba naslona za leña za dva ili tri stupnja. Postavlja se važno pitanje

jesu li ovi odnosi prikladni kao ergonomski kriterij, jer jednostavnim reduciranjem postojećih stupnjeva

slobode zapravo prisiljava korisnika (radnika) na neudoban i biomehanički nepoželjan radni položaj. Za

sada nema empirijskih dokaza koji upućuju na učinkovitost odreñenog meñusobnog odnosa povezivanja

ili toga da sjedalo i naslon trebaju uopće biti povezani.152

Black i sur. (1996.) pronašli su povezanost cervikalnog i lumbalnog položaja za različite sjedeće

položaje jer je poznato da neke osobe imaju bolove u donjem dijelu leña tijekom sjedenja, a druge

tijekom stajanja. Vratna (cervikalna) kralješnica se savija kako se lumbalna isteže i obratno.153

Opterećenja na kralješnicu djelomično ovise i o položaju tijela i obliku kralješnice i veća opterećenja se

očekuju u uspravnom, a ne u ležećem položaju (Nachemson, 1966, 1981; Wilke i sur., 1999; Rohlmann i

sur., 1999.).154 Visoka opterećenja kralješnice smanjuju količinu tekućina prema diskovima i uzrokuju

visco-elastičnu deformaciju materijala intervetrebralnog diska (Eklund i Corlett, 1984.). Oba efekta

smanjuju visinu diska, a time i tjelesnu visinu. Althoff i sur. (1992.) otkrili su povećanje tjelesne visine

ispitanika pri sjedenju nakon što su neko vrijeme stajali. To ukazuje da stajanje izaziva veća opterećenja

na kralješnicu nego sjedenje.155

Razlike u opterećenjima su za sjedenje na različitim tipovima sjedala zanemarive (Rohlman i sur.,

2001.), što je u skladu s drugim istraživanjem (Rohlmann i Bergmann, 2000.) koje je pokazalo da nema

149 Porter, J.M., Gyi, D.E., Tait, H.A. (2003): Interface pressure data and the prediction of driver discomfort in road trials, Applied Ergonomics 34, str.

214. 150 Hänel, S.-E., Dartman, T., Shishoo, R. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, International journal of Industrial

Ergonomics 20, str. 163. 151 Gardner, D.L., Mark, L.S., Dainoff, M.J., Xu, W. (1995): Considerations for linking seatpan and backrest angles, International Journal of Human-

Computer Interaction 7(2), str. 154. 152 op. cit. str. 155. 153 Rohlmann, A., Arntz, U., Graichen, F., Bergmann, G. (2001): Loads on an internal spinal fixation device during sitting, Journal of Biomechanics 34,

str. 989. 154 citirano u: ibd. 155 citirano u: ibd.



42

razlika u obliku naslona za leña pri sjedenju na različitim tipovima sjedala. Tlak meñu diskovima takoñer

samo malo varira pri sjedenju na različitim tipovima sjedala (Wilke i sur., 1999; Rohlmann i sur., 2001.).

Ojastučeni klinasti umetak, iako znatno utječe na oblik, nema bitnog utjecaja na opterećenje implantata

koji se koristio u tom istraživanju. Činjenica da su opterećenja pri sjedenju manja nego pri hodanju i

mnogo manja nego pri dizanju tereta (Wilke i sur., 1999; Rohlmann i sur., 2000.) protivi se pretpostavci

da je uspravno sjedenje razlog za bolove u donjem dijelu leña koji se povremeno javljaju pri sjedenju.

Ustajanje i sjedanje je tek umjereno povećavalo opterećenje na spomenutom implantatu. Sljedeća

činjenica, da su opterećenja veća pri uspravnom sjedenju nego pri opuštenome nije kontraargument

uspravnom sjedenju, jer su opterećenja na implantatu kod sjedenja većinom manja nego pri hodanju ili

stajanju. Stoga, opće opterećenje kralješnice vjerojatno ne izaziva bolove u lumbalnoj kralješnici, a koji

se povremeno javljaju pri sjedenju, premda lokalna opterećenja mogu biti visoka, npr. u faseti zgloba ili u

ligamentima. Promjene oblika kralješnice tijekom sjedenja mogu spriječiti dugotrajna visoka lokalna

opterećenja i tako smanjiti lumbalnu bol. Ovo vjerojatno poboljšava i prehranu diskova što može utjecati

na usporavanje/odgañanje procesa njihove degeneracije.156

Držanje tijela (položaj) vrijedno je razmatranja u projektiranju radnih mjesta i radnih metoda zato

što ono djeluje na sposobnost zaposlenika, na doseg, držanje i uporabu opreme te utječe na to koliko

dugo mogu obavljati posao bez nepoželjnih zdravstvenih učinaka poput neudobnosti, zamora i mišićno-

koštanih poremećaja.157 Položaj nogu, meñutim, čvrsto je povezan sa stabilnošću i mobilnošću položaja

(Kirby i sur., 1987.), a važnost položaja nogu u vrednovanju položajnih naprezanja i njihovih čvrstih veza

s mišićno-koštanim poremećajima često je izvještavana.158

Gallagher i sur. (1988.) izvijestili su da klečeći položaj izaziva smanjenje kapaciteta podizanja, a

metaboličko i biomehaničko naprezanje zbog podizanja na oba koljena raste.159 Pored toga, položaj

koljena često zaposlenika tjera na zakretanje tijela pri rukovanju materijalima, prvenstveno zbog

ograničene mobilnosti takvog radnog položaja, posljedično povećavajući opterećenje donjeg dijela leña.

Otkriveno je da je savijanje koljena najvažniji činitelj za odreñivanje neudobnosti položaja nogu, dok

ostali nepovoljni faktori, poput neravnoteže na jednoj nozi, dodatno povećavaju stupanj neudobnosti.

Klečeći položaj pokazuje najveću neudobnost meñu svim vrednovanim položajima. Sjedenje na podu s

ispruženim ili savijenim koljenima izaziva veću neudobnost nego sjedenje na stolici. Utjecaj visine sjedala

i naslona na vrednovanje neudobnosti sjedećih položaja je zanemariv. Visina sjedala bez naslona takoñer

nije pokazala značajne razlike u neudobnosti sjedećeg položaja, iako je neudobnost sjedenja na stolici

bez naslona značajno veća od sjedenja na stolici s naslonom za leña. Autori zaključuju da se za sjedeći

posao općenito, zahtjevi stolice poput visine sjedala i naslona trebaju shvaćati kao važni činitelji koji

utječu na opterećenje položaja.160

156 Rohlmann, A., Arntz, U., Graichen, F., Bergmann, G. (2001): Loads on an internal spinal fixation device during sitting, Journal of Biomechanics 34,

str. 992 i 993. 157 Chung, M.K., Lee, I., Kee, D. (2003): Assessment of postural load for lower limb postures based on perceived discomfort, International Journal of

Industrial Ergonomics 31, str. 17. 158 op. cit. str. 18. 159 citirano u: ibd. 160 op. cit. str. 29.



43

Meñu mnogim otkrivenim poteškoćama koje izaziva dugotrajno radno sjedenje, u značajnije se

ubrajaju problemi otežane cirkulacije u donjim ekstremitetima korisnika. Oblik sjedala radne stolice

nedvojbeno utječe na prevenciju ili na stvaranje tih problema.161 Do sada utvrñeni čimbenici koji utječu

na interakciju korisnika sa stolicom, a time i na cirkulaciju u donjim ekstremitetima korisnika pri radnom

sjedenju su slijedeći:

• aktivnosti koje treba obavljati, odnosno optimalni položaji i pokreti za njihovo obavljanje,

• dob, spol, opće i tjelesno stanje, te navike i iskustvo korisnika,

• cjelovita radna okolina (prostor, namještaj, oprema) te

• oblik i karakteristike stolice.

Da bi se izabrala ili dizajnirala odgovarajuća radna stolica, nije dovoljno poznavati propise i

poštivati postojeće ergonomske podatke, koji su u najvećem broju temeljeni na prosjeku. Razlike meñu

stvarnim korisnicima svojom veličinom i složenošću nadilaze mogućnosti dizajna prema prosječnim

vrijednostima. Stoga su potrebna istraživanja koja će analizirati stvarne korisnike, njihove stvarne potrebe

i zahtjeve te karakteristične grupe i ekstreme za svaku pojedinu, a opet karakterističnu situaciju.

Meñu mnogim parametrima dizajna radne stolice jedan od značajnih je utjecaj stolice na

prokrvljenost u donjim ekstremitetima korisnika. Istraživanje ergonomskih parametara uredskih radnih

stolica koji utječu na prokrvljenost donjih ekstremiteta korisnika (Horvat, 2008.) pokazalo je da je

prokrvljenost donjih ekstremiteta kod mlañih ispitanika značajno veća nego kod starijih ispitanika, što se

potvrñuje nalazima u postotku prisutnosti kisika u krvi ispitanika u području nogu. Pored toga ovisnost

subjektivnog osjećaja neudobnosti o pritisku tijela na sjedalo tijekom pasivnog sjedenja potvrñen je samo

u ekstremnom slučaju stolice s tvrdim sjedalom od furnirskog otpreska, a i u tom slučaju proporcionalan

odnos je potvrñen jedino s temperaturom kože stopala. Prokrvljenost u donjim ekstremitetima ispitanika

tijekom aktivnog sjedenja nije se pokazala značajno različitom od prokrvljenosti tijekom pasivnog

sjedenja. Korelacija sa subjektivnim osjećajem neudobnosti nije utvrñena.162

Produljeno sjedenje, dakle, povećava oticanje donjih ekstremiteta što uzrokuje neudobnost.

Hansen i sur. (1996.) izvijestili su da je oticanje nogu povezano s osjećajem neudobnosti i umora. Prema

Seo i sur. (1996.) oticanje donjeg dijela nogu je veće za vrijeme sjedenja nego stajanja.163 Postoji

nekoliko razloga zašto donji dio nogu natiče dok sjedimo. Budući da nožni mišići ne sudjeluju u

održavanju sjedećeg položaja, njihov stupanj aktivnosti je manji nego za stajanja.164 Shvartz i sur.

(1982.) otkrili su da sjedalo stolice pritišće vene u području bedara i kukova što uzrokuje lošu cirkulaciju

u nogama. Takoñer, hidrostatički tlak u venama raste zbog sjedenja što povećava protok kroz kapilarne

membrane u meñuprostor (Pottier i sur., 1969.). Autori su zaključili da polusjedeći položaj (na stolcu za

oslanjanje) značajno izaziva najviše oticanja u donjem dijelu nogu zbog visokog hidrostatičkog tlaka

izazvanog sjedalom u području bedara i kukova. Spol ima utjecaja na rezultate istraživanja. Muškarci su

161 Horvat, S. (2008.): Istraživanje ergonomskih parametara uredskih radnih stolica koji utječu na prokrvljenost donjih ekstremiteta korisnika –

magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, str. 64. 162 op. cit. str. 107. 163 citirano u: Chester, M.R., Rys, M.J., Konz, S.A. (2002): Leg swelling, comfort and fatigue when sitting, standing, and sit/standing, International

Journal of Industrial Ergonomics 29, str. 290. 164 ibd.



44

pokazali veće promjene u volumenu donjeg dijela nogu, ali ne i promjene promjera lista noge. Moguće je

da je promjena promjera povezana s tjelesnom masom, a ne spolom. Spol i stupanj osobne aktivnosti

nisu pokazali značajnu povezanost s ukupnim umorom osobe.165

Različite studije su pokazale da stas ciklički varira (Tyrrell i sur., 1985.). Kod mladih ispitanika

stas mjeren uvečer u prosjeku je 1% manji od onoga mjerenog odmah iza jutarnjeg ustajanja (de Puky,

1935; Forssberg, 1899.).166 Ove se promjene pripisuju gubitku tekućine i puzanja i intervertebralnim

diskovima (Krämer i Gritz, 1980.). Mjerenje duljine kralješnice rabilo se u različitim istraživanjima na

radnim mjestima za procjenu opterećenja leña ispitanika koji sjedi na uredskoj stolici (Althoff i sur., 1992;

Corlett i sur., 1987.).167 Naime, dugotrajan statički položaj, kao što je sjedenje, škodljiv je za leña

(Videman i dr., 1990.).168 Rezultati su pokazali značajne razlike u duljini kralješnice. Za vrijeme sjedenja

na dinamičkoj stolici prosječna duljina kralješnice se povećava u usporedbi s duljinom kralješnice dok se

sjedi na statičkoj stolici, gdje se duljina smanjuje. Zaključeno je da dolazi do oslobañanja kralješnice od

stresa zbog pasivnih kretnji stolice.169

Dva su važna stajališta s obzirom na pokrete na sjedalu i naslonu za leña u pasivnoj stolici: (1)

kut sjedala je odreñen položajem korisnikovog središta mase iznad osi stolice, položaja točke dodira sa

sjedalom i kutom bedara. Ako se korisnik pomiče (naprijed/natrag) na pasivnoj stolici izvan područja

stabilnosti, sjedalo će se zakrenuti do krajnje točke; (2) Branton (1976.) je isticao da naslon za leña ne

pruža značajnu podršku sve dok nije nagnut za otprilike 30°, zbog toga što se naslon ne zaustavlja

mehanički kod pasivne stolice, a podrška koju pruža odreñena je njegovom čvrstoćom ili otporom –

zapravo, naslon djeluje kao opruga. Ova razmatranja o dinamici stolice ukazuju da je malo vjerojatno da

korisnik neovisno kontrolira položaje naslona za leña i sjedala u pasivnim uvjetima na način da su leña

podržana. Stoga, ovi položaji ne reflektiraju preferencije prema odreñenom uključenom kutu ili odnosu. Iz

svega navedenoga autori zaključuju da želje korisnika za povezivanjem kuta sjedala i naslona ne

odgovaraju standardnoj industrijskoj praksi povezivanja dva kuta omjerima 1:2 ili 1:3. Drugim riječima,

jedinstveni fiksni odnos nije prikladno rješenje problema stupnjeva slobode za sve VDT korisnike170, iz

čega se može zaključiti da je bolje neovisno namještanje (podešavanje) sjedala i naslona.

Oblikovno rješenje uredske stolice kao stvarnog predmeta čovjekove radne okoline, važno je i s

obzirom na to da sjedalo i naslon čine objekte koji su u izravnoj i uskoj vezi s ljudskim tijelom.

Ergonomsko stajalište problema odnosa čovjek–namještaj najkritičniji je upravo na pitanju pravilnog

sjedenja. To su osnovni razlozi zašto se pri dizajniranju daje osobita pozornost problemu sjedenja. Osim

antropometrije i položaja rada, ergonomske usklañenosti uredskog namještaja za sjedenje i korisnika,

165 Chester, M.R., Rys, M.J., Konz, S.A. (2002): Leg swelling, comfort and fatigue when sitting, standing, and sit/standing, International Journal of

Industrial Ergonomics 29, str. 295. 166 citirano u: Deursen van, D.L., Goossens, R.H.M., Evers, J.J.M., Helm van der,F.C.T., Deursen van, L.L.J.M. (2000): Length of the spine while sitting

on a new concept for an office chair, Applied Ergonomics 31, str. 95. 167 citirano u: ibd. 168 Liebenson, C. (2002): Are prolonged sitting postures bad for the back?, Journal of Bodywork and Movement Therapies 6 (3), str. 151. 169 Deursen van, D.L., Goossens, R.H.M., Evers, J.J.M., Helm van der, F.C.T., Deursen van, L.L.J.M. (2000): Length of the spine while sitting on a new

concept for an office chair, Applied Ergonomics 31, str. 95. 170 Gardner, D.L., Mark, L.S., Dainoff, M.J., Xu, W. (1995): Considerations for linking seatpan and backrest angles, International Journal of Human-

Computer Interaction 7(2), str. 164.



45

važni su i ambijentalni čimbenici koji utvrñuju funkcionalna i namjenska odreñenja stolice.171 Namještaj

za sjedenje mogao bi biti prilagoñeniji obliku tijela što bi odgovaralo tijelu koje miruje. No, ovaj namještaj

mora osigurati udobno sjedenje i uz mogućnost promjene položaja. Neka istraživanja su pokazala da

čovjek za vrijeme sjedenja u trajanju od 5 sati promijeni manje ili više položaj oko 1000 puta (Suhova,

1969.), a prednji rub sjedala mora biti zaobljen i po mogućnosti mekan da se izbjegne pritisak na noge.172

Istraživanje utjecaja oblika i nagiba sjedala na držanje tijela, udobnost te mišićnu aktivnost leña

na dva modela sjedala (tradicionalnom i modificiranom u smislu skošenja prednjeg dijela tradicionalnog

sjedala) rezultiralo je zaključkom da modificirani profil potiče široku uporabu različitih pozicijskih

mogućnosti stolice u usporedbi s tradicionalnim profilom.173 Studija je pokazala da je uloga podloge

sjedala značajna, ali i da nagib sjedala takoñer ima znatan utjecaj. Čini se da je najbolja distribucija

položaja s kutom 4° unatrag. Sklonost da položaj trupa reflektira kut stolice (unatrag za stražnji nagib,

unaprijed za prednji nagib) ukazuje da nagib sjedala odreñuje ne samo položaj sjedenja, već i ponašanje

pri sjedenju. Sličnost položaja usvojenih na tradicionalno oblikovanim naprijed nagnutim sjedalima i na

modificiranom profilu u horizontalnom položaju dodatno podupiru zamisao da kut bedro-torzo ima

determinirajući učinak na ponašanje pri sjedenju. Neudobnost vrata i nogu češće se javlja kod 8° naprijed

nagnutog sjedala na oba profila što ukazuje da je taj kut prema naprijed nepoželjan. Nedostatak zbog

neudobnosti nogu javlja se kada se nagib sjedala smanjuje prema predloženoj izmjeni oblika sjedala. 174

Argument za naprijed nagnuto sjedalo je smanjeno izravnavanje kralješnice (kifoza) što se

dogaña kod tradicionalnih sjedala (Keegan, 1953.).175 Smanjenje kifoze pri sjedenju smatra se prednošću

zbog toga što je kralješnica blizu sredine raspona svoga kretanja. Naprijed nagnuta sjedala teoretski

pospješuju smanjenje što zdjelicu gravitacijski usmjeruju oko njene osi prema naprijed i zbog otvaranja

kuta izmeñu bedara i zdjelice smanjujući zategnutost stražnjeg bedrenog mišića koji inače povlači zdjelicu

unatrag. U praksi većina uredskih stolica ima za 4° unatrag nagnuto sjedalo u području gdje se sjedne

kosti oslanjaju, a leña korisnika su naslonjena. Većina sjedećeg posla se obavlja u naprijed nagnutom ili

uspravnom položaju.176 Smatralo se da je smanjenje lumbalne kifoze optimalno pa su razvijajući tu misao

Bridger i sur. (1992.) pojasnili povezanost mehanizma zdjeličnog zakretanja s otvaranjem kuta bedro-

torzo. Pokazali su da je lumbalni kut pri sjedenju više odreñen jednim od mišića unutarnje skupine

zdjeličnih mišića, tj. musculus iliopsoas, nego koljenom tetivom.177 Spolne razlike mogu se pripisati

anatomskim razlikama. Žene, općenito, veći dio tjelesne težine imaju u nogama, nego što je slučaj kod

muškaraca. Indikacije su da žene vjerojatno više pate od zamora i neudobnosti u svojim nogama,

posebno na naprijed nagnutim sjedalima, nego muškarci.178

171 Lapaine, B. (1998): Stolica kao rješenje problema sjedenja, Sveučilište u Zagrebu, Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Zagreb, str. 2. 172 Ljuljka, B. (1976): Namještaj za sjedenje, neka njegova svojstva i metode ispitivanja, Drvna industrija vol. 27 (1-2), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski

fakultet, Zagreb, str. 13-14. 173 Graf, M., Guggenbühl, U., Krueger, H. (1993): Investigations on the effects of seat shape and slope on posture, comfort and back muscle activity,

International Journal of Industrial Ergonomics 12, str. 101. 174 ibd. 175 citirano u: op. cit. str. 91. 176 Graf, M., Guggenbühl, U., Krueger, H. (1993): Investigations on the effects of seat shape and slope on posture, comfort and back muscle activity,

International Journal of Industrial Ergonomics 12, str. 92. 177 op. cit. str. 101. 178 op. cit. str. 100.



46

Istraživači preporučuju različite sjedeće položaje za rad uz računalo što uključuje uspravan,

naprijed nagnut i naslonjen položaj sjedenja. Dainoff i Mark (1987.) pojašnjavaju da je svaki od ovih

položaja prikladan za odreñenu vrstu posla.179 Istovremeno, ni jedan položaj koliko god optimalan bio, ne

smije se zadržavati dulji period. Stoga, dobro dizajnirane ergonomske uredske stolice trebaju omogućiti

raznovrsnost i olakšati pokrete izmeñu sjedećih položaja. Da bi se postigla udobnost na sjedalu, potrebna

je uporaba naslona za leña. Uredske stolice u usporedbi s ostalim stolicama imaju prednost u smislu

boljeg korištenja naslona za leña. Mnogo je laboratorijskih istraživanja o utjecaju karakteristika naslona

za leña na položaj i mišićnu aktivnost, kao što su kut, dubina i visina lumbalne potpore, ali su samo dvije

metode za bilježenje uporabe naslona opisane u literaturi: vizualna provjera i mjerenje tlakova.180 Kod

vizualne provjere nemoguća su kontinuirana mjerenja, dok mjerni sustav omogućuje kontinuirana

mjerenja kontaktnog tlaka, ali se češće rabi u druge svrhe, poput istraživanja oblika naslona i sjedala s

ciljem postizanja odreñene distribucije tlakova. Autori su detektirali četiri različita načina uporabe naslona

sa sljedećim karakteristikama (slika 17.):181

Slika 17. Načini naslonjenog sjedenja

Izvor: Vergara i Page (2000): System to measure the use of the backrest in sitting-posture office tasks, str. 252.

Način 1: Naslon se ne koristi više od 50% vremena. Osoba sjedi više ili manje udaljena od

naslona i na njemu odmara trup s vremena na vrijeme kako bi smanjila napetost. Kratka uporaba naslona

povezana je s visokom kifozom u lumbalnom dijelu i naprijed nagnutoj zdjelici.

Način 2: Naslon se u cijelosti koristi većinu vremena (oko 80%). Osoba sjedi na stražnjem dijelu

sjedala, a leña su potpuno naslonjena na naslon. Uporaba cijelog naslona održava lumbalnu zonu manje

savijenom, iako zdjelica nije zakrenuta unaprijed.

Način 3: Naslon se koristi za potporu uglavnom lumbalnog dijela leña (oko 80% vremena), a

položaj se mijenja s kratkim intervalima kada se naslon ne koristi. Uporaba naslona s isključivo

lumbalnom potporom stabilizira zdjelicu (s laganom inklinacijom zdjelice unaprijed i malim opsegom

kretanja), meñutim, lumbalni dio je najviše zakrivljen u kifozu.

179 citirano u: Gardner, D.L., Mark, L.S., Dainoff, M.J., Xu, W. (1995): Considerations for linking seatpan and backrest angles, International Journal of

Human-Computer Interaction 7(2), str. 154. 180 Vergara, M., Page, A. (2000): System to measure the use of the backrest in sitting-posture office tasks, Applied Ergonomics 31, str. 247. 181 op. cit. str. 252.



47

Način 4: Naslon se oko 50% vremena koristi za dorzalnu (leñnu) potporu, a ostatak vremena

leña su u drugim načinima kontakta s naslonom. Osoba pokušava sjediti na stražnjem dijelu sjedala, ali

stalno klizi prema naprijed i poprima pognuti položaj. Uporaba naslona s dorzalnom potporom u

pognutom položaju povezana je s velikim zakretanjem zdjelice unatrag. Zanimljivo je da lumbalni dio ne

poprima izraženu kifozu, nego je umjereno zakrivljen.

Istraživanje je pokazalo da su najčešće uporabe naslona one s poduprtom lumbalnom zonom

(načini 2 i 3) s vrlo visokim postotkom vremena u dodiru s naslonom te da su postotak i način uporabe

naslona za leña povezani s pojmom udobnosti i neudobnosti lumbalnoga dijela.182

Položaji nogu, kako je već rečeno, čvrsto su povezani sa stabilnošću položaja tijela (Kirby i sur.,

1987.), a o važnosti njihova položaja u vrednovanju naprezanja i njihovih čvrstih veza s mišićno-koštanim

poremećajima često je pisano.183 Prema brojnim izvorima, dok se sjedi u radnom položaju, križanje nogu

iznad koljena izaziva zakretanje zdjelice unatrag, a kralješnica poprima nepravilan položaj u lumbalnom

dijelu. Mnogi istraživači, kako navode Helander i Zhang (1997.) primijetili su da korisnici stolica, čini se

posve nesvjesno, stalno mijenjaju položaj vjerojatno kako bi se oslobodili nastalog pritiska na tijelo i

neudobnosti. Na primjer, križanje nogu i stavljanje jedne povrh druge noge mijenja raspodjelu tlaka ispod

sjednih kvrga. Korisnici, meñutim, nisu svjesni ovakvog ponašanja i stoga nisu pogodni za

introspekciju.184

Mandal (1981.) je otkrio da povećanje kuta bedro-torzo povećava zakrivljenost lumbalnog dijela

kralježnice, što se sigurno ne dogaña kada prekrižimo noge. Kada ih prekrižimo, smanjujemo kut bedro-

torzo i izazivamo kifozu lumbalnog dijela.185

Snijders i sur. (1995.) su primijetili kontinuiranu aktivnost transverzalno orijentiranih mišića

abdominalnog zida i da se aktivnost tih mišića značajno smanjuje križanjem nogu.186 U kasnijem radu

autori su zaključili da se križanje nogu može interpretirati kao fiziološki dragocjeno jer supstitucija tonične

mišićne aktivnosti uklanja zamor.187 Takoñer su otkrili da sjedenje u mekanom automobilskom sjedalu

smanjuje abdominalnu mišićnu aktivnost u usporedbi sa sjedenjem na tvrdom sjedalu ili uredskoj stolici.

182 Vergara, M., Page, A. (2000): System to measure the use of the backrest in sitting-posture office tasks, Applied Ergonomics 31, str. 253. 183 Chung, M.K., Lee, I., Kee, D. (2003): Assessment of postural load for lower limb postures based on perceived discomfort, International Journal of

Industrial Ergonomics 31, str. 18. 184 Helander, M.G., Zhang, L. (1997): Field studies of comfort and discomfort in sitting, Ergonomics 40 (9), str. 911. 185 Mandal, A.C. (1981): The seated man (Homo Sedens) the seated work position. Theory and practice, Applied Ergonomics 12 (1), str. 21. 186 citirano u: Snijders, C.J., Goossens, R.H.M., Hoek van Dijke, G.A. (2000): Minimization of pressure and shear load in sitting and lying, based on

biomechanical modeling, Proceedings of the 14th triennial congress of the international ergonomics for the new millenium, IEA 2000/HFES 2000 Congress, str. 694.

187 ibd.



48

Slika 18. Grafički prikaz relativnog produljenja (u %) mišića piriformis u četiri različita položaja.

Izvor: Snijders i sur. (2006): Functional aspects of cross-legged sitting with special attention to piriformis muscles and sacroiliac joints, str. 119.

Transverzalno orijentirani mišići laterlane stijenke trbušne šupljine musculus obliquus abdominis

internus, musculus transversus abdominis, musculus piriformis i mišići dna male zdjelice pridonose

stabilnosti sakro-ilijačnog zgloba tako što pritišću zdjelicu meñu kosti kukova. Površinska

elektromiografska mjerenja pokazala su da križanje nogu značajno smanjuje aktivnost m. obliquus

abdominis internus, što ukazuje da je križanje nogu zamjena za aktivnost abdominalnog mišića. Sjedenje

s prekriženim nogama rezultira relativnim produljenjem m. piriformis od 11,7% u usporedbi s normalnim

sjedenjem i gotovo 21,4% u usporedbi sa stajanjem (slika 18.). Sjedenje s prekriženim nogama je

uobičajeno i autori vjeruju da doprinosi stabilnosti sakro-ilijačnog zgloba (slika 19.).188 Prema Douglasu

(1997.), Freibergu i Vinkeu (1934.) te drugim autorima, klinički gledano, m. piriformis je povezan s

kompresijom ishijadičnog živca na velikom shijadičnom foramenu sa simptomima boli stražnjice i

stražnjeg dijela bedra. Prema Saysonu i sur. (1994.), ishijas se kod velikog broja pacijenata može pripisati

grču (spazmi) m. piriformis, dok se, prema Bartonu (1991.), bol povećava sjedenjem ili aktivnošću donjih

ekstremiteta.189 Funkcija m. piriformis do sada nije bila povezivana s bolovima u lumbalnom dijelu

povezanim s lumbo-pelvičnim mehanizmom, već je uobičajen stav da su bolovi donjih leña povezani s

poremećajima kralješnice, posebno hernijom diska ili lezijama apofiza zglobova (Kelsey i White, 1980.).190

188 Snijders, C.J., Hermans, P.F.G., Kleinrensink, G.J. (2006): Functional aspects of cross-legged sitting with special attention to piriformis muscles and

sacroiliac joints, Clinical Biomechanics 21 (2), str. 116. 189 citirano u: op. cit. str. 117. 190 citirano u: ibd.



49

Slika 19. Zabilježeni kutovi zdjelice i bedrene kosti pri sjedenju s prekriženim nogama


Tablica 3. Vrijednosti kuta kuka i drugih dijelova tijela mjerenih in vivo pri različitim položajima tijela

Položaj Nagib zdjelice unatrag (u usporedbi s vertikalnom prednjom ravninom)a

Kut izmeñu bedrene kosti i vertikalne prednje ravninea

Primicanje (adukcija) bedrene kostib

Osna bedrena egzoracijac

Stajanje 12°±5° Obje noge -1°±1° 0° 0°

Uspravno sjedenje 32°±6° Obje noge 87°±2° 0° 0°

Gornja noga 102°±3° 22°±3° 17°±8° Sjedenje s prekriženim nogama

41°±9° Donja noga 87°±2° 19°±4° 0°

Gornja noga 100°±5° 26°±3° -2°±3° Sjedenje s prekriženim nogama i gležnjevima

42°±11° Donja noga 87°±2° 24°±5° -17°±5°

Vrijednosti su srednja ± standardna devijacija a A na slici 19 b B na slici 19 c C na slici 19


Ng i sur. (1995.) ispitali su 20 zdravih ispitanika pomoću upitnika na simulatoru vožnje kako bi

odredili važne značajke automobilskog sjedala. U statičkim uvjetima istraživanja su zaključili da 70%

vozača smatra lumbalnu potporu i kut nagiba sjedala izuzetno važnima, dok samo 35% smatra da je

visina sjedala iznad poda izuzetno važna. Ispitanici su ukazali da najveći utjecaj na njihovu percepciju

udobnosti ima potpora bedara (75%), vratna (70%) i lumbalna potpora (65%).191 U istraživanju razlika u

položaju sjedenja s obzirom na spol (Dunk i Callaghan, 2005.) došli su do zaključka da muškarci i žene

zauzimaju različite položaje, posebno kad se proučavaju položaji kralješnice i zdjelice tijekom sjedećeg

uredskog rada.192 Općenito, ispitanice sjede s više prema naprijed zakrenutom zdjelicom, manjom

lumbalnom zakrivljenosti i vrlo malim savijanjem trupa u usporedbni s muškarcima. Karakteristika

uredske stolice koja najočitije naglašava spolne razlike u položaju tijela jest postojanje naslona za leña.

Muškarci teže nasloniti se dok žene sjede povišeno bliže prednjem rubu sjedala.

191 citirano u: Mehta, C.R., Tewari, V.K. (2000): Seating discomfort for tractor operators – a critical review, International Journal of Industrial

Ergonomics 25, str. 663. 192 Dunk, N.M., Callaghan, J.P. (2005): Gender-based differences in postural responses to seated exposures, Clinical Biomechanics 20, str. 1107.



50

Thakurta i sur. (1995.) vrednovali su udobnost sjedenja na četiri specifične zone sjedenja koje su

uključivale ramena, lumbalni dio, sjedne kosti i bedra te su pokazali dobru povezanost izmeñu mjerene

distribucije statičkog tlaka i neudobnosti.193

Slika 20. Statička kontaktna raspodjela tlaka mjerena na tvrdom i mekom sjedalu

Izvor: Wu i sur. (1999): Distribution of human-seat interface pressure on a soft automotive seat under vertical vibration, str. 549.

Slika 20. prikazuje tipičan površinski izgled i mapu izobara kontaktnog tlaka mjerenoga na tvrdom

i mekom sjedalu pod statičkim uvjetima sjedenja. Rezultati mjerenja pokazuju da sjedenje na tvrdoj

površini izaziva dominantnu distribuciju tlakova u području sjedne kosti, s vršnim tlakom oko sjednih

kvrga. Za visoki vršni tlak primijećen na tvrdom sjedalu očekuje se da izaziva zamor i neudobnost pri

produljenom sjedenju (Bush, 1969.).194 Rezultirajuća efektivna dodirna površina izmeñu čovjeka i sjedala

je prilično malena, a veličina tlaka ispod bedara relativno mala. Distribucija kontaktnog tlaka koji se javlja

na mekom sjedalu je potpuno drugačija što se vidi na desnom dijelu slike 20. Težina sjedenja je više-

manje jednolično rasporeñena preko zamijetno veće sjedeće površine, a vršni je tlak bitno manji nego je

bio na tvrdoj površini. Vršni statički tlak i ovdje se javlja u blizini sjednih kostiju. Stoga se očekuje da

mekano sjedalo s niskim vršnim kontaktnim tlakom smanjuje zamor (vozača) i neudobnost izazvanu

lokalnom koncentracijom kontaktnog tlaka.

193 citirano u: Wu, X., Rakheya, S., Boileau, P.-É. (1999): Distribution of human-seat interface pressure on a soft automotive seat under vertical

vibration, International Journal of Industrial Ergonomics 24, str. 546. 194 citirano u: op. cit. str. 548.



51

Istraživači su vjerovali da individualni činitelji, poput starosti ili veličine tijela, utječu na

subjektivan doživljaj (percepciju) udobnosti, dok je položaj vjerojatno najvažniji individualni činitelj. Iako

se utjecaj položaja smatra značajnim, teško ga je takvime proglasiti jer ispitanici sa sličnim

antropometrijskim karakteristikama mogu sjediti s tijelom u potpuno različitim položajima.195

Mislilo se da jednolika raspodjela tlakova ispod površine stražnjice može biti uzrokom

neudobnosti ili boli jer se dio visokog vršnog tlaka ispod sjednih kostiju, gdje tkivo ima viši prag boli,

prenosi na meko tkivo glutealne regije (de Looze i sur., 2003; Gregory i sur., 2004.).196 Korisnost sjedenja

prema Nag i sur. (2008.) leži u:

a) udobnosti prema sjedaču,

b) stabilnosti i ravnoteži tijela,

c) minimalnom opterećenju donjih ekstremiteta,

d) boljoj distribuciji mase tijela i sile na segmente potpore poput naslona za leña i ruke,

odmorišta za noge i sličnome, te

e) manjim zahtjevima za energijom.

Iz literature proizlazi da udobnost i neudobnost mogu biti povezani s različitim činiteljima. Postoje

dokazi za povezivanje neudobnosti s biomehaničkim činiteljima i zamorom, ali je malo podataka o tome

koji su činitelji povezani s udobnosti. Nisu objavljene teorije ili modeli koji će dovoljno objasniti ikakve

razlike izmeñu to dvoje.197 Udobnim ojastučenim namještajem možemo nazivati samo onaj namještaj,

koji zadovoljava osobitosti korisnika i koji se odgovarajuće ponaša u uporabi, tj. prilikom ležanja ili

sjedenja, prilikom mijenjanja položaja tijela, prilikom ustajanja, itd.198

195 citirano u: Kolich, M. (2008): A conceptual framework proposed to formalize the scientific investigation of automobile seat comfort, Applied

Ergonomics 39(1), str. 19. 196 citirano u: Nag, P.K., Pal, S., Kotadiya, S.M., Nag, A., Gosai, K. (2008) Human-seat interface analysis of upper and lower body weight distribution,

International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 539. 197 Zhang, L., Helander, M.G., Drury, C.G. (1996): Identifying factors of comfort and discomfort in sitting, Human Factors 38 (3), str. 378. 198 Grbac, I. (1988): Istraživanje kvalitete ležaja i poboljšanje njegove konstrukcije – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str.

68.



52

2.3. Distribucija tlakova pri sjedenju

Raspodjelu tjelesne težine na sjedalo – ili točnije rečeno indukciju fizičke sile ljudskog bića u

sjedećem položaju na podupiruću površinu sjedala – proučavaju ortopedi, specijalisti medicine rada,

psiholozi, stručnjaci za biomehaniku, industrijski antropolozi i ergonomi.199 S današnje točke gledišta to

rade već preko 60 godina.

Sjedenje kao radni položaj moguće je razmatrati na nekoliko načina. Jedan je način kroz

usklañivanje statičkih antropomjera s oblikom sjedala što istodobno čini i prvi korak u odabiru. Drugi bi

način bio kroz utvrñivanje odnosa izmeñu korisnika i kvalitete sjedala. Drugim riječima, radi li se o tvrdoj

ili mekanoj podlozi u sjedalu. Ovo pitanje se odnosi na dodirne površine izmeñu čovjeka i sjedala i to,

ponajprije zbog tlakova koji se tu mogu pojavljivati. U dostupnoj literaturi ovakvih podataka nema

dovoljno pa se tu oslanjamo na rezultate što ih je izvršio Ergić (2002.) u svojoj disertaciji o raspodjeli

tlakova na površini sjedala. Na slikama 21. i 22. grafički su prikazi raspodjele tlakova u ispitanika na

posebno izgrañenoj mjernoj stolici sa spužvama različitih debljina, ali iste tvrdoće prema ISO 2439,

HC(40%)=137 N.200

Slika 21. Tlakovi na stolici sa spužvom debljine 16 mm Slika 22. Tlakovi na stolici sa spužvom debljine 32 mm

Izvor: Ergić, T. (2002): Doprinos istraživanju raspodjela tlaka u doticajnim površinama – disertacija, str. 51 i 53.

Ergić (2002.) je zaključio na osnovi obavljenih mjerenja, biomehaničkih i antropometrijskih

analiza da su distribucija i veličina tlaka sjedenja individualne karakteristike svake osobe. Za istu starost i

spol, s istom visinom i masom dobivena su različita polja tlaka. Veličina i raspored tlaka ovise o udjelima

mekog tkiva i kostura, mišića i masnog tkiva, debljini i rasporedu masnog tkiva, obliku i veličini kostiju i

dr. Ne postoji analitički zakon za najveći tlak. Nadalje, zaključio je da najveći tlak nije jedina važna

vrijednost za dizajniranje stolica. Za konstruiranje i dizajn stolica puno važniju ulogu ima raspored

199 Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, Coll. Antropol. 21 (2), str. 359. 200 Ergić, T. (2002): Doprinos istraživanju raspodjela tlaka u doticajnim površinama – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i

brodogradnje, str. 51-53.



53

tlaka.201 Optimalan dizajn stolica može biti postignut individualnim pristupom osobi. Cilj današnjih

konstruktora i dizajnera treba biti stolica takvog oblika koji će veličinu i tlak rasporediti tako da mišići

nogu i tijela budu opušteni tijekom sjedenja što bi omogućilo dugotrajno sjedenje bez posljedica po

zdravlje. Usporedbom tlakova dobivenih mjerenjem na dodirnim površinama s tlakovima koji vladaju u

krvožilnom sustavu, očito je da su tlakovi koji se normalno javljaju na dodirnim površinama veći od

tlakova koji vladaju u kapilarama. Kod stajanja, sjedenja, ponekad i kod ležanja prirodno se javljaju

tlakovi koji su veći od arterijskog, venskog i kapilarnog tlaka. Očito da područja izložena najvećim

tlakovima ostaju bez dotoka svježe krvi i da dolazi do pojave hipoksije, a često i do anoksije. Što je

moguće pokazati i s jednostavnim pokusima. Ako rukom (dlanom) tlačimo na staklo, vidljivo je da je na

dodirnim površinama došlo do promjene boje kože što je znak da koža nije dovoljno prokrvljena. Isto se

dogaña ako pogledamo stopalo, stražnjicu i drugo.202

Slika 23. Radijalna distribucija kontaktnog tlaka ojastučenog (spužva debljine 8 cm) i tvrdog ravnog sjedala

Izvor: Ragan i sur. (2002): Seat-interface pressures on various thicknesses of foam wheelchair cushions: A finite modeling approach, str. 873.

Iznenañujući su rezultati Ragana i sur. (2002.) da je opterećenje na sjedne kosti svega 15%

težine gornjeg dijela tijela, a da većina opterećenja djeluje na vanjske rubove površine stražnjice.203 Slika

23. potvrñuje da je tlak ispod sjednih kvrga smanjen ako se koristi ojastučenje jer se vršno opterećenje

rasporedi po većoj površini. Bez ojastučenja, područje visokog tlaka djeluje unutar radijusa od 2 cm od

osi sjednih kvrga, dok u slučaju uporabe 8 cm debelog jastuka to područje se javlja unutar polumjera od

3-4 cm. To rezultira smanjenjem kontaktnog tlaka ispod sjednih kostiju s faktorom 3.204 Projicirana

površina sjednih kostiju u sjedećem položaju se procjenjuje na oko 1500 mm2 (Zacharkow, 1988.), a

201 Ergić, T. (2002): Doprinos istraživanju raspodjela tlaka u doticajnim površinama – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i

brodogradnje, str. 82. 202 op. cit. str. 89. 203 Ragan R, Kernozek TW, Bidar M, Matheson JW. (2002): Seat-interface pressures on various thicknesses of foam wheelchair cushions: A finite

modeling approach. Arch Phys Med Rehabil 83, str. 873. 204 op. cit. str. 874.



54

Hertzberg (1972.) je rabeći fotografije bedra u sjedećem položaju tu površinu procijenio na 1265

četvornih milimetara.205

Objektivne metode (poput mjerenja raspodjele tlaka, EMG ili analize položaja) mogu imati neke

prednosti u usporedbi sa subjektivnima: manje vrijeme korištenja, zahtijevaju manji broj sudionika-

ispitanika, nisu sklone greškama mjerenja ili pristranosti i primjenjive su u procesu dizajna (Lee i sur.

1993.). S druge strane objektivne su metode za procjenu udobnosti neizravne.206 Položaj, kretnje,

mišićna aktivnost, opterećenje kralješnice – varijable su objektivnih mjerenja za koje postoji sumnja da bi

njihovo mjerenje bilo korisno u procjeni sjedala i dizajna jer za sada još nije jasno kada i kako su te

varijable povezane s udobnosti i neudobnosti.207 Ono što je najbolje, one daju naznake individualne

udobnosti sjedenja, ali zapravo mjere nešto drugo (distribuciju tlaka, mišićnu aktivnost, lumbalnu

zakrivljenost). Objektivne metode mogu tvoriti korisnu nadopunu subjektivnim metodama samo ako

postoji korelacija objektivnih mjerenja i udobnosti sjedenja.208 Premda su metode subjektivnih ocjena

daleko izravnije u procjenama udobnosti sjedenja (Richards, 1980.), raspodjela tlakova je prepoznata kao

objektivna metoda procjene s jakom povezanošću sa subjektivnim procjenama udobnosti (Yun i sur.,

1992; Kamijo i sur., 1982; de Looze i sur., 2003.).209

Neudobnost je opći i subjektivan osjećaj koji se povećava kada se na ljudsko dobro fiziološko ili

dobro psihološko stanje negativno utječe. Neudobnost izazvana tlakom je psihološki aspekt ljudske

neudobnosti. Mjerenje neudobnosti izazvane tlakom je psihofizički problem (Poulton, 1982.). Tehnike

vrednovanja skalama prirodan su i uobičajen pristup i široko su rasprostranjene za procjene intenziteta

udobnosti i neudobnosti. Skale su često neobjektivne zbog mana u konceptu ili strukturi, uputstvima,

načinu podražaja itd.210 U želji da se izbjegnu nedostaci subjektivnih metoda čine se razni pokušaji

objektiviziranja ispitivanja u odreñenim uvjetima i režimima (Grbac, 1984.). Pritom je korisno simulirati

tipične slučajeve opterećenja. Nažalost, iako su razvijene razne metode koje prilično dobro oponašaju

opterećenja ojastučenih obloga u upotrebi, nisu razrañeni i usvojeni kriteriji za vrednovanje i ocjenjivanje

udobnosti ispitivanih materijala. To svakako proizlazi iz različitih tumačenja pojma udobnosti ojastučenog

namještaja.211

Iako mjerenja tlaka omogućuju objektivne podatke s obzirom na doticaj tijelo – sjedalo, rezultati

se općenito moraju interpretirati s oprezom zbog toga što ne postoji prihvaćena metoda za analizu

podataka distribucije tlakova (Remsburg i Bennett, 1997.). Izmjerene vrijednosti ovise o tri polazišta:

prvo je povezano s vrstom korištenih senzora tlaka (Ferguson-Pell i Cardi, 1993.), drugo je vezano uz

položaj i dimenzije senzora (Ferguson-Pell, 1980.) i treće o vremenu provedenom u mjerenjima (Bar,

205 citirano u: Aissaoui, R., Kauffmann, C., Dansereau, J., Guise de, J.A. (2001): Analysis of pressure distribution at the body-seat interface in able-

bodied and paraplegic subjects using a deformable active contour algorithm, Medical Engineering & Physics 23, str. 360. 206 De Looze, M.P., Kujit-Evers, L.F.M., van Dieen, J. (2003): Sitting comfort and discomfort and the relationships with objective measures,

Ergonomics, 46 (10), Taylor & Francis Ltd., str. 986. 207 op. cit. str. 996. 208 ibd. 209 citirano u: McGill, S.M., Kavcic, N.S., Harvey E. (2006): Sitting on a chair or an exercise ball: Various perspectives to guide decision making, Clinical

Biomechanics 21 (4), Elsevier Ltd., str. 354. 210 citirano u: Shen, W., Parsons, K.C. (1997): Validity and reliability of rating scales for seated pressure discomfort, International journal of Industrial

Ergonomics 20, str. 442. 211 Grbac, I. (1984): Istraživanje trajnosti i elastičnosti različitih konstrukcija ležaja – magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb,

str. 130.



55

1991.).212 Stoga se čini da tehnike mjerenja tlakova na stražnjici i bedrima daju objektivna i mjerljiva

značenja za potporu subjektivnim vrednovanjima neudobnosti stražnjice.213

S tehničkog stajališta, promatrač koji ne poznaje anatomsku konstituciju ljudskog tijela,

pretpostavlja ujednačenu raspodjelu pritiska težine glave, ruku i trupa na sjedalo, a takav pogrešan

koncept javlja se i u nekim tehničkim simulacijama oblika i funkcioniranja ljudskog tijela sve do danas. S

druge strane običnim pogledom na staklenu plohu na kojoj sjedi naga osoba odmah se mogu uočiti jasne

anemične zone koje ukazuju da indukcija sila nije jednolična. Takve studije ustvari predstavljaju početke

istraživanja na polju distribucije tlakova na sjedalo.214 Prve studije, uglavnom ortopedske, bile su s ciljem

opisivanja biomehanike djelovanja sjedenja. Na primjer, Schoberth (1962.) je istraživao kako se indukcija

sile mijenja s različitim sjedećim položajima i različitim potpornim strukturama. Drugi, poput anatoma

Åkerbloma, otkrivali su koliko razvoj tlaka uslijed oblika sjedala, posebice na prednjem rubu stolice,

sprječava prokrvljavanje tkiva i živaca te tako ograničuje udobnost sjedenja. Za vrijeme razvojnog

istraživanja pažnju nije privlačilo samo pitanje izgleda i reakcije ljudskog tijela na distribuciju tlakova, već

i pitanje kakva raspodjela indukcijske sile rezultira iz različitog tehničkog dizajna potpornih naprava te

kako će biti vrednovane unutar ortopedsko-biomehaničkih gledišta i sa stajališta udobnosti (Jürgens,

1969; Rebiffé, 1969.).215

Prema nekim istraživanjima (Kamijo i sur., 1982 i Yun i sur., 1992.) ujednačenost raspodjele tlaka

povezana je s lokalnom neudobnošću, posebice u predjelu stražnjice i lumbalne kralješnice.216,217 To

pretpostavlja da je veći varijetet magnituda tlaka preko dodirne površine koristan za veći stupanj

udobnosti, meñutim, to se nije pokazalo pri sjedenju na stolcu tvrde površine kod kojega su vršni tlakovi

bili izrazito visoki.218 Istraživači su eksperimentirali s brojnim tehnološkim rješenjima kako bi izmjerili

površinsku raspodjelu tlakova i njenu povezanost s udobnosti sjedenja. Odnedavno se za "ocrtavanje"

svojstava raspodjele tlakova sjedala uredskih stolica, automobila, ili u medicinske svrhe, koriste tanke,

savitljive, na tlak osjetljive prostirke povezane s računalima. Prostirke s osjetilima poredanima u matricu

se postavljaju preko sjedala i/ili naslona, a na računalnom zaslonu se, nakon što ispitanik sjedne na

prostirku, pojavljuje gradijent tlakova opterećenja stražnjice na sjedalo (Reed i Grant, 1993.).219 Uporaba

otisaka (mapa) tlakova za vrednovanje dizajna stolica nije jednostavan proces jer različiti ljudi koji sjede u

istoj stolici mogu ostavljati vrlo različite otiske, ovisno o njihovoj težini i grañi. Na primjer, dok teže osobe

općenito izazivaju više vršne tlakove od lakših osoba, teži "kruškoliki" ljudi izazivaju niže vršne tlakove od


bodied and paraplegic subjects using a deformable active contour algorithm, Medical Engineering & Physics 23, str. 360. 213 Congleton, J.J., Ayoub, M.M., Smith, J.L. (1988): The determination of pressures and patterns for the male human buttocks and thigh in sitting

utilizing conductive foam, International Journal of Industrial Ergonomics 2, str. 201. 214 Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, Coll. Antropol. 21 (2), str. 359. 215 citirano u: op. cit. str. 359-360. 216 citirano u: McGill, S.M., Kavcic, N.S., Harvey E. (2006): Sitting on a chair or an exercise ball: Various perspectives to guide decision making, Clinical

Biomechanics 21 (4), str. 359. 217 citirano u: de Looze, M.P., Kujit-Evers, L.F.M., van Dieën, J. (2003): Sitting comfort and discomfort and the relationships with objective measures,

Ergonomics, 46 (10), str. 994. 218 McGill, S.M., Kavcic, N.S., Harvey E. (2006): Sitting on a chair or an exercise ball: Various perspectives to guide decision making, Clinical

Biomechanics 21 (4), str. 359. 219 citirano u: Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Art of Pressure Distribution, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair,

Herman Miller Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 2, www.hermanmiller.com



56

lakših osoba koje imaju manje "ojastučenu" stražnjicu (Reed i sur., 1994.).220 Tipično je da se u

uspravnom sjedećem položaju najviši tlak javlja ispod sjednih kostiju zbog koncentracije loaklnih sila.221

Zbog velikih varijanci u uzorcima vršnih tlakova meñu ljudima različitih veličina i oblika, teško je propisati

idealan oblik sjedala i naslona ili mekoću ojastučenja koji bi smanjili neudobne pritisne točke za sve

sjedače. Ono što, meñutim znamo, je da su koža i masno tkivo ispod sjednih kostiju manje osjetljivi na

tlak, nego mišićno tkivo oko bedara i tako bolje podnose teret od drugoga tkiva stražnjice i bedara (Reed

i sur., 1994.).222 Mjerenje kontura sjedenja perspektivna je metoda koja osigurava detaljne informacije o

obliku kontakta sjedač – sjedalo. Jedan od glavnih problema mjerenja kontura na sjedalu i naslonu za

leña jest da ono ovisi o ispitaniku (Eltor i Hubbard, 1993.). Drugi problem je pouzdanost mjerenja na

istom ispitaniku (Nakaya i Okiyama, 1993.). U području ramena i lumbalnom dijelu uzorkovanje dodirnih

oblika je slabo (Yamazaki, 1992.), a i literatura je oskudna ovim informacijama.223

Korisnici invalidskih stolica sjede na svojim jastucima za smanjenje tlakova do 18 sati dnevno

(Stockton i Parker, 2002; Wall i Colley, 2005.), stoga je udobnost esencijalan zahtjev.224 Udobnost je

maglovit, subjektivan izraz na koji mogu utjecati brojni činitelji za vrijeme produljenog sjedenja, a meñu

njima su svakako tlak, temperatura i vlaga (Goossens i sur., 2005; Trumble, 1930; Mahanty i Roemer,

1980.).225 Općenito, iako su korisnici invalidskih stolica pokazali varijabilnost u preferencijama jastuka,

više udobnima su rangirali tvrñe medije. Neudobnost vodi k diskontinuiranoj uporabi jastuka za

smanjenje tlaka koja se javlja nakon nekoliko sati kontinuirane uporabe.226 Tlakovi pri sjedenju u

usporedbi sa zdravim osobama su značajno viši kod osoba s ozljedama leñne moždine (Brienza i Karg,

1998; Hobson, 1992.) i taj faktor najviše doprinosi prevladavanju rana uzrokovanih tlakom kod

invalida.227 Da bi se spriječilo ozljeñivanje tkiva uslijed visokog tlaka u osoba koje sjede dulje vrijeme,

statični tlakovi se moraju minimizirati i osigurati vrijeme rasterećenja.228 Za osobe koje nemaju snage

obavljati takve pokrete tijelom, potrebnoo je osigurati mehanizme za naginjanje ili naslanjanje invalidske

stolice kako bi se tlak preraspodijelio (Henderson i sur., 1994.).229 Kao alternativa tlačnom rasterećenju

razvijeni su dinamički jastuci za invalidska kolica koji povremeno ili stalno mijenjaju fizičke karakteristike

sjedeće površine i preraspodjeljuju tlak bez korisnikove inicijacije (Houle, 1969; Kosiak, 1976; Koo i sur.,

1995; Hefzy i sur., 1996.).230

220 citirano u: Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Art of Pressure Distribution, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair,

Herman Miller Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 2, www.hermanmiller.com 221 citirano u: Ragan R, Kernozek TW, Bidar M, Matheson JW. (2002): Seat-interface pressures on various thicknesses of foam wheelchair cushions: a

finite modeling approach. Arch Phys Med Rehabil 83, str. 872. 222 citirano u: Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Art of Pressure Distribution, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair,

Herman Miller Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 2, www.hermanmiller.com 223 citirano u: Chang, S.R., Son, K., Choi, Y.S. (1996): Measurement and three-dimensional graphic representations of Korean seatpan and seatback

contours, International journal of Industrial Ergonomics 18, str. 147. 224 citirano u: Stockton, L., Rithalia, S. (2007): Pressure-reducing cushions: Perceptions of comfort from the wheelchair users’ perspective using

interface pressure, temperature and humidity measurements, Journal of Tissue Viability 18(2), str. 29. 225 citirano u: ibd. 226 op. cit. str. 35. 227 citirano u: Burns, S.P., Betz, K.L. (1999): Seating pressures with conventional and dynamic wheelchair cushions in tetraplegia, Arch Phys Med

Rehabil 80, str. 566. 228 citirano u: ibd. 229 citirano u: ibd. 230 citirano u: Burns, S.P., Betz, K.L. (1999): Seating pressures with conventional and dynamic wheelchair cushions in tetraplegia, Arch Phys Med

Rehabil 80, str. 566.



57

Zbog nebrojeno mnogo razloga, uključujući i karakteristike senzora i različitosti pojedinaca, ne

postoji univerzalni prag tlaka iznad kojega će se pojavljivati rane uzrokovane visokim tlakovima.231 Tlak

potreban za prekidanje arterijskog protoka krvi varira meñu osobama i do šest puta (Bennett i sur.,

1981.).232 Mjerenja kontaktnih tlakova ne mogu predvidjeti iznose tlakova u dubljim zonama, a mišići su

manje tolerantni na tlak koji djeluje na površinu nego što je to koža (Daniel i sur., 1981.).233 Alternativa

kontaktnom tlaku jest mjerenje transkutnog napona kisika ili kapilarnog protoka krvi, ali za to postoje

neka tehnička ograničenja. Logično je tada da se za svaki dizajn sjedala ta područja velikog pritiska svedu

na najmanju moguću mjeru, a tlak optimalno rasporedi preko cijeloga sjedećeg područja.234 De Looze i

sur. (2003.) su zaključili da distribucija tlaka, povrh drugih mjerenja poput položaja i pokreta,

elektromiografije, opterećenja kralješnice ili znojenja stopala, nudi najjasniju povezanost s procjenama

udobnosti.235 Kamijo i sur. (1982.) objavili su da su udobna automobilska sjedala okarakterizirana

razinom srednjeg tlaka od 14 do 23 mbar (10,5-17,25 mmHg) u lumbalnom području naslona i razinama

od 57,9 mbar (43,43 mmHg) ispod zone sjednih kostiju te 28,9 mbar (21,68 mmHg) drugdje.236,237

Dabnichki i Taktak (1998.) pokazali su da tlak ispod sjednih kostiju raste s brzinom propulzije za više od

100%.238

Snijders i sur. (1999.) su primijetili da kod visokih, ravnih i gotovo okomitih naslona za leña,

lumbalna potpora izostaje zbog naprijed nagnute lopatice. Kod stolica s visokim naslonom korisnik

zauzima naprijed nagnut položaj kako bi izbjegao dodir s naslonom za leña, ili se kod dodira lopatice s

naslonom kukovi pomiču unaprijed što pak rezultira lumbalnom kifozom. Ove se situacije izbjegavaju

kada naslon nije viši od donjeg ruba lopatice, ostavljajući slobodan prostor za ramena.239 Kod

ergonomske procjene madraca i istraživanja ergonomskih aspekata njihova dizajna uključujući dodirne

tlakove (mjerene na ramenima, laktovima, kuku, koljenu i gležnju) i subjektivne procjene udobnosti,

otkriveno je nekoliko značajnih razlika meñu eksperimentalnim uvjetima. Odnos dodirnih tlakova tijela s

madracem i subjektivnih procjena su obrañeni prikladnim metodama i zaključeno je da ne postoji

značajna korelacija procjene udobnosti i dodirnog tlaka svakog dijela tijela. Slično tome, nema značajne

povezanosti vršnog tlaka i visine ili težine ispitanika.240

U istraživanjima distribucije tlakova pri sjedenju (Drummond i sur., 1982; Drummond i sur.,

1985; Hertzberg, 1972.) prag iznosa tlakova koji definiraju područje sjednih kostiju nije odreñen. Neki su

autori odredili površinu tog područja temeljenu na specifičnim vrijednostima graničnog iznosa tlaka 231 Burns, S.P., Betz, K.L. (1999): Seating pressures with conventional and dynamic wheelchair cushions in tetraplegia, Arch Phys Med Rehabil 80, str.

569. 232 citirano u: Burns, S.P., Betz, K.L. (1999): Seating pressures with conventional and dynamic wheelchair cushions in tetraplegia, Arch Phys Med

Rehabil 80, str. 569. 233 citirano u: ibd. 234 Porter, J.M., Gyi, D.E., Tait, H.A. (2003): Interface pressure data and the prediction of driver discomfort in road trials, Applied Ergonomics 34, str.

207. 235 citirano u: McGill, S.M., Kavcic, N.S., Harvey E. (2006): Sitting on a chair or an exercise ball: Various perspectives to guide decision making, Clinical

Biomechanics 21 (4), str. 359. 236 citirano u: ibd. 237 citirano u: de Looze, M.P., Kujit-Evers, L.F.M., van Dieën, J. (2003): Sitting comfort and discomfort and the relationships with objective measures,

Ergonomics, 46 (10), str. 994. 238 citirano u: Snijders, C.J., Goossens, R.H.M., Hoek van Dijke, G.A. (2000): Minimization of pressure and shear load in sitting and lying, based on

biomechanical modeling, Proceedings of the 14th triennial congress of the international ergonomics for the new millennium, IEA 2000/HFES 2000 Congress, str. 692.

239 citirano u: op. cit. str. 693. 240 Buckle, P., Fernandes, A. (1998): Mattress evaluation – assessment of contact pressure, comfort and discomfort, Applied Ergonomics 29 (1), str.

37.



58

(praga), koji su različiti meñu autorima i variraju od 46,66 mbar (35 mmHg) (Eckrich i Patterson, 1991.),

93,33 mbar (70 mmHg) (Bishop i sur., 1999), 78,39 mbar (58,8 mmHg) (Tanimoto i sur., 1998 i 2000.)

do 98,66 mbar (74 mmHg) (Ferrarin i sur., 2000.).241 Ferguson-Pell (1990.) iznio je prag tlaka oštećenja

tkiva od 106,66 mbar (80 mmHg) ispod sjednih kostiju, ali Barr (1988.) tvrdi da je ono sigurno i ako se

djeluje na kožu sa 133,32 mbar (100 mmHg). Allen i sur. (1994.) razlikuju pojmove tlaka na kožu i tlaka

unutar tkiva.242 Istraživanje Aissaouia i sur. (2001.) podupire premisu da područje najvećeg gradijenta

tlaka oko zone sjednih kostiju jest ispravan kriterij za definiranje granica sjednih kostiju.243

Općenito, analiza položaja sjedenja može podrazumijevati razne parametre, poput:244

• EMG aktivnosti dorzalnih i para-spinalnih mišića, iako veliku pažnju treba posvetiti

izbjegavanju dvosmislenih interpretacija dva stajališta, oba neprihvatljiva u ergonomskom

smislu: (i) premala mišićna aktivnost (povezana s nepoželjnim nepokretnim položajem) i

(ii) prevelika mišićna aktivnost (povezana s opasnim zamorom mišića). Elektromiografija

se stoga rabi ne da bi povećala ili smanjila mišićnu aktivnost, već da pronañe dobru

ravnotežu (Aaras i sur., 1988; Andersson, 1986; Colombini i sur., 1986; Reynolds i sur.,

1996.);

• intra-mišićnog tlaka u paraspinalnom mišiću lumbalnog područja, za kojega je utvrñena

povezanost s položajem i opterećenjem, a vjerojatno i s bolovima u donjem dijelu leña

(Konno i sur., 1994.);

• smanjenje kralješnice, povezano s tlačnim opterećenjima koja djeluju na nj (Eklund i

Corlett, 1986; Mc Gill i sur., 1996.);

• kutova položaja, dobivenih fotografskim tehnikama ili opto-elektroničkim sustavima,

pomažu pri evaluaciji udobnosti područja zglobova (Babbs, 1979; Drury i Coury, 1982;

Tilley, 1994.);

• otisaka kontaktnih tlakova izmeñu tijela i sjedala koji objašnjavaju kako se sile izmjenjuju

izmeñu čovjeka i sjedala (Babbs, 1979; Cole, 1993; Reynolds i sur., 1996.);

• morfoloških opisa kontaktnih površina sjedala i tijela, korisnih za potvrñivanje pravilne

"antropometrijske" veličine sjedala (Aliverti i sur., 1993; Brodeur i sur., 1996; Pywell,

1993.).

Vrlo često se, uz navedena objektivna vrednovanja, koriste procjene ukupne udobnosti

subjektivnim skalama s obzirom na neke prilagodljive parametre, ili vibracije, ili svojstva materijala (poput

čvrstoće spužve), kako bi se uspostavili kvantitativni i kvalitativni modeli za mjerenje ili predviñanje

udobnosti. Od svih predloženih metoda, mjerenje kontaktnog tlaka pokazalo se korisnim u vrednovanjima

udobnosti sjedenja, u svojim predviñanjima i davanju brzih informacija u ranim fazama dizajnerskog i


bodied and paraplegic subjects using a deformable active contour algorithm, Medical Engineering & Physics 23, str. 360. 242 citirano u: Davies, O., Gilchrist, A., Mills, N.J. (2000): Seating pressure distribution using slow-recovery polyurethane foams, Cellular Polymers 19

(1), str. 1. 243 Aissaoui, R., Kauffmann, C., Dansereau, J., Guise de, J.A. (2001): Analysis of pressure distribution at the body-seat interface in able-bodied and

paraplegic subjects using a deformable active contour algorithm, Medical Engineering & Physics 23, str. 365. 244 citirano u: Andreoni, G., Santambrogio, G.C., Rabuffetti, M., Pedotti, A. (2002): Method for the analysis of posture and interface pressure of car

drivers, Applied Ergonomics 33, str. 512.



59

proizvoñačkog oblikovnog procesa.245 Jednostavna kvantifikacija kontaktnog tlaka, koja vršne i najviše

vrijednosti smatra indikatorima neudobnosti, je nezadovoljavajuća, a nema ni izravne ili zaključne

povezanosti tlaka i neudobnosti u literaturi.246 Najčešći kriterij udobnosti, prihvaćen meñu mnogim

dizajnerima sjedala, zahtijeva nisku i ujednačenu distribuciju tlaka, bez uočljivih lokalnih vršaka posebno

opasnih pri dugotrajnom sjedenju (Grieco, 1986.).247

Kada vrednujemo statičku udobnost sjedenja rabeći podatke o raspodjeli tlakova, nužno je

minimizirati utjecaj karakteristika ispitanikove stražnjice na rezultate procjene.248 Individualne razlike

meñu korisnicima i sve antropometrijske varijacije ne daju garanciju dizajnu ojastučenja da će

jednakovrijedno rasporeñivati pritisak stražnjice (Stephen, 1996; Springle i sur., 1990; Springle i Schuch,

1993.), pokazujući da prikladno konstruirano obličje ojastučenja rezultira boljom distribucijom tlakova od

ravnog ojastučenja.249 Otkriveno je da se prosječni tlak mijenja obrnuto proporcionalno s ukupnom

površinom, odnosno, što se ukupna površina sjedala u dodiru s bedrima i stražnjicom smanjuje, to je veći

prosječni tlak.250 Postoji inverzna povezanost izmeñu tolerantnog iznosa tlaka i vremenskog trajanja tlaka.

Ovoga puta tlačni odnosi ovise o mnogim faktorima, poput općeg zdravlja ispitanika, prehrani, tipu

ojastučenja sjedala i naslona za leña, itd.251 Tako se čini i da veći i bolje podupirući naslon za leña

doprinosi smanjenju tlakova na bedrima i stražnjici.

Slika 24. Promjene vršnog tlaka za vrijeme sjedenja 83 kg teške osobe na spužvama CF-45 i PU25 debljina 100 mm

Izvor: Davies i sur. (2000): Seating pressure distribution using slow-recovery polyurethane foams, str. 20.

245 Gyi, D.E., Porter, J.M., Robertson, N.K. (1998): Seat pressure measurement technologies: considerations for their evaluation, Applied Ergonomics,

Volume 29 (2), str. 85. 246 Gyi, D.E., Porter, J.M. (1999): Interface pressure and the prediction of car seat discomfort, Applied Ergonomics 30 (2), str. 100. 247 citirano u: Andreoni, G., Santambrogio, G.C., Rabuffetti, M., Pedotti, A. (2002): Method for the analysis of posture and interface pressure of car

drivers, Applied Ergonomics 33, str. 520. 248 Koyano, M., Kimishima, T., Nakayama, K. (2003): Quantification of static seating comfort of motorcycle seats, JSAE Review 24, str. 99. 249 citirano u: Hostens, I., Papaioannou, G., Spaepen, A., Ramon, H. (2001): Buttock and back pressure distribution tests on seats of mobile

agricultural machinery, Applied Ergonomics 32, str. 348. 250 Congleton, J.J., Ayoub, M.M., Smith, J.L. (1988): The determination of pressures and patterns for the male human buttocks and thigh in sitting

utilizing conductive foam, International Journal of Industrial Ergonomics 2, str. 200. 251 Mehta, C.R., Tewari, V.K. (2000): Seating discomfort for tractor operators – a critical review, International Journal of Industrial Ergonomics 25, str.

665.



60

Istraživanje Daviesa i sur. (2000.) je pokazalo da tlakovi dok se sjedi na spužvi (poluzatvorenih

pora, 93 kg/m3) oznake CF-45, debele 100 mm su samo malo ujednačeniji nego na spužvi PU25

(otvorene strukture, 25 kg/m3), ali i dalje variraju od 0 do 180 mbar (0-135 mmHg) za jednog ispitanika

(slika 24.). Različitosti meñu spužvama ne utječu na formiranje rana uzrokovanih tlakom. Ako je debljina

adekvatna (>50 mm za obje vrste spužve) vršni su tlakovi takoñer niži ili blizu preporučenog iznosa za

izbjegavanje tlačnih tegoba.252 Minns i Sutton (1982.) primijetili su da se konture pritisaka razlikuju po

površini, obliku i vršnom tlaku oko sjednih kostiju kod pacijenata s dekubitusnim ranama u usporedbi sa

zdravima.253

Produljeno sjedenje može spriječiti protok krvi.254 Smatra se da je kritičan tlak potreban za to

kapilarni tlak od 43 mbar (32 mmHg) (Dinsdale, 1974; Yarkony, 1994.).255 Primijećeno je da kod

konvencionalnih uzoraka (ali ne i kod visco) gustoća igra puno veću ulogu za rezultate tlaka, nego je to

debljina.256 Debljina je manje važna u rasponu od 5 do 10 cm. Istraživanje je dalo zaključak da je

distribucija tlakova bolja kod uzoraka s manjom gustoćom. Reciklirana spužva (regenerat) s gustoćama

od 32-64 kg/m3 ponaša se bolje (manji vršni tlakovi sjedenja) od konvencionalne spužve s usporedivim

gustoćama.257

Razlike u spolu otkrivaju da su iznosi prosječnih tlakova u muškaraca veći nego u žena,

vjerovatno zbog različitosti u antropometriji spolova. Poznato je da je ženska zdjelica općenito za jednu

trećinu veća od muške te da je kut zdjelice širi u žena (slika 25.).258 Muška zdjelica je šiljatija s manjim

razmakom sjednih kostiju i manjim pubičnim lukom što rezultira manjom nosivom površinom ispod

sjednih kostiju (van de Graafi Fox, 1999; Shuenke i sur. 2006.).259,260 Ženska zdjelica ima veći pubični luk

i šire sjedne kosti što rezultira širom strukturom zdjelice, a što može utjecati na bolju raspodjelu težine na

sjedalo. Žene, takoñer, pri sjedenju imaju i veću širinu kukova, ali i manju prosječnu masu što može

doprinijeti učinkovitijem rasporeñivanju težine. U istraživanju Carconea i sur. (2007.) izmeñu ostaloga je

otkriven značajan utjecaj spola na prosječni tlak sjedenja. Izmjereni prosječni tlak na sjedalu kod

muškaraca iznosio je 62,66±1,33 mbar (47,0±1,0 mmHg) i bio je značajno viši u usporedbi s tlakom u

žena od 52,66±1,33 mbar (39,5±1,0 mmHg).261 Iako je 15-minutno mjerenje u kojem je zadatak

ispitanika bilo pisanje na računalu dalo rezultate sa značajnim razlikama u preferencijama i udobnosti,

autori predlažu da buduća istraživanja traju dulje i u različitim uvjetima sjedenja kako bi se razumjeli

dobiveni meñuodnosi. Vrlo malo podataka je dostupno o tlakovima na bedra i stražnjicu kod žena

(Congleton i sur., 1983.).

252 Davies, O., Gilchrist, A., Mills, N.J. (2000): Seating pressure distribution using slow-recovery polyurethane foams, Cellular Polymers 19 (1), str. 21. 253 citirano u: Aissaoui, R., Kauffmann, C., Dansereau, J., Guise de, J.A. (2001): Analysis of pressure distribution at the body-seat interface in able-

bodied and paraplegic subjects using a deformable active contour algorithm, Medical Engineering & Physics 23, str. 359. 254 citirano u: Horvat, S. (2008.): Istraživanje ergonomskih parametara uredskih radnih stolica koji utječu na prokrvljenost donjih ekstremiteta korisnika

– magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, str. 35. 255 citirano u: Lowe, A., Lakes, R.S. (2000): Negative Poisson's ratio foam as seat cushion material, Cellular Polymers 19 (3), str. 158. 256 citirano u: op. cit. str. 162. 257 op. cit. str. 166. 258 Congleton, J.J., Ayoub, M.M., Smith, J.L. (1988): The determination of pressures and patterns for the male human buttocks and thigh in sitting

utilizing conductive foam, International Journal of Industrial Ergonomics 2, str. 201. 259 citirano u: Vos, G.A., Congleton, J.J., Steven Moore, J., Amendola, A.A., Ringer, L. (2006): Postural versus chair design impacts upon interface

pressure, Applied Ergonomics 37, str. 626. 260 citirano u: Vlaović, Z., Grbac, I., Bublić, A. (2007): Utjecaj antropometrijskih veličina korisnika na tlakove pri sjedenju na uredskim stolicama, Drvna

industrija 58(4), str. 190. 261 Carcone, S.M., Keir, P.J. (2007): Effects of backrest design on biomechanics and comfort during seated work, Applied Ergonomics 38 (6), str. 759.



61

Slika 25. Izgled ženske i muške zdjelice a) prikaz spolno-specifične razlike; b) ženska zdjelica – preponski luk; c) muška zdjelica – subpreponski kut

Izvor: Shuenke i sur. (2006): Thieme Atlas of anatomy, str. 113 i 115.

Spolne se, dakle, razlike primjećuju i u kutu izmeñu donje grane preponske kosti koji je u

muškaraca šiljast (70°), a u žena prav do tup (90°-100°). Taj kut ujedno odreñuje i razmak sjednih

kostiju.

Vrijednosti vršnog tlaka ispod sjednih kostiju koji je povezan sa stolicama koje su ocijenjene vrlo

udobnima kreću se od 58 mbar (43,5 mmHg) (Kamijo i sur., 1982.) do vrijednosti većih od 154,65 mbar

(116 mmHg) (Kolich i Taboun, 2004.) pa sve do raspona od 100 mbar do 300 mbar (75-225 mmHg)

(Kurtz i sur., 1989.)262. U studiji Dunka i Callaghana (2005.) kretao se od prosječnih 180 mbar (135

mmHg) za žene do 202 mbar (152 mmHg) za muškarce što odgovara vrijednostima pronañenim u drugim

istraživanjima na uredskim stolicama (Makhsous i sur., 2003.) i automobilskim sjedalima (Kolich i sur.,

2004.). Kada se iznos vršnog tlaka normalizira prema površini, dobije se manji tlak po jedinici površine

kod muškaraca. Drugim riječima, muški ispitanici u toj studiji pokazivali su raspršeniju raspodjelu tlaka.

Landis (1930.) u svojoj studiji predlaže da maksimalni tlak na meko tkivo, koji čovjekovo tijelo još

dopušta, bude 43 mbar (32,25 mmHg), a to je upravo tlak koji vlada na ulazu u kapilare. S druge strane,

meko tkivo izloženo hidrostatičkom tlaku bez većih problema može izdržati i nekoliko stotina kPa.

Očekivanje je da promjena gradijenta tlaka (deformacija i naprezanja) izaziva nelagodu i destrukciju

mekog tkiva. Tlakovi na stopalu su najveći tlakovi s najvećim gradijentom, ali normalno ne izazivaju

nikakve posljedice na meko tkivo. Zato mali tlakovi koji imaju i mali gradijent promjene tlaka,

dugotrajnim djelovanjem kod nepomičnih bolesnika izazivaju dekubitus. Očito su u pitanju neki drugi

mehanizmi. Poseban problem predstavlja kombinacija tlačnog i smičnog opterećenja koje su često

prisutne na dodirnim površinama (Smardzewski i sur., 2008.).263 Snijrders (1984.) je pomoću

262 citirano u: Dunk, N.M., Callaghan, J.P. (2005): Gender-based differences in postural responses to seated exposures, Clinical Biomechanics 20, str.

1108. 263 Smardzewski, J., Grbac, I., Prekrat, S. (2008): Nonlinear mechanics of hyperelastic polyurethane furniture foams, Drvna industrija 59 (1), str. 24.



62

biomehaničkog modela pokazao da nagibi naslona i sjedala utječu na posmične sile na sjedalu. Iako

točan mehanizam nastajanja rana izazvanih tlakom nije posve poznat, istraživači se slažu da je glavni

činitelj mehanička sila na tkivo (Dinsdale, 1974; Harman, 1948; Kosiak, 1961.).264 Rasprave o sjedećem

položaju i dekubitusnim ranama u ovome su području predominantne. Landis (1930.) u svome

istraživanju daje toleranciju najvišeg tlaka na tkivo ljudskog tijela potvrñenu empirijskim nalazima.

Vrijednost od 43 mbar – koja prema svom autoru nije primjenjiva na sjedeći položaj – uzeta je u obzir u

raspravama o raspodjeli sjedećeg tlaka iz čega slijedi posve jasan laički zaklučak da ultimativni cilj dizajna

linija i kontura sjedala treba osiguravati pravilnu indukciju sile stražnjice. Sukladno tom zaključku ljudsko

tijelo bi gotovo "plivalo" na potpornoj površini.265

Kada vanjsko opterećenje ili pritisak izaziva unutarnji tlak koji prelazi kapilarni i meñustanični tlak

(približno 10-32 mmHg), javljaju se vaskularna i limfna začepljenja (Seymour i Lacefield, 1985; Kosiak,

1976; Swart, 1985.).266,267 Springle (2000.), meñutim, ističe da je vrijednost od 43 mbar (32 mmHg)

pogrešno interpretirana iz Landisove studije iz 1930. godine te da ne postoji specifični prag preko kojega

se tlak smatra štetnim.268 Ako se visoki kontaktni tlak nastavi, stvarat će se metabolički otpad, nastupit će

nekroza staničja i naposlijetku će se razviti tlačne rane poput dekubitusnog, ishialnog ili kožnog čira.269

Dinsdale (1974.) kao i Bennet sa sur. (1979.) istraživali su ulogu tlaka i smicanja u uzrokovanju bolova

izazvanih tlakom. Obojica su spoznali da je produljeni normalni pritisak na kožu važan uzročnik

spomenutih bolova. Dinsdale (1974.) je zaključio da tlak od 212 mbar (159 mmHg) uz prisustvo trenja

značajno povećava pojavu tlačnih ozljeda (čireva).270 Neke tipične vrijednosti pri kojima dolazi do

oštećenja tkiva su npr. 60 mbar (45 mmHg) uz prisutnost trenja (Dinsdale, 1974.), 93 mbar (70 mmHg)

(Kosiak, 1976.) ili niske vrijednosti poput 15 mbar (11 mmHg) (Eriksson, 1980.).

Jürgens (1997.) je u svom istraživanju distribucije tlakova pri sjedenju došao do rezultata da se u

funkcionalno dobrom ojastučenju dosegnuta vrijednost tlaka od 100 mbar (75 mmHg) u kritičnoj zoni

ispod sjednih kostiju smatra udobnom i biomehanički poželjnom te da se može uzeti kao optimalna

vrijednost za normalno agilno ljudsko biće (slike 26. i 27.) što je suprotno rezultatima Landisa (1930.).271

Mnogo je, meñutim, čimbenika pored samog tlaka (npr. trenje, temperatura, tonus mišića, morfologija,

metaboličke aktivnosti…) koji dodatno utječu na nečiju sklonost prema razvoju tlačnih ozljeda.272,273

Napori za stvaranje boljih ojastučenja sjedala općenito naglašavaju smanjenje apsolutnog tlaka ispod

264 citirano u: Goossens, R.H.M., Snijders, C.J. (1995): Design criteria for the reduction of shear forces in beds and seats, technical note, Journal of

Biomechanics 28 (2), str. 225. 265 citirano u: Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, Coll. Antropol. 21 (2), str. 361. 266 Eckrich, K.M., Patterson, P.E. (1991): Dynamic interface pressure between seated users and their wheelchairs, International Journal of Industrial

Ergonomics 8, str. 116. 267 citirano u: Stinson MD, Porter-Armstrong A, Eakin P. (2003): Seat-interface pressure: A pilot study of the relationship to gender, body mass index,

and seating position. Arch Phys Med Rehabil 84, str. 405. 268 citirano u: ibd. 269 Eckrich, K.M., Patterson, P.E. (1991): Dynamic interface pressure between seated users and their wheelchairs, International Journal of Industrial

Ergonomics 8, str. 116. 270 citirano u: ibd. 271 citirano u: Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, Coll. Antropol. 21 (2), str. 362. 272 citirano u: Eckrich, K.M., Patterson, P.E. (1991): Dynamic interface pressure between seated users and their wheelchairs, International Journal of

Industrial Ergonomics 8, str. 116 i 117. 273 citirano u: Stinson MD, Porter-Armstrong A, Eakin P. (2003): Seat-interface pressure: A pilot study of the relationship to gender, body mass index,

and seating position. Arch Phys Med Rehabil 84, str. 405.



63

sjednih kostiju, smanjenje velikog tlačnog gradijenta i stvaranje ravnomjerne raspodjele opterećenja na

stražnjicu i bedra (slike 28. i 29.).274

Slika 26. Distribucija tlaka na sjedalu koje je 5 cm niže od duljine potkoljenice

Slika 27. Distribucija tlaka na sjedalu koje je 5 cm više od duljine potkoljenice (vidljivo opterećenje

stražnjeg koljena)

Izvor: Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, str. 360 i 361.

Slika 28. Distribucija tlakova na vrlo mekanom sjedalu

Slika 29. Distribucija tlakova na sjedalu s tvrdim ojastučenjem

i s glavnim područjem potpore ispod sjednih kostiju i zdjeličnog obruča

Izvor: Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, str. 364 i 365.

Istraživanje Vosa i sur. (2006.) pokazalo je da uporaba naslona za ruke ne utječe na raspodjelu

tlakova kod žena, ali je kod muškaraca statistički značajno smanjenje u distribuciji tlaka, iako malih

vrijednosti. Isto tako, prisutna je linearna redukcija tlaka zbog povećanja (naslanjanja) kuta naslona. To

znači da je kod muškaraca distribucija tlakova utjecana položajem u većoj mjeri nego kod žena. Glavni

zaključak njihova istraživanja govori da razlike u dizajnu stolica imaju najveći učin na kontaktni tlak

sjedala, a tek onda slijede efekti ispitanika i položaja.275

274 citirano u: Eckrich, K.M., Patterson, P.E. (1991): Dynamic interface pressure between seated users and their wheelchairs, International Journal of

Industrial Ergonomics 8. str. 117. 275 Vos, G.A., Congleton, J.J., Steven Moore, J., Amendola, A.A., Ringer, L. (2006): Postural versus chair design impacts upon interface pressure,

Applied Ergonomics 37, str. 627.



64

U prethodnom istraživanju Vlaovića i sur. (2007.) o mjerenju tlakova pri sjedenju na uredskim

stolicama provedena su mjerenja na različitim modelima uredskih stolica pomoću mjerne prostirke. Cilj

rada bio je ustanoviti ovisnost iznosa tlakova pri sjedenju o grañi ljudskoga tijela i spolu.276 Rezultati su

pokazali trendove i ponašanje materijala ojastučenja i konstrukcija sjedala pod različitim opterećenjima,

ovisnima o visini, masi i spolu ispitanika. Stolice su imale sjedala od rezane PU spužve (oznake SO1),

lijevane PU spužve (SO2) te uokvirene mreže (SO3), a sudjelovalo je 10 ispitanika. Ovisnost najvišeg

tlaka koji se javlja u jednom trenutku pri sjedenju na odreñenoj stolici, tj. konstrukciji ojastučenja (SO1,

SO2, SO3), prikazana je na sljedećim grafikonima, i to s obzirom na spol te visinu i masu ispitanika.

Kada se promatraju rezultati ovisnosti tlaka o visini muškaraca – na grafikonu 6. uočljivo je da u

dva slučaja s promjenom visine tlak neznatno pada (modeli SO1 i SO3), a u jednom slučaju neznatno

raste. Odstupanja od horizontale nisu značajna i može se zaključiti da se s promjenom visine tlak ne

mijenja. Ispitanici visine 183,0 cm i 179,5 cm bili su osobe blago prekomjerne težine, za koje je

zanimljivo sljedeće: na uzorku stolice SO1 imaju najviši i gotovo najniži iznos tlaka, na uzorku SO2

ponovno imaju najviši i najniži tlak, dok na uzorku SO3 imaju najniže iznose vršnih tlakova na sjedalu.

muškarci / male

68,6376,58

75,53

58,92

77,74

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

192,0 184,5 174,0 179,5 183,0

visina/height , cm

najv

iši t

lak/

max

imum

pre

ssur

e,

mm

Hg

SO1 Linear (SO1)

muškarci / male

83,07

66,42

74,29

69,04 54,60

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

192,0 184,5 174,0 179,5 183,0

visina/height , cm

najv

iši t

lak/

max

imum

pre

ssur

e,

mm

Hg

SO2 Linear (SO2)

muškarci / male

68,07

85,13

79,6975,19

72,19

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

192,0 184,5 174,0 179,5 183,0

visina/height , cm

najv

iši t

lak/

max

imum

pre

ssur

e,

mm

Hg

SO3 Linear (SO3)

Grafikon 6. Ovisnost najvišeg tlaka o visini muškaraca na konstrukcijama sjedala SO1, SO2 i SO3

Izvor: Vlaović i sur. (2007): Utjecaj antropometrijskih veličina korisnika na tlakove pri sjedenju na uredskim stolicama, str. 187.

Iz dobivenih se rezultata može zaključiti da visina ispitanika ne utječe na iznos maksimalnog tlaka

ispod njegovih sjednih kostiju.

276 Vlaović, Z., Grbac, I., Bublić, A. (2007): Utjecaj antropometrijskih veličina korisnika na tlakove pri sjedenju na uredskim stolicama (The influence of

users anthropometrical dimensions on the pressures while sitting in office chairs), Drvna industrija 58(4), str. 183.



65

Promatranjem rezultata ovisnosti tlaka o masi muškaraca – na grafikonu 7. primjećuje se da se s

povećanjem mase tlak ne mijenja na modelima s krutom podlogom ispod ojastučenja sjedala, tj. na

konstrukcijama s jednolično rasporeñenom reakcijom u osloncu. Nasuprot tome je model s uokvirenom

mrežom, na kojemu stanovitu razliku uzrokuje specifičnost oslanjanja stražnjice i bedara. Naime, na tom

je sjedalu podupiranje dijelova tijela ujednačeno pa omogućuje bolju raspodjelu tlakova po cijeloj površini

i tako smanjuje vršni tlak ispod sjednih kostiju. Činjenica da ispod područja najvišeg tlaka ne postoji tvrda

podloga sigurno utječe na njegov maksimalni iznos. Kao i u ispitanica, ni u muškaraca ne možemo biti

sigurni u pravi uzrok tih pojava.

muškarci / male

77,74

68,6376,58

75,53

58,92

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

87,2 84,0 75,4 89,2 101,0

masa/mass, kg

najv

iši t

lak/

max

imum

pre

ssur

e,

mm

Hg

SO1 Linear (SO1)

muškarci / male

66,42

74,29

69,04

54,60

83,07

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

87,2 84,0 75,4 89,2 101,0

masa/mass, kg

najv

iši t

lak/

max

imum

pre

ssur

e,

mm

Hg

SO2 Linear (SO2)

muškarci / male

72,19

68,07

85,1379,69

75,19

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

87,2 84,0 75,4 89,2 101,0

masa/mass, kg

najv

iši t

lak/

max

imum

pre

ssur

e,

mm

Hg

SO3 Linear (SO3)

Grafikon 7. Ovisnost najvišeg tlaka o masi muškaraca na konstrukcijama sjedala SO1, SO2 i SO3




66

Pri promatraju rezultata ovisnosti tlaka o visini žena – na grafikonu 8. vidljivo je da visina žene ne

utječe na tlak jer je (u tom uzorku) s povećanjem visine vjerojatno proporcionalno povećana površina

sjedenja. Zapaža se da žena visine 168,5 cm ispod sjednih kostiju ima znatno viši tlak što je vjerojatno

posljedica specifičnosti njezine grañe. Naime, uz masu od 54,6 kg njezin BMI iznosi samo 19,23 kg/m2,

što je ispod granice normalne tjelesne težine.

žene / female

52,92

43,0945,98

55,95

66,49

0

10

20

30

40

50

60

70

168,5 171,0 177,5 165,0 163,5

visina/height , cm

najv

iši t

lak/

max

imum

pre

ssur

e,

mm

Hg

SO1 Linear (SO1)

žene / female

51,27

67,81

47,52

55,99

47,03

0

10

20

30

40

50

60

70

80

168,5 171,0 177,5 165,0 163,5

visina/height , cmna

jviš

i tla

k/m

axim

um p

ress

ure

, m

m H

g

SO2 Linear (SO2)

žene / female

67,39

50,55

53,1077,29

102,68

0

20

40

60

80

100

120

168,5 171,0 177,5 165,0 163,5

visina/height , cm

najv

iši t

lak/

max

imum

pre

ssur

e,

mm

Hg

SO3 Linear (SO3)

Grafikon 8. Ovisnost najvišeg tlaka o visini žena na konstrukcijama sjedala SO1, SO2 i SO3


Iz dobivenih rezultata može se reći da visina žena ne utječe na iznos maksimalnog tlaka ispod

njihovih sjednih kostiju.

Kod promatranja rezultata ovisnost tlaka o masi žena – na grafikonu 9. zapaža se da se s

povećanjem mase smanjuje tlak. Povećava li se proporcionalno i sjedeća površina ili se povećava samo

mekani sloj ispod sjednih kosti koji rasporeñuje koncentrirano naprezanje na veću površinu, iz ovog

istraživanja nije posve jasno. Zanimljivo je da osoba mase 66,6 kg i indeksom tjelesne mase od 24,46

kg/m2 na svim modelima stolica ima najniži iznos vršnog tlaka na sjedalu. Istodobno osoba s 54,6 kg ima

daleko najveći tlak, vjerojatno zbog prethodno opisane tjelesne grañe, meñutim, u osobe mase 68,9 kg i

BMI-ja od 25,77 kg/m2, takoñer na granici prekomjerne težine, na istim su konstrukcijama izmjereni bitno

veći tlakovi.



67

žene / female

52,9243,09

45,98

66,49

55,95

0

10

20

30

40

50

60

70

54,6 57,7 68,1 66,6 68,9masa/mass , kg

najv

iši t

lak/

max

imum

pre

ssur

e,

mm

Hg

SO1 Linear (SO1)

žene / female

47,52

67,81

55,99

47,0351,27

0

10

20

30

40

50

60

70

80

54,6 57,7 68,1 66,6 68,9masa/mass , kg

najv

iši t

lak/

max

imum

pre

ssur

e,

mm

Hg

SO2 Linear (SO2)

žene / female

67,3950,55

53,10

102,68

77,29

0

20

40

60

80

100

120

54,6 57,7 68,1 66,6 68,9masa/mass , kg

najv

iši t

lak/

max

imum

pre

ssur

e,

mm

Hg

SO3 Linear (SO3)

Grafikon 9. Ovisnost najvišeg tlaka o masi kod žena na konstrukcijama sjedala SO1, SO2 i SO3


Iz dobivenih se rezultata može zaključiti da se s povećanjem mase ispitanica smanjuje iznos

maksimalnog tlaka ispod sjednih kostiju.

U tom je istraživanju analiziran utjecaj osnovnih antropometrijskih parametara na maksimalan

tlak sjedenja. Za istraživanje su, izmeñu ostaloga, uzeti masa i visina skupine žena i skupine muškaraca s

različitim antropometrijskim parametrima. U svih modela i za oba spola zamjetno je da je najviši tlak

ispod sjednih kostiju veći što je masa ispitanika manja. Trend je opadajući u svim slučajevima, osim u

muškaraca na hladno lijevanoj poliuretanskoj spužvi, na kojoj je blago rastući. Taj fenomen zaslužuje

dodatna istraživanja, ali bi mogao upućivati na povećanje površine stražnjice s povećanjem mase, što u

konačnici utječe na iznos i raspodjelu tlakova. Zanimljivo je primijetiti da je na stolici s mrežom

(konstrukcija koju su ispitanici u paralelnom subjektivnom istraživanju ocijenili najudobnijom) iznos

vrijednosti najvećih tlakova veći od tlakova na istim mjestima pri drugim vrstama ojastučenja na većini

mjesta, i to neovisno o spolu. Postavlja se pitanje je li najveći tlak izmjeren na jednom senzoru mjerne

prostirke odlučujući za osjećaj (ne)udobnosti ili je to neko šire područje maksimalnog opterećenja. To je

svakako zanimljiv detalj na koji se mora tražiti odgovor u budućim istraživanjima. Visina žena ni

muškaraca nema utjecaja na tlak. Meñu ženama gotovo ne postoje trendovi, osim blagog rasta u uzorku

s hladno lijevanom poliuretanskom spužvom. U muškaraca je zabilježen blago uzlazni trend na uzorku s

hladno lijevanom poliuretanskom spužvom, dok je na druga dva više ili manje silazan.



68

2.3.1. Mjerenje kontaktnog tlaka na sjedalu

Mehanička udobnost je definirana kao dio ukupne udobnosti koja ovisi o distribuciji dodirnog

tlaka po ljudskom tijelu u dodiru sa sjedalom. Dodirni tlak, raspodjela tlaka i vrijeme djelovanja glavni su

čimbenici mehaničke udobnosti.277

Uobičajeno je vjerovanje da timovi koji dizajniraju sustav sjedala trebaju efikasnije i modernije

evaluacijske procjene. Prema Brantonu (1969.) alternativa može biti u obliku modela predviñanja u

odnosu prema vrednovanju udobnosti mjerenja kontaktnih tlakova sjedala, antropometrijskih

karakteristika, demografskih podataka, ali i vizualnog doživljaja sjedala (vjeruje se da korisnik češće daje

pozitivne vrijednosti udobnosti sjedala ako je estetski privlačno).278 Tehničko-tehnološka poboljšanja za

procjene udobnosti sjedenja smanjuju vrijeme i troškove provedbe subjektivnih procjena koji potječu od

planiranja/organiziranja subjektivnih procjena i izrade potrebnih prototipova, ali samo ako se poboljšanje

(tj. objektivno mjerenje) može povezati s percepcijom udobnosti. Primjeri objektivnih mjerenja uključuju

elektromiografiju, mjerenja tlakova meñukralješčanih diskova, mikroklimu dodira korisnika i sjedala i

slično. Jedan od najboljie razvijenih pristupa zasniva se na mjerenju tlakova u sečelju korisnik-sjedalo. 279

Slika 30. Jedno od tri sučelja mjernog sustava ErgoCheck© Chair™

277 Hänel, S.-E., Dartman, T., Shishoo, R. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, International journal of Industrial

Ergonomics 20, str. 164. 278 citirano u: Kolich, M., Seal, N., Taboun, S. (2004): Automobile seat comfort prediction: statistical model vs. artificial neural network, Applied

Ergonomics 35, str. 277. 279 op. cit. str. 276.



69

Znanja o kontaktnom tlaku dostupna su iz sustava koji "mapiraju" tlakove. Vrijednosti tlakova i

raspodjela tlakova mjere se tankim mjernim prostirkama koje se postavljaju izmeñu površine sjedala i

korisnikove stražnjice (Hastings, 2000.).280 Različiti proizvoñači i dobavljači, kao i istraživači, pristupaju

problemu s različitim tipovima mjerne opreme. Zbog toga ne postoji općeprihvaćeni normirani

metodološki vodič za mjerenja tlakova. Postojeće studije i istraživanja je stoga teško izravno usporeñivati

i vanjsko vrednovanje im je ograničeno, ali uzevši zasebno, svaka može biti valjana i pouzdana (Harstall,

1996; Allen i sur., 1993; Gray, 1999; Shelton i sur., 1998.).281

Iz literature je primjetno da pokušaji povezivanja neudobnosti s podacima kontaktnog tlaka nisu

baš opsežni i vrlo su ograničeni (Gyi i Porter, 1999.). Zaključci su općenito protuslovni i često se temelje

na vrlo kratkim pokusima od 5, 10 ili 15 minuta (npr. Gross i sur., 1994; Lee i Ferraiuolo, 1993; Shen i

Galer, 1993.).282 Stoga su daljnja istraživanja ovih tehnika nedvojbeno potrebna.283

Kontaktni tlak se najčešće koristi kao objektivna mjera u istraživanju neudobnosti sjedala, ali se

pri uporabi predlaže posebna pažnja zbog odreñenih ograničenja. Nekoliko problema se može pojaviti pri

dugotrajnim mjerenjima s mjernim prostirkama npr. u vožnji. Prvi je puzanje materijala, definirano kao

mjerni prinos uslijed stalnog opterećenja i drugi je histereza koja se očituje kroz razliku krivulja

opterećenja i rasterećenja.284 Osim toga svojstva evaporacije vlage iz sjedala mogu biti bitno

promijenjena, posebno kada se koriste mjerne prostirke tijekom cijelog vremena vožnje. Stoga, s

povećanjem vremena sjedenja, osobe sve više osjećaju neudobnost u smislu osjećaja "slijepljenosti za

sjedalo zbog nedostatnog isparavanja" (Parsons, 2000.) što u trenu nepovoljno utječe na njihove

procjene neudobnosti. Na procjene udobnosti to takoñer može utjecati jer je udobnost sjedenja u visokoj

korelaciji s neudobnosti sjedenja.285 Pored toga, ambijentalni čimbenici (npr. buka, svjetlost i temperatura

zraka) ne utječu na kontaktni tlak, ali mogu utjecati na subjektivne odgovore. Iako je primjer za uvjete u

automobilskom okružju, gotovo sve navedeno se može odnositi i primijeniti u uredskom prostoru pri

mjerenju udobnosti uredskih stolica.

Još uvijek se raspravlja o točnom trajanju eksperimenata studija koje su povezane s ljudskim

odgovorima o sjedećim položajima. Shackel i sur. (1969.) u svojoj su studiji rabili uredske stolice i

pokazali da je 5-minutno sjedenje dovoljno za odrediti udobna sjedala. Wachsler i Learner (1960.) otkrili

su da nema razlike u vrednovanju udobnosti sjedenja provedenih tijekom kratkotrajnih (5 min) i

dugotrajnih (10, 15, 30 min i 4 h) pokušaja. Reed i sur. (1999.) pokazali su da je 15 min dovoljno za

"odluku" o položaju u auto-sjedalu, dok su Hanson i sur. (2006.) spoznali da nema razlika u vozačkim

položajima izmeñu 5 i 20 minuta vožnje. Usto, prema dugotrajnim prosudbama udobnosti odnosi se kao

280 citirano u: Eitzen I. (2004): Pressure mapping in seating: A frequency analysis approach. Arch Phys Med Rehabil 85, str. 1136. 281 citirano u: ibd. 282 citirano u: Porter, J.M., Gyi, D.E., Tait, H.A. (2003): Interface pressure data and the prediction of driver discomfort in road trials, Applied

Ergonomics 34, str. 207. 283 ibd. 284 Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort – Part II: Relationships with prediction from interface pressure,

International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 528 285 ibd.



70

prema "vrlo nestabilnima i nepouzdanima" (Branton, 1969.).286 I pored tih tehničkih pitanja ostaje

nejasno na koji su način podaci o tlaku integrirani u subjektivne odgovore.287

U odreñivanju razine udobnosti i neudobnosti, osobe mogu koristiti različito ponderiranje tlakova

na lokalnim dijelovima tijela. Na primjer, dok svi dijelovi tjela koji su u dodiru sa sjedalom, igraju ulogu u

odreñivanju udobnosti i neudobnosti cijeloga tijela, svaki lokalni dio tijela i odnosni mu tlak različito su

ponderirani u procesu integracija-odluka. Stoga su Kyung i sur. (2008.) istraživali postoje li dominantni

dijelovi tijela (i odnosne varijalbe tlaka) u takvom procesu i postoji li idealan odnos u smislu raspodjele

tlakova oko bedara, stražnjice i leña koji može doprinijeti udobnosti i neudobnosti sjedenja.288 Zaključili

su da je nekoliko tipova varijabla tlaka povezano sa subjektivnim odgovorima i koje stvaraju razliku meñu

dvjema promatranim skupinama s različitim razinama udobnosti/neudobnosti. Neke varijable tlaka,

proizašle iz odnosa prosječne dodirne površine i prosječnog (vršnog) dodirnog tlaka, mogu se rabiti

unutar skupine rasta (niski, srednji, visoki) za procjenu udobnosti/neudobnosti sjedenja.289 Stockton i

Rithalia (2007.) u svom su istraživanju jastuka invalidskih kolica koji smanjuju tlak o percipciji udobnosti

njihovih korisnika rabeći kontaktni tlak, temperaturu i vlagu, uzimali samo otiske stražnjice dobivene

mjerenjem tlaka, dok su percepciju udobnosti dobili posebno dizajniranim upitnikom.290 Otkrili su da

jastuci koje su ispitanici (pr)ocijenili najudobnijima nisu nužno oni na kojima su doživljavali najniži

kontaktni tlak.

O tome koji je tlak, prosječni ili najviši, najbolja mjera i koji treba iskazivati, koji najbolje opisuje

pritisak na dodirnu površinu sjedala i ispitanika, dosta je kontroverzi.291 Neke studije (Veit, 1993; Geyer i

sur., 2000; Shaw, 1993; Takechi i Tokuhiro, 1998.) usredotočile su se na iskazivanje najvišeg tlaka, a ne

prosječnoga. 292 U preciznom istraživanju, Springle i sur. (1990.) iznijeli su samo vrijednosti prosječnog

tlaka, naglašavajući da je to "vrlo postojana mjera", a evaluirali su po mjeri oblikovane jastuke za osobe s

ozljedama spinalnog stupa. Vršni (ili najviši ili maksimalni) tlak u tom istraživanju nije analiziran zbog

"nestabilnosti mjere". Stinson i sur. (2003.) slažu se da je prosječni tlak stabilnija mjera koja daje bolju

opću sliku kontaktnog tlaka kod invalidnih osoba nego li je to najviši tlak, koji je vrijednost samo jednog

senzora.293 Ako se mjerenja tlakova ispravno vrše, ali utjecaji vanjskih sila i deformacija površine sjedala

nisu utvrñeni i uzeti u obzir, tada rezultati mjerenja mogu voditi k pogrešnom uopćavanju stvarnih

životnih sitauacija.294,295

286 citirano u: Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort – Part II: Relationships with prediction from interface pressure,

International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 535. 287 op. cit. str. 528. 288 ibd. 289 op. cit. str. 537. 290 Stockton, L., Rithalia, S. (2007): Pressure-reducing cushions: Perceptions of comfort from the wheelchair users’ perspective using interface

pressure, temperature and humidity measurements, Journal of Tissue Viability 18(2), str. 28. 291 Stinson MD, Porter-Armstrong A, Eakin P. (2003): Seat-interface pressure: A pilot study of the relationship to gender, body mass index, and seating

position. Arch Phys Med Rehabil 84, str. 407. 292 citirano u: ibd. 293 op. cit. str. 407-408. 294 citirano u: Eitzen I. (2004): Pressure mapping in seating: A frequency analysis approach. Arch Phys Med Rehabil 85, str. 1138. 295 Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, Coll. Antropol. 21 (2), str. 362-363.



71

2.4. Termalna udobnost

Sustavi klimatizacije (grijanja, hlañenja i provjetravanja) poslovnih zgrada projektirani su za

osiguravanje i pružanje ujednačene termalne okoline. Kod korisnika/zaposlenika postoje velike razlike u

fiziološkim i psihološkim reakcijama, izolaciji odjeće, tjelesnoj aktivnosti, preferencijama temperature i

strujanja zraka (Melikov, 2004.).296 Odnedavno se s povećanjem zahtjeva za očuvanjem energije sve više

pažnje posvećuje studijama o termalno neujednačenoj i dinamičkoj okolini. U usporedbi s tradicionalnom

ujednačenom i uravnoteženom okolinom, neujednačena okolina stvorena personaliziranim

provjetravanjem (Melikov, 2004; Li, 2004.), klimatiziranjem (Bauman, 1993; Bauman i sur. 1998;

Hideyuki i sur., 2007.) ili grijanjem/hlañenjem sjedala (Zhang i sur., 2007) može termalno zadovoljiti

korisnika unutar puno šireg temperaturnog područja zraka u prostoriji, rezultirajući većim potencijalima

uštede energije.297 Okolišni uvjeti prihvatljivi većini zaposlenika u poslovnoj zgradi mogu se jedino postići

omogućavanjem svakom zaposleniku da sam sebi stvori odgovarajuću mikrookolinu ta da sam njome

upravlja. Individualno upravljanje mikrookolinom koje omogućuje lokalno grijanje ili hlañenje ima

potencijal zadovoljavanja potreba više zaposlenika u njihovu prostoru u usporedbi sa središnjim

upravljanjem okolišnih uvjeta cijeloga prostora. Pored toga, a vezano za termalnu udobnost, Bauman i

sur. (1998.) ukazali su da zadovoljstvo zaposlenika raste ako im se omogući individualno upravljanje

okolišnim uvjetima.298

Osjećaj i udobnost lokalnih dijelova tijela jako varira. U hladnoj okolini ruke i stopala su hladniji

od ostalih dijelova tijela. Glava, neosjetljiva na hladnoću, ali osjetljiva na toplo, toplija je od ostalih

dijelova tijela u toploj okolini. Ukupan osjećaj i udobnost prate najtopliji lokalni osjećaj (glavu) u toplom

okružju i najhladniji (ruke i stopala) u hladnom okružju.299 U ujednačenim uvjetima, stopala su

konzistentno hladnija od ostalih dijelova tijela. Ona su glavni izvor neudobnosti u hladnim uvjetima.300

Razlika u osjetljivosti izmeñu donjih i gornjih leña može se pripisati dizajnu stolice i odjeći. Donju,

lumbalnu regiju, treba zaštititi od hlañenja dobrom izolacijom ili lokalnim zagrijavanjem. Gornja, prsna

regija, zahtijeva mogućnost rasipanja tjelesne topline, npr. ventiliranjem.301 Različite discipline koje

proučavaju ljudsku termalnu toleranciju i udobnost, poput fiziologije, strojarstva, arhitekture, psihologije i

meteorologije, kvantificirale su različite načine izmjene energije izmeñu ljudskog tijela i termalnog okružja

(Nishi i Gagge, 1970.).302 Termalna udobnost povezana je s fiziološkim reakcijama osoba.303 Ljudsko tijelo

generira energiju i u isto je vrijeme izmjenjuje (prima ili predaje) s okolinom. Kako bi zadržalo stalnu

296 citirano u: Watanabe, S., Shimomura, T., Miyazaki, H. (2009): Thermal evaluation of a chair with fans as an individually controlled system, Building

and Environment (44), str. 1392. 297 citirano u: Zhang, Z., Zhao, R. (2009): Relationship between thermal sensation and comfort in non-uniform and dynamic environments, Building

and Environment 44, str. 1386. 298 citirano u: Watanabe, S., Shimomura, T., Miyazaki, H. (2009): Thermal evaluation of a chair with fans as an individually controlled system, Building

and Environment (44), str. 1392. 299 Arens, E., Zhang, H., Huizenga, C. (2006): Partial- and whole-body thermal sensation and comfort – Part I: Uniform environmental conditions,

Journal of Thermal Biology 31, str. 53. 300 op. cit. str. 58. 301 op. cit. str. 59. 302 citirano u: Dear de, R.J., Arens, E., Hui, Z., Oguro, M. (1997): Convective and radiative heat transfer coefficients for individual human body

segments, International Journal of Biometeorology 40, str. 141. 303 Cengiz, T.G., Babalık, F.C. (2007): An on-the-road experiment into the thermal comfort of car seats, Applied Ergonomics 38, str. 341.



72

temperaturu jezgre, tijelo mora rasipati toplinu u vrućoj klimi, a sprječavati gubitke u hladnoj klimi.304

Ljudsko tijelo, dakle, ima vrlo složen kontrolni sustav održavanja duboke unutrašnje temperature jezgre

tijela vrlo blizu 37 °C mjereno u utrobi, u uhu ili ustima. Držanje temperature u hladnim i vrućim uvjetima

na 37 °C osnovni je zadatak ljudskog termoregulacijskog sustava. Promjena temperature jezgre za ±2 °C

u odnosu na 37 °C utječe na tjelesne funkcije i radnu sposobnost, dok su promjene od ±6 °C uglavnom

smrtonosne. Na koži, čovjekov regulacijski sustav mora uspješno držati temperaturu iznad smrzavanja i

ispod 40 °C u svojim vanjskim slojevima, ali postoje velike razlike od područja do područja. Na primjer,

prsti mogu biti na 25 °C, noge i nadlaktice na 31 °C, a čelo na 34 °C. Sve te kombinacije temperatura

čine da se osjećamo ugodno.305 Izmjena topline s površine kože ili odjeće prema neposrednoj okolini

vitalni je dio ljudskog termoregulacijskog procesa.306

Još je ranih 1970-tih Fanger (1970.) ustanovio da biti termoneutralan jamči udobnost jer se u

tom optimalnom stanju ne očekuje specifičan topao ili hladan osjećaj kod normalnog ispitanika.307 Taj se

zaključak, meñutim, ne odnosi na svakoga. Štoviše, u istom djelu stoji da ne biti termoneutralan vodi k

neudobnosti. O ovome se vode rasprave otkada su mnoge studije dovele do zaključaka da je biti malo

topao mnogo bolje. Norma ISO 7730 temelji se na Fangerovu radu koji meñu ostalome daje poveznice o

postotcima nezadovoljnika prema termalnom osjećaju koji su simetrični s obzirom na termoneutralnost. I

tu se neki autori ne slažu s iznesenim. Zapravo, postoje mnogi razlozi koji podupiru zamisao da smo

mnogo izloženiji i osjetljiviji na hladnoću:308

• receptori za hladno su smješteni mnogo bliže površini kože nego senzori za toplo, koji su

dublje;

• brzina prijenosa informacija središnjem živčanom sustavu kroz hladna vlakna je puno

veća;

• temperatura kože brže opada u hladnome, nego što rase u vrućem okružju (razlog je:

unutarnje temperaturno ograničenje u vrućem i aktivna vasokonstrikcija, tj. sužavanje

krvnih žila, u hladnome).

Sažeto, taj proces izgleda kao na sljedećoj slici:

Slika 31. Toplinski proces u čovjeka

Izvor: Candas, V. (2005): To be or not to be: basis and prediction, str. 209.

304 Parsons, K.C. (2000): Environmental ergonomics: a review of principles, methods and models, Applied Ergonomics 31, str. 583. 305 Kroemer, K., Kroemer, H., Kroemer-Elbert, K. (2003): Ergonomics: How to design for ease and efficiency, Second edition, Fabrycky, W.J. and Mize,

J.H. (Ed.), Prentice Hall Inc., New Jersey, str. 233-234. 306 Raja, I.A., Nicol, F. (1997): A technique for recording and analysis of postural changes associated with thermal comfort, Applied Ergonomics 28 (3),

str. 221. 307 citirano u: Candas, V. (2005): To be or not to be: basis and prediction, Environmental ergonomics: The ergonomics of human comfort, health and

performance in the thermal environment, uredili Tochihara, Y., Ohnaka, T., Elsevier ergonomics book series Volume 3, Elsevier Ltd., str. 207. 308 op. cit. str. 209.



73

U tom su slijedu dogañaja vrlo dobro znane pojave, ali je i puno neriješenih pitanja.309

Klima. Nema problema u odreñivanju sljedećih parametara: temperature zraka, temperature

zidova (u grañevinskim objektima), brzine zraka (kada je niska i homogena) i ambijentalne vlage,

meñutim, neke poteškoće postoje u procjenama solarnog dotoka topline u slučajevima izloženosti kroz

prozore (kao što je u vozilima i zgradama). Neujednačena okolina, promijenjivi klimatski uvijeti i intenzitet

propuha kao i turbulencije su takoñer problematični.

Toplinski tok. Alati kojima se mjeri toplinski tok nisu jednostavni za uporabu i često su skupi (npr.

termalni modeli/lutke), ali oni omogućavaju procjenu koeficijenata izmjene suhe topline (lokalno i/ili

općnito) i njihove modifikacije uslijed promjena odjeće ili položaja. Danas rezultati dobiveni mjerenjima

pomoću termalnih modela dozvoljavaju odreñivanje aktualnih lokalnih clo vrijednosti bilo kojeg odjevnog

kompleta, ali niti jedan indeks ih ne uzima u obzir. Clo je jedinica za iskazivanje izolacijskih svojstava odjevnog sustava

prosječnog čovjeka u odmarajućem sjedećem položaju u normalno provjetravanoj prostoriji (s brzinom zraka od 0,1 m/s, temperaturom od 21 °C te

relativnom vlagom zraka manjom od 50%). Jedinica 1 clo definirana je kao 0,18 m2°Ch/kcal, što je jednako 0,155 m2°C/W. Stvari se

zakompliciraju kada se pojavi vjetar ili propuh ili povremene pojave, zbog posljedica gibanja tijela,

fenomena apsorpcije ili adsorpcije; navike odijevanja takoñer modificiraju izmjenu topline i teško ih je

uzeti u obzir.

Temperatura kože. Fiziološki podaci o temperaturi kože su brojni i postojanje termalne

distribucije kože nije sporno. Što je manje poznato jest utjecaj fizičkih parametara (klime, odjeće) na

lokalne kožne termalne varijacije; posljedice individualnih razlika su još problematičnije (utjecaj starosti,

spola, antropometrijskih osobina i vasomotronog kapaciteta), kao i termalne povremene promjene.

Termalni osjećaj(i). Očito je da su temperature kože aktualni podražaji osjeta za koje se pokazalo

da su modificirani pomoću interne temperature. Pragovi hladnoga i toploga su istraženi i za promjene u

osjetima je poznato da su ovisne o odnosnoj površini jer je lokalna gustoća senzora različita.

Meñudjelovanje temperature i osjeta nije istraženo u uvjetima neujednačenosti ili velike heterogenosti.

Odnos izmeñu različitih lokalnih osjeta i lokalnih podražaja na različitim razinama termalnog stanja

ljudskog tijela nisu opisani. Nije jasno kako je opći termalni osjet modificiran promjenama u lokalnome,

što je često promatran uvjet npr. kada ljudi mijenjaju distribuciju odjeći.

Udobnost. Kada nema specifičnog toplog ili hladnog osjećaja, rizik od jako izražene neudobnosti

je minimalan. Biti lagano topao nakon izloženosti hladnome, jednako je zahvalno kao i bili lagano ohlañen

nakon toplinskog opterećenja. Zadovoljstvo se nikada ne primjećuje kada je termalno stanje tijela izvan

granica svoje prirodne termoneutralnosti; udobnost podrazumijeva ustaljenu izloženost. Pitanje definicije

udobnosti još je otvoreno (osjećaj, ravnodušnost, zadovoljstvo, preferencija?). Bilo kako bilo, osjećaji koji

imaju opći i sustavni utjecaj na udobnost još nisu riješeni; neudobnost zbog izraženog nezadovoljstva

može se pojaviti u uvjetima kada ispitanici nisu kadri točno opisati svoj termalni osjećaj: neke klime su

stoga nepoželjne pri nedostatku svakog jasnog termalnog osjeta. Pored toga, dok ispitanici procijenjuju

termalne osjećaje za koje se ne očekuje da izazovu probleme, odgovori na pitanja o udobnosti i

309 Candas, V. (2005): To be or not to be: basis and prediction, Environmental ergonomics: The ergonomics of human comfort, health and

performance in the thermal environment, uredili Tochihara, Y., Ohnaka, T., Elsevier ergonomics book series Volume 3, Elsevier Ltd., str. 209-210.



74

neudobnosti ovise isključivo o vrsti upitnika koji se koristi: prijedlog norme ISO 7730 uključuje mono-

polarnu skalu koja daje veću vjerojatnost izražavanju neudobnosti. Bipolarne, pak, skale (kakve često

koriste znanstvenici) nisu prikladne jer se udobnost ne može graduirati istim intenzitetom kao i

neudobnost.

Promjena izolacije oko tijela, tj. skidanje ili mijenjanje odjeće sa slabijim izolacijskim materijalima,

utječe na termalnu udobnost. To se dogaña pri promjenama sa zimske na ljetnu odjeću, gdje je razlika u

izolacijskim svojstvima oko 0,3 clo.310 Dizajn uredskih stolica može utjecati na termalnu udobnost. U

studiji sa sedam stolica u klimatiziranom prostoru istraživači su otkrili da se izolacijske vrijednosti kreću u

rasponu od 0,1 clo za stolicu s mrežom do 0,3 clo za stolicu čiji su sjedalo i naslon od spužve, dakle

karakteristični za većinu modernih uredskih stolica (McCullough i sur., 1994.).311 Usporedba tri

komercijalno dostupne stolice (Brand i sur., 2000.) dala je nespecificiran efekt temperature jezgre.

Termalni uvjeti mogu biti različiti ako se sjedi na stolici sa spužvom i visokim clo vrijednostima u

usporedbi sa stolicom s mrežom koja ima niske clo vrijednosti. Nedavnim razvojem u tehnologiji

proizvodnje gela stvoreni su materijali koji tijelu daju osjećaj hladnoće, jer učinkovitije odvode toplinu od

tijela od drugih materijala i tako povećavaju osjećaj termalne udobnosti. U istraživanju utjecaja dizajna

ergonomskih stolica na termalnu udobnost (Hedge i sur., 2005.) gdje su istraživani učinci spužve, mreže i

gela u sjedalima na termalnu udobnost i produktivnost, autori su došli do zaključka da razlike izolacijskih

vrijednosti pojedine vrste sjedala nemaju značajne utjecaje na termalnu udobnost u kontroliranim

klimtskim uvjetima te da ne postoji značajan utjecaj na produktivnost. Zaključili su da postoje spolne

razlike u rangiranju termalne udobnosti, gdje su ženske osobe iskazivale hladnije uvjete od muških u 1,5-

satnom izlaganju u kontroliranim klimatskim uvjetima.312 Istraživanje spolnih razlika u termalnoj

udobnosti (Lan i sur., 2008.) pokazalo je da one postoje. Korelacije izraženih termalnih osjećaja,

temperature zraka i tlaka vodene pare pokazale su da su žene osjetljivije na temperaturu, ali manje

osjetljive na vlagu od muškaraca.313 U istome istraživanju analize subjektivnih procjena, temperature kože

i varijabilnosti rada srca su pokazale da žene preferiraju neutralne il neznatno toplije uvjete s obzirom na

njihovu stalno nižu temperaturu kože i činjenicu da je srednja temperatura kože dobar predkazatelj

osjećaja i neudobnosti ispod neutralnoga. Udobna operativna temperatura u žena (26,3 °C) je viša nego

u muškaraca (25,3 °C), iako i jedni i drugi imaju gotovo iste neutralne temperature pa stoga u

neutralnom području, tj. oko neutralnih uvjeta nema značajnih spolnih razlika u termalnim osjećajima.314

310 Hedge, A., Saito, M., Jagdeo, J. (2005): Does ergonomic chair design affect thermal comfort?, Proceedings of the Human factors and ergonomics

society 49th annual meeting, str. 793. 311 citirano u: ibd. 312 op. cit. str. 795. 313 Lan, L., Lian, Z., Liu, W., Liu, Y. (2008): Investigation of gender difference in thermal comfort for Chinese people, Eur J Appl Physiol 102, str. 471. 314 op. cit. str. 479.



75

Osnove termoregulacijskog procesa u čovjeka

Budući da je čovjek endo-homeoterm, poremećaji poput dehidracije, hipertermije ili hipotermije

indiciraju nenadoknadiv termalni stres zbog neujednačenosti termalne ravnoteže. Štoviše, održavanje

glavne temperature unutar fizioloških granica traži ravnotežu u primanju i gubljenju topline. Shematski,

dobivanje topline prvenstveno pripada metaboličkoj proizvodnji topline kao posljedice fizičkih aktivnosti ili

drhtanja (unutarnji prinos topline, engl. internal heat load), a zatim i od radijacijskog i konvekcijskog

primanja topline iz vrućeg okružja (vanjski prinos topline, engl. external heat load). Gubitci topline

zastupljeni su evaporacijskim gubitcima, a u hladnome, radijacijskim i konvekcijskim izmjenama. Kada su

toplinski dobitci veći od toplinskih gubitaka, pohranjena toplina izaziva hipertermiju, u suprotnom, kada

su toplinski dobitci manji od toplinskih gubitaka, nedostatak topline izaziva hipotermiju. Osim toga,

odijevanje i/ili zaštitna odjeća modificiraju izmjenu topline izmeñu kože osobe i okoline s obzirom na

toplinski i evaporacijski otpor odjeće.315 Pod tim su uvjetima termoregulacijska ograničenja rezultat triju

čimbenika: (1) klimatskih okolišnih uvjeta okarakteriziranih zrakom i srednjom radijacijskom

temperaturom, brzinom vjetra i relativnom vlagom; (2) proizvodnje metaboličke topline s obzirom na

fizičku aktivnost ili drhtanje u hladnome; i (3) fizičkih svojstava odjeće. Posljedično, ta se tri čimbenika

moraju uzeti u obzir prilikom odreñivanja termalne ravnoteže. To je od velikog interesa za procjenu

spomenutih termalnih ograda s ciljem sprječavanja medicinskih poremećaja u osoba koje rade u vrućim ili

hladnim industrijskim okruženjima, kratko borave u tropskim ili arktičkim klimama ili nose zaštitnu

odjeću.316

Normalna tjelesna temperatura čovjeka je dakle, oko 37°C. Gubitak suhe ili primjetne topline

dogaña se kondukcijom (izmeñu površina u dodiru), konvekcijom i radijacijom. Gubitak vlažne

(neprimjetne) topline nastaje uslijed difuzije i evaporacije vlage kroz kožu i iz respiratornog trakta. Ovo

postaje značajan proces tijekom aktivne perspiracije kada znoj hlapi s površine kože. Ukupan gubitak

topline s površine tijela od 1,8 m2 iznosi 64 W/m2 (44 W/m2 primjetno, 20 W/m2 latentno) kod osobe koja

se odmara, a pri teškom fizičkom radu iznosi 244 W/m2 (91 W/m2 primjetno, 153 W/m2 latentno). Kod

osobe koja se odmara, normalno neprimjetno hlapljenje vlage kroz kožu je ~400 g/m2 na dan. U

uvjetima napora, vrućeg vremena ili groznice, aktivno znojenje izaziva kretanje vode veće od 2400 g/m2

na dan.317

315 Besnard, Y., Launay J.-C., Guinet-Lebreton, A., Savourey, G. (2004): PREDICTOL: a computer program to determine the thermophysiological

duration limited exposures in various climatic conditions, Computer Methods and Programs in Biomedicine 76 (3), str. 222. 316 Besnard, Y., Launay J.-C., Guinet-Lebreton, A., Savourey, G. (2004): PREDICTOL: a computer program to determine the thermophysiological

duration limited exposures in various climatic conditions, Computer Methods and Programs in Biomedicine 76 (3), str. 222. 317 citirano u: Nicholson, G.P., Scales, J.T., Clark, R.P., de Calcina-Goff, M.L. (1999): A method for determining the heat transfer and water vapour

permeability of patient support systems, Medical Engineering & Physics 21, str. 702.



76

Slika 32. Toplinski tok s obzirom na vrijeme za 15, 13 i 60 W u grijaćem elementu automobilskog sjedala

Izvor: Hänel i sur. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, str. 171.

Ljudima je puno udobnije kada je temperatura ambijenta neutralna, omogućujući tijelu da

održava termalnu ravnotežu bez znojenja ili drhtanja.318,319 Povećanje vlage na površini kože vodi k

neudobnom sjedenju. Termalna udobnost je dakle, povezana s tjelesnom temperaturom.

Nekoliko je autora (Farnworth, 1983; Hänel i Shishoo, 1985.) objavilo da osoba koja sjedi mora

biti u toplinskoj ravnoteži da bi se osjećala udobno. To znači da gubitak topline mora biti jednak toplini

generiranoj u tijelu zbog metaboličkog procesa. Prirodan način borbe ljudskog tijela s takvom situacijom

je znojenje.320 Zbog metabolizma se toplina i vlaga neprestano izlučuju i osjećaj udobnosti ovisi o

ravnoteži primanja i otpuštanja topline i vlage na mjestu dodira tijela i podloge.321 Kao što je Zacharkow

(1988.) pokazao, otpor prema izmjenama je snažno povezan s veličinom dodirne površine i dodirnog

tlaka. Stoga je osjećaj udobnosti povezan s parametrima kao tlak, temperatura i relativna vlaga na

mjestu dodira tijela i podloge. Zbog toga materijali ojastučenja u dodiru s tijelom moraju omogućiti

prijenos vlage.322 Istraživanje Hänela i sur. (1997.) pokazalo je da se ispod odreñenog stupnja

kompresije, vlaga i toplina uglavnom transportiraju u površinskom sloju.323 Istraživanje Shitzera i sur.

(1978.) otkrilo je da ispitanici odreñuju udobnu temperaturu prema varijacijama temperature vlastita

tijela. "Idealna" ambijentalna temperatura varira od osobe do osobe i tijekom vremena kako varira

temperatura tijela. Vlaga je druga važna značajka termalne udobnosti. Osoba koja sjedi doživljava vlagu

na površini kože neudobnom, zbog toga što vlažna koža povećava koeficijent trenja (Reed i sur., 1994.),

318 Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Attributes of Thermal Comfort, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair, Herman Miller

Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 2, www.hermanmiller.com 319 Xu, X., Werner, J. (1997): A Dynamic Model of the Human/Clothing/Environment-System, Applied Human Science, Journal of physiological

anthropology, vol. 16 (2), str. 61. 320 Hänel, S.-E., Dartman, T., Shishoo, R. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, International journal of Industrial

Ergonomics 20, str. 164. 321 ibd. 322 ibd. 323 op. cit. str. 163.



77

izaziva lijepljenje za odjeću ili ojastučenje stolice te sprječava male pokrete potrebne za promjenu težine

s pritisnih točaka.324,325

Sjedala i nasloni uredskih stolica obično su obloženi materijalima preko spužvastog ojastučenja

koje ima izolirajuća svojstva što sprječavaju odvoñenje topline od tijela.326,327 Fisher i sur. (1978.)

istraživali su različite materijale za ojastučenje sjedala invalidskih kolica i otkrili značajan porast

temperature kože ispod bedara i sjednih kostiju na ispitanicima koji su sjedili na 10 cm debelim

podlogama od spužvaste gume. Spužvaste podloge otežavaju transfer vlage s površine kože. Istraživanje

Diebschlaga i sur. (1988.) otkrilo je da pored različitog sastava spužve, permeabilnost (propusnost)

spužve ovisi o tlaku, što upućuje da termalna udobnost varira za različite ljude koji koriste istu radnu

stolicu, ovisno o tome gdje i koliko stlače spužvasto ojastučenje sjedala i naslona.328 Rezultati Nicholsona

i sur. (1999.) pokazali su koliko spužva ograničava prijenos topline i da je presvlaka ograničavajući faktor

stope hlapljenja. Prijenos topline ograničen je i otporom prema neprimjetnom (latentnom) gubitku topline

kroz presvlaku.329

Ljudsko tijelo stalno proizvodi termalnu energiju.330 Regulacija normalne fiziološke mikroklime

kože neophodna je za održavanje termalne ravnoteže izmeñu topline dobivene unutarnjim metaboličkim

tjelesnim procesima i topline izgubljene s kože u okolinu (slika 33.).331,332 Pregrijavanje kože povećava

metaboličke zahtjeve stanica s povećanom potrošnjom kisika dodatno ugrožavajući ishemična područja

(Krouskop, 1983; Ruch i Patton, 1965.). Smanjenje temperature smanjuje metaboličke zahtjeve stanica

što takoñer može uzrokovati konstrikciju (sužavanje) krvnih žila te krvlju smanjenom opskrbom

zahvaćenog područja.333

324 citirano u: Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Attributes of Thermal Comfort, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair,

Herman Miller Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 2, www.hermanmiller.com 325 Hänel, S.-E., Dartman, T., Shishoo, R. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, International journal of Industrial

Ergonomics 20, str. 164. 326 citirano u: Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Attributes of Thermal Comfort, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair,

Herman Miller Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 2, www.hermanmiller.com 327 Bartels, V.T. (2003): Thermal comfort of aeroplane seats: influence of different seat materials and the use of laboratory test methods, technical

note, Applied Ergonomics 34, str. 393. 328 citirano u: Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Attributes of Thermal Comfort, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair,

Herman Miller Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 2, www.hermanmiller.com 329 Nicholson, G.P., Scales, J.T., Clark, R.P., de Calcina-Goff, M.L. (1999): A method for determining the heat transfer and water vapour permeability of

patient support systems, Medical Engineering & Physics 21, str. 711. 330 Grbac, I., Dalbelo-Bašić, B. (1994): Data analysis of thermal conductivity and moisture permeability in mattress, Proceedings of the 16th

international conference on Information technology interfaces, Pula June 14-17, University Computing Centre, Zagreb, Croatia, str. 217. 331 Nicholson, G.P., Scales, J.T., Clark, R.P., de Calcina-Goff, M.L. (1999): A method for determining the heat transfer and water vapour permeability of

patient support systems, Medical Engineering & Physics 21, str. 701. 332 Hänel, S.-E., Dartman, T., Shishoo, R. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, International journal of Industrial

Ergonomics 20, str. 164. 333 citirano u: Nicholson, G.P., Scales, J.T., Clark, R.P., de Calcina-Goff, M.L. (1999): A method for determining the heat transfer and water vapour

permeability of patient support systems, Medical Engineering & Physics 21, str. 701.



78

Slika 33. Usporedba simulacijskih (linija) i eksperimentalnih podataka (točke) osobe u pamučnoj odjeći pri sjedenju tijekom prijelaza sa 28 °C do 45 °C i natrag na 28 °C uz 40% RH

Izvor: Xu, X., Werner, J. (1997): A Dynamic Model of the Human/Clothing/Environment-System, str. 68.

Pored temperature, ljudsko tijelo stalno izlučuje tekućinu (vlagu) kroz kožu. Kvaliteta spavanja,

na primjer, ovisi o materijalima s kojima je tijelo u dodiru, kapacitetu apsorpcije tekućine i temperaturi.334

Prekomjerna hidracija kože zbog akumulirane vlage mijenja njena svojstva. Vlažno tkivo je mehanički

slabije od suhog tkiva (Park i Baddiel, 1972.) što vodi k povećanom močenju i pojavi rana. Vlaga

povećava koeficijent otpora izmeñu osobe i podloge, a povećani otpor, kada na primjer bolesnik klizi po

plahti kreveta, zajedno s povećanjem tlaka, može izazvati plikove u koži i nakon svega, površinsku eroziju

(Sulzberger i sur., 1966; Dinsdale, 1974.).335 Vlaga na dodiru kože i površine idealno bi trebala biti

izmeñu 40 i 65% RH, a kontaktna temperatura se ne bi smjela promijeniti za više od nekoliko stupnjeva

(Cochran i Palmieri, 1980.).336 Kliničke procjene na sustavima za potporu pacijenata (engl. Patient

334 Grbac, I., Dalbelo-Bašić, B. (1994): Data analysis of thermal conductivity and moisture permeability in mattress, Proceedings of the 16th

international conference on Information technology interfaces, Pula June 14-17, University Computing Centre, Zagreb, Croatia, str. 217. 335 citirano u: Nicholson, G.P., Scales, J.T., Clark, R.P., de Calcina-Goff, M.L. (1999): A method for determining the heat transfer and water vapour

permeability of patient support systems, Medical Engineering & Physics 21, str. 701. 336 citirano u: op. cit. str. 702.



79

Support Systems, PSSs – specijalizirani kreveti, madraci, stolice, ojastučenja i podlošci) pokazale su da

relativna vlaga izmjerena ispod bedara pri sjedenju varira izmeñu 40% i 100% RH, a temperatura ispod

sjednih kostiju varira izmeñu 30 °C i temperature tijela. Toplinski tok s kože varira tijekom promjene

položaja od -9 do +106 W/m2. 337

Na primjeru automobilskih sjedala ili kreveta, za dobar osjećaj udobnosti u vrućim

mikroklimatskim uvjetima neophodan je dovoljan kapacitet odvoñenja vlage iz dodirnog područja.338

Istraživanje Hänela i sur. (1997.) pokazala su da je termalno ponašanje ojastučene stolice uglavnom

ovisno o termalnim svojstvima gornjeg sloja, tj. onoga koji je u dodiru s tijelom. Variranje konstrukcije

podupirućeg dijela sjedala nije pokazalo značajan učinak.339 Istovjetni rezultati o važnosti gornjeg sloja za

zdravlje čovjeka i udobnosti ležanja dokazani su i u istraživanjima kvalitete i udobnosti ležaja (Grbac,

1988.)340

Slika 34. Otpor prijenosu vlage mjereno pomoći IFP indentora

Izvor: Hänel i sur. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, str. 171.

Na slici 34. prikazan je otpor dvaju različitih tekstilnih materijala i nepropusne plastike prema

prijenosu vlage. I u slučaju vlage može se zaključiti da je pokrivni sloj najvažniji za osjećaj

udobnosti.341,342 Za fiziološku udobnost sjedala učinak toplinske izolacije je obično manje važan nego što

su svojstva prijenosa vlage.343

337 citirano u: Nicholson, G.P., Scales, J.T., Clark, R.P., de Calcina-Goff, M.L. (1999): A method for determining the heat transfer and water vapour

permeability of patient support systems, Medical Engineering & Physics 21, str. 702. 338 Hänel, S.-E., Dartman, T., Shishoo, R. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, International journal of Industrial

Ergonomics 20, str. 168. 339 op. cit. str. 171. 340 Grbac, I. (1988): Istraživanje kvalitete ležaja i poboljšanje njegove konstrukcije – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str.

544. 341 Hänel, S.-E., Dartman, T., Shishoo, R. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, International journal of Industrial

Ergonomics 20, str. 171. 342 Qian, X., Fan, J. (2006): Interactions of the surface heat and moisture transfer from the human body under varying climatic conditions and walking

speeds, Applied Ergonomics 37, str. 685, 686. 343 Bartels, V.T. (2003): Thermal comfort of aeroplane seats: influence of different seat materials and the use of laboratory test methods, technical

note, Applied Ergonomics 34, str. 397.



80

U usporedbi termalne udobnosti materijala sjedala različitih invalidskih stolica i uredske stolice

pokazalo se da za dijelove tijela u dodiru sa stolicom, tj. stražnji dio bedra, stražnjica i donji dio leña,

postoje varijacije izmeñu stolica. U temperaturi kože ispitanika nije bilo statistički značajnih razlika meñu

stolicama. Invalidska stolica s PVC obložnim materijalom bila je hladnija na stražnjem dijelu bedra i oko

0,4-0,8 °C za ostale invalidske te 1,7 °C hladnija od uredske stolice (vuna, viskoza), a za lumbalni dio

1,1-1,3 °C hladnija od ostalih. U istom istraživanju temperature stolice su pokazale razliku od 3,9 °C

izmeñu najtoplijeg i najhladnijeg dijela naslona i sjedala. Značajno najhladnija je bila PVC-om obložena

invalidska stolica, a statistički značajno najtoplija bila je uredska stolica.344 Dva najvažnija faktora

ukupnog termalnog osjećaja su aktivnost osobe i izolacijska svojstva odjeće. Za čovjeka koji sjedi stolica

može imati značajan utjecaj na izmjenu topline te tako utjecati na termalni osjećaj. Unatoč ovim

činjenicama malo se toga može pronaći u literaturi o utjecaju različitih sjedala na termalnu izolaciju.345 U

istraživanju o promjenama toplinske izolacije osobe koja sjedi pokazalo se da kod uredskih stolica

povećanje izolacije od 0,04-0,17 clo ovisi o visini naslona za leña i debljini sjedala, dok su kod metalne

stolice s mrežom i drvenog stolca zabilježena smanjenja izolacije od -0,03 clo. Ovo se može objasniti

činjenicom da se te stolice ponašaju poput "hladnjaka" (engl. cooling flanges) i odvode toplinu svojom

velikom vodljivošću.346

U istraživanju konvekcijskih i radijacijskih koeficijenata prijenosa topline dijelova ljudskog tijela

zaključeno je da šake, stopala i periferni dijelovi općenito imaju veći konvekcijski koeficijent od središnjeg

torza te da su za dva istraživana položaja, sjedeći i stajaći, prirodni konvekcijski gubitci topline slični u

uvjetima bez strujanja zraka. Pri strujanju zraka konvekcijski gubitci topline nešto su veći za otvoreniji,

sjedeći položaj.347

344 Humphreys, N., Webb, L.H., Parsons, K.C. (????): A comparison of the thermal comfort of different wheelchair seating materials and an office chair,

Department of human sciences, Loughborough University, str. 527, 528. 345 Nilsson, H., Holmér, I. (1994): Changes in thermal insulation for seated persons, International Congress on Physiological Anthropology, Kiel, str.

326. 346 op. cit. str. 329. 347 Dear de, R.J., Arens, E., Hui, Z., Oguro, M. (1997): Convective and radiative heat transfer coefficients for individual human body segments,

International Journal of Biometeorology 40, str. 155.



81

Tekstilni materijali bolji su vodiči topline od zraka. Zrak zadržan izmeñu dva neovisna sloja

ojastučenja je dobar izolator.348,349 Materijali koji dobro upijaju vlagu su: vlaknasti materijali, kokosova

vlakna, vuna, pamuk, dok s druge strane sintetski materijali poput poliestera, polipropilena, PU spužve i

poliamida slabo upijaju vlagu.350 Provedeno istraživanje potvrdilo je činjenicu da su materijali od kojih je

načinjen dekorativni i gornji sloj madraca izuzetno važni za termofiziologiju spavanja, ali i prednosti

konstrukcija s prirodnim materijalima.351,352

Tablica 4. Vodljivost topline (λ) različitih materijala za ispune

Materijal zrak vlakna vuna poliester pamuk kokosovo vlakno

PU spužva

l (W/mK) 0,69 4,65 5,12 4,97 7,44 8,00 11,94

Izvor: Grbac, I., Dalbelo-Bašić, B. (1996): Comparison of thermo-physiological properties of different mattress structures, str. 114.

S obzirom na tablicu 4. treba napomenuti da manja l predstavlja manju vodljivost (dobar

izolator), a veća l predstavlja veću vodljivost, tj. lošiji izolator. Tablica 5. predstavlja podatke o upijanju

vlage (g/m2) nekih materijala koji se koriste kao ispune ležaja-madraca i to na 20 °C i 65% relativne

vlage (RH) zraka, zatim na 34 °C i 96% RH te ponovno na 20 °C i 65% RH u ciklusima od 10 sati.

Tablica 5. Upijanje vlage nekih materijala ispune ležaja-madraca

Temperatura/ Relativna vlaga vlakna vuna poliester pamuk kokosovo

vlakno PU spužva

20 °C / 65% RH 4,71 9,77 0,80-1,30 4,62-5,34 6,23 0,75

34 °C / 96% RH 8,64 16,30 1,7 11,34-10,73 16,69 3,05

ponovno 20 °C / 65% RH 6,31 12,50 0,70 6,07 8,88 0,76 Izvor: Grbac, I., Dalbelo-Bašić, B. (1996): Comparison of thermo-physiological properties of different mattress structures, str. 114.

Pristajanje odjeće i rezultantni volumen zraka važni su faktori u termoizolaciji i stoga je teško

kvantificirati volumen zraka mikroklime odjeće i povezati ga s vrijednosti termalne izolacije koristeći samo

podatke o veličini odjevne strukture.353 Volumen zraka u mikroklimi je važan faktor za odreñivanje

vrijednosti izolacije odjevnog predmeta (McCullough i Hong, 1994.). Zrak zarobljen u odjeći osigurava

dobru izolaciju sve dok osoba miruje u nepomičnom zraku, zbog toga što nepomičan zrak ima manju

348 Grbac, I., Dalbelo-Bašić, B. (1996): Comparison of thermo-physiological properties of different mattress structures, Proceedings of the 18th

international conference on Information technology interfaces, Pula June 18-21, University of Zagreb, University Computing Centre, Zagreb, Croatia, str. 114.

349 Grbac, I. (2006): Krevet i zdravlje, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb 350 Grbac, I., Ivelić, Ž. (2005): Ojastučeni namještaj, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb 351 Grbac, I. (1988): Istraživanje kvalitete ležaja i poboljšanje njegove konstrukcije – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str.

544. 352 Grbac, I., Dalbelo-Bašić, B. (1996): Comparison of thermo-physiological properties of different mattress structures, Proceedings of the 18th

international conference on Information technology interfaces, Pula June 18-21, University of Zagreb, University Computing Centre, Zagreb, Croatia, str. 118.

353 Lee, Y., Hong, K., Hong, S.-A. (2007): 3D quantification of microclimate volume in layered clothing for the prediction of clothing insulation, Applied Ergonomics 38, str. 349.



82

toplinsku vodljivost od vlakana. Jednom kada zračni sloj dosegne odreñenu granicu, vrijednost termalne

izolacije počne opadati zbog konvekcijskog gubitka topline izmeñu odjeće i površine kože.354

Termalna udobnost bitna je značajka koja se u ergonomskim evaluacijama vozačkih sjedala kao

značajnim kontaktnim površinama u sustavu čovjek – automobil, tek treba razmotriti.355 Odreñivanje

termalne udobnodsti u automobilu složen je zadatak, jer termalna udobnost uključuje interakciju brojnih

varijabli, a automobili su podložni vremenskim fluktuacijama u njihovom termalnom okruženju (Brooks i

Parsons, 1999.).356 Prema Fungu i Parsonsu (1995.) najvažniji činitelj koji odreñuje termalnu udobnost je

obložni (površinski) laminatni sloj koji se ponaša kao barijera znojenju i laminatna debljina spužve.357

Silva (2002.) je izvijestio da su pokazatelji udobnosti povezani s ljudskom osjetljivošću i težinom, dok je

relativna vlažnost kože najbolji pretkazatelj neudobnosti izazvane vlažnom kožom odjevene osobe koja

radi dnevni sjedeći posao kao što su to opisali Toftum i sur. (1998.). Havenith i sur. (2002.) pokazali su

da efekt termalne udobnosti u smanjenju otpora isparavanja zbog zračnog i tjelesnog kretanja takoñer

pokazuju važan utjecaj na granice udobnosti u smislu vlaženja kože i ne smiju se zanemarivati, a Parsons

(2002.) je demonstrirao da postoje male spolne razlike u odazivu na termalnu udobnost.358 Zaključci

istraživanja o termalnoj udobnosti sjedala automobila provedenih "na terenu", odnosno u stvarnoj vožnji

pokazali su značajnost brojnih subjektivnih i objektivnih parametara, kao i pozitivnu povezanost

subjektivne i objektivne evaluacije. Rezultati su pokazali da svi obložni materijali sjedala (velvet, jacquard

i mikrovlakna) imaju jednak stupanj termalne udobnosti za jedan sat pokusa, te da je vlažnost kože puno

važnija od temperature kože za procjenjivanje termalne udobnosti.359 Ispitivanja na terenu u realnim

uvjetima uvijek su teška jer okolišni uvjeti često nisu stabilni, prikladni i jednoznačni.

Na temperaturu i vlagu utječe nekoliko činitelja u tijelu i okolini – npr. vremensko trajanje

sjedenja ili ležanja na površini, strujanje zraka, zračenje topline iz svjetiljki i drugih izvora, hormonalne

promjene i uzimanje lijekova. Druga osnovna poteškoća je u interpretaciji rezultata lokalne temperature i

vlage i to zahtijeva mnogo iskustva prije no što se ikoja metoda može pouzdano koristiti.360 Do sada su

razvijene brojne mjerne metode i metode procjene za proučavanje termalne udobnosti, a mogu biti:361

• teorijske ili računalno simulirane (Prek, 2006; Gadi, 2000; Kolich i sur., 2004; itd.).

• laboratorijske koje koriste lutke-modele (Snycerski i Wasiak, 2002; Tanabe i sur, 1994.).

• laboratorijske s ispitanicima-ljudima. Često se koriste. Ispitanici sjede u klimatiziranim

laboratorijskim komorama i simuliraju neki uredski zadatak-posao. Sa osjetila na

ljudskom tijelu uzimaju se podaci objektivnih mjerenja, zatim se prikupljaju i obrañuju

podaci subjektivnih upitnika i okolišnih uvjeta, a sve kako bi se procijenila termalna

udobnost.

354 citirano u: Lee, Y., Hong, K., Hong, S.-A. (2007): 3D quantification of microclimate volume in layered clothing for the prediction of clothing

insulation, Applied Ergonomics 38, str. 349. 355 Cengiz, T.G., Babalık, F.C. (2007): An on-the-road experiment into the thermal comfort of car seats, Applied Ergonomics 38, str. 337. 356 citirano u: ibd. 357 citirano u: ibd. 358 citirano u: op. cit. str. 338. 359 op. cit. str. 344-345. 360 Stockton, L., Rithalia, S. (2007): Pressure-reducing cushions: Perceptions of comfort from the wheelchair users’ perspective using interface

pressure, temperature and humidity measurements, Journal of Tissue Viability 18(2), str. 29 361 citirano u: Cengiz, T.G., Babalık, F.C. (2007): An on-the-road experiment into the thermal comfort of car seats, Applied Ergonomics 38, str. 338.



83

• terenska ispitivanja s ispitanicima u realnim uvjetima. Ovom se metodom subjektivni i

objektivni podaci prikupljaju tijekom ispitanikova stvarnog posla na njegovu radnom

mjestu u realnim, tj. zatečenim mikroklimatski i ambijentalnim uvjetima (Porter, 2003.).

Znatan prijenos topline odvija se kroz tri procesa: kondukcijom (provoñenjem), konvekcijom

(strujanjem) i radijacijom (zračenjem) i u svima je veličina površine ljudskog tijela važan činitelj. U većini

je studija o termalnoj udobnosti taj činitelj izostavljen.362 Raja i Nicol (1997.) smatraju da je ukupna

veličina površine tijela važnija za prijenos topline kondukcijom ili konvekcijom, nego li je to cijela

efektivna površina odreñenog položaja. Vrlo malo se zna o utjecajima položaja na svaki od spomenutih

procesa prijenosa topline.363

Termalna udobnost (ili neudobnost) važna je i s drugih zdravstvenih stajališta, npr. povećanje

temperature i vlage mošnje i njihova negativnog utjecaja na kvalitetu sjemena. Koskelo i sur. (2005.)364

su zaključili da dok se sjedi na uobičajenim stolicama, temperatura i vlaga kože mošnje značajno se

povećava zbog lošeg prozračivanja, ali se pri korištenju sedlastog sjedala to ne dogaña, te da je indeks

tjelesne mase povezan s povećanjem temperature kože mošnje dok korisnik sjedi na konvencionalno

ojastučenoj uredskoj stolici. Naime, dok osobe sjede na ojastučenoj stolici prozračivanje dijela oko

prepona je slabo, a loše prozračivanje ubrzava povećanje temperature prepona. Kako za normalnu

proizvodnju sjemena unutarnja temperatura testisa mora biti manja od temperature tijela (Hjollund i sur.,

2002a), nastavak termalnog stresa može dovesti do smanjenja u proizvodnji i/ili kvaliteti spermatozoida u

muškaraca. Hjollund i sur. (2002b) su dokazali negativnu korelaciju izmeñu visoke temperature mošnje i

broja spermija, što može utjecati na neplodnost u muškaraca (Bonde i sur., 1998.).365

Sa stajališta povezanosti termalne udobnosti i njenih uzročnika u korelaciji s raznim subjektivnim i

objektivnim metodama, može se reći da ambijentalni čimbenici (npr. buka, svjetlost i temperatura zraka)

ne utječu na kontaktni tlak, ali mogu utjecati na subjektivne odgovore. Takvi čimbenici se obično

postavljaju na predefinirane razine, pa ipak može postojati potencijal za kakav poremećaj. Na primjer,

Karjalainen (2007.) je u svom istraživanju uočio značajne razlike u termalnoj udobnosti i preferencijama

temperature meñu spolovima. Stoga je preporučljiva metoda koja će dozvoliti ispitanicima odabir stupnja

bilo kojeg kontroliranog ambijentalnog čimbenika prema svojim preferencijama. 366

362 Raja, I.A., Nicol, F. (1997): A technique for recording and analysis of postural changes associated with thermal comfort, Applied Ergonomics 28 (3),

str. 225. 363 ibd. 364 Koskelo, R., Zaproudina, N., Vourikari, K. (2005): High scrotal temperatures and chairs in the pathophysiology of poor semen quality,

Pathophysiology 11(4), str. 224. 365 citirano u: op. cit. str. 221. 366 Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort – Part II: Relationships with prediction from interface pressure,

International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 528.



84

2.4.1. Vodljivost topline i propusnost vlage

Proučavanje položaja u ergonomiji povezano je s problemom kako neki zadatak provesti s

najmanje mišićnog napora. Termalna dimenzija položaja s druge strane, ovisi o tijelu i okolini koji su

povezani s veličinom površine tijela dostupne za izmjenu topline.367 Zbog metabolizma se toplina i vlaga

neprestano izlučuju i osjećaj udobnosti ovisi o ravnoteži primanja i otpuštanja topline i vlage na mjestu

dodira tijela i podloge.368 Kao što je Zacharkow (1988) pokazao, otpor prema izmjenama je snažno

povezan s veličinom dodirne površine i dodirnog tlaka, stoga je osjećaj udobnosti povezan s parametrima

kao što su tlak, temperatura i relativna vlaga na mjestu dodira tijela i podloge.369 Tzv. "mehanička

udobnost" je definirana kao dio ukupne udobnosti koja ovisi o distribuciji dodirnog tlaka po ljudskom

tijelu u dodiru sa sjedalom. Dodirni tlak, raspodjela tlaka i vrijeme djelovanja glavni su čimbenici

"mehaničke udobnosti".370

Na primjerima iz automobilske industrije, jer istraživanja na uredskim stolicama gotovo da i

nema, termalna udobnost smatra se važnim činiteljem u ergonomskim vrednovanjima automobilskih

sjedala.371 Obložni materijali su jedan od glavnih odrednika termalne udobnosti. Oni moraju biti otporni

na UV degradaciju i abraziju, izdržljivi, ali i osiguravati prozračnost i transport vlage.372

Ljudski zahtjevi za termalnom udobnošću propisani su u normama poput ISO 7730:2004,

meñutim, ljudski odazivi na unutarnju termalnu okolinu mogu se razlikovati zbog ne-okolišnih čimbenika

kao što su: razlike u odijevanju, stupanj aktivnosti i individualne preferencije temperature zraka i

slično.373 Prethodna istraživanja pokazala su da unutarnji termalni uvjeti mogu utjecati na brojne

pritužbe, rastresenost i produktivnost zaposlenika. Nekoliko je znanstvenika istraživalo utjecaje u

laboratorijskim studijama. Pepler i Warner (1968) ispitivali su po 36 muških i ženskih studenata u

klimatiziranoj komori i pronašli da je vrijeme potrebno za završetak zadatka bilo sporije na 26,7 °C, a brže

na 20 °C, iako je manja pojavnost pogrešaka bila na 26,7 °C. Fang i sur. (2002) istraživali su utjecaj

nekoliko kombinacija temperatura/RH na izvedbu simuliranih uredskih zadataka na 30 ispitanica koje su

bile izložene različitim kobinacijama temperatura i relativnih vlažnosti zraka u vremenu od približno pet

sati. Rezultati su pokazali da nema značajnih razlika u izvoñenju zadaka na višim i nižim kombinacijama

temperatura/RH (26 °C, 60% RH ili 20 °C, 40% RH). Uvjeti visokih temperatura/RH povezani su s

porastom nekih simptoma "sindroma bolesnih zgrada" (engl. sick building syndrome) i sa smanjenjem

kvalitete zraka.374


str. 221. 368 Hänel, S.-E., Dartman, T., Shishoo, R. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, International journal of Industrial

Ergonomics 20, str. 164. 369 ibd. 370 ibd. 371 Cengiz, T.G., Babalık, F.C. (2009): The effects of ramie blended car seat covers on thermal comfort during road trials, International Journal of

Industrial Ergonomics 39, str. 288. 372 ibd. 373 Hedge, A., Sakr, W., Agarwal, A. (2005): Thermal effects on office productivity, Proceedings of the Human factors and ergonomics society 49th

Annual meeting, str. 823. 374 ibd.



85

Neka istraživanja (Arens i sur., 2006; Daanen i sur., 2003; Pellerin i sur., 2004; Sakoi i sur.,

2007.) ukazala su da je najveća termalna udobnost povezana sa srednjom temperaturom kože od oko

33,5 °C. Cengiz i Babalık (2009) u svom su istraživanju o utjecaju obložnih materijala na termalnu

udobnost u automobilima to i potvrdila, a raspon srednjih temperatura kože zabilježenih u njihovom

istraživanju kretao se od 33,31 do 35,89 °C.375 Istraživanje je pokazalo da je područje oko struka

najvažnije za odreñivanje percepcije termalne udobnosti. Postotak lokalne toplinske neudobnosti posebno

je visoka u području leña (Sakoi i sur., 2007.). Područja leña i struka najosjetljivija su na ljudskom

tijelu.376

Slika 35. Permeabilnost vlage različitih PU spužvi u odnosu na relativnu deformaciju (stlačenje)

Izvor: Kurz i sur. (1989): Recommendation for ergonomic and climatic physiological vehicle seat design, str. 133.

375 Cengiz, T.G., Babalık, F.C. (2009): The effects of ramie blended car seat covers on thermal comfort during road trials, International Journal of

Industrial Ergonomics 39, str. 293. 376 ibd.



86

Mjerenja fizičkih svojstava ojastučenja (npr. odreñivanje permeabilnosti vodene pare) ukazuju da

na početku permeabilnost raste s povećanjem kompresije ojastučenja zbog manje difuzijske udaljenosti.

Tek nakon stlačenja od oko 75-85% izvorne debljine, zbog povećanja gustoće dolazi do smanjenja

propusnosti vodene pare (slika 35.)377 Ta meñuovisnost podcrtava važnost osiguravanja da sjedalo i

naslon budu propusni na vodenu paru kako ne bi sprječavali odvajanje vlage (isparavanje) s materijala

ojastučenja.

U istraživanjima primjene fleksibilnih PU spužvi u automobilskim sjedalima, Ick i sur. (1976.) su

pokazali da je vodljivost topline PU spužvi u rasponu od 0,04-0,05 W/mK (pri kompresiji od 15%) što

ovisi o staničnoj strukturi spužve. Gumirana vlakna imaju toplinsku vodljivost od 0,05 W/mK, a može se

reći da je vodljivost topline i vlage poliuretanskih spužvi inferiorna prema tada konvencionalnim

materijalima ojastučenja poput gumiranih vlakana. Procjene iznosa proizvedene topline za vrijeme vožnje

pokazuju da za debljinu ojastučenja od 50 mm vodljivost treba iznositi najmanje 0,11 W/mK, a za

debljinu od 100 mm 0,21 W/mK s ciljem disipacije dovoljno topline vertikalno kroz materijal

ojastučenja.378 Ako to nije moguće niti s PU spužvama niti s gumiranim vlaknima, temperatura u sjedalu

će doseći vrijednost od 37 °C, popraćena visokom perspiracijom (tj. isparavanjem i/ili znojenjem). Ako se

isparena voda ne odvede dovoljno brzo, ona će se kondenzirati u području sjedenja, što je vrlo

nepoželjan i neudoban efekt. S druge strane, propusnost vlage PU spužvi i gumiranih vlakana je

usporediva i nedovoljna da omogući svoj proizvedenoj vodenoj pari vertikalno raspršivanje, meñutim,

praktični testovi i prosudbe ispitanika su pokazali da obje konstrukcije vode k udobnoj klimi sjedenja.

Razlog tome je što se u oba slučaja dovoljno vodene pare i topline prenose horizontalno (umjesto

vertikalno) od područja sjedenja i omogućuje održavanje udobne klime sjedenja. Iznos tog horizontalnog

transporta vlage uglavnom je odreñen sirovinskim sastavom odjeće koju korisnik nosi na sebi i kvaliteti

obložnih materijala sjedala. Pored toga, premiještanje osobe na sjedalu omogućuje dodatno hlañenje

zrakom.379

Spomenuto je da ljudski organizam održava temperaturu od 36 do 37 °C. Zbog stalnog

isparavanja vlage na površini tijela ta temperatura iznosi svega 34 °C (Brezigar, 1984.).380 Ljudsko tijelo

stalno predaje toplinu svojoj okolini. Ako je ta predaja i provoñenje topline prebrza, čovjeku je hladno,

ako je pak prespora ili tih izmjena uopće nema, čovjeku je vruće. Ojastučeni proizvodi imaju toplinsku

izolaciju, koja igra vrlo važnu ulogu u životu čovjeka, a ovisi o tekstilnim i ostalim materijalima koji se

ugrañuju u proizvod. U termalnoj udobnosti, dakle, naglasak je na tome kako promjenama položaja

postići i održavati termalnu ravnotežu tijela. Položaj u termalnoj udobnosti može biti definiran kao

rezistentna ili kompenzacijska prilagoba različitih tijela k djelomičnoj izmjeni efektivne veličine površine

377 Kurz, B., Diebschlag, W., Heidinger, F. (1989): Recommendation for ergonomic and climatic physiological vehicle seat design, Journal of Cellular

Plastics 25, str. 135. 378 Ick, J., Rothermel, H.M., Hauptmann, H.G. (1976): The Application of Flexible Polyurethane F oam for Autom otive Seating, Journal of Cellular

Plastics 12, str. 179. 379 ibd. 380 citirano u: Grbac, I. (1988): Istraživanje kvalitete ležaja i poboljšanje njegove konstrukcije – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet,

Zagreb, str. 69.



87

ljudskog tijela za izmjenu topline.381 Upijanje vlage i provoñenje topline meñusobno su povezani i ovisni.

Suhi materijal je veći izolator od vlažnoga, dok je upijanje vlage veće i brže kod više temperature. Isto je

s predavanjem vlage. Kod više temperature predavanje je vlage brže, a i količina je veća. Prilikom

uporabe uredske stolice osoba dolazi u neposredan dodir sa sjedalom, na čijoj se kontaktnoj površini

stvara mikroklima koja utječe na čovjekovo raspoloženje pozitivno ili negativno, ovisno o temperaturi i

vlazi.382 Budući da se uredske radne stolice upotrebljavaju gotovo osam sati dnevno, važno je da se u njih

ugrañuju materijali s vrlo velikom sposobnošću upijanja i predavanja vlage u ovisnosti i o tome koliko se

čovjek znoji pri sjedenju. U normalnim okolnostima čovjek propušta 15 do 32 grama znoja po metru

četvornome površine tijela tijekom jednog sata, dok se pri povećanoj vanjskoj temperaturi ili pri većem

fizičkom naprezanju poveća i iznad 100 g/m2.383

Što se tiče konstrukcije ili grañe sjedala, a uzimajući u obzir klimatske i fiziološke činjenice,

prema istraživanjima Kurza i sur. (1989.), ne postoje značajne razlike izmeñu sjedala načinjenog u

cijelosti od spužve i uslojenoga s oprugama, gumiranim kokosovim vlaknima i obložnim materijalima.384


str. 221. 382 Grbac, I. (1988): Istraživanje kvalitete ležaja i poboljšanje njegove konstrukcije – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str.

69. 383 Grbac, I. (2006): Krevet i zdravlje, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 53. 384 Kurz, B., Diebschlag, W., Heidinger, F. (1989): Recommendation for ergonomic and climatic physiological vehicle seat design, Journal of Cellular

Plastics 25, str. 136.



88

2.5. Materijali ojastučenja

Ojastučeni namještaj je sinonim za udobnost, mir, odmor, a to se može postići samo kvalitetnom

izradom sjedala i ojastučenja. Industrija ojastučenog namještaja danas višestruko meñusobno kombinira

izvanredna svojstva različitih spužvastih materijala i tradicionalnih sustava s opružnom jezgrom.385

Opružne jezgre, bilo da su u džepičastoj ili bonell izvedbi, vrlo se često rabe za izradu sjedala, a nisu

nepoznate i u sjedalima uredskih stolica. Spužve su materijali gotovo neograničenih mogućnosti primjene.

Poliuretanske (PU) mekane spužve vrlo su pogodne za modernu izradu ojastučenog namještaja zbog

svojih optimalnih svojstava prerade. Svojstva jamče veliku elastičnost i individualnu sposobnost

prilagodbe (ergonomski položaj sjedenja) uz dugi vijek trajanja. Prema najnovijim saznanjima ne

emitiraju nikakve štetne ili otrovne sastojke i povoljno utječu na mikroklimu u važnoj zoni izmeñu kože i

tkanine (nema zastoja topline).386 Osim dobre podloge i ispune (jezgre) sjedala, za udobnost i potpun

doživljaj sjedenja važni su dekorativno-pokrivni materijali ili slojevi. U dekorativno pokrivni sloj ubrajamo

prirodne ili sintetičke dekorativne tkanine različitih dezena, boja i načina tkanja te prirodne i sintetičke

kože. Dekorativno pokrivni sloj vrlo je važan kod kupnje namještaja jer on je prvi činitelj koji će privući

kupca da uopće pogleda taj namještaj.387

Taktilna svojstva tkanina jedna su od najvažnijih karakteristika koje utječu na kvalitetu odjevnog

predmeta, a time i na odluku kupca. Subjektivni osjećaj na tkaninu složen je rezultat mnoštva psiholoških

i fizioloških odgovora ljudskog tijela i fizičkih svojstava tkanine.388 Meñu različitim karakteristikama

tkanine, površinska svojstva pokazala su se najjačim parametrom za doživljeni osjećaj tkanine.389 Utjecaj

obrade i boje tkanine takoñer treba uzeti u obzir.390 Percepcija tkanine je jako povezana s promjerom

vlakna (Wilson i Laing, 1995.), a vunena vlakna imaju različite promjere iako su od iste ovce. Ako je više

od 3-4% vlakana grublje od 28 µm, ljudi doživljavaju neudobnost (Hoschke, 1982.).

Temperatura i sadržaj vlage kože takoñer utječu na doživljeni osjećaj (Tusti, 1977; Stevens,

1982.). Kod istraživanja termalne udobnosti avionskih sjedala rezultati su pokazali da kao obložni

materijal, koža pruža daleko veći otpor isparavanju vode nego tkanina. Tkanina je sposobna transportirati

19 puta više vode od kože. Što se tiče ojastučenja, tekstilna alternativa (npr. pletivo poput "three-

dimensional spacer knit") se takoñer pokazala boljom u usporedbi s lijevanom PU spužvom u kalupe, i to

za više od 40% manjim otporom hlapljenja vode. Stoga, u oba slučaja tekstil je u mogućnosti značajno

poboljšati fiziološku udobnost sjedala u normalnim situacijama sjedenja.391 U slučajevima pojačanog

znojenja, a sjedi se na kožnom dekorativnom sloju, jedan impuls znojenja je dovoljan da se satima zadrži

385 Grbac, I., Ivelić, Ž. (2005): Ojastučeni namještaj, Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet, Akademija tehničkih znanosti, Zagreb, str. 47. 386 op. cit. str. 48. 387 op. cit. str. 50. 388 citirano u: Kim, D.O., Yoo , S., Kim, E.A. (2005): Objective measures for perceived touch of worsted fabrics, International Journal of Industrial

Ergonomics 35, str. 1159. 389 citirano u: op. cit. str. 1160. 390 citirano u: op. cit. str. 1168. 391 Bartels, V.T. (2003): Thermal comfort of aeroplane seats: influence of different seat materials and the use of laboratory test methods, technical




89

neudobno visoka vlaga. Kod ojastučenja, a u slučaju jačeg znojenja, sjedalo s trodimenzionalnim pletivom

je pokazalo superiornu udobnost (slika 36.).392

Slika 36. Srednja relativna vlaga mikroklime prisutna u pokusima sjedenja na dva različita avionska sjedala (CR80 = interval pouzdanosti 80%; manje vrijednosti su udobnije)

Izvor: Bartels, V.T. (2003): Thermal comfort of aeroplane seats: influence of different seat materials and the use of laboratory test methods, str. 397.

Na primjeru istraživanja materijala ojastučenja i pokrivnih (dekorativnih) materijala avionskih

sjedala, tkanina ima bolja svojstva prijenosa vlage od kože, u oba slučaja, normalnih uvjeta sjedenja i

pojačanog znojenja. Isto tako, trodimenzionalno spacer pletivo nudi prednosti u usporedbi s

tradicionalnim hladno-lijevanim ojastučenjem.393

Slika 37. Faktor udobnosti (udio kože pokriven tekućim znojem) dobiven u pokusima sjedenja na dva različita avionska sjedala

(CR80 = interval pouzdanosti 80%; manje vrijednosti su udobnije)

Izvor: Bartels, V.T. (2003): Thermal comfort of aeroplane seats: influence of different seat materials and the use of laboratory test methods, str. 398.

392 Bartels, V.T. (2003): Thermal comfort of aeroplane seats: influence of different seat materials and the use of laboratory test methods, technical

note, Applied Ergonomics 34, str. 396. 393 op. cit. str. 398.



90

Pri procjeni različitih materijala za sjedala u neutralnom okružju nisu pronañene razlike u osjećaju

udobnosti i pojave ljepljivosti izmeñu četiri materijala invalidskih stolica (kombinacije poliestera, najlona i

PVC-a). Tri su modela imala PVC ispunu približne debljine 2 cm i PVC podlogu. Materijal uredske stolice

(dekorativni sloj: vuna, viskoza, najlon; ojastučenje: 5 cm debela PVC spužva; podloga: drvena) dao je

nešto toplije, malo neudobnije i ponešto "ljepljivije" rezultate uglavnom u području stražnjice. Uredska je

stolica bila najslabije rangirana, a 40% ispitanika izjavilo je da u njoj ne bi provelo cijeli dan. Invalidska

stolica s tkanim poliesterom ocijenjena je najpoželjnijom. Ključni faktor razlike izmeñu najhladnije,

najtoplije i ostalih stolica jesu debljina materijala spužvastog ojastučenja, a ne vrsta materijala.394

Tijelo se znoji i temperatura mu doseže 37°. U istraživanju (Davies i Mills, 1999.) o

karakteristikama sporo-regenerirajuće (tempur) spužve poluzatvorenih stanica (oznake CF-45), pokazalo

se da su mehanička svojstva vrlo ovisna o temperaturi i vlazi, ali ti učinci nisu istraživani u pokusima

sjedenja. Prethodna su ispitivanja u istraživanju raspodjele tlakova pri sjedenju na sporo-obnavljajućoj PU

spužvi (Davies i sur., 2000.) pokazala da kada se 25 mm debeo sloj takve spužve izloži temperaturi od 35

°C i relativnoj vlazi od 80%, potrebna su dva sata da sadržaj vlage postigne ravnotežu. Vjerojatno je da

su kratkotrajna ispitivanja sjedenja utjecana strujanjem zraka, a ne toliko značajno unosu vlage.395

Polimerne spužve se rabe u sjedalima sve dok udovoljavaju zahtjevima, što se odnosi na efekt

distribuiranja tlakova na stražnjicu korisnika i smanjenje vršnog tlaka. Ako je ojastučenje pretvrdo, vršni

tlak će se povećati, a ako je premekano, tada će tijelo pritiskati na podlogu što će opet izazvati visoke

vršne tlakove (Cunningham i sur., 1994.). Propadanje tijela u spužvu dogaña se kada se stanične stijenke

u spužvi dodiruju, što se naziva zgušćivanjem.396 Ragan i sur. (2002.) su istraživali utjecaj različitih

debljina spužvastih materijala sjedala invalidskih kolica na kontaktni tlak na sjedalu i došli do podataka da

je opterećenje na sjedne kosti svega 15% težine gornjeg dijela tijela s većinom opterećenja koje djeluje

na vanjske rubove površine stražnjice.397 Istraživanje je provedeno na jednom ispitaniku mase 70 kg koji

je za vrijeme pokusa sjedio uspravno. Uporabom jastuka (ojastučenja) vršni tlak ispod sjednih kostiju se

smanjuje jer je rasporeñen na veću površinu. Najveće potkožno opterećenje, najveći kontaktni tlak na

sjedalu i najveće potkožno smično naprezanje ovise o debljini ojastučenja. Potkožni i kontaktni tlak na

sjedalu opadaju s uporabom debljih jastuka zbog povećanja efektivne dodirne površine na sjedalu.

Gotovo sva smanjenja postignuta su na jastuku debljine 8 cm gdje se najveći tlak na potkožno tkivo

smanjio za više od 50%, i to s 370 mbar (277,5 mmHg) bez upoprabe jastuka na 160 mbar (120 mmHg)

s uporabom jastuka.398

394 Humphreys, N., Webb, L.H., Parsons, K.C. (????): A comparison of the thermal comfort of different wheelchair seating materials and an office chair,

Department of human sciences, Loughborough University, str. 528, 529. 395 Davies, O., Gilchrist, A., Mills, N.J. (2000): Seating pressure distribution using slow-recovery polyurethane foams, Cellular Polymers 19 (1), str. 22. 396 citirano u: Lowe, A., Lakes, R.S. (2000): Negative Poisson's ratio foam as seat cushion material, Cellular Polymers 19 (3), str. 157. 397 Ragan R, Kernozek TW, Bidar M, Matheson JW. (2002): Seat-interface pressures on various thicknesses of foam wheelchair cushions: A finite

modeling approach. Arch Phys Med Rehabil 83, str. 874. 398 ibd.



91

Slika 38. Najveći tlak i smično naprezanje potkožnog tkiva te kontaktni tlak sjedala pri različitim debljinama jastuka

Izvor: Ragan i sur. (2002): Seat-interface pressures on various thicknesses of foam wheelchair cushions: A finite modeling approach, str. 874.

Zanimljivo je primijetiti da potkožno smično naprezanje lagano raste s povećanjem debljine

jastuka, a sve zbog veće udaljenosti od sjednih kostiju u usporedbi s okolnim tkivom (slika 38.). Osim

toga otkriveno je da veća debljina ojastučenja kompromitira stabilnost položaja što dovodi do

asimetričnog opterećenja, povišenih kontaktnih tlakova i gubitka funkcije sjedala. Naglašeno je i da

optimalna debljina ojastučenja vjerojatno ovisi o tjelesnom tipu ispitanika, a zaključeno je da je teško

uopćiti koji je tip ojastučenja najbolji za koji tip korisnika zbog velikih varijacija individualnih regiranja na

različita ojastučenja.399

Na sjedalu s jednoliko mekanim ojastučenjem, ljudsko tijelo će najdublje utonuti u predjelu

sjednih kostiju, a najmanje u predjelu koji podržavaju samo bedra. U usporedbi horizontalnih sila, sile

koje djeluju na naslon su relativno malene što izaziva samo malu deformaciju površine naslona za leña.

Različita indukcija sile u područje sjedenja, meñutim, rezultira promjenom kuta kuka koji utječe na

položaj zdjelice i – što proizlazi iz toga – na ukupni položaj kralješnice.400

399 Ragan R, Kernozek TW, Bidar M, Matheson JW. (2002): Seat-interface pressures on various thicknesses of foam wheelchair cushions: A finite

modeling approach. Arch Phys Med Rehabil 83, str. 874. 400 Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, Coll. Antropol. 21 (2), str. 362.



92

2.6. Ocjena dosadašnjih istraživanja

Poglavlje dosadašnjih istraživanja u ovoj disertaciji podijeljeno je na pet dijelova u kojima se

pokušalo obuhvatiti sve važno o problematici koju obrañuje teza. Obuhvaća gotovo četvrtinu volumena

ovog djela i daje autoru disertacije globalni presjek dosadašnjih spoznaja, otkrića, zaključaka, metoda,

pokušaja i promašaja relevantnih istraživača i znanstvenika. Iako svjestan da je obrañena literatura manji

dio fundusa svjetskog znanja, na osnovi dostupnih mu izvora, autor je pokušao i nada se uspio, izvući

barem osnovne smjernice za postavljanje problema svoga istraživanja.

Dakle, na području udobnosti sjedenja, rasporeda i utjecaja tlakova pri sjedenju, ergonomije i

biomehanike sjedenja, problema kralješnice i ozljeda zbog dugotrajnog nepravilnog i neudobnog

sjedenja, termofizioloških istraživanja, utjecaja temperature i vlage na sjedenje, mehaničkih svojstava

materijala i sl., dosta je istraživano, no još uvijek nedovoljno. Jer, uz brojne znanstveno-istraživačke

radove objavljene u mnogim znanstvenim časopisima, postoje i dvojbe oko toga koja je konstrukcija

sjedala udobnija, koji su materijali i njihova mehanička, termalna i permeabilna svojstva, odnosno njihove

kombinacije, u sjedalu prikladnije, kakvi dekorativni materijali daju najbolje karakteristike udobnosti. Kako

i u kojoj mjeri raspored tlaka utječe na udobnost, kako temperatura i vlaga u sprezi s različitim

materijalima djeluju na stanje organizma, itd. Proučena istraživanja odaju sliku da se tu nema što više

pokušavati. Obilje naslova i tema pokrivaju gotovo sve, ali može se jasno primijetiti da se većina tih

radova odnosi na sjedenje u automobilu, avionu, invalidskim kolicima. Naravno da je i uredska stolica

zastupljena, ali na svim spomenutim vrstama sjedala provodila su se istraživanja ili samo subjektivne ili

samo objektivne prirode. Manji broj radova govori o vezi ili izravno obrañuje ta dva pristupa, a

istraživanja subjektivno-objektivne prirode na uredskim stolicama nema.

Upravo je to dalo ideju da se osmisli istraživanje s potrebnim metodama koje bi na što

jednostavniji način povezalo subjektivne procjene osjećaja ispitanika s njegovim realnim utjecajem na

sjedalo, ili bolje reći, realnim utjecajem sjedala na ispitanika. Nekoliko članaka o tome da se na drugim

vrstama sjedala (automobilska, invalidska) provedena istraživanja ne mogu izravno primijeniti na uredske

stolice, ali ohrabrenje da se isti i slični problemi javljaju na uredskima i da bi ih trebalo detektirati i

obraditi takoñer su utjecali na odluku autora da se prihvati takvih istraživanja i pokuša u barem maloj

mjeri pridonijeti rješenju problema udobnog sjedenja i činitelja koji na nj utječu. Iz toga je naposljetku

proizišla hipoteza ove disertacije.

3. MATERIJAL I METODE RADA


93


Ključni korak u ergonomskim procjenama i procesima jest odabir odreñenog alata koji će se

rabiti. Anketa provedena meñu profesionalnim ergonomima sa svrhom prikupljana informacija o vrstama

osnovnih alata, izravnih i promatrajućih tehnika mjerenja i softvera koji se koriste u praksi, pokazala je da

velik broj praktičara koriste mjerne vrpce, video kamere, kronometre i digitalne fotoaparate, ali i liste

provjere i antropometrijske podatke.401 U ovome istraživanju koristila su se tri različita eksperimentalna

pristupa istraživanjima koji su dali četiri vrste prikupljenih podataka.

Prvi pristup bio je ispitivanje mišljenja i osjećaja korisnika putem dvije vrste upitnika – upitnika o

osjećaju udobnosti i neudobnosti te upitnika o termalnoj udobnosti – nazvano subjektivnim metodama,

drugi pristup obuhvaćao je dvije vrste mjerenja – mjerenje tlakova pomoću prostirke na površini sjedala

te mjerenje temperature i vlage pomoću sondi na sjedalu i u njegovoj unutrašnjosti – nazvanih

objektivnim metodama, a treći je bio pristup ispitivanja mehaničkih svojstava materijala. Prije metoda

valja opisati ispitanike koji su sudjelovali i uzorke stolica koji su rabljeni u istraživanju.

3.1. Ispitanici

U prvom dijelu istraživanja, koje nije obuhvaćalo mjerenje temperature i vlage, sudjelovale su 82

zdrave osobe (52 ženske i 30 muških) starosti od 19 do 64 godine. Svi ispitanici su obavljali uredske

poslove u kojima su veći dio radnog dana sjedili i to na radnim mjestima na kojima rade od 2 mjeseca do

35 godina. Dobna raspodjela ispitanika u skupinama ispod i iznad 40 godina dana je u tablici 6.

Tablica 6. Raspodjela ispitanika po starosnim skupinama

Starosna skupina do 40 god. više od 40 god. Σ

žene 26 26 52

muškarci 15 15 30

Σ 41 41 82

Istraživanje je zamišljeno da u njemu sudjeluju obične i po svom stasu, starosti, bolestima,

navikama i poslovima koje obavljaju prosječne osobe. Drugim riječima nije bilo ciljanih skupina, osim da

su to uredski zaposlenici bez povijesti bolesti lumbalnog dijela kralješnice. U profilu ispitanika mogu se

pronaći zdrave i više-manje bolesne osobe, ali svaka osoba koja je imala dijagnosticiranu bolest

lumbalnog dijela kralježnice je isključena iz daljnje obrade i analize. Hall (1972.) je takoñer u svom

istraživanju isključio osobe s bolovima u lumbalnoj zoni jer se dokazalo da su takve osobe sklone krivim

procjenama stolica.402

401 Dempsey, P.G., McGorry, R.W., Maynard, W.S. (2005): A survey of tools and methods used by certified professional ergonomists, Applied

Ergonomics 36, str. 489. 402 citirano u: Potter, D.W., Fortier, C.J., Rigby, W.A., Stevenson, J.M. (1998): Development and analysis of a comparative evaluation methodology for

office chairs, Proceedings of the 30th Annual Conference of the Human Factors Association of Canada, str. 198.



94

U sljedećim tablicama prikazani su podaci o starosti, težini, visini i indeksu tjelesne mase (BMI)

ispitanika s odnosnim frekvencijama pojedinih vrijednosti te najmanjom i najvećom vrijednosti,

aritmetičkom sredinom, standardnom pogreškom i standardnom devijacijom.

Tablica 7. Osnovni podaci ispitanika (starost, visina, masa), frekvencija i udio u ukupnom uzorku

Starost (godina) N Postotak

19 1 1% 21 1 1% 22 1 1% 23 1 1% 24 1 1% 25 3 4% 26 3 4% 27 2 2% 28 3 4% 29 2 2% 30 2 2% 31 3 4% 32 2 2% 33 4 5% 34 1 1% 35 3 4% 37 4 5% 39 1 1% 40 3 4% 41 1 1% 43 2 2% 44 5 6% 45 5 6% 47 1 1% 48 3 4% 49 4 5% 50 1 1% 51 2 2% 53 2 2% 54 4 5% 55 3 4% 56 2 2% 59 1 1% 60 3 4% 62 1 1% 64 1 1%

Ukupno 82 100% Aritmetička sredina 40,59

Standardna pogreška 1,281 Standardna devijacija 11,597

Minimum 19 Maksimum 64

Visina (cm) N Postotak

152 2 2% 158 1 1% 159 1 1% 160 5 6% 162 2 2% 163 4 5% 164 3 4% 165 2 2% 166 2 2% 167 3 4% 168 5 6% 169 3 4% 170 6 7% 172 4 5% 173 5 6% 174 2 2% 175 2 2% 176 2 2% 177 1 1% 178 1 1% 179 1 1% 180 4 5% 181 1 1% 182 4 5% 183 3 4% 184 2 2% 185 2 2% 186 3 4% 190 3 4% 191 1 1% 192 2 2%

Ukupno 82 100%

Aritmetička sredina 172,87 Standardna pogreška 1,065 Standardna devijacija 9,645

Minimum 152

Maksimum 192

Masa (kg)

N Postotak

53 1 1% 54 1 1% 55 3 4% 56 2 2% 58 1 1% 59 2 2% 60 3 4% 61 1 1% 62 1 1% 63 3 4% 65 4 5% 66 1 1% 67 3 4% 68 4 5% 70 2 2% 71 1 1% 72 3 4% 73 1 1% 75 2 2% 76 1 1% 77 2 2% 78 4 5% 80 5 6% 82 2 2% 83 2 2% 84 1 1% 85 4 5% 86 1 1% 88 3 4% 90 5 6% 92 1 1% 93 2 2% 94 1 1% 95 1 1% 97 1 1% 100 3 4% 105 1 1% 110 1 1% 117 1 1% 125 1 1%

Ukupno 82 100%

Aritmetička sredina 77,05


Minimum 53

Maksimum 125



95

Tablica 8. Indeks tjelesne mase ispitanika, frekvencija i udio u ukupnom uzorku

BMI

(kg/m2) N Postotak

18,3 1 1% 18,6 2 2% 19,5 1 1% 19,6 1 1% 19,8 1 1% 19,9 1 1% 20,0 1 1% 20,5 1 1% 20,6 1 1% 21,0 1 1% 21,1 2 2% 21,5 2 2% 21,6 1 1% 21,9 1 1% 22,0 1 1% 22,3 1 1% 22,5 1 1% 22,7 1 1% 22,8 1 1% 23,3 2 2% 23,5 2 2% 23,6 1 1% 23,7 1 1% 23,9 1 1% 24,0 1 1% 24,1 2 2% 24,2 2 2% 24,5 1 1% 24,6 2 2% 24,8 1 1% 24,9 1 1% 25,2 1 1% 25,5 2 2% 25,8 2 2%

BMI (kg/m2)

N Postotak

nastavak: 26,0 1 1% 26,1 1 1% 26,9 2 2% 27,1 2 2% 27,2 3 4% 27,3 1 1% 27,7 3 4% 27,8 1 1% 28,1 2 2% 28,3 3 4% 28,4 1 1% 28,7 2 2% 29,0 1 1% 29,1 1 1% 29,3 1 1% 29,4 1 1% 29,8 1 1% 30,5 2 2% 30,9 1 1% 31,0 1 1% 31,5 1 1% 31,6 1 1% 32,4 1 1% 33,8 1 1% 34,0 1 1% 34,6 1 1% 39,6 1 1%

Ukupno 82 100% Aritmetička sredina 25,705


Minimum 18,3 Maksimum 39,6

Tablica 9. Prikaz BMI-ja po skupinama prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO)

BMI-raspon (kg/m2) Opis indeks-

oznaka N Postotak

10,0-19,9 Pothranjenost -1 7 9% 20,0-24,9 Normalna težina 0 32 39% 25,0-29,9 Prekomjerna težina 1 32 39% 30,0-39,9 Debljina 2 11 13% 40,0-60,0 Pretjerana debljina 3 0 0%

Ukupno 82 100%



96

Ispitanicima je bilo postavljeno pitanje: Imate li dijagnosticiranu neku bolest kralježnice? uz

posjedovanje liječničke dokumentacija, a ponuñeni su im odgovori:

1. vratni dio (cervikalni)

2. prsni dio (torakalni)

3. slabinski dio (lumbalni)

4. ________________

5. nemam problema

Odgovora na prsni i slabinski dio nije bilo, a na vratni dio i onih bez problema bilo je kako je

prikazano tablicom 10.

Tablica 10. Prikaz broja odgovora na pitanje o dijagnosticiranim bolestima kralješnice

Odgovor N Postotak

Nema problema 63 76,8% Vratni (cervikalni) dio 19 23,2%

Ukupno 82 100%

Drugo, ne tako nevažno, pitanje bilo je: Križate li noge iznad koljena tijekom sjedenja? s

mogućim odgovorima: a) rijetko, b) često, c) stalno i d) nikada. Prema brojnim izvorima križanje nogu

iznad koljena izaziva zakretanje zdjelice unatrag ako sjedimo u radnom položaju. Tada kralješnica u

lumbalnom dijelu poprima nepravilan položaj. Noge je dakako moguće bez takvih posljedica prekrižiti dok

je tijelo u naslonjenom, opuštajućem sjedećem položaju jer je tada kut izmeñu tijela i nogu dovoljno velik

i zdjelična kost je već nagnuta unatrag. Mandal (1981.) je ukazao da povećanje kuta bedro-torzo kao

posljedica prema naprijed nagnutog sjedala povećava zakrivljenost lumbalnog dijela kralježnice, što se

sigurno ne dogaña kada prekrižimo noge. Tada smanjujemo kut bedro-torzo i izazivamo kifozu u

lumbalnom dijelu.403

Tablica 11. Prikaz broja odgovora na pitanje o načinu sjedenja u smislu križanja nogu iznad koljena

Odgovor N Postotak Rijetko 41 50% Često 18 22% Stalno 3 3,7% Nikada 20 24,4%

Ukupno 82 100%

Svi ispitanici sudjelovali su u istraživanju dragovoljno i bez ikakve naknade, a mogli su u bilo

kojem trenutku odustati zbog bilo kojih razloga. To se najčešće dogañalo zbog iznenadnih oboljenja ili

odlazaka na poslovna putovanja. Od potencijalnih 120 osoba do kraja su istraživanje provele 82 osobe.

403 Mandal, A.C. (1981): The seated man (Homo Sedens) the seated work position. Theory and practice, Applied Ergonomics 12 (1), str. 21.



97

Mjesto i vrijeme istraživanja

Subjektivna i objektivna istraživanja su provedena na radnim mjestima ispitanika, tj. na tri

različite lokacije u gradu Zagrebu, od mjeseca rujna 2008. do mjeseca siječnja 2009. godine. Poligoni za

istraživanje bila su privatna ili državna poduzeća i to redom: Ericsson Nikola Tesla d.d., Croatia osiguranje

d.d. i INA industrija nafte d.d.

Budući da je istraživanje provedeno na radnim mjestima ispitanika, a ne u laboratorijskim

uvjetima, od ispitanika je bilo jedino moguće očekivati da sudjeluju u odjeći i obući u kakvoj obično

dolaze na radno mjesto. Slično je u istraživanju Bartelsa (2003.) gdje su ispitanici nosili tipičnu

svakodnevnu odjeću, ali kako ne bi utjecali na rezultate ispitivanja, ista je odjeća nošena u svim

testovima. Stoga su razlike u dobivenim rezultatima ovisne samo zbog promjene konstrukcije sjedala.

Istraživanje je trajalo nekoliko sati.404 Cijeli ciklus pojedine osobe koja je sudjelovala u ovome istraživanju

trajao je 15 radnih dana (odnosno 3 tjedna) pa nije bilo moguće inzistirati na istoj odjeći.

Prije početka istraživanja svim ispitanicima je objašnjen slijed ispitivanja (način ispunjavanja

upitnika i mjerenja na mjernoj prostirci), podijeljen im je raspored sjedenja i upitnici te je obavljena

kratka edukacija o pravilnom načinu sjedenja, namještanju i uporabi pojedinog modela stolice.

Ispitanici u istraživanju temperature i vlage pri sjedenju

U drugom dijelu istraživanja, koje je obuhvaćalo objektivno mjerenje temperature i vlage pri

sjedenju na uredskim stolicama, ali i popunjavanje subjektivnih upitnika udobnosti/neudobnosti te

osjećaja termalne udobnosti, sudjelovalo je šest (6) zdravih osoba (3 ženske i 3 muške) starosti od 29 do

43 godine.

Tablica 12. Osnovni podaci ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju tempetarure i vlage (TeRH)

oznaka (r. br.) Starost (godina)

Visina (cm)

Masa (kg)

BMI (kg/m2)

indeks- oznaka

F1 37 166 61 22,1 0 F2 43 164 70 26,0 1 F3 33 166 65 23,6 0 M4 29 182 68 20,5 0 M5 34 184 79 23,3 0 M6 34 181 91 27,8 1

Aritmetička sredina 35 173,8 72,33 23,90 - Standardna devijacija 4,28 8,57 9,99 2,40 -

Minimum 29 164 61 20,53 - Maksimum 43 184 91 27,78 -

Ovo istraživanje provedeno je na Šumarskom fakultetu u mjesecu srpnju 2009. godine na radnim

mjestima ispitanika.

404 Bartels, V.T. (2003): Thermal comfort of aeroplane seats: influence of different seat materials and the use of laboratory test methods, technical




98

3.2. Uzorci

U borbi protiv potencijalnih negativnih učinaka na položaj, biomehaniku i fiziologiju tijela zbog

sjedećeg položaja, poseže se za brojnim dizajnerskim varijacijama. One su brojne, a uključuju varijacije u

ojastučenju sjedala, obložnim materijalima, dizajnu elementa sjedala, dizajnu naslona za leña, podesivost

kuteva sjedala i naslona, lumbalnu potporu, visinu sjedala i dr. Za neke od navedenih varijabli dizajna

pokazalo se da imaju značajan utjecaj na kontaktni tlak na sjedalu. Posebice, mnoge studije su ukazale

na značajnost razlika u variranju stupnja debljine, gustoće i grañe ojastučenja, kao i kontura stolice

(Garber i Krouskop, 1982; Yang i sur., 1984; Congleton i sur., 1988; Sember, 1994; Gyi i Porter,

1999.).405 Iz ovog kratkog uvoda vidi se da se pokušava na razne načine doskočiti problemima sjedenja i

udobnosti sjedenja s ciljem ublažavanja pa čak i potpunog otklanjanja zamora korisnika stolice.

Izbor uzoraka za ovo istraživanje temeljio se upravo na nekim gore navedenim prijedlozima u

kombinaciji s redovnom ponudom na tržištu u Republici Hrvatskoj u 2008. godini. Odabrani su modeli

gornjeg srednjeg cjenovnog razreda jer su takvi modeli u mogućnosti podržavati tijelo u dobrom položaju

i imaju konstrukciju koja omogućuje pravilno i dobro namještanje položaja kao preduvjet udobnosti. Tu

se prvenstveno misli na izbor mehanizama, oblika i kvalitete sjedala i naslona te podešavajućih naslona

za ruke. Osim toga, vodilo se računa da su uzorci u skladu s važećim normama. Četiri od ukupno šest

modela stolica bili su modificiirani u smislu debljine sjedala i njegove konstrukcije s obzirom na osnovni

model iz standardne ponude proizvoñača. Meñu njima ima i potpuno novih konstrukcija ispune sjedala,

pa čak i inovacija. Ostala dva modela bila su iz standardnog proizvodnog programa svoga proivoñača, tj.

u svom obliku i konstrukciji nisu imali nikakvih modifikacija, ali su zanimljivi sa stajališta konstrukcije

sjedala i zato su odabrani za istraživanje.

a) model BS (Tapo d.o.o.)

b) model IS (Tapo d.o.o.)

c) model KS (Tapo d.o.o.)

d) model LS (TopStar GmbH)

e) model MA (TopStar GmbH)

f) model RS (Tapo d.o.o.)

Slika 39. Šest modela stolica rabljenih u istraživanju (abecednim redom)

U istraživanju je rabljeno šest (6) modela stolica dvaju proizvoñača: Tapo d.o.o. Zagreb, domaći

proizvoñač, ujedno i dobavljač četiriju vrsta uzoraka te TopStar GmbH, njemački proizvoñač kojega u

Republici Hrvatskoj zastupa tvrtka Inkea d.o.o. Zagreb, koja je bila dobavljač dviju vrsta uzoraka. Uzorci

405 citirano u: Vos, G.A., Congleton, J.J., Steven Moore, J., Amendola, A.A., Ringer, L. (2006): Postural versus chair design impacts upon interface

pressure, Applied Ergonomics 37, str. 620.



99

dobavljača Tapo d.o.o. temeljili su se na modelima Tex (osnovna konstrukcija i naslon za leña) i Sphere

(oblik i podloga sjedala) i za ovo istraživanje dobili su kodne oznake BS, IS, KS i RS. Uzorci dobavljača

Inkea d.o.o. bili su standardni modeli i to Lady Sitness te New Artwork Deluxe (ranije Med Art 10), a za

potrebe istraživanja kodirani su oznakama LS i MA. Pojedinosti svakog uzorka bit će opisane u nastavku.

Izgled modela stolica prikazan je na slici 39. Sveukupno je u istraživanju sudjelovalo 30 komada stolica

razvrstanih u pet (5) kompleta po šest (6) spomenutih modela s ciljem vremenske uštede u provedbi

pokusa.

Ispitanici su pri upoznavanju s uzorcima bili upućeni da se svaki model razlikuje po nečemu u

konstrukciji sjedala, odnosno u njegovoj ispuni, i da je po tome jedinstven. Nisu im objašnjavane

pojedinosti ili razlike. Svaki je uzorak bio jednoznačno označen privjeskom na kojemu je jasno bila

istaknuta šifra uzorka (slika 40.). Privjesci su visili na mrežama naslona za leña ili na desnom naslonu za

ruke kod modela LS.

Slika 40. Privjesak s pripadajućom oznakom modela na naslonu uzorka KS-5

Kao što je već spomenuto, svaki model-uzorak bio je po nečemu specifičan, ali imali su i dosta

sličnosti. Zajedničko svim modelima stolica-uzoraka je da su imali metalno postolje s pet krakova i

kotačima, pneumatski cilindar i sinkro-mehanizam, anti-shock sustav (osim LS), oprugu za namještanje

otpora naslona, sjedalo s tvrdom drvenom podlogom podesivo po visini, naslone za ruke podesive po

visini i lumbalnu potporu na naslonu za leña (bilo u obliku lumbalnog podupirača, bilo u konstrukcijskoj

izvedbi samog naslona). Sva sjedala bila su obložena crnom dekorativnom tkaninom u sastavu 100%

poliester. Pet modela imalo je naslon za leña izveden s mrežom napetom u okvir, a model LS imao je

naslon s tvrdom podlogom i ispunom od spužve. Taj je model jedini imao profiliran naslon za bočno

podržavanje leña.

Iako su dizajnom stolice bile relativno ujednačene, rezultati provedenih istraživanja Kleberga i

Ridda (1987.) ukazuju da je ergonomski dizajn relativno malo važan pri percepciji korisnika.406

Slike 41.-46. prikazuju specifične detalje pojedinog modela stolice u istraživanju, a uz njih se

nalazi i detaljan opis svakog sjedala.

406 Kleberg, I.G., Ridd, J.E. (1987): An evaluation of office seating, Contemporary Ergonomics, Robens Institute University of Surrey, Guildford, UK, str.

206.



100

Model BS (BaySeat). Sjedalo modela BS bilo je debljine oko 60

mm sastavljeno od dviju vrsta poliuretanske (PU) rezane spužve oznake

kvalitete PG 65120 debljine oko 20 mm u donjem sloju i PT 3246 debljine

oko 40 mm u gornjem sloju. Ukupna gustoća tako konstruiranog sjedala

bila je 41,3 kg/m3. Glavna karakteristika sjedala BS je urez (slika 41.) na

njegovom stražnjem dijelu s primarnom zamisli da olakša dugotrajno

sjedenje prije svega muškarcima smanjenjem pristiska na prostatu, ali i za

oba spola u smislu smanjenja opterećenja na trtičnu kost. Ovo sjedalo je

patentirana inovacija Damira Džimbega. Trenutno na tržištu ne postoji

mogućnost kupovine ovakvoga modela sjedala.

Slika 41. Detalji modela BS

Model IS (IslandSeat). Sjedalo modela IS bilo je debljine oko

60 mm sastavljeno od poliuretanske (PU) rezane spužve oznake kvalitete

PT 3246 na gotovo cijeloj površini, osim na dijelu ispod sjednih kostiju,

gdje je bio ulijepljen umetak (slika 42.) debljine oko 60 mm konstrukcije

KS. Upravo taj umetak u zoni ispod sjednih kostiju, za zadaćom

smanjenja tlakova i stvaranjem veće udobnosti bio je glavna

karakteristika sjedala IS. Trenutno na tržištu ne postoji mogućnost

kupovine ovakvoga modela sjedala.

Slika 42. Detalji modela KS

Model KS (KonStrukcija). Sjedalo modela KS bilo je debljine

oko 60 mm sastavljeno od dviju vrsta poliuretanske (PU) rezane spužve

oznake kvalitete PG 65120 debljine oko 20 mm u donjem sloju i PT 3246

debljine oko 20 mm srednjem sloju te viscoelastične PU spužve, tzv.

MemoryFoam (MF) debljine 20 mm u gornjem sloju (slika 43.). Ukupna

gustoća tako konstruiranog sjedala bila je 48,5 kg/m3. Glavna

karakteristika sjedala je upravo "sendvič" konstrukcija s uporabom

viscoelastičnog materijala. Trenutno na tržištu ne postoji mogućnost

kupovine ovakvoga modela sjedala.

Slika 43. Detalji modela KS



101

Model LS (Lady Sitness). Sjedalo modela LS bilo je debljine

oko 65 mm od kombinacije rezane PU spužve oznake kvalitete 4040 i

džepičastih opruga promjera 45 mm i visine 45 mm s promjerom žice od

1,8 mm. Preko opruga stavljen je sloj PU hladno-lijevane spužve gustoće

40 kg/m3, debljine približno 20 mm. Sjedalo je imalo elastičnu vezu s

mehanizmom pomoću patentiranog sustava Body Balance Tec® što mu je

omogućavalo trodimenzionalno gibanje (slika 44.). Glavna karakteristika

sjedala je – prema specifikaciji proizvoñača – posebna konstrukcija

namijenjena ženskome rodu. Trenutno na tržištu postoji mogućnost

kupovine ovakvoga modela sjedala, odnosno stolice.

Slika 44. Detalji modela LS

Model MA (Med Art 10 / New Artwork Deluxe). Sjedalo modela MA

bilo je debljine oko 55 mm od PU hladno lijevane spužve oznake kvalitete

4040 s gustoćom od 40 kg/m3. Glavna karakteristika sjedala je bila

elastična veza s mehanizmom pomoću patentiranog sustava Body Balance

Tec® što mu je omogućavalo trodimenzionalno gibanje (slika 45.). Na

tržištu postoji mogućnost kupovine ovakvoga modela sjedala, odnosno

stolice.

Slika 45. Detalji modela MA

Model RS (Rezana Spužva). Sjedalo modela RS bilo je debljine

oko 60 mm od poliuretanske (PU) rezane spužve oznake kvalitete PT 3246

na cijeloj površini (slika 46.). Gustoća spužve bila je 28,3 kg/m3. Ovo

sjedalo je najsličnije standardnom modelu iz redovne ponude na tržištu i

zamlišljen je kao svojevrsni "placebo-uzorak". Osnovna razlika je samo u

debljini sjedala koja je kod standardnog modela 50 mm, a za istraživanje

je povećana kako bi bila što sličnija ostalim modelima istog proizvoñača.

Na tržištu postoji mogućnost kupovine ovakvoga modela sjedala, ali po

posebnoj narudžbi kod proizvoñača.

Slika 46. Detalji modela RS



102

Tehničke karakteristike modela

Sve stolice su izmjerene sukladno zahtjevima norme HRN EN 1335-1 i utvrñeno je da

zadovoljavaju osnovne funkcionalne dimenzije prema tipu A. Dimenzije izmjerene na pojedinom modelu

stolice i druge fumkcionalne mogućnosti prikazane su u tablici.

Tablica 13. Funkcionalne dimenzije stolica odreñene prema HRN EN 1335-1

Model stolice BS/IS/KS/RS LS MA

funkcionalne dimenzije sve dimenzije su u mm

visina sjedala (a) 400-520 390-510 400-530

dubina sjedala (b) 440 450 465-525

podešavanje dubine ne ne da

dubina površine sjedala (c) 457 486 463

širina sjedala (d) 494 483 486

sjed

alo

nagib površine sjedala (e) 1,3°-2,8° 7°-8° 4,2°-10,5°

visina točke "S" iznad površine sjedala (f) 200 200 200

visina naslona (g) 690 580 620

visina gornjeg ruba naslona iznad površine sjedala (h)

592 635 551

širina naslona (i) 486 475 466

opseg podešavanja kuta nagiba naslona (l) (-4°)-(-22°) (-1°)-(-20°) (-14°)-(-23°)

nas

lon

lumbalni dodatak ne ne da

duljina naslona za ruke (n) 269 247 229

širina naslona za ruke (o) 50 70 80

visina naslona za ruke iznad sjedala (p) 228-290 221-278 197-297

udaljenost prednjeg ruba naslona za ruke od prednjeg ruba sjedala (q)

105 120 140-200

čista širina izmeñu naslona za ruke (r) 528 460 447-525

podešavanje meñusobnog razmaka ne ne da

nas

lon

i za

ruke

podešavanje horizontalnog kuta ne da ne



103

Mjerenje je obavljeno na za to konstruiranoj opremi sa svim potrebnim tehničkim zahtjevima. Na

sljedećim slikama prikazani su detalji mjerenja i odreñivanja dimenzija odabranih stavki iz sveobuhvatnog

procesa mjerenja na 18 točaka.

Slika 47. Ureñaj za točno odreñivanje funkcionalnih dimenzija prema HRN EN 1335-1 (lijevo) i stalak s laserskim mjerilom (desno)

Slika 48. Prikaz mjerenja visine sjedala modela KS u ureñaju za odreñivanje dimenzija



104

Slika 49. Prikaz mjerenja visine naslona za ruke modela LS u ureñaju za odreñivanje dimenzija

Slika 50. Prikaz mjerenja čiste širine izmeñu naslona za ruke modela LS pomoću laserskog mjerila



105

Uzorci PU spužvi za ispitivanje mehaničkih svojstava

Za potrebe laboratorijskih ispitivanja mehaničkih svojstava i kvalitete poliuretanskih materijala

korištenih u ojastučenjima sjedala modela BS, IS, KS i RS korišteni su uzorci u oblicima prikazanim na

sljedećim slikama. PU spužve su ispitivane prema metodama u nomama ISO 2439:2008 i ISO 845:1988.

a) uzorak jastuka BS sjedala b) uzorak jastuka IS sjedala

c) uzorak jastuka KS sjedala d) uzorak jastuka RS sjedala

Slika 51. Uzorci PU materijala za potrebe ispitivanja mehaničkih svojstava prema ISO normama

Svaki je uzorak spužve imao četiri komada koji su bili označeni šiframa BS1, BS2, BS3 i BS4,

zatim IS1-IS4, KS1-KS4 te RS1-RS4 (za razliku od uzoraka stolica koji su označeni s npr. BS-1, IS-2, itd.).

Gustoća materijala PU spužvi odreñena je pomoću metode u normi ISO 845 i za pojedine vrste

iznosi:

Tablica 14. Gustoća pojedine vrste PU spužve

Oznaka PU spužve Boja Gustoća (kg/m3)

MF (memory foam) bijela 43,8

PT 3246 plava 28,3

PG 65120 smeña 63,5



106

3.3. Metode istraživanja

Udobnost sjedenja, kao stanje fizičkog zadovoljstva (engl. well-being), osobni je osjećaj. Poput

svakog drugog unutarnjeg ili osobnog doživljaja ni osjećaj udobnosti se ne može izravno mjeriti. On se

treba izvesti ili iz prilagodbe stolice prema ljudskoj anatomiji ili iz korisnikovih karakteristika i/ili ponašanja

pri sjedenju ili iz korisnikove subjektivne procjene i verbalnog izražaja svoga stanja udobnosti.407 I dok se

prva dva pristupa vrednovanja udobnosti stolice nazivaju objektivnim tehnikama procjene, treća se

metoda oslanja na individualne subjektivne prosudbe korisnikova osjećaja udobnosti. Da bi se iskazali

pouzdani podaci, sve tri eksperimentalne metode imaju zajedničko da moraju udovoljiti neophodnim

preduvjetima ispitivanja kao što su standardizirane ispitne situacije, primjerene i provjerene metode

mjerenja, ponovljivost eksperimenta i reprezentativnost uzorka budućih korisnika stolice.408

Većina istraživanja provodi se u laboratorijskim, što znači kontroliranim klimatskim uvjetima.

Osobe u klimatskim, predviñenim uvjetima ne moraju nužno pokazati stvarne reakcije kakve bi se

dogañale u uvjetima pravog radnog mjesta, radnih zadataka i radnog dana koji sa sobom nosi svakojake

stresne situacije, interakciju s kolegama i psihofozičko opterećenje, kakvo pri obavljanju zadanog

laboratorijskog zadatka, poput pisanja nekog jednostavnog teksta ili čitanja odreñenog štiva sigurno ne

doživljavaju.

Treba razlikovati kratkotrajnu i dugotrajnu udobnost/neudobnost sjedenja. Neudobnost sjedenja

raste s vremenom dok udobnost sjedenja teži ostati stalnom.409,410 Neki autori za procjenu neudobnosti

sjedenja predlažu dugotrajne pokuse. Na primjer, Gyi i Porter (1999.) navode da je potrebno najmanje

dva sata ispitivanja kako bi se jasno procijenila neudobnost auto-sjedala, koja se uglavnom usredotočila

na mjerenje zamora u sjedećem položaju.411 Zamor pri sjedenju, meñutim, može jednostavno postojati

zbog "prolaska vremena" i ne nužno zbog dizajna sjedala.412 Zamor pri sjedenju u uredu mogu uzrokovati

mnogi drugi čimbenici kao temperatura, buka računalne opreme, loša rasvjeta, kvaliteta zraka i dr.

Uporaba kontaktnog tlaka ne uzima u obzir sve te čimbenike, ali uzima potporu sjedala, karakteristike

raspodjele tlakova i promjene položaja. Dakle, kod uporabe tlakova za procjenu udobnosti/neudobnosti

sjedenja potrebna je metoda koja će odrediti njihovu vrijednost u što kraćem vremenu.413 S druge strane,

dugotrajna mjerenja uglavnom se koriste pri istraživanju neudobnosti sjedenja koja se pojavljuje najčešće

zbog zamora. Na primjeru procjene zamora vozača tijekom dugotrajne vožnje, Uenishi i sur. (2002.)

promatrali su pojavu zamora u jednom satu u laboratorijskom okružju,414 dok spomenuti Gyi i Porter

(1999.) u svom istraživanju predlažu najmanje dva sata. Čak i kad je automobilsko sjedalo sa svojom

funkcijom osiguranja potpore tijelu i raspodjele tlaka glavni činitelj, druge značajke mogu biti glavni izvor 407 Christiansen, K. (1997): Subjective assessment of sitting comfort, Coll. Antropol. 21 (2), str. 387. 408 ibd. 409 Helander, M.G., Zhang, L. (1997): Field studies of comfort and discomfort in sitting, Ergonomics 40 (9), str. 896. 410 Porter, J.M., Gyi, D.E., Tait, H.A. (2003): Interface pressure data and the prediction of driver discomfort in road trials, Applied Ergonomics 34, str.

210. 411 citirano u: Gyi, D.E., Porter, J.M. (1999): Interface pressure and the prediction of car seat discomfort, Applied Ergonomics 30 (2), str. 100. 412 Helander, M.G., Zhang, L. (1997): Field studies of comfort and discomfort in sitting, Ergonomics 40 (9), str. 912. 413 Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort (part I): Use of subjective ratings in discriminating car seats and

correspondence among ratings, International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 517 414 citirano u: op. cit. str. 527.



107

nekog neugodnog osjećaja pri sjedenju. Te druge značajke uključuju estetiku sjedala (boju, teksturu,

obložne materijale) i funkcionalnost (jednostavnu uporabu, lumbalnu potporu, svojstva prozračivanja i

dr.).415 Takoñer (prema Andreoniu i sur., 2002.) treba razlikovati udobnost sjedenja vozača od udobnosti

sjedenja u običnoj ili uredskoj stolici, odnosno u "ne-voznom" radnom okružju (prvenstveno zbog

različitih uvjeta kojima su sjedači izloženi – u slučaju vozača je to ograničen prostor, nekoliko upravljačkih

radnji, vibracije koje mogu dovesti do povećanog rizika za pojavu mišićno-koštanih poremećaja), ali neka

se načela i zakonitosti ipak mogu poistovijetiti.416 Epidemiološka studija koju je proveo Gyi (1996.)

pokazala je da ljudi izloženi vožnji dulje od 4 sata dnevno, više nego dvostruko pate od bolova lumbalne

kralješnice u usporedbi s onima koji dnevno rade sjedeći više od četiri sata.417

U studiji osjećaja udobnosti korisnika invalidskih kolica istraživanjem kontaktnog tlaka,

temperature i vlage javio se problem prirodnih tjelesnih raznolikosti korisnika, stupnja aktivnosti,

dijagnoza, načina liječenja i životnih navika, što je odmaknulo istraživanje od laboratorijskih standarda i

spriječilo svaku daljnju izravnu usporedbu.418 Osim toga, anatomski modeli-lutke nisu prikladni kao krajnji

korisnici jastuka za smanjenje tlaka i najzad, korisnici invalidskih stolica ne žive u laboratorijima.419

Istraživanje autora Joines i Sommerrich iz 2001. pokazalo je da su korisnici vizualnih zaslona

(VDU) kroz samostalno procjenjivanje sposobni osigurati točne kvantitativne podatke o karakteristikama

radnih stanica,420 dok je istraživanje skupine autora, koje je predvodio Lindegaard (2005.), o tome mogu

li kvalitativni podaci, koji dolaze iz raznih vrsta procjena, dati vrijedne informacije o značajnim

izloženostima. U nekim slučajevima mogu čak i zamijeniti skuplje procjene i zapažanja stručnjaka te dati

rezultate koji jačaju prijedlog da procjene udobnosti i doživljenih naprezanja od strane korisnika mogu biti

troškovno učinkovitija (engl. cost-efficient), korisniku pristupačnija (engl. user-friendly) i manje vremenski

zahtjevna (engl. less time-consuming) metoda za identificiranje izloženostima loše oblikovanom radnom

mjestu i lošim radnim položajima.421

Kao što je na početku 3. poglavlja spomenuto, u istraživanju su se rabile sljedeće metode:

metoda ocjenjivanja udobnosti i neudobnosti stolica prema osjećaju korisnika (opisana u poglavlju 3.3.1),

metoda mjerenja raspodjele i iznosa tlakova mjernim sustavom ErgoCheck© Chair™ (opisana u poglavlju

3.3.2), metoda subjektivne procjene termalne udobnosti pri sjedenju (opisana u poglavlju 3.3.3), metoda

mjerenja temperature i relativne vlage mjernim sustavom HOBO® Weather Station (opisana u poglavlju

3.3.4) i metoda ispitivanja mehaničkih svojstava materijala (opisana u poglavlju 3.3.5).


International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 528. 416 Andreoni, G., Santambrogio, G.C., Rabuffetti, M., Pedotti, A. (2002): Method for the analysis of posture and interface pressure of car drivers,

Applied Ergonomics 33, str. 521. 417 citirano u: Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort – part I: Use of subjective ratings in discriminating car seats

and correspondence among ratings, International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 516. 418 Stockton, L., Rithalia, S. (2007): Pressure-reducing cushions: Perceptions of comfort from the wheelchair users’ perspective using interface

pressure, temperature and humidity measurements, Journal of Tissue Viability 18(2), str. 32. 419 op. cit. str. 33. 420 citirano u: Lindegaard, A., Karlberg, C., Tornqvist, E.W., Toomingas, A., Hagberg, M. (2005): Concordance between VDU-users’ ratings of comfort

and perceived exertion with experts’ observations of workplace layout and working postures, Applied Ergonomics 36, str. 322. 421 Lindegaard, A., Karlberg, C., Tornqvist, E.W., Toomingas, A., Hagberg, M. (2005): Concordance between VDU-users’ ratings of comfort and

perceived exertion with experts’ observations of workplace layout and working postures, Applied Ergonomics 36, Elsevier Ltd., str. 322.



108

3.3.1. Ocjenjivanje udobnosti i neudobnosti stolica prema osjećaju korisnika

Najsnažniji argument za uporabu tehnika subjektivne procjene dolazi od Shackela i sur. (1969.)

koji kažu da dodatni i presudni razlog našem izboru subjektivnih mjerila jest svojstvenost u kontekstu

proučavanja udobnosti stolica u odnosu prema korisnikovu osobnom izboru, to jest ultimativni kriterij

mora biti subjektivna prosudba reprezentativnog uzorka korisnika.422 Drugim riječima, nisu anatomska ili

ortopedska stajališta, položaj tijela ili obavljanje zadatka presudni kriteriji izbora gdje sjesti ili koju stolicu

kupiti, nego je to korisnikovo subjektivno vrednovanje udobnosti sjedala.

Udobnost je apstraktna imenica za osobni osjećaj koji je toliko složen da je za udobnost sjedenja

nemoguće naći objektivno mjerenje koje je dovoljno relevantno i sveobuhvatno. U takvim prilikama posve

je uobičajena uporaba prosudbe kao mjernog instrumenta (Degroot, 1969.).423 Pod standardnim uvjetima

ispitivanja, osjećaj udobnosti osobe može se procijeniti različitim subjektivnim mjerilima, npr.:

• općom ocjenom udobnosti (engl. general comfort rating),

• ocjenom udobnosti dijela tijela (engl. body area comfort rating),

• listom provjere značajki stolice (engl. chair feature checklist),

• osobnim komentarima (engl. personal comments), itd.

Nema općeg stajališta koja je od ovih tehnika najpouzdanija i valjana metoda za procjenu

udobnosti sjedenja. Pouzdanost i valjanost bilo koje izabrane metode ocjene udobnosti može varirati s

različitim uzorkom korisnika stolica (Christiansen, 1992.). Stoga se općenito nijedna tehnika ne može

predložiti. Odgovarajući izbor ovisi o situaciji ispitivanja, dostupnoj količini vremena i sposobnosti

procijenitelja (laik ili stručnjak).424

Metoda ispitivanja udobnosti uredskih stolica prema osjećaju i mišljenju korisnika temelji se na

ispunjavanju upitnika u kojemu su ispitanici odgovarali na zadane tvrdnje-pitanja nakon sjedenja na

stolicama odreñeno vrijeme. Svaki je ispitanik/ispitanica sjedio na šest stolica prema unaprijed utvrñenom

rasporedu, na svakoj dva radna dana. Prvoga dana (ponedjeljkom/srijedom) ispitanici su ispravno

namjestili položaj sjedenja prema priloženim uputama i počeli koristiti stolicu. Drugoga dana

(utorkom/četvrtkom), nakon najmanje šest sati sjedenja ispunjavali su upitnik. Nakon toga su zamijenili

stolicu sa sljedećom prema rasporedu i ponovili dvodnevni ciklus. Ukupan ciklus sa svih šest stolica trajao

je 12 dana (tri tjedna po četiri radna dana).

Uporaba stolice, poluge za namještanje i svojevrsne posebnosti ovisne o modelu te pravilan način

sjedenja bio im je objašnjen prilikom upoznavanja s postupkom istraživanja i njihovim zadacima.

Istaknuto je da za ispravno sjedenje moraju svaku stolicu namjestiti prema sebi i svojim potrebama.

Obavezno trebaju podesiti visinu sjedala tako da im noge budu na podu, s kutom u koljenima ≥90° i

visine naslona za ruke tako da kut u laktovima bude oko 90°. Ukazano im je na potrebu pravilnog

namještanja naslona za leña tako da leña budu uspravna, ali opuštena, s kutom izmeñu bedara i trupa

≥90° i na ispravno podešavanje otpora opruge naslona kako bi obavljao ispravno svoju funkciju

422 citirano u: Christiansen, K. (1997): Subjective assessment of sitting comfort, Coll. Antropol. 21 (2), str. 388. 423 citirano u: ibd. 424 citirano u: ibd.



109

podržavanja. Pri tom prvom susretu ispitanicima su podijeljeni radni materijali (uvodni podsjetnik s

kratkim objašnjenjem istraživanja, opći upitnik i komplet od 6 upitnika udobnosti/neudobnosti/termalne

udobnosti) i raspored sjedenja po danima i stolici.

Metoda korištena za ovo subjektivno ispitivanje mišljenja i osjećaja korisnika bazira se na listi

provjere stolice – Chair Evaluation Checklist (CEC-14) koju su 1997. godine osmislili Helander i Zhang.

Predložena lista provjere (upitnik) izravno se odnosi na temeljne postavke (deskriptore) udobnosti i

neudobnosti, s odvojenim procjenjivanjem udobnosti i neudobnosti na odvojenim skalama.425 Kao

psihološke konstrukcije, poput "napora" ili "truda", udobnost i neudobnost iziskivali su odnos kao prema

različitim i komplementarnim entitetima u ergonomskim procjenama i posredovanjima (Sauter i sur,

2005.).426 Zhang i sur. (1996.) otkrili su da su udobnost i neudobnost ortogonalni te da ih treba tretirati

neovisno.427 U skladu s ortogonalnosti izmeñu osjećaja udobnosti i neudobnosti ovo se istraživanje

zasniva na odvojenim skalama za svaki od osjećaja, s kasnijim ciljem pronalaženja njihovih povezanosti s

objektivnim mjerenjima – u ovom slučaju s raspodjelom i iznosima kontaktnih tlakova. Dokazano je da se

udobnost i neudobnost mogu neovisno kvantificirati. Skale razvijene za Chair Evaluation Checklist

osiguravaju dosljedne rezultate koji se mogu koristiti za praktično vrednovanje udobnosti i neudobnosti

stolica.428 Pri uporabi lista provjere nužno je uzeti u obzir model prikazan grafikonom 5. (str. 39.) te da su

na neudobnost u većini slučajeva utjecali biomehanički čimbenici i zamor.

Upitnik se sastojao od 7 tvrdnji o udobnosti i 7 tvrdnji o neudobnosti prema razradi čimbenika

udobnosti sjedenja i pet dopunskih pitanja. Odgovarati na pitanja ispitanici su mogli bilo kojim

redoslijedom i u bilo vrijeme dana, ali nakon propisanog trajanja sjedenja. Tvrdnje obuhvaćene upitnikom

su sljedeće:

Skala neudobnosti

� Osjećam bolove u mišićima

� Imam natečene noge

� Osjećam nejednak pritisak sjedala na bedra i stražnjicu

� Osjećam se ukočeno

� Nemirno sjedim

� Osjećam se umorno

� Osjećam se neudobno

Skala udobnosti

� Osjećam se opušteno

� Osjećam se odmoreno

� Sjedalo je mekano

� Sjedalo je prostrano

� Stolica izgleda lijepo

� Stolica mi se sviña

� Osjećam se udobno

425 citirano u: de Looze, M.P., Kujit-Evers, L.F.M., van Dieën, J. (2003): Sitting comfort and discomfort and the relationships with objective measures,

Ergonomics, 46 (10), Taylor & Francis Ltd., str. 995. 426 citirano u: Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort – Part II: Relationships with prediction from interface pressure,

International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 527. 427 Zhang, L., Helander, M.G., Drury, C.G. (1996): Identifying factors of comfort and discomfort in sitting, Human Factors 38 (3), Human Factors and

Ergonomics Society, str. 388. 428 Helander, M.G., Zhang, L. (1997): Field studies of comfort and discomfort in sitting, Ergonomics 40 (9), Taylor & Francis, str 913.



110

Svaka od 14 tvrdnji se sastojala od teksta tvrdnje, npr. Osjećam se odmoreno, zatim od pravca i brojeva

ispod pravca od 1 do 9 (slika 52.). Odgovor na pitanje bio je u obliku označavanja bilo kojeg mjesta na

pravcu (skali) znakom "X". Usto se nalazilo i objašnjenje da 1 označuje nimalo, a 9 označuje jako.

Slika 52. Primjer tvrdnje iz upitnika CEC-14

Osim odgovora na tvrdnje, u upitnik je bilo potrebno upisati datum ispunjavanja i obvezno šifru

modela stolice za koju su taj dan ispitanici ispunjavali upitnik. Na kraju se nalazio i prostor predviñen za

zabilješke i dojmove. Svaki ispitanik je dobio šest jednakih listova upitnika označenih slovima A-F, za

svaku stolicu po jedan. Potpun izgled upitnika nalazi se u prilogu ovog rada.

Na dopunskih pet pitanja odgovaralo se zaokruživanjem "da" ili "ne", a glasila su:

1. Je li vam stolica drugi dan sjedenja bila udobnija od prvoga dana?

2. Jeste li imali osjećaj klizanja sa sjedala?

3. Jeste li mogli visinu sjedala namjestiti prema osobnim preferencijama?

4. Jeste li mogli visinu rukonaslona namjestiti prema osobnim preferencijama?

5. Kako vam je bilo sjediti na sjedalu (stolici)?

Prije popunjavanja upitnika, svatko je sjedio na stolici najmanje šest sati bez većih stanki.

Naravno da se od ispitanika nije očekivalo da sjede neprekinuto cijelo vrijeme jer je to s ergonomskog ili

fiziološkog stajališta neprimjereno. Napomenuto im je da svakako uzimaju kraće pauze i to barem svaka

dva sata tijekom radnog dana. Potter i sur. (1998.) potvrñuju u sličnim istraživanjima "da je potrebno

nekoliko sati za precizno procjenjivanje stolice, što se može vidjeti u razlikama i rangiranju stolica tijekom

kratkotrajnih i dugotrajnih isprobavanja".429 To znači da se procjena na kraju šestoga sata može uzeti za

procjenu 8-satnog radnog dana, jer prema nekim autorima (Fitzgerald i sur, 1996.) optimalno vrijeme za

utvrñivanje procjene udobnosti sjedala su tri sata. Spomenuti autori kažu da kada korisnici ergonomski

vrednuju uzorke stolica, trebaju sjediti najmanje tri sata kako bi dobili puno značenje i ispravno

vrednovanje koje predstavlja njihovu udobnost za 8-satni radni dan.430

Iako na većinu deskriptora neudobnosti utječe vrijeme, teško je predložiti samu proceduru

mjerenja. Mišljenje Helandera i Zhang (1997.) je da se treba u jednom danu ocijeniti samo jedna stolica

429 Potter, D.W., Fortier, C.J., Rigby, W.A., Stevenson, J.M. (1998): Development and analysis of a comparative evaluation methodology for office

chairs, Proceedings of the 30th Annual Conference of the Human Factors Association of Canada, str. 198. 430 Fitzgerald, S.J., Kult, K.M., Skubic, C.R., Fernandez, J.E., Poonawala, M.F. (1996): The optimum time to evaluate the comfort rating of seats,

Advances in Occupational Ergonomics and Safety I, vol. 2, str. 823.



111

u standardno vrijeme – npr. izmeñu 9:00 i 11:00 sati.431 Sukladno tome u ovome istraživanju, kao što je

već rečeno, nije bilo zadano vrijeme ispunjavanja, ali je ocjenjivana samo jedna stolica dnevno.

Prigodom ovog istraživanja velik je naglasak stavljen na vremensko trajanje sjedenja prije nego

se pristupi popunjavanju upitnika – najmanje 6 sati kontinuiranog sjedenja, uz obavezne periodičke

stanke.

Odgovore na postavljene tvrdnje ispitanici su davali označavanjem nekog mjesta na dužini

izmeñu brojeva 1 do 9. To se radilo znakom X ili bilo kojom drugom oznakom koja bi na odreñenom

mjestu precrtala liniju. Ispitanicima je objašnjeno da će se kasnije u obradi podataka mjeriti udaljenost

od početka skale do stavljenog znaka (X) u milimetrima i da će ta mjera predstavljati jakost (intenzitet)

njihova odgovora. Budući se radilo o ocjenjivanju udobnosti sjedala, a ne stolica, ispitanici su zamoljeni

da se pri ispunjavanju upitnika usredotoče upravo na sjedalo i njegov utjecaj na njihovo tijelo, stražnjicu i

bedra.

Udaljenost oznake (X) na skali mjerena je digitalnim pomičnim mjerilom spojenim USB kabelom s

osobnim računalom. Podaci su izravno unošeni u tablicu programa Microsoft © Excel u kojoj su dalje s

ostalim vrstama podataka pripremani za statističku obradu.

Ispitanici su imali uvid u svoje odgovore na prethodnu stolicu jer se prikupljanje upitnika

obavljalo tek na kraju trotjednog pokusa, ali su zamoljeni da kasnije ne ispravljaju prethodnih dana

popunjene upitnike. Slično su radili i Humphreys i sur. u svojem istraživanju gdje su ispitanici zamoljeni

da ocijene stolicu iz trenutne etape s obzirom na stolicu iz prethodne etape na kraju trosatnog

sjedenja.432 Ispitanicima je u ovome istraživanju ukazano na različitost ispuna sjedala, ali zbog mogućeg

utjecaja na rezultate nisu im navedene vrste, konstrukcije i drugi detalji. Isto tako, bili su upućeni da u

ovome istraživanju ocjenjuju udobnost sjedala i njegov utjecaj na tijelo, bedra i stražnjicu, te da se

koncentriraju upravo na to pri ispunjavanju upitnika. Svaka je stolica na sebi imala privjesak sa šifrom

koju su upisali na list upitnika i svaki je ispitanik dobio šifru osobe, tj. redni broj, radi lakše obrade

podataka.

431 Helander, M.G., Zhang, L. (1997): Field studies of comfort and discomfort in sitting, Ergonomics 40 (9), Taylor & Francis, str. 913. 432 Humphreys, N., Webb, L.H., Parsons, K.C. (????): A comparison of the thermal comfort of different wheelchair seating materials and an office chair,

Department of human sciences, Loughborough University, str. 527.



112

Kreiranje upitničkih skala i testiranje njihove pouzdanosti

Nakon izračunavanja prosječnih procjena za svaku stolicu, sukladno radu Helandera i Zhang

(1997.), rezultati procjena tvrdnji zbrojeni su na način da tvore dvije skale: skalu udobnosti i skalu

neudobnosti, posebno za svaku stolicu. Tako dobiveni rezultati podijeljeni su s ukupnim brojem tvrdnji na

skali: u slučaju skale udobnosti s pet (5), a u slučaju skale neudobnosti sa sedam (7). Naime, početni

broj od sedam tvrdnji koje su opisivale udobnost stolice je nakon analize interne konzistentnosti/

pouzdanosti reduciran na pet tvrdnji u skali udobnosti.

Skala udobnosti

1. Osjećam se opušteno

2. Osjećam se odmoreno 3. Sjedalo je mekano

4. Stolica mi se sviña 5. Osjećam se udobno

Skala neudobnosti

1. Osjećam bolove u mišićima

2. Imam natečene noge 3. Osjećam nejednak pritisak sjedala na bedra i stražnjicu

4. Osjećam se ukočeno 5. Nemirno sjedim

6. Osjećam se umorno 7. Osjećam se neudobno

Zbog utvrñivanja pouzdanosti tako kreiranih skala proveden je statistički postupak za utvrñivanje

pouzdanosti mjernog instrumenta – u ovom slučaju mjerni instrument jesu skale udobnosti i neudobnosti.

Ispitivanje pouzdanosti omogućava uvid u karakteristike skale i tvrdnji koje je čine. Ovom prigodom za analizu pouzdanosti korištena je

mjera interne konzistentnosti Cronbach alpha. Ta mjera varira od 0 do 1, i prema arbitrarnim kriterijima u slučajevima kada prelazi 0,80 ukazuje na

vrlo visoku internu konzistenciju meñu tvrdnjama, odnosno visoku razinu pouzdanosti mjernog instrumenta.

Testiranje pouzdanosti skala

Testiranje pouzdanosti skala provedeno je na ukupnim rezultatima. Točnije, rezultati procjena na

svakoj tvrdnji za svaku stolicu zbrojeni su i podijeljeni s brojem stolica (6). Na taj način za svaku od

tvrdnji skale udobnosti (ukupno 7) i svaku od tvrdnji skale neudobnosti (ukupno 7) dobiven je prosječni

rezultat za tu tvrdnju. Na tako dobivenim podacima napravljeno je testiranje pouzdanosti mjerenja na

skalama udobnosti i neudobnosti metodom interne konzistencije.

Tablica 15. Interkorelacije tvrdnji skale udobnosti

Skala udobnosti Osjećam

se opušteno

Osjećam se

odmoreno

Sjedalo je

mekano

Stolica mi se sviña

Osjećam se

udobno

Osjećam se opušteno 1

Osjećam se odmoreno 0,89 1

Sjedalo je mekano 0,56 0,47 1

Stolica mi se sviña 0,51 0,47 0,47 1

Osjećam se udobno 0,79 0,74 0,56 0,77 1



113

Tablica 16. Interkorelacije tvrdnji skale neudobnosti

Skala neudobnosti Osjećam bolove u mišićima

Imam natečene

noge

Osjećam nejednak pritisak

sjedala…

Osjećam se

ukočeno

Nemirno sjedim

Osjećam se

umorno

Osjećam se

neudobno

Osjećam bolove u mišićima 1

Imam natečene noge 0,61 1

Osjećam nejednak pritisak sjedala na bedra i stražnjicu

0,67 0,52 1

Osjećam se ukočeno 0,35 0,52 0,65 1

Nemirno sjedim 0,55 0,63 0,58 0,49 1

Osjećam se umorno 0,27 0,52 0,45 0,38 0,71 1

Osjećam se neudobno 0,30 0,16 0,52 0,49 0,36 0,34 1

Sukladno rezultatima dobivenim nakon provoñenja testiranja pouzdanosti skale udobnosti

(korištena je metoda testiranja interne konzistencije Cronbach alpha) izbačene su tvrdnje "Sjedalo je

prostrano" i "Stolica izgleda lijepo".

Razlog izbacivanja navedenih tvrdnji iz daljnje analize je njihova niska korelacija s ukupnim

rezultatom skale, točnije rečeno, Cronbach alpha je viši ako se te tvrdnje uklone iz skale. Osim toga,

korelacija tih tvrdnji s tvrdnjom "Osjećam se udobno" je relativno niska (r=0,14 s tvrdnjom "Sjedalo je

prostrano" i r=0,32 s tvrdnjom "Stolica izgleda lijepo"). Zbog navedenih razloga ove dvije tvrdnje nisu

kasnije korištene kao dio skale udobnosti u obradi rezultata. S druge strane, svih sedam tvrdnji korištenih

za mjerenje neudobnosti je na temelju mjere interne konzistencije zadržano u skali neudobnosti zbog

izrazito visoke interne konzistentnosti tvrdnji.

Tablica 17. Karakteristike skale udobnosti


Standardna devijacija 0,45

Minimum 1,82

Maksimum 3,88

Standardizirani Cronbach alpha 0,892

Tablica 18. Karakteristike skale neudobnosti


Standardna devijacija 0,58

Minimum 1,08

Maksimum 3,76

Standardizirani Cronbach alpha 0,922

Na temelju dobivenih vrijednosti koeficijenta konzistencije (Cronbach alpha) moguće je zaključiti

da se u oba slučaja radi o skalama visoke pouzdanosti mjerenja.



114

Druga karakteristika mjerenja je valjanost.

Jedan od načina mjerenja valjanosti nekog mjernog instrumenta je i usporedba rezultata s nekim

od drugih kriterija za koje smatramo da mjeri istu stvar. Kako bi se provjerila valjanost skala napravljena

je korelacija izmeñu tvrdnji "Osjećam se udobno" i "Osjećam se neudobno" i skale udobnosti, odnosno

neudobnosti.

Korelacija se koristi u slučajevima kada želimo provjeriti povezanost dviju varijabli i kod nje ne možemo govoriti o kauzalnom odnosu. Za

razliku od testova u kojima provjeravamo je li varijabla A izazvala promjenu u varijabli B, odnosno o uzročno-posljedičnoj vezi, kod korelacija govorimo

o povezanosti varijabli. Kod korelacija se javljaju tri bitne značajke: visina korelacije, smjer korelacije i njena statistička značajnost. Korelacije visine do

0,30 i niže ukazuju na nisku povezanost, kod korelacija izmeñu 0,30 i 0,70 povezanost je srednja, a iznad 0,70 visoka. Vrijednosti koje se približavaju

jedinici ukazuju na vrlo visoku povezanost dviju mjera.

Za testiranje korelacije izmeñu rezultata na skali udobnosti, rezultata na skali neudobnosti i

tvrdnji "Osjećam se udobno" i "Osjećam se neudobno" korišten je Pearsonov r koeficijent korelacije, a

dobiveni rezultati prikazani su u sljedećoj tablici.

Tablica 19. Korelacije skala udobnosti i neudobnosti i tvrdnji "Osjećam se udobno" i "Osjećam se neudobno"

Skala UDOBNOSTI

Skala NEUDOBNOSTI

Osjećam se udobno

Osjećam se neudobno

Skala UDOBNOSTI 1 -,458(**) ,923(**) -,570(**)

Skala NEUDOBNOSTI -,458(**) 1 -,511(**) ,866(**)

Osjećam se udobno ,923(**) -,511(**) 1 -,654(**)

Osjećam se neudobno -,570(**) ,866(**) -,654(**) 1

** Korelacija je značajna na razini 0.01.

Na temelju dobivenih korelacija moguće je zaključiti sljedeće:

• Izmeñu skale udobnosti i skale neudobnosti postoji statistički značajna negativna

povezanost srednje visine (r= -0,458; p<0,01), što je sukladno hipotetičkom modelu

neudobnosti i udobnosti kojega predlažu Zhang i suradnici. Podsjetimo – spomenuti

autori smatraju da se kod udobnosti i neudobnosti radi o dva relativno nezavisna entiteta

te da ih treba neovisno kvantificirati.

• Korelacija izmeñu skale neudobnosti i tvrdnje "Osjećam se udobno" je statistički

značajna, srednje visine i očekivano negativnog predznaka (r= -0,511; p<0,01).

• Korelacija izmeñu skale udobnosti i tvrdnje "Osjećam se neudobno" je statistički

značajna, srednje visine i negativnog predznaka (r= -0,570; p<0,01).

• Korelacija, odnosno pozitivna povezanost izmeñu skale udobnosti i tvrdnje "Osjećam se

udobno" je statistički značajna i visoka (r=0,923; p<0,01) što je i očekivano s obzirom da

je tvrdnja uključena u skalu udobnosti.

• Značajna povezanost javlja se i izmeñu skale neudobnosti i tvrdnje "Osjećam se

neudobno" (r=0,866; p<0,01) što je i očekivano s obzirom da je tvrdnja uključena u

skalu neudobnosti.



115

Rezultati o pouzdanosti skala udobnosti i neudobnosti, te valjanost mjerenja provjerena putem

korelacije s tvrdnjama "Osjećam se udobno" i "Osjećam se neudobno", potvrdili su dosad dobivene nalaze

i omogućili korištenje ovih skala kod provjere utjecaja različitih konstrukcija sjedala uredskih radnih

stolica na subjektivni doživljaj udobnosti kod korisnika-ispitanika.

Primjena upitnika pri ispitivanju udobnosti namještaja ima veliku tradiciju, jer samo na taj način

možemo pokušati ustanoviti doživljaj korisnika koji je izazvan korištenjem odreñenog namještaja. U

Zavodu za namještaj i drvne proizvode Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upitnici su već

primjenjivani u istraživanjima kvalitete ležaja i poboljšanju njegove konstrukcije.433 U spomenutim

istraživanjima upitnikom se ustanovljavalo stanje ispitanika prije korištenja namještaja prema vlastitoj

procjeni ispitanika, te doživljaj nakon korištenja s težištem na ukupnom doživljaju, dok je u ovim

istraživanjima upitnik specificiran procjenama karakteristika udobnosti (5) i neudobnosti (7). Pri tome su

iz obiju skupina tri para tvrdnji povezani (jedna negira drugu), a ostale su nepovezane, odnosno

neovisne. Usporeñujući oba istraživanja i njihove upitnike, u aktualnom upitniku su takoñer dvije tvrdnje

(jedan par) koje se odnose na ukupan doživljaj. To su tvrdnje Osjećam se udobno i Osjećam se

neudobno, a ostale su točno odreñene i ne mogu se usporeñivati. Od spomenuta tri para tvrdnji,

povezani su još Osjećam se umorno s Osjećam se odmoreno te Osjećam nejednak pritisak sjedala na

bedra i stražnjicu i Sjedalo je mekano.

Budući da u ovim istraživanjima nije istovremeno, tijekom korištenja namještaja sniman EEG

ispitanika, povratna informacija pokušala se dobiti odgovorima na detaljna pitanja i kasnijim

povezivanjem s rezutatima objektivnih ispitivanja.

433 Grbac, I. (1988): Istraživanje kvalitete ležaja i poboljšanje njegove konstrukcije – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.



116

3.3.2. Mjerenje raspodjele i iznosa tlakova mjernom prostirkom

Unatoč ograničenjima u laboratorijskim istraživanjima, objektivne tehnike su mnogim

istraživačima omiljene jer su općenito koncipirane kao proces u kojemu su mjere varijabla izražene

brojčano, npr. brojem elemenata, veličinom, magnitudom (jakosti) ili vremenskim trajanjem, i stoga

podložne uobičajenim aritmetičkim operacijama. U behaviorističkim znanostima, meñutim, gdje se

uglavnom koriste subjektivne tehnike, ulažu se napori za veće uključivanje tehnika mjerenja i varijable

čije su vrijednosti: magnitude, količine, broj jedinica, rangiranje i slično. Iako je neminovno da su

subjektivne procjene udobnosti sjedenja ponešto manje pouzdana mjerenja od objektivnih metoda,

subjektivna "mjerenja postaju ekvivalent mapiranju u objektivnim razmjerima" (Degroot, 1969.).434

Slika 53. Prikaz ErgoCheck© Chair™ sučelja u Industrial verziji

U ovome istraživanju koristila se metoda mjerenja iznosa i raspodjele tlakova koja se temeljila na

mjernoj prostirci sa zračnim jastučićima naziva ErgoCheck© Chair™ (skraćeno ECC) spojenom preko

paralelnog sučelja s prijenosnim računalom HP Compaq nc6320 (slika 54.). Svaki je ispitanik mjeren na

svih šest stolica prema unaprijed dogovorenom terminu, odnosno peti dan u tjednu, tijekom tri tjedna.

Svaki petak obavljena su mjerenja na dvije stolice od ukupno šest.

434 citirano u: Christiansen, K. (1997): Subjective assessment of sitting comfort, Coll. Antropol. 21 (2), str. 388.



117

Slika 54. Prikaz "mjernih mjesta" na dva poligona - ErgoCheck© Chair™ prostirka na stoliciama KS (Ericsson Nikola Tesla, d.d., lijevo) i LS (INA d.d., desno)

spojena spiralnim kabelom preko paralelnog sučelja s prijenosnikom

Prije svakog mjerenja svaki je ispitanik sjeo na stolicu i namjestio visinu sjedala i naslona za ruke

u njemu najudobniji položaj, ali tako da stopala budu na podu, da kut u koljenu ne bude manji od 90° i

da ruke naslonjene na naslon u laktu čine oko 90°. Nagib naslona za leña namješten je za sve ispitanike

od 90°-95° i nije se mijenjao za vrijeme trajanja mjerenja. Nakon namiještanja stolice ispitanik je ustao

kako bi rasteretio mjernu prostirku, koja je cijelo vrijeme bila na stolici koju se mjerilo, s ciljem

"normaliziranja" mjernih senzora. Nakon pokretanja snimanja (mjerenja iznosa i raspodjele tlakova u

realnom vremenu) ispitanik je zamoljen da nježno sjedne na stolicu te da se nasloni, stavi ruke na

naslone za ruke i opusti se u tom položaju (slika 55.).

Slika 55. Mjerenje iznosa i raspodjele tlakova na stolici LS u naslonjenom položaju



118

Slika 56. Time Study Version sučelje s prikazom trenutka raspodjele tlakova u naslonjenom položaju

U tom položaju sjedio je 30-45 sekundi nakon čega je zamoljen da se nagne prema naprijed bez

ustajanja i smicanja stražnjice po površini sjedala i da pritom stavi ruke na koljena. U ovome položaju

vodilo se računa da leña ne budu pogrbljena, odnosno da cijela kralješnica ne poprimi oblik kifoze, već da

leña budu "uspravna", ali nagnuta. I taj položaj je mjeren 30-45 sekundi. Da bi se zadržala provedivost

cijele studije postupak je ograničen na samo dva tipična radna sjedeća položaja: naslonjen na naslon koji

se rabi pri čitanju dokumenata ili telefoniranju (slika 56.) i nagnut naprijed što je simuliralo aktivni radni

položaj pisanja na tipkovnici ili rada s mišem (slika 57.). Iako mnogi drugi faktori, poput vrste obložnih

materijala sjedala, individualne tjelesne grañe ili sjedećeg položaja, mogu utjecati na kontaktni tlak na

sjedalu, ovdje nisu uzimani u obzir.

Nakon protoka vremena, snimanje je zaustavljeno i podaci su pohranjeni u memoriju računala.

Ispitanik je zamoljen da ustane i time je mjerenje na tom modelu bilo završeno.

Slika 57. Time Study Version sučelje s prikazom trenutka raspodjele tlakova u nagnutom položaju



119

Cooper i sur. (1986.) nabrojali su i evaluirali različite tipove pretvarača, gdje su otkrili da

varijabilni otporni pretvarači imaju nedovoljnu razlučivost i reproduktivnost; da su postojeći mjerači

naprezanja i senzori opterećenja preskupi s obzirom na potreban broj i da pretvarači u obliku zračnih

jastučića (mjehura) mjere vršne sile bez obzira na orijentaciju te sile.435

Za prikupljanje podataka o kontaktnom tlaku na sjedalu korištena je mjerna prostirka

ErgoCheck© Chair™ (ABW GmbH, Hilersee, SR Njemačka). Sustav se sastoji od 684 aktivna silikonska

zračna jastučića dimenzija 16×26 mm (416 mm2), ušivenih u elastičnu prostirku od lycre s matricom od

18 stupaca i 38 redaka. Dimenzije prostirke su 60×130 cm s debljinom oko 3 mm. Mjerna prostirka

povezana je analogno-digitalnim elektroničkim sklopom (8-bit A-D konverter) i paralelnim sučeljem na

računalo. Uzorkovanje tlakova bilo je s frekvencijom od 5 Hz. Magnituda i položaj vrijednosti tlaka bile su

vidljive na računalnom zaslonu u 2D ili 3D prikazu pomoću odgovarajućeg softvera. Poništavanje

(normalizacija) mjerne prostirke obavljalo se prije svakog mjerenja. Vršni kontaktni tlak na sjedalu

odreñen je kao najviša vrijednost tlaka na jedan senzor tijekom mjerenja.

Slika 58. Očitavanje lokacije najvišeg tlaka pomoću "kursora" na površini sjedenja

Budući da u ovome istraživanju namjera nije prikazivati razliku izmeñu normalnog tlaka i

smicanja, već istraživanje ponašanja ukupne distribucije tlakova, uporaba prostirke sa zračnim osjetilima

se smatra ispravnom i opravdanom. Kontaktni tlak na sjedalu sniman je kontinuiranim uzorkovanjem s

pet podataka u sekundi kroz period od 60-90 sekundi u kojemu su ispitanici prvo sjedili u položaju

naslonjenom na naslon, a zatim su promijenili položaj u nagnuti prema naprijed bez prekida ili ustajanja,

tako da su im se leña odmaknula od naslona i s njime nisu imala dodira. U nekih ispitanika zbog njihove

grañe nije bilo moguće zauzeti naprijed nagnuti položaj bez da su im leña i dalje dodirivala naslon, pa je

435 citirano u: Eckrich, K.M., Patterson, P.E. (1991): Dynamic interface pressure between seated users and their wheelchairs, International Journal of

Industrial Ergonomics 8. str. 118.



120

kod njih takvo stanje tolerirano. Takvih je bilo 115 od 481 obavljenog mjerenja, što je 24% slučajeva.

Dodirna površina i dodirni tlak izračunati su uključujući samo osjetnike (senzore) koji su bili aktivni

(opterećeni), a reprezentativni podaci su uzeti oko tridesete sekunde sjedenja u odreñenom položaju,

odnosno u onome trenutku kada se aktivnost na senzorima smanjila, a grafički prikaz kretanja

maksimalnog tlaka prestao pokazivati uzlazni trend. Sve je praćeno na grafikonu u realnom vremenu

snimanja pomoću računalnog softvera (slika 58.).

ECC softver ima tri načina obrade i prikaza prikupljenih podataka, tzv. verzije – Commercial,

Industrial i TimeStudy. Za ovo istraživanje korištene su dvije: TimeStudy Version – kontinuirano mjerenje

u realnom vremenu i Industrial Version – sučelje za usporedbu i očitavanje izmjerenih vrijednosti do 10

različitih uzoraka.

TimeStudy verzija korištena je, dakle, za mjerenje u kojemu je nakon snimanja zapis još jednom

pregledan i iz njega odabran reprezentativan trenutak (slika 58.). Nakon što je trenutak odabran, pomoću

kursora (u obliku prekriženih linija na slici) je pronañena lokacija senzora s najvišim tlakom. Tako

odabran uzorak pohranjen je na privremenu memorijsku lokaciju za kasniju obradu u Industrial verziji.

Isti postupak je proveden za naslonjeni i nagnuti položaj sjedenja za svaki model stolice prema svakom

ispitaniku.

U Industrial verziji dobiveno je tako za jednu osobu šest (6) kompleta podataka (za šest uzoraka

stolica) u dva snimana položaja. Svaki komplet su činila četiri (4) podatka: 1. p-max [mbar] – najviši tlak

na nekom senzoru, 2. p-avg [mbar] – prosječni tlak na svim senzorima na kojima je tlak bio veći od nule,

3. load [kg] – opterećenje, odnosno masa koja je djelovala na površinu sjedenja i 4. area [dm2] –

površina sjedenja pod opterećenjem.

Slika 59. Prikaz pet kompleta podataka (stolice BS, IS, KS, LS i MA) ispitanika M112 u Industrial verziji stupac Back Position – ispitanik naslonjen na naslon, stupac Side Position – ispitanik nagnut naprijed



121

Slika 60. Prikaz šestog uzorka (stolica RS) ispitanika M112 u Industrial verziji

Program, meñutim, u obračun uzima sve aktivne senzore na sjedalu, ali i one na naslonu za leña

koji u ovome istraživanju nisu bili predmetom proučavanja. Stoga ih je trebalo isključiti iz daljnje obrade.

To je učinjeno postavljanjem okvira oko željene površine sjedala i na taj su način izuzeti svi senzori izvan

okvira (slika 61.). Tako dobivene vrijednosti najvišeg i prosječnog tlaka te mase i površine odnosile su se

samo na područje sjedala i vrijedile su za sjedalo.

Slika 61. Uokvirena površina sjedala kao predmet mjerenja s relevantnim (!!!) podacima

Na slici 62. je prikazan snimak nagnutog položaja sjedenja, ali se na dijelu prikaza koji

predstavlja površinu naslona jasno vidi da je odreñeni broj senzora aktivan te da je okvirom oko površine

sjedenja to područje izuzeto. Na naslonu su te pojave nastale zbog uskog ali vrlo zaobljenog oblika

samog naslona i nemogućnosti ispitanika (u ovom slučaju se radi o muškarcu) da se dovoljno odmakne

od naslona, a da istovremeno stražnjicu zadrži na mjestu. Slično se dogañalo i oko sjedala. Radilo se

!!!



122

ovdje o modelu LS, koji je prema riječima proizvoñača grañen za žensku populaciju te je imao razmak

naslona za ruke takav da su muškarci malo oskudijevali s prostorom po bokovima. Kako je mjerna

prostirka relativno široka, a stolica uska, dio senzora se našao izmeñu bočnih strana bedara i nosača

naslona za ruke, što je izazvalo tlak na tim senzorima. I to je područje izuzeto time što senzori nisu

uokvireni područjem interesa.

Slika 62. Izuzimanje područja koja su nastala uslijed konstrukcijskih i fizičkih ograničenja

Rezultat svakog mjerenja je, kako je već spomenuto, komplet od četiri podatka za svaki položaj

sjedenja, što daje ukupno osam (8) podataka za jednu stolicu i jednu osobu (2×p-max, 2×p-avg, 2×load

i 2×area). Ti podaci su, u svojim odnosnim jedinicama, unešeni u Microsoft © Excel tablicu kao priprema

za daljnju statističku obradu.



123

3.3.3. Procjene termalne udobnosti sjedenja

Termalna udobnost povezana je s fiziološkim reakcijama čovjeka. Metoda subjektivne procjene

termalne udobnosti temelji se na proceduri za procjenu termalnog okružja u automobilima. Upitnik za

ovaj dio istraživanja izrañen je prema normi ISO 7730:2005 Moderate Thermal Environments –

Determination of the PMV and PPD Indices and Specification of the Conditions for Thermal Comfort, koja

opisuje kako mjeriti termalnu udobnost koristeći lutku ili ljudsko biće.

Upitnik se sastoji od četiri dijela (slika 63.): osjećaju topline na deset različitih područja tijela,

tjelesnoj vlazii na dva područja, termalnoj udobnosti na stolici i stupnju znojenja. Skala osjećaja topline

imala je sedam stupnjeva, od "hladan" do "vruć", a odgovarala je na pitanje Kakav osjećaj topline u

ovome trenutku imate?

Slika 63. Izgled prvog dijela upitnika o termalnoj udobnosti s ponuñenim odgovorima-brojevima

Da bi se jednostavnije snašli u pitanjima, posebno za dio o osjećaju topline, upitnik je bio

obogaćen skicom koja je prikazivala pojedine točke na tijelu na koje se odnosilo pitanje (slika 64.).

Slika 64. Shematski prikaz mjesta osjećaja topline (indikatori topline)



124

Skala tjelesne vlage sastojala se od četiri stupnja, od "suh" do "mokar", a odgovarala je na

pitanje Kakav osjećaj tjelesne vlage imate?

Skala termalne udobnosti na stolici imala je tri stupnja, "nizak", srednji" i "visok", a odgovarala je

na pitanje Kakva je (termalna) udobnost?

Skala o stupnju znojenja imala je četiri odgovora, od "bez" do "velik", na pitanje Kakav je vaš

stupanj znojenja? Upitnik u cijelosti nalazi se u poglavlju Prilozi.

Svaki ponuñeni odgovor za pojedino pitanje iz navedene četiri skupine bio je iskazan brojčano, a

ispitanici su odgovarali zaokruživanjem broja ispod ponuñenog odgovora sa skale (slika 63.).

Osim toga ispitanici su u prostorijama u kojima su boravili imali prijenosne termohigrometre koji

su mjerili temperaturu i relativnu vlagu zraka. Ta dva podatka takoñer su upisali u upitnik, a vrijednosti

su predstavljale podatke na dnevnoj osnovi, bez obzira na vrijeme očitavanja, tj. popunjavanja upitnika.

Prostori u kojima su ispitanici boravili u većini slučajeva su bili klimatizirani, pa većih dnevnih fluktuacija

nije bilo.

Podaci u obliku cijelih brojeva unešeni su u Microsoft © Excel tablicu kao priprema za daljnju

statističku obradu.



125

3.3.4. Istraživanje temperature i relativne vlage pri sjedenju

Ljudska termalna udobnost, u npr. automobilima, složen je zadatak. Klimatski uvjeti daleko su od

ujednačenih, a značajni lokalni termalni učinci trebaju se vizualizirati i evaluirati (Nilsson, 2006.).

Analiza udobnosti zasniva se na nekoliko evaluacijskih metoda. Te metode mogu biti teorijske ili

računalno simulirane, u laboratorijima sa živim ispitanicima, u laboratorijima s termalnim modelima-

lutkama ili na terenu s ispitanicima. Sukladno Rosendahlu i Olesenu (2006.) termalni modeli nisu uvijek

izravno usporedivi zbog razlika uslijed različitih tipova modela. Ispitivanja na terenu su teška, ali realni

uvjeti izravno utječu na stupanj udobnosti.436

U ovome istraživanju koristila se metoda mjerenja temperature i relativne vlage pomoću mjernih

sondi (S-THB-M008) s osjetilima za temperaturu i vlagu u istome kućištu (slika 65.). Tehnički podaci

nalaze se u prilogu.

Slika 65. Sonda s ugrañenim senzorima za mjerenje temperature i vlage

436 Cengiz, T.G., Babalık, F.C. (2009): The effects of ramie blended car seat covers on thermal comfort during road trials, International Journal of

Industrial Ergonomics 39, str. 288.



126

Podaci su prikupljani pomoću elektroničkog ureñaja HOBO® Weather Station H21-001 (Onset

Computer Corporation, Bourne MA, SAD), a na računalo transferirani serijskom vezom i obrañivani

pomoću softvera HOBOware Pro v. 2.7.3. (slike 66. i 67.).

Slika 66. Izgled unutrašnjosti kućišta (lijevo) s utičnicama za priključivanje sondi (desno)

Slika 67. Prikaz softvera HOBOware Pro za obradu i prikaz prikupljenih podataka



127

Mjerne sonde ugrañivane su na sjedalo stolice na dva načina. Prvi način bio je ugradnja u

strukturu sjedala (dubinski), tj. s donje strane sjedala probušeni su provrti u koji su umetnute sonde u

dubini od 40 mm, odnosno cijela sonda bila je unutar poliuretanske spužve. Drugi način bilo je

postavljanje na površinu sjedala točno iznad "donjih" sondi, na način da su zalijepljene ljepljivom trakom

(slika 68.).

Slika 68. Prikaz postavljanja sondi na površinu sjedala i povezanost s ureñajem za prikupljanje podataka

Ukupno je ugrañeno ili postavljeno pet sondi na tri mjerne točke na sjedalo (dvije u paru i jedna

pojedinačno) te jedna sonda koja je mjerila okolišne uvjete, a nalazila se iza ispitanikovih leña na

mjernom ureñaju na oko 100 cm visine iznad poda prostorije. Ukupno četiri mjerne točke (označene s A,

B, C i D) bile su na lokacijama:

A) područje oko sjedne kosti lijeve noge na površini sjedala (sonda br. 1) i dubinska

(sonda br. 2) – u kojemu su mjereni uvjeti ispod ispitanikove stražnjice;

B) područje bedra lijeve noge na površini sjedala (sonda br. 3) i dubinska (sonda br. 4) –

u kojemu su mjereni uvjeti ispod ispitanikove natkoljenice i bedra;

C) područje na sredini površine sjedala (sonda br. 5) – u kojemu su mjereni uvjeti

otprilike izmeñu nogu ispitanika. Mjerenja na sredini ispod sjedala nisu provedena

zbog konstrukcijskih zapreka (mehanizam i nosač sjedala), pa stoga sonda br. 6 nije

bila uključena u ispitivanje, te

D) područje iza naslona za leña (sonda br. 7) – u kojemu su mjereni uvjeti prostorije u

kojoj se odvijalo mjerenje.

Sonde su zatim pomoću kabela povezane s ureñajem za prikupljanje podataka (engl. data-

logger) koji je na prikladan način pomoću čvrste vrpce bio obješen na naslon pojedine stolice i tako

omogućio cijelom sustavu neovisnost i mobilnost. U tom smislu ispitanici nisu bili ograničeni sjedeći

kretati se po uredu.

Svih šest ispitanika mjereno je na pet stolica (BS, KS, LS, MA i RS) prema unaprijed utvrñenom

rasporedu, odnosno na dvije stolice dnevno, u trajanju od ukupno dva tjedna. Stolica IS je izuzeta zbog



128

velike sličnosti s modelima RS (gotovo cijelo sjedalo) i KS (umetak). Mjerenje se odvijalo u klimatiziranom

prostoru sa srednjim vrijednostima temperature i relativne vlage svih dana mjerenja od 23,94 °C i

46,43% RH. Da bi se utjecaj odjeće pri mjerenjima sveo na najmanju moguću mjeru, ispitanici su

zamoljeni da za potrebe ispitivanja obuku pamučno donje rublje, lanene ili pamučne hlače ili suknju te

lanenu ili pamučnu majicu ili košulju.

Prije svakog mjerenja svaki je ispitanik sjeo na stolicu i namjestio visinu sjedala i naslona za ruke

u njemu najudobniji položaj, ali tako da prema visini radnog mjesta zadovolje osnovne ergonomske

postavke ispravnog sjedećeg položaja. Nakon namiještanja stolice ispitanik je nastavio sjediti u radnom

položaju obavljajući svoje trenutne radne zadatke u trajanju od 90 minuta. Zamoljen je da se ne ustaje

nepotrebno i da svako eventualno ustajanje sa stolice zabilježi na za to pripremljenom obrascu. Obrazac

je služio za kasniju kontrolu prikupljenih podataka i ti su podaci izuzeti iz daljnje obrade.

Frekvencija uzorkovanja bila je jedan uzorak u minuti, što je dalo 90 uzoraka po stolici, a svaki se

uzorak sastojao od podataka sa šest sondi, i to: šest podataka o temperaturi i šest podataka o relativnoj

vlazi.

Nakon 90 minuta sjedenja, mjerenje je zaustavljeno, podaci su prebačeni u računalo za daljnju

obradu, a cijeli je mjerni sustav postavljen na sljedeći model stolice ili je stolica predana na sjedenje

sljedećem ispitaniku – ovisno o rasporedu. Vrijeme od ustajanja prethodnog ispitanika, rukovanja

prikupljenim podacima i pripremi stolice za sljedećeg ispitanika, bilo je dovoljno da se sjedalo stolice

ohladi u toj mjeri da ne utječe bitno na rezultate sljedećeg mjerenja. To vrijeme je iznosilo od 10 do 20

minuta ako je mjerenje nastavljeno u istome danu ili cijelo poslijepodne i noć za mjerenja nastavljena

sljedećeg dana.

Rezultat svakog mjerenja bio je skup od 12×90 (1080) podataka za jednu stolicu i jednu osobu

(4×sjedna kost, 4×natkoljenica, 2×sredina sjedala i 2×prostorija). Podaci su zatim u Microsoft © Excel

tablici pripremljeni za daljnju statističku obradu.



129

3.3.5. Ispitivanje mehaničkih svojstava materijala ojastučenja

Ispitivanja kvalitete i mehaničkih svojstva materijala, točnije rečeno više vrsta spužvi, koje su u

raznim kombinacijama i konstrukcijama činile ojastučenja uredskih stolica-uzoraka u ovome istraživanju

provodilo se u akreditiranom tvorničkom laboratoriju njemačkog proizvoñača ojastučenog namještaja

Himolla Polstermöbel u Taufkirchenu.

Ispitivanja su obavljena samo na uzorcima ojastučenja domaćih modela stolica, a pripremljeni su

u tvrtki Tapo d.o.o. Na dva preostala modela (LS i MA) ispitivanja ovog tipa nisu provedena, jer nije bilo

moguće osigurati materijale ojastučenja u oblicima pogodnim za testiranja.

Za ispitivanje, tj. odreñivanje indeksa udobnosti (Support Factor/SAG-factor), tvrdoće (Hardness),

povrata histereze (relativne tvrdoće, Recovery/Hysteresis Return) i histereze spužve (Hysteresis loss)

korištene su metode opisane u normi ISO 2439:2008 pomoću IFD-testa.437 Gustoća pojedine spužve

odreñivala se pomoću metode u normi ISO 845:1988.438

Gustoća spužve i nosivost spužve

Gustoća se odreñuje tako da se masa uzorka podijeli s volumenom uzorka (kg/m3). Ovo svojstvo

je važno zbog njegove izravne povezanosti s cijenom i nosivosti. Mjerenje se provodi tako da se

reprezentativni uzorak pažljivo izmjeri, a zatim mu se točno odredi masa (slika 69.).

Slika 69. Mjerenje mase uzorka BS1 na digitalnoj vagi Slika 70. Prikaz IFD testa

Sposobnost fleksibilne poliuretanske spužve da prihvati i podupire teret (težinu) naziva se njenom

nosivošću (ili kapacitetom nosivosti). Kvantifikacija ovoga svojstva najčešće se provodi IFD (Indentation

Force Deflection) testom (slika 70.).439 IFD test je postupak deformiranja uzorka uslijed sile utiskivanja na

437 ISO 2439 (2008): Flexible cellular polymeric materials – Determination of hardness (indentation technique), International Standards Organisation,

Geneva 438 ISO 845 (1988): Cellular plastics and rubbers – Determination of apparent (bulk) density, International Standards Organisation, Geneva 439 Klempner, D., Sendijarevic, V. (2004): Handbook of polymeric foams and foam technology, Second edition, Carl Hanser Verlag, München, str. 95.



130

način da se u uzorak položen na perforiranu podlogu utiskuje okruglo tijelo površine 323 cm2 i pri tome

se mjere dubina utiskivanja i za to potrebna sila.

Rezultat IFD testa je krivulja sila-deformacija prikazana grafikonom 10.

Grafikon 10. Tipična krivulja sila-deformacija fleksibilne spužve

Izvor: Klempner i Sendijarevic (2004): Handbook of polymeric foams and foam technology, str. 96.

Da bi bila dobar materijal ojastučenja, spužva mora pokazati i dobra svojstva udobnosti i dobra

svojstva nosivosti. Udobnost se javlja kada je materijal sposoban pod malim opterećenjem svoju površinu

udubiti i prilagoditi se tijelu. Ovime se spriječava koncentracija tlaka na tijelo. Za spužve se karakteristike

udobnosti procijenjuju na početnom dijelu krivulje do oko 25% deformacije. Nakon deformacije od 25%

spužva mora pokazati nosiva svojstva adekvatna za držanje ljudskog tijela u željenom položaju. Kako bi

se spriječilo potpuno stlačenje (bottoming out), krajnja dizajnirana tvrdoća ojastučenja proizvoda obično

se postavlja na 65% deformacije. Odnos tih dviju točaka (na 25% i 65% deformacije) daje približan

nagib krivulje i obično se definira kao modul ili kao činitelj potpore (support factor), tj. indeks udobnosti.

Što je veći modul (indeks udobnosti), veća je opća udobnost ojastučenja.440 Wolfe (1982.) je povezao

oblik grafa sila-deformacija s udobnosti sjedala, gdje udobnije spužve imaju više linearnu krivulju (graf),

što je kvantificirano upravo indeksom udobnosti.441 Linearni graf sila-deformacija ima indeks udobnosti od

2,66, dok se za spužve s vrijednosti 2,8 i veće smatra da pružaju dobru udobnost. Ako spužva ima visoko

početno propadanje uslijed tlačnog opterećenja, indeks udobnosti će vjerojatno biti nizak, a sjedalo

neudobno.

440 Klempner, D., Sendijarevic, V. (2004): Handbook of polymeric foams and foam technology, Second edition, Carl Hanser Verlag, München, str. 96. 441 citirano u: Mills, N.J. (2007): Polymer foams handbook: engineering biomechanics applications and design guide, First edition, Elsevier Ltd., str.

217-218.



131

Na grafikonu 10. primjetno je da je na krivulji rasterećenja sila mjerena na bilo kojoj deformaciji

manja nego na krivulji opterećenja. Ta se razlika izražava kao histereza, odnosno gubitak zbog histereze i

uzima se kao mjera apsorbirane energije kada je spužva podvrgnuta deformaciji. Niske vrijednosti

postotka gubitka histereze jednake su većem stupnju doživljene udobnosti. Povrat histereze ili relativna

tvrdoća (Recovery ili Hysteresis return) srodan je termin koji se računa prema sljedećoj formuli, a poželjni

su veći iznosi.

[ ]%100aopterecenj 25% IFDjarasterecen 25% IFD

(Recovery) histerezePovrat ×=

Indeks udobnosti i relativna tvrdoća

Indeks udobnosti ili Support Factor ili SAG-factor pojedine vrste ojastučenja odreñivan je pomoću

Metode B iz norme ISO 2439. Radi se o odreñivanju svojstava tvrdoće materijala pri utiskivanju

(deformaciji) na 25%, 40% i 65% početne (inicijalne) debljine uzorka u vremenu od 30 sekundi, čime se

dobije informacija o obliku krivulje tvrdoće postupkom utiskivanja. Osim toga može se izračunati i

pokazatelj relativne tvrdoće (Recovery), odnosno povrat histereze koji nam govori koliko postotaka se

spužva uspjela "oporaviti" nakon tlačenja s obzirom na početno stanje.

Grafikon 11. Primjer grafikona sila-deformacija prema ISO 2439, metoda B gdje je: X – deformacija (%), Y – sila (N), F0 – sila predopterećenja (50

-2 N) za mjerenje inicijalne debljine uzorka, t0 – inicijalna debljina uzorka, HB – tvrdoća mjerena sukladno metodi B

Izvor: ISO 2439 (2008): Flexible cellular polymeric materials – Determination of hardness (indentation technique), str. 10.

Indeks udobnosti izračunava se prema formuli:

IFD 25%65%IFD

factor)-(SAG udobnosti Indeks =



132

Iako Hänel i sur. (1997.) tvrde da tradicionalna procjena elastičnosti iz krivulje sila-deformacija

nije uspješna za predviñanje udobnosti ispitivanih materijala, u ovome se radu pokušala pronaći

korelacija tih vrijednosti s osjećajem udobnosti.442

Sam postupak ispitivanja (IFD test) odvijao se na univerzalnom ispitnom ureñaju Zwick

Materialprüfung model 1447 (slika 71.) na način da se na uzorak dimenzija 380×380×60 mm postavljen

na perforiranu podlogu djelovalo okruglim pritisnim tijelom površine 323 cm2 s pomakom od 100±20

mm/min., pri čemu je mjerena sila i dubina utiskivanja (slika 72.).

Slika 71. Univerzalni ispitni ureñaj Zwick Materialprüfung model 1447

Slika 72. Prikaz utiskivanja pritisnog tijela u uzorak

Ispitivanje je provedeno na svim uzorcima svakog modela (BS1-BS4, IS1-IS4, KS1-KS4 i RS1-

RS4) na kojima su izmjerene sljedeće vrijednosti:

visina [mm],

HB(25%) = Fo(25%) [N] – tvrdoća, tj. sila opterećenja na 25% deformacije,

HB(40%) = Fo(40%) [N] – tvrdoća, tj. sila opterećenja na 40% deformacije,

HB(65%) = Fo(65%) [N] – tvrdoća, tj. sila opterećenja na 65% deformacije i

Fr(25%) [N] – sila rasterećenja na 25% deformacije,

a izračunati su: SAG-factor – za svaki pojedinačni uzorak i prosječno za pojedinu skupinu te

Recovery – za svaki pojedinačni uzorak i prosječno za pojedinu skupinu.

Rezultati mjerenja prikazani su u poglavlju 4.5.1.





133

Tvrdoća

Odreñivanje tvrdoće (Hardness) spužve pri 40% utiskivanja prema Metodi C iz norme ISO 2439

zapravo je brzi postupak pogodan za test kontrole kvalitete.

Grafikon 12. Primjer grafikona sila-deformacija prema ISO 2439, metoda C gdje je: X – deformacija (%), Y – sila (N), F0 – sila predopterećenja (50

-2 N) za mjerenje inicijalne debljine uzorka, t0 – inicijalna debljina uzorka, HC – tvrdoća mjerena sukladno metodi C


Slika 73. Mjerenje na uzorku KS3 prema ISO 2439, metoda C

Postupak je proveden IFD testom na univerzalnom ispitnom ureñaju Zwick Materialprüfung model

1447. Ispitivanje je provedeno na dva uzorka svakog modela (BS3-BS4, IS3-IS4, KS3-KS4 i RS3-RS4) na

kojima su izmjerene sljedeće vrijednosti:

visina [mm],

HC(40%) [N] – tvrdoća pri 40% deformacije,




134

Histereza i koeficijent deformacije

Prema Metodi E iz norme 2439 odreñuje se koeficijent deformacije uslijed stlačenja, što je slično

već spomenutom SAG-faktoru te vrijednost histereze (Hysteresis loss), što nam daje dodatne informacije

o svojstvima nosivosti materijala.

Grafikon 13. Primjer grafikona sila-deformacija prema ISO 2439, metoda E gdje je: X – deformacija (%), Y – sila (N), a – tipična linija ciklusa opterećenja, b – vršna točka, c – tipična

linija ciklusa rasterećenja, d – završna točka, e – točka na 75% deformacije ispitnog uzorka


Histereza (Hysteresis loss) je razlika energije nastale izmeñu opterećenja i rasterećenja uzorka, a

predstavlja deformaciju kao razliku pri cikličkim opterećenjima. Računa se iz odnosa površina ispod

krivulja, prema formuli:

[ ] [ ]% 100A

AA ili % 100

AA

Histerezaaopterecenj

jarasterecenaopterecenj

0abe0

0abcd0 ×−

×=

gdje je: A0abcd0 – površina unutar krivulje histereze 0abcd0

A0abe0 – površina ispod krivulje 0ab

ili

Aopterećenja – površina ispod krivulje opterećenja

Arasterećenja – površina ispod krivulje rasterećenja



135

Slika 74. Prikaz iscrtavanja krivulja histereze na zaslonu pri ispitivanju prema ISO 2439, metoda E

Postupak je proveden IFD testom na univerzalnom ispitnom ureñaju Zwick Materialprüfung model

1447. Ispitivanje je provedeno na dva uzorka svakog modela (BS3-BS4, IS3-IS4, KS3-KS4 i RS3-RS4) na

kojima su izmjerene sljedeće vrijednosti:

visina [mm],

Fo(25%) [N] – sila opterećenja na 25% deformacije,

Fo(65%) [N] – sila opterećenja na 65% deformacije i

Fo(75%) [N] – sila opterećenja na 75% deformacije,

a izračunati su: SAG-factor – za svaki pojedinačni uzorak i prosječno za pojedinu skupinu te

Hysteresis – za svaki pojedinačni uzorak i prosječno za pojedinu skupinu.


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA


136


Poglavlje rezultata istraživanja podijeljeno je na šest dijelova. U prvom dijelu prikazani su

rezultati statističke obrade podataka istraživanja subjektivnih osjećaja ispitanika (poglavlje 4.1.). U

drugom dijelu (poglavlje 4.2.) prikazani su rezultati mjerenja tlakova objektivnom metodom pomoću

mjerne prostirke ErgoCheck©Chair™ (skraćeno ECC) i korelacije rezultata subjektivne i objektivne

metode. U trećem dijelu prikazani su rezultati subjektivnih procjena termalne udobnosti sjedenja

(poglavlje 4.3.), u četvrtom su dijelu prikazani rezultati mjerenja temperature i vlage pomoću mjernog

sustava HOBO®Weather Station (skraćeno HWS) i korelacije termalnih subjekivnih i objektivnih rezultata

(poglavlje 4.4.), dok su u petom dijelu prikazani rezultati ispitivanja mehaničkih svojstava materijala

ojastučenja (poglavlje 4.5.). U šestom dijelu nalaze se sažeti rezultati svih pokusa istraživanja (poglavlje

4.6.). Podaci dobiveni popunjavanjem upitnika te vrijednosti izmjerene mjernim sustavima ECC i HWS u

postupku istraživanja, nalaze se na priloženom CD mediju. Za obradu podataka korišteni su statistički

program Statistical Package for Social Sciences (SPSS), verzija 13.0. i Microsoft® Excel 2007.

4.1. Rezultati ocjenjivanja udobnosti stolica prema osjećaju korisnika

Poglavlje rezultata ocjenjivanja udobnosti stolica prema mišljenju i osjećaju korisnika dobivenih

metodom ankete podijeljeno je na tri potpoglavlja. Prvo se odnosi na subjektivne procjene udobnosti i

neudobnosti na razinama tvrdnji iz upitnika, tj. ankete (4.1.1.), drugo se odnosi na značajnosti razlika

procjena udobnosti i neudobnosti s obzirom na konstrukcijski oblik i materijale ojastučenja (4.1.2.), a

treće potpoglavlje odnosi se na značajnosti razlika procjena udobnosti i neudobnosti s obzirom na

antropološke značajke ispitanika (4.1.3.).

4.1.1. Subjektivne procjene udobnosti i neudobnosti stolica

Procjene svih ispitanika na pojedinim tvrdnjama korištenog upitnika su zbrojene na razini tvrdnje

i podijeljene s ukupnim brojem ispitanika (82) kako bi se dobio prosječan rezultat procjena za odreñenu

tvrdnju. Ta procedura ponovljena je za procjenu na svakoj stolici posebno, a rezultati procjena

(deskriptivna statistika) za svaku stolicu korištenu u istraživanju prikazani su u tablicama 20. do 25.

Kod ispitivanja subjektivne udobnosti uredskih stolica ispitanici su dobili uputu da na grafičkoj

skali oznakom X označe mjesto koje najbolje opisuje njihov osjećaj dojam ili djelovanje. Brojevi na skali

(1 do 9) i oznake nimalo, umjereno i jako služile su isključivo kao orijentiri, a vrijednost procjene mjerena

je u milimetrima udaljenosti od početka skale (vrijednosti su varirale od 0 do 80 mm). U uvodnoj analizi

ustanovljeno je da se većina ispitanika odlučivala na označavanje nekog od brojeva. Zbog lakšeg praćenja

rezultata, na rezultatima je napravljena linearna transformacija na način da je skala pretvorena u skalu

od 1 do 5 i to prema sljedećem izrazu:

120

+= XY gdje je: Y – rezultat transformacije X – udaljenost oznake na skali

Npr.: za X=17,3 mm vrijedi Y=1,87; za X=58,7 mm, Y=3,94; za X=80 mm, Y=5.



137

Tablica 20. BS – procjene na tvrdnjama

BS procjene na tvrdnjama

Aritmetička sredina

Standardna pogreška

aritmetičke sredine

Standardna devijacija Minimum Maksimum

Osjećam bolove u mišićima 2,20 0,12 1,05 1,03 5,00

Imam natečene noge 1,87 0,10 0,93 1,02 4,90

Osjećam nejednak pritisak sjedala… 2,44 0,14 1,20 1,02 4,95

Osjećam se ukočeno 2,48 0,13 1,19 1,01 4,97

Nemirno sjedim 2,59 0,13 1,13 1,03 4,98

Osjećam se umorno 2,55 0,13 1,12 1,02 5,00

Osjećam se neudobno 2,67 0,14 1,24 1,02 5,00

Osjećam se opušteno 2,91 0,11 0,95 1,04 4,56

Osjećam se odmoreno 2,86 0,10 0,89 1,05 4,58

Sjedalo je mekano 2,77 0,10 0,87 1,04 4,50

Stolica mi se sviña 2,97 0,13 1,15 1,03 4,79

Osjećam se udobno 2,96 0,11 0,99 1,02 4,70

Tablica 21. IS – procjene na tvrdnjama

IS procjene na tvrdnjama









Nemirno sjedim 2,54 0,12 1,11 1,02 4,89










138

Tablica 22. KS – procjene na tvrdnjama

KS procjene na tvrdnjama









Nemirno sjedim 2,32 0,10 0,91 1,00 4,00








Tablica 23. LS – procjene na tvrdnjama

LS procjene na tvrdnjama









Nemirno sjedim 2,34 0,13 1,14 1,03 5,00










139

Tablica 24. MA – procjene na tvrdnjama

MA procjene na tvrdnjama









Nemirno sjedim 2,64 0,12 1,09 1,03 4,96








Tablica 25. RS – procjene na tvrdnjama

RS procjene na tvrdnjama









Nemirno sjedim 2,35 0,12 1,06 1,02 4,90










140

4.1.2. Statističke razlike procjena udobnosti s obzirom na konstrukcije sjedala

U ovom dijelu obrade podataka, tj. u provjeri statističke značajnosti razlika u subjektivnim

procjenama udobnosti i subjektivnim procjenama neudobnosti s obzirom na konstrukcijski oblik i

upotrijebljeni materijal ojastučenja stolica u istraživanju, korištena je MANOVA – multivarijatna analiza

varijance. MANOVA se koristi u situacijama u kojima je potrebno provjeriti razlike u aritmetičkim sredinama više zavisnih varijabli istovremeno (u

ovom slučaju se radi o 12 varijabli navedenih u tablici 26.). Naime, sukcesivno testiranje t-testom za zavisne uzorke rezultira umjetnim povećavanjem

statističke značajnosti i dovodi do alfa pogreške.

MANOVA je korištena s ponavljanim mjerenjima na dva (2) faktora: procjena i stolica.

I. faktor – procjena, varirao je na dvije (2) razine: udobnost i neudobnost.

II. faktor – stolica, varirao je na šest (6) razina modela: BS, IS, KS, LS, MA i RS.

S obzirom na to da se faktor procjena odnosio na udobnost i neudobnost, dakle varirao na dvije

razine, a faktor stolica na šest razina, tj. šest modela, za provedbe MANOVA-e bilo je potrebno kreirati

dvanaest (12) varijabli pomoću kojih je provjeren utjecaj pojedine stolice na procjene udobnosti, odnosno

neudobnosti (tablica 26.).

Tablica 26. Varijable kreirane za MANOVA-u

Procjena udobnosti BS

Procjena udobnosti IS

Procjena udobnosti KS

Procjena udobnosti LS

Procjena udobnosti MA

Procjena udobnosti RS

Procjena neudobnosti BS

Procjena neudobnosti IS

Procjena neudobnosti KS

Procjena neudobnosti LS

Procjena neudobnosti MA

Procjena neudobnosti RS

Na osnovi tih 12 varijabli, u sljedećoj tablici prikazane su aritmetičke sredine i standardne

devijacije za procjene udobnosti i neudobnosti svake stolice.

Tablica 27. Aritmetičke sredine i standardne devijacije varijabli

Varijabla Aritmetička

sredina Standardna pogreška aritmetičke sredine

Standardna devijacija

Udobnost - BS 2,89 0,09 0,84

Udobnost - IS 3,12 0,07 0,66

Udobnost - KS 2,88 0,08 0,72

Udobnost - LS 3,09 0,11 0,97

Udobnost - MA 2,96 0,09 0,82

Udobnost - RS 3,08 0,08 0,74

Neudobnost - BS 2,41 0,11 0,97

Neudobnost - IS 2,32 0,09 0,84

Neudobnost - KS 2,24 0,09 0,74

Neudobnost - LS 2,18 0,10 0,88

Neudobnost - MA 2,35 0,09 0,83

Neudobnost - RS 2,18 0,10 0,84



141

Cilj provedene analize bio je utvrditi:

• postoje li statistički značajne razlike u procjenama s obzirom na skalu procjene, odnosno

razlikuju li se aritmetičke sredine procjena na skali udobnosti od aritmetičkih sredina

procjena na skali neudobnosti,

• postoje li statistički značajne razlike u procjenama stolica s obzirom na njihov

konstrukcijski oblik i uporabljeni materijal ojastučenja,

• postoje li statistički značajani utjecaji konstrukcijskog oblika i uporabljenog materijala na

procjenama na skali udobnosti i skali neudobnosti.

MANOVA je test koji omogućuje istodobno testiranje svih navedenih ciljeva, s tim da se utjecaj

skale i utjecaj stolice tretiraju kao glavni efekti, a njihov meñusobni utjecaj, odnosno utjecaj stolice na

procjene na skalama kao interakcija tih dviju varijabli.

Tablica 28. MANOVA – značajnost testiranih razlika rezultata na skalama udobnosti i neudobnosti

F p (značajnost razlike)

Skale 41,340 0,000

Interakcija skala × stolica 2,959 0,013

MANOVA je rezultirala sljedećim nalazima:

• Glavni efekt skala je statistički značajan – u svim situacijama, konkretnije kod procjena

svih korištenih stolica, vrijednosti procjena na skali udobnosti su značajno više od

vrijednosti procjena na skali neudobnosti.

• Interakcija procjena na skalama i stolicama je statistički značajna.



142

Upravo zbog zamijećene interakcije, provedene su dodatne zasebne analize za svaku skalu

pomoću t-testa za zavisne uzorke. Rezultati provedenih testova prikazani su u tablici 29. i tablici 30.

Tablica 29. T-test – značajnost testiranih razlika za skalu udobnosti, testirane zasebno

Tablica 30. T-test – značajnost testiranih razlika za skalu neudobnosti, testirane zasebno

Skala udobnosti – parovi stolica

t p

(značajnost razlike)

BS - IS -2,792 0,007*

BS - KS -0,136 0,892

BS - LS -1,378 0,173

BS - MA -0,518 0,606

BS - RS -1,713 0,091

IS - KS 2,27 0,026*

IS - LS 0,357 0,722

IS - MA 1,352 0,180

IS - RS 0,259 0,797

KS - LS -1,487 0,141

KS - MA -0,613 0,542

KS - RS -2,096 0,040*

LS - MA 0,638 0,526

LS - RS -0,148 0,883

MA - RS -1,023 0,310

Skala neudobnosti – parovi stolica

t p


BS - IS 1,234 0,221

BS - KS 1,727 0,089

BS - LS 1,655 0,103

BS - MA 0,112 0,911

BS - RS 1,891 0,063

IS - KS 0,567 0,573

IS - LS 0,884 0,379

IS - MA -0,548 0,586

IS - RS 1,159 0,250

KS - LS 0,109 0,914

KS - MA -1,092 0,279

KS - RS 0,28 0,780

LS - MA -1,456 0,150

LS - RS 0,453 0,652

MA - RS 1,442 0,154

Post-hoc analiza provedena je t-testom za zavisne uzorke. Kod procjena stolica na skali udobnosti

značajna je razlika izmeñu stolice IS s jedne strane i stolica BS i KS s druge strane. U oba slučaja

procjene udobnosti značajno su veće za stolicu IS. Takoñer, stolica RS dobila je značajno više rezultate

na skali udobnosti od stolice KS.



143

4.1.3. Statističke razlike procjena udobnosti s obzirom na značajke ispitanika

Provjera statističke značajnosti razlika u subjektivnim procjenama udobnosti/neudobnosti svake

stolice s obzirom na osobine ispitanika, odnosno njihovu starost, spol, visinu, težinu i indeks tjelesne

mase, prikazana je u ovome poglavlju.

Razlike u procjenama izmeñu skupina ispitanika provjerene su uz pomoć t-testa za nezavisne

uzorke. Ovaj test se koristi kada je potrebno provjeriti značajnost razlike izmeñu dvije skupine ispitanika na jednoj varijabli (u ovom slučaju

provjerene su razlike na procjenama udobnosti i procjenama neudobnosti svake stolice izmeñu različitih skupina ispitanika).

Za potrebe provedbe t-testa za nezavisne uzorke koriste se dihotomne skupine kao što je to na

primjer spol. Skupine koje nisu originalno dihotomne podijeljene su kako bi se dobile dvije skupine.

Podjela za varijable: dob, visina ispitanika i težina ispitanika provedene su prema medijanu. Medijan je mjera

centralne tendencije koja rezultate na nekoj varijabli poredane prema veličini razdvaja na dvije skupine i to prema rezultatu kojeg je imalo 50%

ispitanika. Ispitanici čiji je rezultat bio jednak ili niži od medijana svrstani su u jednu skupinu, a oni s rezultatom višim od medijana u drugu skupinu.

U slučaju indeksa tjelesne mase ispitanici su podijeljeni u skupine s obzirom na to je li njihov BMI

manji ili veći od 25. Naime, 25 kg/m2 gornja je granica indeksa normalne tjelesne mase.

Na ovaj način dobivene su sljedeće skupine:

• Prema dobi (medijan=40): mlañi ispitanici (40 godina i mlañi – 41 ispitanik) i

stariji ispitanici (stariji od 40 godina – 41 ispitanik)

• Prema visini (medijan=172): niži ispitanici (172 centimetra i manje – 43 ispitanika) i

viši ispitanici (više od 172 centimetra – 39 ispitanika)

• Prema težini (medijan=66): lakši ispitanici (77 kilograma i manje – 42 ispitanika) i

teži ispitanici (više od 77 kilograma – 40 ispitanika)

• Prema indeksu BMI: osobe koje imaju BMI niži od 25 i

osobe koji imaju BMI 25 ili viši



144

Rezultati usporedbi: broj ispitanika unutar skupine, aritmetička sredina skupine, standardna

devijacija i podatak o značajnosti testirane razlike prikazani su u tablicama koje slijede.

Napomena: ukupan zbroj ispitanika u analizama razlika u procjenama manji je od ukupnog broja (82) ispitanika koji su sudjelovali u

istraživanju jer je analize moguće provesti isključivo na onim ispitanicima koji su dali odreñenu vrijednost procjene. Ispitanici koji nisu dali vrijednost za

neku od analiziranih tvrdnji nisu uzeti u obzir, te se stoga broj ispitanika za odreñene tvrdnje razlikuje od ukupnog broja ispitanika.

Tablica 31. Razlike u procjenama stolica na skalama udobnosti/neudobnosti s obzirom na dob ispitanika

Testirane varijable Dobne skupine N Aritmetička sredina


t vrijednost

Značajnost razlike (p)

do 40 godina 33 2,99 0,52 Skala udobnosti

više od 40 godina 34 2,97 0,39 0,19 0,85

do 40 godina 40 2,86 0,82 Udobnost BS

više od 40 godina 39 2,93 0,86 -0,35 0,73

do 40 godina 41 3,05 0,57 Udobnost IS

više od 40 godina 39 3,19 0,75 -0,91 0,37

do 40 godina 36 2,83 0,65 Udobnost KS

više od 40 godina 39 2,92 0,79 -0,53 0,60

do 40 godina 37 3,35 0,85 Udobnost LS

više od 40 godina 39 2,83 1,02 2,40 0,02*

do 40 godina 39 3,02 0,78 Udobnost MA

više od 40 godina 39 2,91 0,87 0,61 0,54

do 40 godina 38 2,98 0,70 Udobnost RS

više od 40 godina 39 3,17 0,78 -1,16 0,25

do 40 godina 27 2,21 0,52 Skala neudobnosti

više od 40 godina 34 2,32 0,63 -0,73 0,47

do 40 godina 39 2,44 0,93 Neudobnost BS

više od 40 godina 38 2,38 1,02 0,28 0,78

do 40 godina 40 2,37 0,76 Neudobnost IS

više od 40 godina 39 2,28 0,92 0,48 0,63

do 40 godina 35 2,26 0,67 Neudobnost KS

više od 40 godina 37 2,22 0,81 0,19 0,85

do 40 godina 35 2,00 0,71 Neudobnost LS

više od 40 godina 39 2,34 0,98 -1,76 0,08

do 40 godina 38 2,19 0,68 Neudobnost MA

više od 40 godina 40 2,51 0,93 -1,69 0,09

do 40 godina 36 2,16 0,77 Neudobnost RS

više od 40 godina 38 2,20 0,91 -0,17 0,87

*Razlike su statistički značajne na razini 5%

Procjene ispitanika s obzirom na njihovu dob razlikuju su jedino u slučaju LS stolice gdje mlañi

ispitanici procjenjuju stolicu LS udobnijom nego stariji ispitanici (t=2,40; p=0,02).



145

Tablica 32. Razlike u procjenama stolica na skalama udobnosti/neudobnosti s obzirom na spol ispitanika

Testirane varijable Spol N Aritmetička sredina


t vrijednost


muškarci 23 3,17 0,42 Skala udobnosti

žene 44 2,88 0,44 2,60 0,01*

muškarci 28 3,08 0,62 Udobnost BS

žene 51 2,79 0,92 1,62 0,11

muškarci 30 3,26 0,65 Udobnost IS

žene 50 3,03 0,66 1,49 0,14

muškarci 25 2,96 0,72 Udobnost KS

žene 50 2,84 0,73 0,70 0,49

muškarci 27 2,96 0,95 Udobnost LS

žene 49 3,16 0,99 -0,86 0,39

muškarci 28 3,23 0,66 Udobnost MA

žene 50 2,81 0,87 2,19 0,03*

muškarci 28 3,25 0,71 Udobnost RS

žene 49 2,97 0,75 1,60 0,11

muškarci 23 1,94 0,51 Skala neudobnosti

žene 38 2,47 0,53 -3,84 0,00*

muškarci 28 2,06 0,79 Neudobnost BS

žene 49 2,61 1,01 -2,66 0,01*

muškarci 30 1,99 0,76 Neudobnost IS

žene 49 2,53 0,82 -2,88 0,01*

muškarci 26 2,15 0,86 Neudobnost KS

žene 46 2,29 0,67 -0,75 0,46

muškarci 27 2,08 0,80 Neudobnost LS

žene 47 2,24 0,92 -0,81 0,42

muškarci 29 2,02 0,70 Neudobnost MA

žene 49 2,55 0,84 -2,86 0,01*

muškarci 27 1,87 0,73 Neudobnost RS

žene 47 2,36 0,86 -2,50 0,01*


Nalazi testiranja spolnih razlika u procjenama na skalama udobnosti i neudobnosti ukazuju na

postojanje sljedećih generalnih trendova:

• Muškarci, u odnosu na žene, daju značajno više ocjene (t=2,60; p=0,01) na skali

udobnosti

• Žene, u usporedbi s muškarcima, daju značajno više ocjene (t= -3,84; p=0,00) na skali

neudobnosti



146

S obzirom na procjene udobnosti i neudobnosti pojedinih stolica, značajne spolne razlike javljaju

se kod sljedećih procjena:


udobnosti za stolicu MA

• Žene, u usporedbi s muškarcima, procijenuju stolice BS (t= -2,66; p=0,01), IS (t= -2,88;

p=0,01), MA (t= -2,86; p=0,01) i RS (t= -2,50; p=0,01), neudobnijima (odnosno daju

značajno više ocjene na skali neudobnosti za spomenute stolice).



147

Tablica 33. Razlike u procjenama stolica na skalama udobnosti/neudobnosti s obzirom na visinu ispitanika

Testirane varijable Visina N Aritmetička sredina


t vrijednost


Do 172 cm 37 2,91 0,40 Skala udobnosti

Viši od 172 cm 30 3,06 0,50 -1,36 0,18

Do 172 cm 42 2,72 0,92 Udobnost BS

Viši od 172 cm 37 3,09 0,69 -2,00 0,049*

Do 172 cm 42 3,14 0,68 Udobnost IS

Viši od 172 cm 38 3,10 0,66 0,26 0,80

Do 172 cm 40 2,88 0,72 Udobnost KS

Viši od 172 cm 35 2,88 0,73 0,01 0,99

Do 172 cm 41 3,20 0,94 Udobnost LS

Viši od 172 cm 35 2,95 1,01 1,16 0,25

Do 172 cm 41 2,86 0,84 Udobnost MA

Viši od 172 cm 37 3,07 0,80 -1,13 0,26

Do 172 cm 40 2,98 0,73 Udobnost RS

Viši od 172 cm 37 3,18 0,75 -1,18 0,24

Do 172 cm 32 2,44 0,58 Skala neudobnosti

Viši od 172 cm 29 2,09 0,53 2,53 0,01*

Do 172 cm 41 2,68 1,08 Neudobnost BS

Viši od 172 cm 36 2,10 0,73 2,74 0,01*

Do 172 cm 41 2,50 0,85 Neudobnost IS

Viši od 172 cm 38 2,13 0,79 2,00 0,049*

Do 172 cm 36 2,31 0,71 Neudobnost KS

Viši od 172 cm 36 2,18 0,78 0,74 0,46

Do 172 cm 39 2,22 0,92 Neudobnost LS

Viši od 172 cm 35 2,14 0,84 0,36 0,72

Do 172 cm 40 2,53 0,87 Neudobnost MA

Viši od 172 cm 38 2,17 0,75 2,00 0,05

Do 172 cm 38 2,36 0,93 Neudobnost RS

Viši od 172 cm 36 1,98 0,70 1,99 0,05


Nalazi testiranja razlika s obzirom na visinu ispitanika su sljedeći:

• Viši ispitanici, u odnosu na niže, daju značajno više ocjene (t= -2,00; p=0,049) na skali

udobnosti za stolicu BS

• Niži ispitanici, u usporedbi s višima, daju više ocjene na skali neudobnosti za stolice BS

(t= -2,74; p=0,01) i IS (t= -2,00; p=0,05).



148

Tablica 34. Razlike u procjenama stolica na skalama udobnosti/neudobnosti s obzirom na masu ispitanika

Testirane varijable Masa N Aritmetička

sredina Standardna devijacija

t vrijednost


Do 77 kg 36 2,91 0,50 Skala udobnosti

Teži od 77 kg 31 3,07 0,38 -1,44 0,16

Do 77 kg 41 2,69 0,88 Udobnost BS

Teži od 77 kg 38 3,12 0,73 -2,37 0,02*

Do 77 kg 41 3,07 0,67 Udobnost IS

Teži od 77 kg 39 3,17 0,66 -0,67 0,51

Do 77 kg 39 2,85 0,77 Udobnost KS

Teži od 77 kg 36 2,91 0,67 -0,39 0,70

Do 77 kg 39 3,26 0,96 Udobnost LS

Teži od 77 kg 37 2,91 0,96 1,59 0,12

Do 77 kg 40 2,93 0,93 Udobnost MA

Teži od 77 kg 38 3,00 0,70 -0,37 0,72

Do 77 kg 39 2,98 0,77 Udobnost RS

Teži od 77 kg 38 3,18 0,71 -1,20 0,23

Do 77 kg 32 2,32 0,59 Skala neudobnosti

Teži od 77 kg 29 2,22 0,57 0,70 0,49

Do 77 kg 41 2,63 1,06 Neudobnost BS

Teži od 77 kg 36 2,16 0,79 2,20 0,03*

Do 77 kg 40 2,35 0,84 Neudobnost IS

Teži od 77 kg 39 2,30 0,85 0,28 0,78

Do 77 kg 37 2,22 0,65 Neudobnost KS

Teži od 77 kg 35 2,26 0,83 -0,24 0,82

Do 77 kg 38 2,04 0,81 Neudobnost LS

Teži od 77 kg 36 2,33 0,93 -1,43 0,16

Do 77 kg 39 2,35 0,82 Neudobnost MA

Teži od 77 kg 39 2,36 0,85 -0,05 0,96

Do 77 kg 37 2,28 0,94 Neudobnost RS

Teži od 77 kg 37 2,08 0,73 1,05 0,30


Razlike izmeñu lakših i težih ispitanika vidljivi su jedino u procjenama udobnosti i neudobnosti BS

stolice. Tako lakši ispitanici daju niže ocjene udobnosti (t= -2,37; p=0,02) i više ocjene na skali

neudobnosti (t=2,20; p=0,03) za ovu stolicu.

U nastavku su prikazana testiranja razlika s obzirom na BMI iskazan pomoću indeks-oznake:

Tablica 35. Princip i opis indeks-oznaka prema indeksu tjelesne mase

BMI-raspon (kg/m2)

Opis Indeks-oznaka

10,0-19,9 Pothranjenost -1

20,0-24,9 Normalna težina 0

25,0-29,9 Prekomjerna težina 1

30,0-39,9 Debljina 2



149

Kao što je detaljnije pojašnjeno u uvodu ovoga poglavlja, u slučaju mjera visine i težine, ispitanici

su podijeljeni u dvije skupine i to prema medijanu, dok su u slučaju masenog indeksa ispitanici podijeljeni

u skupine s obzirom na to je li njihov BMI veći od 25. U istraživanju nije bilo osoba s BMI-jem većim od

40 tako da indeks-oznaka 3 nije korištena u obradi i prikazu u odnosnoj tablici.

Tablica 36. Razlike u procjenama stolica na skalama udobnosti/neudobnosti s obzirom na BMI ispitanika

Testirane varijable Indeks-oznaka N Aritmetička


t vrijednost


-1 i 0 34 2,95 0,52 Skala udobnosti

1 i 2 33 3,01 0,37 -0,59 0,56

-1 i 0 38 2,80 0,81 Udobnost BS

1 i 2 41 2,98 0,86 -0,94 0,35

-1 i 0 38 3,08 0,68 Udobnost IS

1 i 2 42 3,15 0,65 -0,49 0,63

-1 i 0 38 2,81 0,77 Udobnost KS

1 i 2 37 2,95 0,67 -0,86 0,39

-1 i 0 37 3,26 0,94 Udobnost LS

1 i 2 39 2,92 0,98 1,53 0,13

-1 i 0 38 2,98 0,96 Udobnost MA

1 i 2 40 2,94 0,68 0,21 0,84

-1 i 0 38 2,97 0,70 Udobnost RS

1 i 2 39 3,18 0,77 -1,21 0,23

-1 i 0 31 2,18 0,50 Skala neudobnosti

1 i 2 30 2,37 0,64 -1,26 0,21

-1 i 0 38 2,42 0,94 Neudobnost BS

1 i 2 39 2,39 1,01 0,14 0,89

-1 i 0 37 2,24 0,74 Neudobnost IS

1 i 2 42 2,40 0,92 -0,87 0,39

-1 i 0 37 2,13 0,61 Neudobnost KS

1 i 2 35 2,36 0,85 -1,27 0,21

-1 i 0 36 1,95 0,68 Neudobnost LS

1 i 2 38 2,40 0,99 -2,31 0,02*

-1 i 0 37 2,24 0,76 Neudobnost MA

1 i 2 41 2,46 0,88 -1,19 0,24

-1 i 0 37 2,19 0,83 Neudobnost RS

1 i 2 37 2,16 0,87 0,15 0,88


Napomena: U istraživanju nisu sudjelovale osobe s indeks-oznakom 3, tj. BMI>40,0.

Jedina značajna razlika izmeñu osoba s višim i onih s nižim indeksom tjelesne mase javlja se kod

procjene neudobnosti stolice LS. Ispitanici s nižim BMI procjenjuju ovu stolicu manje neudobnom nego

ispitanici s višim indeksom (t= -2,31; p=0,02).



150

4.2. Rezultati istraživanja iznosa i raspodjele tlakova pri sjedenju

Poglavlje rezultata mjerenja mjernom prostirkom podijeljeno je na četiri potpoglavlja. Prvo se

odnosi na objektivna mjerenja udobnosti, tj. maksimalnog i prosječnog tlaka, mase na sjedalu i površine

sjedenja (4.2.1.), drugo se odnosi na značajnosti razlika objektivnih rezultata s obzirom na konstrukcijski

oblik i materijale ojastučenja (4.2.2.), treće se odnosi na prikaz povezanosti rezultata objektivnih i

subjektivnih metoda (4.2.3.), a četvrto potpoglavlje se odnosi na značajnosti razlika procjena udobnosti i

neudobnosti s obzirom na antropološke značajke ispitanika (4.2.4.).

4.2.1. Objektivna mjerenja udobnosti stolica

U nastavku su prikazani deskriptivni podaci objektivnih mjerenja za svaku stolicu, i to u dva

sjedeća pložaja ispitanika – u naslonjenom i nagnutom položaju.

Tablica 37. Maksimalni tlak u naslonjenom sjedećem položaju prema stolicama

Maksimalni tlak, naslonjen položaj

BS p-max (mbar)

IS p-max (mbar)

KS p-max (mbar)

LS p-max (mbar)

MA p-max (mbar)

RS p-max (mbar)

Aritmetička sredina 95,7 97,8 107,2 80,2 85,4 86,7

Standardna pogreška 2,712 3,204 4,660 2,538 2,543 3,929

Standardna devijacija 24,261 28,475 41,939 22,271 23,026 35,583

Minimum 53,6 55,3 60,4 49,9 58,3 53,4

Maksimum 221,9 224,2 386,1 148,3 196,4 278,9

Tablica 38. Prosječni tlak u naslonjenom sjedećem položaju prema stolicama

Prosječni tlak, naslonjen položaj

BS p-avg (mbar)

IS p-avg (mbar)

KS p-avg (mbar)

LS p-avg (mbar)

MA p-avg (mbar)

RS p-avg (mbar)




Minimum 27,8 27,6 29,9 26,8 29,2 28,0

Maksimum 44,7 49,4 51,5 45,9 46,5 45,2

Tablica 39. Masa u naslonjenom sjedećem položaju prema stolicama

Masa, naslonjen položaj

BS masa (kg)

IS masa (kg)

KS masa (kg)

LS masa (kg)

MA masa (kg)

RS masa (kg)




Minimum 35,4 39,6 37,9 35,8 36,3 39,3

Maksimum 85,8 93,5 88,6 87,2 87,4 89,9



151

Tablica 40. Površina u naslonjenom sjedećem položaju prema stolicama

Površina, naslonjen položaj

BS površina

(dm2)

IS površina

(dm2)

KS površina

(dm2)

LS površina

(dm2)

MA površina

(dm2)

RS površina

(dm2)




Minimum 11,6 12,2 10,7 12,1 11,8 12,6

Maksimum 19,8 20,3 19,4 19,5 19,7 20,6

Tablica 41. Maksimalni tlak u nagnutom sjedećem položaju prema stolicama

Maksimalni tlak, nagnuti položaj

BS p-max (mbar)

IS p-max (mbar)

KS p-max (mbar)

LS p-max (mbar)

MA p-max (mbar)

RS p-max (mbar)




Minimum 58,5 69,8 75,9 55,7 66,2 59,4

Maksimum 173,8 223,7 372,3 203,7 227,5 233,6

Tablica 42. Prosječni tlak u nagnutom sjedećem položaju prema stolicama

Prosječni tlak, nagnuti položaj

BS p-avg (mbar)

IS p-avg (mbar)

KS p-avg (mbar)

LS p-avg (mbar)

MA p-avg (mbar)

RS p-avg (mbar)




Minimum 30,6 28,9 32,5 32,1 32,6 30,9

Maksimum 49,0 51,4 54,9 50,7 55,2 51,2

Tablica 43. Masa u nagnutom sjedećem položaju prema stolicama

Masa, nagnuti položaj

BS masa (kg)

IS masa (kg)

KS masa (kg)

LS masa (kg)

MA masa (kg)

RS masa (kg)




Minimum 40,9 43,9 40,8 40,1 41,1 42,2

Maksimum 91,5 98,9 97,7 90,5 101,6 99,9

Tablica 44. Površina u nagnutom sjedećem položaju prema stolicama

Površina, nagnuti položaj

BS površina

(dm2)

IS površina

(dm2)

KS površina

(dm2)

LS površina

(dm2)

MA površina

(dm2)

RS površina

(dm2)




Minimum 11,1 11,1 10,3 11,3 10,9 11,3

Maksimum 19,2 19,8 18,6 19,7 19,3 20,3



152

Na slijedećim slikama prikazani su tipične razlike u obliku muškog i ženskog "otiska pri sjedenju

na uredskim stolicama u istraživanju.

Slika 75. Prikaz distribucije tlakova na stolici BS pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01)

Slika 76. Prikaz distribucije tlakova na stolici BS pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05)



153

Slika 77. Prikaz distribucije tlakova na stolici IS pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01)

Slika 78. Prikaz distribucije tlakova na stolici IS pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05)



154

Slika 79. Prikaz distribucije tlakova na stolici KS pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01)

Slika 80. Prikaz distribucije tlakova na stolici KS pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05)



155

Slika 81. Prikaz distribucije tlakova na stolici LS pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01)

Slika 82. Prikaz distribucije tlakova na stolici LS pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05)



156

Slika 83. Prikaz distribucije tlakova na stolici MA pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01)

Slika 84. Prikaz distribucije tlakova na stolici MA pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05)



157

Slika 85. Prikaz distribucije tlakova na stolici RS pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01)

Slika 86. Prikaz distribucije tlakova na stolici RS pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05)



158

4.2.2. Testiranje razlika vrijednosti objektivnih rezultata izmeñu stolica

Ovaj dio prikazuje rezultate analiza podataka dobivenih pomoću mjerne prostirke, dakle

objektivnom metodom, i to: maksimalnog tlaka, prosječnog tlaka, mase i površine. Osnovna ideja bila je

provjeriti razlikuju li se vrijednosti objektivnih mjera po stolicama. Za analizu je korištena MANOVA

(mulitvarijatna analiza varijance), a za dodatne obrade t-test za zavisne uzorke.

Tablica 45. MANOVA – značajnost testiranih razlika izmeñu stolica na mjerama p-max, p-avg, mase i površine

Sjedenje u naslonjenom položaju F p


Maksimalni tlak (mbar), naslonjen položaj 25,565 0,000

Prosječni tlak (mbar), naslonjen položaj 6,805 0,011

Masa (kg), naslonjen položaj 10,569 0,000

Površina (dm2), naslonjen položaj 21,215 0,000

Sve mjere dobivene korištenjem mjerne prostirke ECC se značajno razlikuju meñu stolicama.

Da bi se ustanovilo koji se parovi stolica meñusobno razlikuju, u sljedećem koraku analize

korišten je t-test za zavisne uzorke.

Tablica 46. Razlike u maksimalnom tlaku izmeñu stolica

Testiranje značajnosti razlika u maksimalnom tlaku

t vrijednost p

BS - IS -0,91 0,37

BS - KS -3,55 0,00*

BS - LS 7,38 0,00*

BS - MA 5,42 0,00*

BS - RS 3,05 0,00*

IS - KS -3,30 0,00*

IS - LS 7,97 0,00*

IS - MA 5,72 0,00*

IS - RS 3,83 0,00*

KS - LS 6,74 0,00*

KS - MA 6,67 0,00*

KS - RS 6,73 0,00*

LS - MA -2,77 0,01*

LS - RS -2,64 0,01*

MA - RS -0,56 0,57


Razlike u izmjerenom maksimalnom tlaku izmeñu stolica su gotovo uvijek značajne, a jedine

iznimke su razlika izmeñu BS i IS stolice, te MA i RS stolice.



159

Tablica 47. Razlike u prosječnom tlaku izmeñu stolica

Testiranje značajnosti razlika u prosječnom tlaku

t vrijednost p

BS - IS -7,99 0,00*

BS - KS -12,52 0,00*

BS - LS -5,15 0,00*

BS - MA -8,63 0,00*

BS - RS -5,56 0,00*

IS - KS -6,45 0,00*

IS - LS 2,54 0,01*

IS - MA 0,36 0,72

IS - RS 4,80 0,00*

KS - LS 7,25 0,00*

KS - MA 5,49 0,00*

KS - RS 9,00 0,00*

LS - MA -2,05 0,04*

LS - RS 1,29 0,20

MA - RS 3,20 0,00*


Osim razlika prosječnog tlaka izmeñu stolica IS i MA i stolica LS i RS, sve ostale testirane razlike

su značajne.

Tablica 48. Razlike masa na sjedalu izmeñu stolica

Testiranje značajnosti razlika mase

t vrijednost p

BS - IS -5,62 0,00*

BS - KS -6,06 0,00*

BS - LS 0,31 0,75

BS - MA -4,90 0,00*

BS - RS -6,31 0,00*

IS - KS -0,55 0,59

IS - LS 4,93 0,00*

IS - MA 0,78 0,44

IS - RS 0,29 0,77

KS - LS 5,36 0,00*

KS - MA 1,28 0,20

KS - RS 0,39 0,70

LS - MA -4,37 0,00*

LS - RS -4,77 0,00*

MA - RS -0,84 0,41


Stolice BS i LS se značajno razlikuju u mjeri masa i kod njih je opterećenje značajno niže od svih

ostalih stolica.



160

Tablica 49. Razlike površina sjedenja izmeñu stolica

Testiranje značajnosti razlika površine

t vrijednost p

BS - IS 1,85 0,07

BS - KS 5,21 0,00*

BS - LS 6,78 0,00*

BS - MA 2,58 0,01**

BS - RS -1,34 0,19

IS - KS 3,87 0,00*

IS - LS 5,36 0,00*

IS - MA 0,68 0,50

IS - RS -4,29 0,00*

KS - LS -1,48 0,14

KS - MA -5,05 0,00*

KS - RS -9,45 0,00*

LS - MA -3,27 0,00*

LS - RS -7,30 0,00*

MA - RS -4,39 0,00* *Razlike su statistički značajne na razini 1% ** Razlike su statistički značajne na razini 5%

Stolica BS ima značajno veću površinu od stolica KS, LS i MA. Stolica IS ima statistički značajno

veću površinu od stolica KS i LS, ali statistički značajno manju od stolice RS. Stolica KS ima statistički

značajno manju površinu od stolica MA i RS, dok stolica LS ima statistički značajno manju površinu od MA

i RS. Stolica MA ima značajno manju površinu od stolice RS.



161

4.2.3. Korelacije objektivnih mjera i subjektivnih procjena udobnosti/neudobnosti

U ovom dijelu prikazani su rezultati analiza povezanosti objektivnih rezultata dobivenih pomoću

ECC mjerne prostirke (maksimalni tlak, prosječni tlak, masa na sjedalu i površina sjedenja) i subjektivnih

doživljaja udobnosti i neudobnosti stolica (skala udobnosti i skala neudobnosti). Za provjeru povezanosti

korišten je Pearsonov koeficijent korelacije r. U tablici 56. (str. 164.) prikazana je visoka povezanost

objektivnih mjera dobivenih ECC-om u naslonjenom i nagnutom položaju. Zbog toga su u svim daljnjim

analizama korišteni i obrañivani samo podaci za naslonjeni položaj.

Tablica 50. Stolica BS: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju

BS UDOBNOST NEUDOBNOST

Koeficijent korelacije (r) 0,137 -0,211

Razina značajnosti 0,235 0,07 BS_naslonjen p-max (mbar)

N 77 75


Razina značajnosti 0,248 0,214 BS_naslonjen p-avg (mbar)

N 77 75


Razina značajnosti 0,111 0,224 BS_naslonjen

masa (kg) N 77 75


Razina značajnosti 0,135 0,406 BS_naslonjen

površina (dm2) N 77 75

Dobivene korelacije objektivnih mjera sa skalama udobnosti i neudobnosti u slučaju BS stolice

nisu statistički značajne.

Tablica 51. Stolica IS: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju

IS UDOBNOST NEUDOBNOST


Razina značajnosti 0,567 0,097 IS_naslonjen p-max (mbar)

N 77 76


Razina značajnosti 0,567 0,422 IS_naslonjen p-avg (mbar)

N 77 76


Razina značajnosti 0,56 0,897 IS_naslonjen masa (kg)

N 77 76

Koeficijent korelacije (r) 0,047 0,072

Razina značajnosti 0,685 0,539 IS_naslonjen


U slučaju IS stolice nije dobivena značajna povezanost izmeñu subjektivnih mjera udobnosti i

neudobnosti s objektivnim mjerama.



162

Tablica 52. Stolica KS: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju

KS UDOBNOST NEUDOBNOST

Koeficijent korelacije (r) -0,045 -0,035

Razina značajnosti 0,704 0,771 KS_naslonjen p-max (mbar)

N 75 72


Razina značajnosti 0,979 0,367 KS_naslonjen p-avg (mbar)

N 75 72


Razina značajnosti 0,291 0,74 KS_naslonjen

masa (kg) N 75 72


Razina značajnosti 0,091 0,715 KS_naslonjen


Koeficijenti korelacije izmeñu objektivnih i subjektivnih mjera kod stolice KS nisu statistički

značajni.

Tablica 53. Stolica LS: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju

LS UDOBNOST NEUDOBNOST

Koeficijent korelacije (r) -0,171 0,071

Razina značajnosti 0,149 0,554 LS_naslonjen p-max (mbar)

N 73 71


Razina značajnosti 0,153 0,38 LS_naslonjen p-avg (mbar)

N 73 71

Koeficijent korelacije (r) -,245(*) ,243(*)

Razina značajnosti 0,037 0,041 LS_naslonjen

masa (kg) N 73 71

Koeficijent korelacije (r) -0,211 ,312(**)

Razina značajnosti 0,073 0,008 LS_naslonjen


U slučaju LS stolice, dobivena je statistički značajna povezanost izmeñu subjektivnog doživljaja

udobnosti i mase u naslonjenom položaju. Dobivena korelacija je niska (r= -0,245) i negativnog je

predznaka.

Dobivena je i značajna pozitivna povezanost izmeñu procjena na skali neudobnosti i mjera mase

(r=0,243, niska povezanost) i površine (r=0,312, srednja povezanost).



163

Tablica 54. Stolica MA: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju

MA UDOBNOST NEUDOBNOST

Koeficijent korelacije (r) -0,061 -0,033

Razina značajnosti 0,598 0,775 MA_naslonjen p-max (mbar)

N 78 78


Razina značajnosti 0,455 0,797 MA_naslonjen p-avg (mbar)

N 78 78


Razina značajnosti 0,765 0,36 MA_naslonjen

masa (kg) N 78 78


Razina značajnosti 0,917 0,178 MA_naslonjen površina (dm2)

N 78 78

Korelacije izmeñu subjektivnih i objektivnih mjera u slučaju MA stolice nisu statistički značajne.

Tablica 55. Stolica RS: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju

RS UDOBNOST NEUDOBNOST


Razina značajnosti 0,523 0,43 RS_naslonjen p-max (mbar)

N 77 74


Razina značajnosti 0,528 0,604 RS_naslonjen p-avg (mbar)

N 77 74


Razina značajnosti 0,227 0,519 RS_naslonjen

masa (kg) N 77 74


Razina značajnosti 0,102 0,521 RS_naslonjen površina (dm2)

N 77 74

Kod RS stolice, povezanost niti jedne od objektivnih mjera sa subjektivnim doživljajem

udobnosti/neudobnosti nije statistički značajna.

Iz prikazanih tablica i objašnjenja vidljivo je da statistički značajne povezanosti izmeñu

objektivnih mjera dobivenih ErgoCheck© Chair™ mjernom prostirkom i rezultata dobivenih na cijeloj skali

neudobnosti i cijeloj skali udobnosti praktički ne postoje.



164

Korelacije tvrdnji subjektivne udobnosti/neudobnosti i objektivnih mjera

Zbog prethodno dobivenih niskih korelacija sa skalama udobnosti i neudobnosti, napravljene su i

dodatne detaljnije analize u kojima su uključene sve tvrdnje skala udobnosti (uključujući i dvije tvrdnje

koje nisu obuhvaćene skalom udobnosti) i sve tvrdnje skale neudobnosti s vrijednostima dobivenim

objektivnim mjerenjima: maksimalnim tlakom (p-max), prosječnim tlakom (p-avg), masom na sjedalu i

površinom sjedanja. Promatrana je samo povezanost u naslonjenom položaju pri sjedenju, budući da je

ustanovljena visoka korelacija mjera u naslonjenom i nagnutom položaju dobivenih mjernom prostirkom

ECC. Usto, obrazac povezanosti objektivnih mjera u naslonjenom i nagnutom položaju sa subjektivnim

mjerama vrlo je sličan.

U tablici 56. prikazana je povezanost objektivnih mjera dobivenih ECC-om u naslonjenom i

nagnutom položaju (Pearsonov koeficijent korelacije). Korelacije maksimalnog tlaka, prosječnog tlaka,

mase i površine za nagnuti i naslonjeni položaj statistički su značajne (p<0,001) i variraju od srednjih

prema visokima u slučaju maksimalnog tlaka kod svih stolica.

Kod ostalih mjera (prosječni tlak, masa i površina) korelacije su izrazito visoke, posebice za mjere

mase i površine i to u slučaju svih stolica. Kod svih testiranih situacija radi se o pozitivnoj povezanosti.

Zbog rezultata ovoga testiranja u daljnjim analizama korišteni su i obrañivani samo podaci za naslonjeni

položaj.

Tablica 56. Povezanost objektivnih mjera u naslonjenom i nagnutom položaju po stolicama

Korelacija mjera u naslonjenom i nagnutom sjedećem položaju Objektivne mjere

Stolice BS IS KS LS MA RS

Koeficijent korelacije (r) 0,699 0,702 0,775 0,739 0,585 0,683

Razina značajnosti 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Maksimalni tlak (mbar)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Prosječni tlak (mbar)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Masa (kg)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Površina (dm2)

N 80 79 81 77 82 82

*Sve razlike su statistički značajne na razini 1%



165

Tablica 57. Stolica BS: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju

BS BS_naslonjen p-max (mbar)

BS_naslonjen p-avg (mbar)

BS_naslonjen masa (kg)

BS_naslonjen površina (dm2)

Koeficijent korelacije (r) 0,123 0,028 0,107 0,141

Razina značajnosti 0,286 0,811 0,356 0,223 BS_Osjećam se

opušteno N 77 77 77 77



odmoreno N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,916 0,55 0,535 0,609 BS_Sjedalo je mekano

N 77 77 77 77

Koeficijent korelacije (r) 0,046 0,083 0,188 ,237(*)

Razina značajnosti 0,693 0,472 0,102 0,038 BS_Sjedalo je prostrano

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,989 0,92 0,592 0,465 BS_Stolica izgleda

lijepo N 76 76 76 76


Razina značajnosti 0,157 0,133 0,086 0,152 BS_Stolica mi se sviña

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,232 0,164 0,078 0,134 BS_Osjećam se udobno

N 77 77 77 77

Koeficijent korelacije (r) -0,217 -0,153 -0,192 -0,174

Razina značajnosti 0,058 0,184 0,094 0,131 BS_Osjećam bolove u

mišićima N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,868 0,48 0,494 0,561 BS_Imam natečene

noge N 77 77 77 77

Koeficijent korelacije (r) -0,203 -,228(*) -0,188 -0,104

Razina značajnosti 0,078 0,048 0,103 0,372 BS_Osjećam nejednak

pritisak sjedala… N 76 76 76 76



ukočeno N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,276 0,841 0,656 0,562 BS_Nemirno sjedim

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,147 0,254 0,297 0,497 BS_Osjećam se umorno

N 76 76 76 76

Koeficijent korelacije (r) -,236(*) -0,115 -0,139 -0,115


neudobno N 77 77 77 77

Dobivene korelacije (tablica 57.) kod stolice BS u većini slučajeva nisu statistički značajne.

Statistička značajnost dobivena je u tri slučaja, meñutim, kako se radi o korelacijama visine manje od

0,250 može se zaključiti da je i u tim slučajevima povezanost promatranih objektivnih i subjektivnih mjera

niska.



166

Tablica 58. Stolica IS: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju

IS IS_naslonjen p-max (mbar)

IS_naslonjen p-avg (mbar)

IS_naslonjen masa (kg)

IS_naslonjen površina (dm2)


Razina značajnosti 0,217 0,274 0,343 0,583 IS_Osjećam se

opušteno

N 78 78 78 78



odmoreno

N 78 78 78 78

Koeficijent korelacije (r) 0,118 0,087 0,017 -0,062

Razina značajnosti 0,302 0,447 0,886 0,590 IS_Sjedalo je mekano

N 78 78 78 78

Koeficijent korelacije (r) -0,010 0,039 0,110 0,152

Razina značajnosti 0,933 0,736 0,336 0,185 IS_Sjedalo je prostrano

N 78 78 78 78


Razina značajnosti 0,872 0,330 0,188 0,183 IS_Stolica izgleda lijepo

N 78 78 78 78


Razina značajnosti 0,951 0,496 0,496 0,646 IS_Stolica mi se sviña

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,564 0,844 0,473 0,312 IS_Osjećam se udobno

N 78 78 78 78

Koeficijent korelacije (r) -0,060 -0,108 -0,021 0,082

Razina značajnosti 0,604 0,346 0,858 0,475 IS_Osjećam bolove u

mišićima

N 78 78 78 78


Razina značajnosti 0,837 0,717 0,640 0,708 IS_Imam natečene

noge

N 77 77 77 77

Koeficijent korelacije (r) -,230(*) -0,128 -0,066 0,013

Razina značajnosti 0,045 0,268 0,568 0,907 IS_Osjećam nejednak

pritisak sjedala…

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,088 0,268 0,853 0,388 IS_Osjećam se ukočeno

N 78 78 78 78


Razina značajnosti 0,091 0,585 0,301 0,215 IS_Nemirno sjedim

N 78 78 78 78


Razina značajnosti 0,037 0,066 0,221 0,842 IS_Osjećam se umorno

N 78 78 78 78



neudobno

N 78 78 78 78

U slučaju stolice IS, tvrdnje "Osjećam nejednak pritisak sjedala…" i "Osjećam se umorno"

negativno su povezane s maksimalnim tlakom. Korelacija je niska (r<0,25).



167

Tablica 59. Stolica KS: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju

KS KS_naslonjen p-max (mbar)

KS_naslonjen p-avg (mbar)

KS_naslonjen masa (kg)

KS_naslonjen površina (dm2)

Koeficijent korelacije (r) 0,008 -0,002 0,104 0,172

Razina značajnosti 0,943 0,989 0,370 0,137 KS_Osjećam se

opušteno

N 76 76 76 76

Koeficijent korelacije (r) -0,137 0,002 0,143 ,229(*)


odmoreno

N 76 76 76 76


Razina značajnosti 0,850 0,352 0,321 0,475 KS_Sjedalo je mekano

N 75 75 75 75


Razina značajnosti 0,653 0,170 0,303 0,838 KS_Sjedalo je prostrano

N 75 75 75 75


Razina značajnosti 0,973 0,137 0,051 0,097 KS_Stolica izgleda lijepo

N 76 76 76 76


Razina značajnosti 0,846 0,159 0,639 0,533 KS_Stolica mi se sviña

N 76 76 76 76

Koeficijent korelacije (r) -0,013 -0,008 0,109 0,182

Razina značajnosti 0,911 0,944 0,347 0,116 KS_Osjećam se udobno

N 76 76 76 76

Koeficijent korelacije (r) -0,005 0,081 0,024 -0,042

Razina značajnosti 0,966 0,488 0,835 0,719 KS_Osjećam bolove u

mišićima

N 76 76 76 76


Razina značajnosti 0,332 0,399 0,230 0,364 KS_Imam natečene

noge

N 75 75 75 75

Koeficijent korelacije (r) -0,021 0,003 -0,005 -0,021

Razina značajnosti 0,863 0,979 0,964 0,860 KS_Osjećam nejednak

pritisak sjedala…

N 73 73 73 73

Koeficijent korelacije (r) 0,006 0,134 0,051 -0,042


ukočeno

N 76 76 76 76

Koeficijent korelacije (r) -0,083 ,238(*) 0,184 0,057

Razina značajnosti 0,476 0,039 0,111 0,627 KS_Nemirno sjedim

N 76 76 76 76

Koeficijent korelacije (r) 0,009 0,057 -0,074 -0,169

Razina značajnosti 0,939 0,626 0,526 0,144 KS_Osjećam se umorno

N 76 76 76 76



neudobno

N 76 76 76 76

Značajne korelacije kod stolice KS su one izmeñu tvrdnje "Nemirno sjedim" i prosječnog tlaka

(korelacija je pozitivna i niska, r=0,238) te tvrdnje "Osjećam se odmoreno" i površine sjedenja (pozitivna

i niska korelacija, r=0,229).



168

Tablica 60. Stolica LS: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju

LS LS_naslonjen p-max (mbar)

LS_naslonjen p-avg (mbar)

LS_naslonjen masa (kg)

LS_naslonjen površina (dm2)

Koeficijent korelacije (r) -,232(*) -0,228 -,284(*) -0,205

Razina značajnosti 0,046 0,051 0,014 0,079 LS_Osjećam se

opušteno

N 74 74 74 74



odmoreno

N 73 73 73 73


Razina značajnosti 0,040 0,521 0,080 0,063 LS_Sjedalo je mekano

N 74 74 74 74

Koeficijent korelacije (r) -,418(**) -,431(**) -,440(**) -,300(**)

Razina značajnosti 0,000 0,000 0,000 0,009 LS_Sjedalo je prostrano

N 74 74 74 74

Koeficijent korelacije (r) -0,174 -0,218 -,264(*) -0,185

Razina značajnosti 0,138 0,061 0,023 0,114 LS_Stolica izgleda lijepo

N 74 74 74 74

Koeficijent korelacije (r) -0,198 -,257(*) -,316(**) -,235(*)

Razina značajnosti 0,091 0,027 0,006 0,044 LS_Stolica mi se sviña

N 74 74 74 74


Razina značajnosti 0,338 0,147 0,051 0,090 LS_Osjećam se udobno

N 74 74 74 74


Razina značajnosti 0,948 0,738 0,220 0,091 LS_Osjećam bolove u

mišićima

N 74 74 74 74

Koeficijent korelacije (r) -0,002 0,146 ,232(*) ,244(*)

Razina značajnosti 0,987 0,214 0,046 0,036 LS_Imam natečene

noge

N 74 74 74 74


Razina značajnosti 0,607 0,740 0,110 0,031 LS_Osjećam nejednak

pritisak sjedala…

N 71 71 71 71



ukočeno

N 74 74 74 74

Koeficijent korelacije (r) 0,027 0,125 0,207 ,303(**)

Razina značajnosti 0,819 0,289 0,076 0,009 LS_Nemirno sjedim

N 74 74 74 74


Razina značajnosti 0,767 0,729 0,204 0,045 LS_Osjećam se umorno

N 74 74 74 74

Koeficijent korelacije (r) 0,126 0,172 ,307(**) ,346(**)


neudobno

N 74 74 74 74



169

Kod stolice LS (tablica 60.), zabilježene su sljedeće značajne povezanosti tvrdnji skale udobnosti s

objektivnim mjerama:

• Tvrdnja "Osjećam se opušteno" ima nisku negativnu povezanost s maksimalnim

tlakom i masom

• Tvrdnja "Sjedalo je mekano" značajno korelira s maksimalnim tlakom. Povezanost je

niska i negativna.

• Tvrdnja "Sjedalo je prostrano" je umjereno i negativno povezana sa svim objektivnim

mjerama.

• Tvrdnja "Stolica izgleda lijepo" je negativno povezana s masom, a koeficijent

korelacije je nizak.

• Tvrdnja "Stolica mi se sviña" je negativno povezana s mjerama prosječnog tlaka,

mase i površine. Dobivene korelacije su niske do umjerene.

Sve tvrdnje skale neudobnosti, osim tvrdnje "Imam bolove u mišićima", su pozitivno povezane s

mjerom površine. Koeficijenti su niski do srednji, točnije, variraju od 0,234 do 0,346. Uz navedeno,

tvrdnje "Imam natečene noge" i "Osjećam se neudobno" značajno su pozitivno povezane s mjerom mase,

iako se radi o relativno niskim koeficijentima korelacije.



170

Tablica 61. Stolica MA: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju

MA MA_naslonjen p-max (mbar)

MA_naslonjen p-avg (mbar)

MA_naslonjen masa (kg)

MA_naslonjen površina (dm2)


Razina značajnosti 0,281 0,842 0,830 0,835 MA_Osjećam se

opušteno

N 79 79 79 79



odmoreno

N 79 79 79 79


Razina značajnosti 0,930 0,386 0,376 0,394 MA_Sjedalo je mekano

N 79 79 79 79


Razina značajnosti 0,260 0,153 0,172 0,293 MA_Sjedalo je

prostrano

N 79 79 79 79

Koeficijent korelacije (r) 0,016 -0,097 -0,216 -,281(*)

Razina značajnosti 0,886 0,398 0,056 0,012 MA_Stolica izgleda

lijepo

N 79 79 79 79


Razina značajnosti 0,600 0,415 0,987 0,534 MA_Stolica mi se sviña

N 79 79 79 79


Razina značajnosti 0,933 0,473 0,932 0,410 MA_Osjećam se udobno

N 78 78 78 78


Razina značajnosti 0,934 0,730 0,717 0,850 MA_Osjećam bolove u

mišićima

N 79 79 79 79


Razina značajnosti 0,188 0,490 0,325 0,290 MA_Imam natečene

noge

N 79 79 79 79


Razina značajnosti 0,943 0,573 0,225 0,117 MA_Osjećam nejednak

pritisak sjedala…

N 79 79 79 79



ukočeno

N 79 79 79 79


Razina značajnosti 0,544 0,995 0,455 0,237 MA_Nemirno sjedim

N 78 78 78 78



umorno

N 79 79 79 79



neudobno

N 79 79 79 79

Kod stolice MA, jedina značajna povezanost je izmeñu tvrdnje "Stolica izgleda lijepo" i mjere

površine. Korelacija je negativna i niska (r= -0,281).



171

Tablica 62. Stolica RS: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju

RS RS_naslonjen p-max (mbar)

RS_naslonjen p-avg (mbar)

RS_naslonjen masa (kg)

RS_naslonjen površina (dm2)


Razina značajnosti 0,257 0,191 0,106 0,088 RS_Osjećam se

opušteno

N 77 77 77 77



odmoreno

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,788 0,734 0,267 0,085 RS_Sjedalo je mekano

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,537 0,174 0,890 0,208 RS_Sjedalo je prostrano

N 77 77 77 77

Koeficijent korelacije (r) -0,044 -0,135 -,241(*) -,267(*)

Razina značajnosti 0,707 0,240 0,035 0,019 RS_Stolica izgleda lijepo

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,667 0,933 0,908 0,865 RS_Stolica mi se sviña

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,563 0,741 0,665 0,236 RS_Osjećam se udobno

N 77 77 77 77

Koeficijent korelacije (r) 0,001 -0,124 -0,110 -0,062

Razina značajnosti 0,990 0,281 0,340 0,592 RS_Osjećam bolove u

mišićima

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,911 0,742 0,617 0,637 RS_Imam natečene

noge

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,458 0,595 0,698 0,893 RS_Osjećam nejednak

pritisak sjedala…

N 76 76 76 76



ukočeno

N 76 76 76 76


Razina značajnosti 0,542 0,646 0,885 0,721 RS_Nemirno sjedim

N 77 77 77 77


Razina značajnosti 0,457 0,915 0,522 0,324 RS_Osjećam se umorno

N 76 76 76 76



neudobno

N 77 77 77 77

U slučaju stolice RS, značajne su korelacije tvrdnje "Stolica izgleda lijepo" i mjera mase i površine

(u oba slučaja radi se o niskoj negativnoj povezanosti), te tvrdnje "Osjećam se odmoreno" s mjerom

površine (r= -0,248, niska pozitivna povezanost).



172

4.2.4. Povezanost objektivnih mjera sa značajkama ispitanika

U ovome poglavlju prikazana je provjera statističke povezanosti objektivnih mjera svake stolice s

obzirom na značajke ispitanika, odnosno njihovu visinu, težinu i indeks tjelesne mase.

Tablica 63. Korelacije objektivnih mjera u naslonjenom i nagnutom položaju s visinom ispitanika.


Koeficijent korelacije (r) ,475(**) ,596(**) ,495(**) ,593(**) ,485(**) ,551(**)

Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Naslonjen p-max (mbar)

N 80 79 81 77 82 82

Koeficijent korelacije (r) 0,213 ,383(**) ,308(**) ,394(**) ,308(**) ,383(**)

Razina značajnosti 0,058 0 0,005 0 0,005 0 Naslonjen p-avg (mbar)

N 80 79 81 77 82 82

Koeficijent korelacije (r) ,317(**) ,280(*) ,317(**) ,397(**) ,298(**) ,307(**)

Razina značajnosti 0,004 0,012 0,004 0 0,007 0,005 Naslonjen masa (kg)

N 80 79 81 77 82 82

Koeficijent korelacije (r) ,324(**) 0,106 ,223(*) ,269(*) ,221(*) 0,157

Razina značajnosti 0,003 0,353 0,045 0,018 0,046 0,159 Naslonjen površina (dm2)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Nagnut p-max (mbar)

N 80 79 81 77 82 82

Koeficijent korelacije (r) 0,132 ,254(*) ,252(*) ,362(**) ,285(**) ,275(*)

Razina značajnosti 0,243 0,024 0,023 0,001 0,01 0,012 Nagnut p-avg (mbar)

N 80 79 81 77 82 82

Koeficijent korelacije (r) ,318(**) ,268(*) ,306(**) ,376(**) ,326(**) ,267(*)

Razina značajnosti 0,004 0,017 0,005 0,001 0,003 0,015 Nagnut masa (kg)

N 80 79 81 77 82 82

Koeficijent korelacije (r) ,348(**) 0,126 ,223(*) ,256(*) ,259(*) 0,152

Razina značajnosti 0,002 0,269 0,045 0,025 0,019 0,172 Nagnut površina (dm2)

N 80 79 81 77 82 82

*Korelacija je značajna na razini 0,05 **Korelacija je značajna na razini 0,01

Očekivano, korelacije visine ispitanika s objektivnim indikatorima (tablica 63.) su uglavnom

značajne i pozitivne kod svih stolica. Najviše korelacije su kod mjere maksimalnog tlaka kako u

naslonjenom, tako i u nagnutom položaju.



173

Tablica 64. Korelacije objektivnih mjera u naslonjenom i nagnutom položaju s masom ispitanika


Koeficijent korelacije (r) ,327(**) ,400(**) 0,164 ,652(**) ,388(**) ,442(**)

Razina značajnosti 0,003 0 0,143 0 0 0 Naslonjen p-max (mbar)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Naslonjen p-avg (mbar)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Naslonjen masa (kg)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Naslonjen površina (dm2)

N 80 79 81 77 82 82

Koeficijent korelacije (r) 0,206 ,226(*) 0,059 ,440(**) 0,188 ,285(**)

Razina značajnosti 0,067 0,045 0,598 0 0,091 0,01 Nagnut p-max (mbar)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Nagnut p-avg (mbar)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Nagnut masa (kg)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Nagnut površina (dm2)

N 80 79 81 77 82 82


Još u većoj mjeri nego kod visine, može se očekivati visoka povezanost tjelesne mase i

objektivnih indikatora. Kao što je vidljivo iz tablice 64., dobivene su visoke pozitivne korelacije izmeñu

mase ispitanika i prosječnog tlaka, mase i površine na mjernoj prostirci. Najmanje korelacije su izmeñu

tjelesne mase i maksimalnog tlaka.



174

Tablica 65. Korelacije objektivnih mjera u naslonjenom i nagnutom položaju s BMI-jem ispitanika


Koeficijent korelacije (r) 0,067 0,065 -0,137 ,354(**) 0,123 0,136

Razina značajnosti 0,554 0,57 0,222 0,002 0,272 0,221 Naslonjen p-max (mbar)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Naslonjen p-avg (mbar)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Naslonjen masa (kg)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Naslonjen površina (dm2)

N 80 79 81 77 82 82

Koeficijent korelacije (r) -0,08 -0,095 -,228(*) 0,158 -0,142 -0,004

Razina značajnosti 0,482 0,404 0,041 0,17 0,202 0,971 Nagnut p-max (mbar)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Nagnut p-avg (mbar)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Nagnut masa (kg)

N 80 79 81 77 82 82


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Nagnut površina (dm2)

N 80 79 81 77 82 82

*Korelacija je značajna na razini 0.05 **Korelacija je značajna na razini 0.01

Indeks tjelesne mase korelira pozitivno i visoko s objektivnim mjerama, osobito s mjerom mase.

Jedina mjera kod koje nema korelacija ili su te korelacije niske je mjera maksimalnog tlaka. Detaljni

prikaz pojedinih korelacija objektivnih pokazatelja i BMI-ja ispitanika za svaku stolicu prikazan je tablicom

65.



175

4.3. Rezultati procjene termalne udobnosti sjedenja

Poglavlje rezultata procjenjivanja termalne udobnosti stolica podijeljeno je na tri potpoglavlja.

4.3.1. Subjektivne procjene termalne udobnosti

U ovom poglavlju prikazani su deskriptivni podaci subjektivnih termalnih procjena za svaku

stolicu.

Tablica 66. Subjektivne procjene stolica na termalnim indikatorima T1 do T8, termalnog osjećaja na glavi, općenitog termalnog osjećaja, osjećaja vlažnosti, termalne udobnosti na sjedalu i stupnja znojenja

Stolica T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 T8 Glava Općenito

0 4,19 4,15 3,92 3,8 3,99 3,96 3,80 4,28 4,06 4,00

SP0 0,11 0,11 0,07 0,08 0,07 0,08 0,10 0,11 0,06 0,08

SD 0,96 0,98 0,59 0,71 0,59 0,67 0,90 1,01 0,52 0,72

Min hladan hladan hladan hladan prohld. prohld. hladan hladan prohld. prohld. BS

Max topao topao malo topao

malo topao

topao topao topao vruć topao topao

T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 T8 Glava Općenito

0 4,24 4,21 4,04 3,83 3,96 3,96 3,93 4,38 4,06 4,01

SP0 0,10 0,07 0,06 0,08 0,07 0,08 0,11 0,09 0,06 0,07

SD 0,85 0,65 0,54 0,67 0,61 0,74 0,95 0,77 0,536 0,626

Min hladan prohld. prohld. hladan prohld. hladan hladan prohld. slabo

prohld. prohld.

IS

Max topao topao topao topao topao topao topao topao topao topao


0 4,21 4,18 4,03 3,87 3,99 4,04 3,86 4,47 3,99 4,08

SP0 0,11 0,09 0,08 0,08 0,07 0,07 0,10 0,11 0,07 0,09

SD 0,93 0,81 0,65 0,70 0,64 0,58 0,91 0,93 0,60 0,76

Min hladan hladan hladan hladan hladan prohld. hladan hladan hladan hladan

KS

Max topao topao topao topao topao topao topao vruć topao topao


0 4,42 4,47 4,23 4,23 4,15 4,33 4,59 4,83 4,10 4,32

SP0 0,10 0,08 0,06 0,07 0,06 0,07 0,11 0,10 0,08 0,08

SD 0,92 0,73 0,53 0,64 0,56 0,60 0,95 0,86 0,68 0,69

Min prohld. slabo

prohld. slabo

prohld. slabo

prohld. prohld.

slabo prohld.

hladan slabo

prohld. hladan

slabo prohld.

LS

Max topao topao topao topao topao topao topao vruć vruć topao


0 4,42 4,23 4,10 4,04 4,05 4,06 3,86 4,55 4,08 4,12

SP0 0,11 0,09 0,06 0,07 0,06 0,06 0,09 0,09 0,07 0,07

SD 0,96 0,81 0,52 0,59 0,56 0,57 0,80 0,83 0,58 0,60

Min prohld. prohld. prohld. prohld. prohld. prohld. hladan slabo

prohld. slabo

prohld. prohld.

MA

Max vruć vruć topao topao topao topao malo topao

vruć vruć topao


0 4,20 4,11 4,03 3,91 4,01 4,04 3,81 4,39 4,05 3,99

SP0 0,12 0,10 0,06 0,09 0,07 0,07 0,09 0,10 0,08 0,08

SD 1,05 0,88 0,55 0,74 0,58 0,63 0,80 0,88 0,66 0,65

Min hladan hladan prohld. hladan prohld. prohld. hladan prohld. prohld. prohld.

RS

Max vruć topao topao topao topao topao topao vruć topao topao

0 - aritmetička sredina SP0 - standardna pogreška aritmetičke sredine SD – standardna devijacija Napomena: Oznake T1 do T8 odnose se na prvih osam pitanja iz Upitnika termalne udobnosti; Prohld. = prohladan



176

- nastavak tablice:

Tablica 66. - nastavak

Vlaga – prednji dio torza

Vlaga - stražnji dio torza

Term. udobnost naslona

Term. udobnost sjedala

Stupanj znojenja

0 1,20 1,22 1,83 2,01 1,71

SP0 0,05 0,05 0,07 0,06 0,09

SD 0,40 0,41 0,61 0,54 0,75

Minimum suh suh niska niska bez

BS

Maksimum malo vlažan malo vlažan visoka visoka velik



Termalna udobnost naslona

Termalna udobnost sjedala

Stupanj znojenja

0 1,22 1,27 1,81 2,04 1,75

SP0 0,053 0,056 0,06678 0,05897 0,09049

SD 0,474 0,5 0,59733 0,5208 0,81441


IS

Maksimum vlažan vlažan visoka visoka velik





Stupanj znojenja

0 1,13 1,17 1,91 2,04 1,75

SP0 0,04 0,04 0,07 0,06 0,09

SD 0,34 0,38 0,59 0,55 0,80


KS






Stupanj znojenja

0 1,25 1,39 2,00 2,08 1,78

SP0 0,05 0,07 0,07 0,07 0,09

SD 0,43 0,61 0,58 0,62 0,80


LS

Maksimum malo vlažan mokar visoka visoka velik





Stupanj znojenja

0 1,24 1,33 1,84 2,05 1,73

SP0 0,06 0,06 0,07 0,07 0,09

SD 0,49 0,53 0,59 0,58 0,78


MA

Maksimum vlažan vlažan visoka visoka velik





Stupanj znojenja

0 1,12 1,14 1,91 2,08 1,79

SP0 0,04 0,04 0,07 0,06 0,10

SD 0,32 0,35 0,59 0,51 0,83


RS


0 - aritmetička sredina SP0 - standardna pogreška aritmetičke sredine SD – standardna devijacija



177

4.3.2. Testiranje razlika vrijednosti rezultata termalnih procjena

Kako bi se provjerilo razlikuju li se stolice s obzirom na procjenu termalnih karakteristika stolice,

proveden je neparametrijski Kruskal-Wallis test. Rezultat tog testa su Hi-kvadrat vrijednosti, čija razina

značajnosti ukazuje na postojanje razlika meñu procjenama izmeñu stolica. Kruskal-Wallis test ne ukazuje

na to koje se od testiranih stolica razlikuju (paired test), već samo na postojanje razlika meñu njima u

testiranim procjenama.

Tablica 67. Rezultati Kruskal-Wallis statističkog testa razlika izmeñu stolica prema termalnim indikatorima


Hi-Kvadrat 4,08 8,13 13,03 23,39 7,01 21,19 46,53 17,89 1,30 12,11

df 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Razina značajnosti 0,54 0,15 0,02* 0,00* 0,22 0,00* 0,00* 0,00* 0,94 0,03*

*Razlike su statistički značajne na razini 5% Napomena: Oznake T1 do T8 odnose se na prvih osam pitanja iz Upitnika termalne udobnosti.

- nastavak tablice:


Vlaga – prednji

dio torza

Vlaga – stražnji

dio torza



Stupanj znojenja

Hi-Kvadrat 6,67 13,27 5,58 0,85 0,43

df 5 5 5 5 5

Razina značajnosti 0,25 0,02* 0,35 0,97 1,00


Rezultati Kruskal-Wallis testa prikazani su u tablici 67. Kao što je vidljivo iz spomenute tablice,

stolice se meñusobno razlikuju prema procjenama na indikatorima T3, T4, T6, T7 i T8, te općoj termalnoj

procjeni stolice i osjećaju vlage na stražnjem dijelu torza.



178

4.3.3. Korelacije mjera termalne udobnosti sa skalama udobnosti i neudobnosti

Tablica 68. Korelacije termalnih mjera i skale udobnosti

SKALA UDOBNOSTI / Stolice BS IS KS LS MA RS


Razina značajnosti 0,085 0,094 0,462 0,474 0,901 0,403 T1 – Ispod bedara

N 79 79 74 76 78 75

Koeficijent korelacije (r) 0,168 0,132 0,017 -0,155 -0,068 0,043

Razina značajnosti 0,139 0,248 0,889 0,181 0,556 0,716 T2 – Unutar bedara

N 79 79 74 76 78 75

Koeficijent korelacije (r) ,255(*) 0,028 0,041 0,133 -0,016 0,034

Razina značajnosti 0,023 0,808 0,728 0,252 0,888 0,774 T3 – U području trbuha

N 79 79 74 76 78 75

Koeficijent korelacije (r) 0,2 -0,011 ,281(*) -0,119 -0,034 0,045

Razina značajnosti 0,077 0,922 0,015 0,304 0,77 0,701 T4 – Na bočnim stranama tijela

N 79 79 74 76 78 75

Koeficijent korelacije (r) 0,085 0,086 0,141 0,088 -0,03 0,154

Razina značajnosti 0,457 0,452 0,232 0,45 0,793 0,187 T5 – U području prsa

N 79 79 74 76 78 75

Koeficijent korelacije (r) 0,09 0,169 0,183 0,167 -0,084 0,123

Razina značajnosti 0,432 0,137 0,118 0,149 0,467 0,296 T6 – U području struka

N 78 79 74 76 78 74


Razina značajnosti 0,097 0,238 0,715 0,46 0,669 0,056 T7 – Na leñima

N 79 79 74 76 78 75

Koeficijent korelacije (r) 0,177 0,213 -0,133 -0,036 -0,037 -0,034

Razina značajnosti 0,119 0,06 0,257 0,76 0,746 0,774 T8 – Na stražnjici

N 79 79 74 76 78 75

Koeficijent korelacije (r) -0,016 0,045 0,019 -0,084 -0,161 0,076

Razina značajnosti 0,891 0,694 0,871 0,47 0,16 0,519 Glava

N 79 79 74 76 78 75

Koeficijent korelacije (r) 0,195 0,144 0,028 -0,023 -0,027 0,096

Razina značajnosti 0,087 0,207 0,811 0,845 0,813 0,411 Općenito

N 78 79 74 76 78 75

Koeficijent korelacije (r) 0,087 -0,099 -0,117 -0,126 -0,107 -0,131

Razina značajnosti 0,446 0,384 0,315 0,281 0,35 0,255 Vlaga – prednji dio torza

N 79 80 75 75 78 77

Koeficijent korelacije (r) 0,042 -0,146 -0,093 -,266(*) -0,041 -,247(*)

Razina značajnosti 0,713 0,197 0,43 0,021 0,726 0,03 Vlaga – stražnji dio torza

N 79 80 75 75 77 77


Razina značajnosti 0 0 0 0 0 0 Termalna udobnost naslona

N 78 79 75 76 78 77

Koeficijent korelacije (r) ,479(**) ,412(**) ,486(**) ,513(**) ,340(**) ,275(*)

Razina značajnosti 0 0 0 0 0,002 0,016 Termalna udobnost sjedala

N 79 77 75 76 78 76

Koeficijent korelacije (r) 0,029 -0,011 -0,196 -0,223 0,023 -0,1

Razina značajnosti 0,803 0,922 0,092 0,053 0,844 0,386 Stupanj znojenja

N 79 80 75 76 78 77




179

Povezanost termalne udobnosti sa skalom udobnosti značajne su u sljedećim mjerama:

• Mjera T3 i procjena udobnosti stolice BS značajno koreliraju. Korelacija je niska i

pozitivna.

• Mjera T4 i procjena udobnosti stolice KS pozitivno koreliraju, iako je korelacija relativno

niska.

• U slučaju stolice LS i RS, javlja se niska negativna povezanost s mjerom subjektivne

udobnosti, što ukazuje da je doživljaj pojačane vlage u području stražnjeg dijela torza

povezan s nižim osjećajem udobnosti.

• Očekivano, procjene na tvrdnjama o termalnoj udobnosti naslona i sjedala pozitivno su

povezane s razinom udobnosti svih stolica. Najviši stupanj povezanosti navedenih mjera

javlja se kod LS stolice.



180

Tablica 69. Korelacije termalnih mjera i skale neudobnosti

SKALA NEUDOBNOSTI / Stolice BS IS KS LS MA RS

Koeficijent korelacije (r) -0,194 -0,06 0,02 0,085 0,011 -0,087

Razina značajnosti 0,09 0,604 0,867 0,469 0,928 0,466 T1 – Ispod bedara

N 77 78 71 74 77 72

Koeficijent korelacije (r) -0,072 0,084 0,058 0,215 0,132 -0,183

Razina značajnosti 0,536 0,465 0,628 0,066 0,252 0,123 T2 – Unutar bedara

N 77 78 71 74 77 72

Koeficijent korelacije (r) -,281(*) 0,054 0,086 0,042 0,189 -0,127

Razina značajnosti 0,013 0,637 0,477 0,721 0,099 0,289 T3 – U području trbuha

N 77 78 71 74 77 72

Koeficijent korelacije (r) -,264(*) 0,082 -0,166 0,136 0,044 -0,045

Razina značajnosti 0,021 0,475 0,167 0,249 0,707 0,71 T4 – Na bočnim stranama tijela

N 77 78 71 74 77 72

Koeficijent korelacije (r) -0,054 0,014 -0,084 0,022 0,185 -0,103

Razina značajnosti 0,641 0,905 0,488 0,853 0,107 0,389 T5 – U području prsa

N 77 78 71 74 77 72

Koeficijent korelacije (r) -0,079 -0,103 -0,155 -0,033 0,137 -0,101

Razina značajnosti 0,498 0,37 0,198 0,78 0,236 0,404 T6 – U području struka

N 76 78 71 74 77 71

Koeficijent korelacije (r) -,266(*) -0,015 -0,092 0,02 -0,019 -0,21

Razina značajnosti 0,019 0,894 0,444 0,869 0,869 0,077 T7 – Na leñima

N 77 78 71 74 77 72

Koeficijent korelacije (r) -0,148 -0,035 0,119 ,337(**) 0,008 -0,074

Razina značajnosti 0,198 0,758 0,323 0,003 0,945 0,534 T8 – Na stražnjici

N 77 78 71 74 77 72

Koeficijent korelacije (r) 0,077 0,155 -0,042 0,169 ,283(*) 0,043

Razina značajnosti 0,506 0,176 0,726 0,149 0,013 0,72 Glava

N 77 78 71 74 77 72

Koeficijent korelacije (r) -0,135 -0,037 0,045 0,141 0,146 -,279(*)

Razina značajnosti 0,244 0,748 0,711 0,229 0,205 0,018 Općenito

N 76 78 71 74 77 72

Koeficijent korelacije (r) -0,061 ,342(**) ,254(*) ,323(**) 0,145 0,11

Razina značajnosti 0,597 0,002 0,031 0,005 0,204 0,349 Vlaga – prednji dio torza

N 77 79 72 73 78 74

Koeficijent korelacije (r) 0,049 ,363(**) 0,21 ,342(**) 0,047 0,223

Razina značajnosti 0,673 0,001 0,077 0,003 0,684 0,056 Vlaga – stražnji dio torza

N 77 79 72 73 77 74

Koeficijent korelacije (r) -,356(**) -0,215 -,314(**) -,277(*) -,337(**) -,359(**)

Razina značajnosti 0,002 0,059 0,007 0,017 0,003 0,002 Termalna udobnost naslona

N 76 78 72 74 78 74

Koeficijent korelacije (r) -,339(**) -0,091 -,314(**) -,244(*) -,318(**) -,311(**)

Razina značajnosti 0,003 0,433 0,007 0,036 0,005 0,007 Termalna udobnost sjedala

N 77 76 72 74 78 73

Koeficijent korelacije (r) 0,033 0,102 0,168 ,334(**) -0,063 0,103

Razina značajnosti 0,775 0,37 0,157 0,004 0,583 0,381 Stupanj znojenja

N 77 79 72 74 78 74




181

Testirana je i povezanost mjera termalne udobnosti s rezultatima na skali neudobnosti i pri tome

su dobivene sljedeće značajne korelacije:

• Mjera neudobnosti kod stolice BS značajno je povezana s izostankom osjećaja topline u području

trbuha (T3), iako se radi o niskoj korelaciji (r= -0,281), a isti obrazac povezanosti kod ove stolice

javlja se i kod izostanka osjećaja topline u bočnim stranama tijela (T4; r= -0,264) i leñima (T7;

r= -0,266).

• U slučaju stolice LS, javlja se pozitivna povezanost izmeñu osjećaja topline na stražnjici i osjećaja

neudobnosti (r=0,337).

• Povećanje osjećaja topline na glavi pri sjedenju na stolici MA povezan je s povećanim doživljajem

neudobnosti (r=0,283).

• Vlaga u prednjem dijelu torza povezana je s većim procjenama na skali neudobnosti i to u slučaju

stolica IS, KS i LS. Radi se o korelacijama u rasponu od 0,254 do 0,342, dakle niskim do

umjerenim.

• Rezultati na skali neudobnosti negativno su povezani s osjećajem termalne udobnosti naslona i

sjedala kod svih stolica, osim kod stolice IS. Uglavnom se radi o korelacijama srednje visine.



182

4.4. Rezultati istraživanja temperature i relativne vlage pri sjedenju – TeRH

Budući da je u okviru opsežnog istraživanja činitelja udobnosti proveden pokus učinka i

djelovanja temperature i relativne vlage pri sjedenju na uredskoj radnoj stolici (ali s neovisnom skupinom

od šest ispitanika), a s ciljem lakšeg snalaženja u rezultatima, naslovi svih potpoglavlja rezultata i kasnije

rasprave imat će predmetak "TeRH", kao znak da se radi upravo o podacima tog istraživanja.

4.4.1. TeRH – Razlike procjena udobnosti i neudobnosti s obzirom na konstrukcije sjedala

Cilj analize bio je provjeriti razlikuju li se rezultati subjektivnih procjena na skalama udobnosti i

neudobnosti s obzirom na stolice. U obradi je korištena MANOVA s ponavljanim mjerenjima na dva

faktora – faktoru skale (koji je varirao na dvije razine: udobnost i neudobnost) i faktoru stolice (koje je

varirao na 5 razina: BS, KS, LS, MA i RS).

Na osnovi tih 10 varijabli u tablici 70. prikazane su aritmetičke sredine, standardne devijacije i

ostale vrijednosti za procjene udobnosti i neudobnosti svake stolice.

Tablica 70. TeRH – Aritmetičke sredine i standardne devijacije varijabli

Varijabla Aritmetička

sredina Standardna pogreška aritmetičke sredine


Udobnost - BS 3,11 ,234 ,574 2,55 3,91

Udobnost - KS 2,98 ,179 ,438 2,52 3,63

Udobnost - LS 3,49 ,302 ,739 2,09 3,93

Udobnost - MA 3,51 ,207 ,507 2,69 4,21

Udobnost - RS 3,43 ,212 ,519 2,58 4,04

Neudobnost - BS 2,43 ,298 ,730 1,87 3,86

Neudobnost - KS 2,44 ,272 ,667 1,49 3,22

Neudobnost - LS 2,40 ,281 ,689 1,72 3,70

Neudobnost - MA 2,40 ,297 ,727 1,54 3,28

Neudobnost - RS 2,27 ,279 ,683 1,24 3,25

Značajna razlika postoji izmeñu vrijednosti procjena na skali udobnosti i skali neudobnosti, ali

nevezano uz stolicu na koju se mjere odnose (F=14,25; p=0,013). Pronañena je značajna razlika u

rezultatu na skali udobnosti izmeñu stolica KS i MA, gdje je stolica MA procjenjena značajno udobnijom

(t=3,26; p =0,023). Procjene stolica na skali neudobnosti statistički se ne razlikuju značajno (p > 0,05).



183

4.4.2. TeRH – Subjektivne procjene termalne udobnosti sjedenja

U ovom poglavlju prikazani su deskriptivni podaci subjektivnih termalnih procjena za svaku stolicu

u okviru mjerenja temperature i relativne vlage pri sjedenju.

Tablica 71. TeRH – Subjektivne procjene stolica na termalnim indikatorima T1 do T8, termalnog osjećaja na glavi, općenitog termalnog osjećaja, osjećaja vlažnosti, termalne udobnosti na sjedalu i stupnja znojenja

Stolica T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 T8 Glava Općenito

0 5,50 5,00 4,50 4,33 4,17 4,50 4,33 5,33 4,33 4,67

SP0 0,22 0,37 0,34 0,21 0,17 0,34 0,61 0,21 0,21 0,33

SD 0,55 0,89 0,84 0,52 0,41 0,84 1,51 0,52 0,52 0,82

Min 5 (malo topao) 4 (neutr.) 4 (neutr.) 4 (neutr.) 4 (neutr.) 4 (neutr.)

3 (slabo prohladan)

5 (malo topao) 4 (neutr.) 4 (neutr.)

BS

Max 6 (topao) 6 (topao) 6 (topao)

5 (malo topao)

5 (malo topao) 6 (topao) 7 (vruć) 6 (topao)

5 (malo topao) 6 (topao)


0 5,17 4,67 4,00 3,67 3,83 4,00 3,67 5,00 4,00 4,17

SP0 0,31 0,33 0,00 0,21 0,17 0,26 0,42 0,26 0,26 0,31

SD 0,75 0,82 0,00 0,52 0,41 0,63 1,03 0,63 0,63 0,75

Min 4 (neutr.) 4 (neutr.) 4 (neutr.)

3 (slabo prohladan)

3 (slabo prohladan)

3 (slabo prohladan)

2 (prohladan) 4 (neutr.)

3 (slabo prohladan)

3 (slabo prohladan)

KS

Max 6 (topao) 6 (topao) 4 (neutr.) 4 (neutr.) 4 (neutr.)

5 (malo topao)


5 (malo topao)

5 (malo topao)


0 5,33 4,67 4,00 4,33 3,67 4,17 5,33 5,67 4,33 4,33

SP0 0,33 0,33 0,26 0,21 0,21 0,31 0,33 0,42 0,21 0,33

SD 0,82 0,82 0,63 0,52 0,52 0,75 0,82 1,03 0,52 0,82

Min 4 (neutr.) 4 (neutr.)

3 (slabo prohladan) 4 (neutr.)

3 (slabo prohladan)

3 (slabo prohladan) 4 (neutr.) 4 (neutr.) 4 (neutr.)

3 (slabo prohladan)

LS

Max 6 (topao) 6 (topao)

5 (malo topao)

5 (malo topao) 4 (neutr.)

5 (malo topao) 6 (topao) 7 (vruć)

5 (malo topao)

5 (malo topao)


0 5,67 4,67 4,50 4,00 4,00 4,00 3,33 5,33 4,00 4,33

SP0 0,33 0,33 0,34 0,52 0,26 0,26 0,56 0,56 0,26 0,42

SD 0,82 0,82 0,84 1,26 0,63 0,63 1,37 1,37 0,63 1,03

Min 5 (malo topao) 4 (neutr.) 4 (neutr.)

2 (prohladan)

3 (slabo prohladan)

3 (slabo prohladan)

1 (hladan)

3 (slabo prohladan)

3 (slabo prohladan)

3 (slabo prohladan)

MA

Max 7 (vruć) 6 (topao) 6 (topao) 6 (topao)

5 (malo topao)

5 (malo topao)

5 (malo topao) 7 (vruć)



0 5,33 4,67 4,17 4,17 3,67 4,17 4,17 5,50 4,33 4,50

SP0 0,33 0,33 0,17 0,17 0,42 0,31 0,40 0,34 0,42 0,34

SD 0,82 0,82 0,41 0,41 1,03 0,75 0,98 0,84 1,03 0,84

Min 4 (neutr.) 4 (neutr.) 4 (neutr.) 4 (neutr.)

2 (prohladan)

3 (slabo prohladan)



RS

Max 6 (topao) 6 (topao)

5 (malo topao)

5 (malo topao)

5 (malo topao)

5 (malo topao) 6 (topao) 6 (topao) 6 (topao) 6 (topao)

0 - aritmetička sredina SP0 - standardna pogreška aritmetičke sredine SD – standardna devijacija Napomena: Oznake T1 do T8 odnose se na prvih osam pitanja iz Upitnika termalne udobnosti



184

- nastavak tablice:




Term. udobnost naslona

Term. udobnost sjedala

Stupanj znojenja

0 1,17 1,33 2,00 2,00 2,00

SP0 0,17 0,33 0,37 0,00 0,45

SD 0,41 0,82 0,89 0,00 1,10

Min 1 (suho) 1 (suho) 1 (niska) 2 (srednja) 1

BS

Max 2 (malo vlažno) 3 (vlažno) 3 2 (srednja) 3





Stupanj znojenja

0 1,00 1,00 1,83 1,67 1,83

SP0 0,00 0,00 0,31 0,21 0,31

SD 0,00 0,00 0,75 0,52 0,75

Min 1 (suho) 1 (suho) 1 (niska) 1 (niska) 1

KS

Max 1 (suho) 1 (suho) 3 (visoka) 2 (srednja) 3





Stupanj znojenja

0 1,17 1,50 2,33 1,67 1,33

SP0 0,17 0,22 0,33 0,21 0,21

SD 0,41 0,55 0,82 0,52 0,52


LS

Max 2 (malo vlažno) 2 (malo vlažno) 3 (visoka) 2 (srednja) 2





Stupanj znojenja

0 1,33 1,17 1,83 1,83 1,83

SP0 0,21 0,17 0,31 0,17 0,17

SD 0,52 0,41 0,75 0,41 0,41


MA

Max 2 (malo vlažno) 2 (malo vlažno) 3 (visoka) 2 (srednja) 2





Stupanj znojenja

0 1,17 1,17 1,50 2,00 1,67

SP0 0,17 0,17 0,22 0,00 0,21

SD 0,41 0,41 0,55 0,00 0,52

Min 1 (suho) 1 (suho) 1 (niska) 2 (srednja) 1

RS

Max 2 (malo vlažno) 2 (malo vlažno) 2 (srednja) 2 (srednja) 2




185

4.4.3. TeRH – Objektivna mjerenja temperature i relativne vlage pri sjedenju

4.4.3.1. TeRH – Statistička analiza objektivnih mjerenja temperature i vlage

U tablicama 72. do 76. prikazani su statistički podaci prema mjernim točkama (A, B i C) na

sjedalu:

Te-Sg – temperatura ispod stražnjice, tj. sjedne kosti na sjedalu (gore);

RH-Sg – relativna vlaga ispod stražnjice, tj. sjedne kosti na sjedalu (gore);

Te-Sd – temperatura ispod stražnjice ispod sjedala (dolje);

RH-Sd – relativna vlaga ispod stražnjice ispod sjedala (dolje);

Te-Ng – temperatura ispod natkoljenice na sjedalu (gore);

RH-Ng – relativna vlaga ispod natkoljenice na sjedalu (gore);

Te-Nd – temperatura ispod natkoljenice ispod sjedala (dolje);

RH-Nd – relativna vlaga ispod natkoljenice ispod sjedala (dolje);

Te-Mg – temperatura na sredini sjedala izmeñu nogu (gore) te

RH-Mg – relativna vlaga na sredini sjedala izmeñu nogu (gore).

Tablica 72. TeRH – Stolica BS, statistički podaci mjerenja temperature i rel. vlage po mjernim mjestima

BS Te-Sg (C°)

RH-Sg (%)

Te-Sd (C°)

RH-Sd (%)

Te-Ng (C°)

RH-Ng (%)

Te-Nd (C°)

RH-Nd (%)

Te-Mg (C°)

RH-Mg (%)

0000 34,52 53,01 25,72 64,26 34,42 48,06 25,89 60,62 33,50 55,30

SP0000 0,31 2,49 0,11 1,83 0,54 1,50 0,18 1,55 0,29 3,63

SD 0,75 6,09 0,26 4,49 1,32 3,66 0,43 3,79 0,71 8,90

Min 33,40 47,48 25,28 60,02 32,12 43,77 25,27 56,80 32,63 48,27

Max 35,47 63,26 25,98 72,36 35,57 53,81 26,46 67,52 34,38 72,76


Tablica 73. TeRH – Stolica KS, statistički podaci mjerenja temperature i rel. vlage po mjernim mjestima

KS Te-Sg (C°)

RH-Sg (%)

Te-Sd (C°)

RH-Sd (%)

Te-Ng (C°)

RH-Ng (%)

Te-Nd (C°)

RH-Nd (%)

Te-Mg (C°)

RH-Mg (%)

0000 34,34 50,99 25,21 64,20 34,27 47,43 25,28 61,99 34,36 62,34

SP0000 0,33 2,35 0,16 2,37 0,40 1,80 0,16 2,04 0,21 5,03

SD 0,80 5,77 0,38 5,79 0,98 4,40 0,40 5,00 0,52 12,33

Min 33,28 45,14 24,88 58,72 32,55 43,40 24,67 58,81 33,74 47,31

Max 35,49 60,28 25,84 73,94 35,39 54,96 25,80 71,32 35,27 76,42



186

Tablica 74. TeRH – Stolica LS, statistički podaci mjerenja temperature i rel. vlage po mjernim mjestima

LS Te-Sg (C°)

RH-Sg (%)

Te-Sd (C°)

RH-Sd (%)

Te-Ng (C°)

RH-Ng (%)

Te-Nd (C°)

RH-Nd (%)

Te-Mg (C°)

RH-Mg (%)

0000 33,93 50,22 24,85 65,24 34,46 47,80 25,14 61,66 34,23 57,18

SP0000 0,28 1,46 0,33 1,36 0,21 1,58 0,33 1,05 0,21 2,29

SD 0,69 3,57 0,81 3,34 0,50 3,88 0,81 2,57 0,52 5,61

Min 33,17 45,22 23,96 60,86 33,74 43,42 24,21 57,34 33,77 49,88

Max 34,94 55,44 25,94 70,57 35,02 52,34 26,25 65,00 35,10 65,58

Tablica 75. TeRH – Stolica MA, statistički podaci mjerenja temperature i rel. vlage po mjernim mjestima

MA Te-Sg (C°)

RH-Sg (%)

Te-Sd (C°)

RH-Sd (%)

Te-Ng (C°)

RH-Ng (%)

Te-Nd (C°)

RH-Nd (%)

Te-Mg (C°)

RH-Mg (%)

0000 34,98 58,52 25,58 71,88 35,31 51,96 25,76 66,93 35,03 68,10

SP0000 0,10 2,26 0,21 1,79 0,11 1,76 0,16 0,64 0,20 2,80

SD 0,26 5,54 0,52 4,38 0,27 4,31 0,39 1,57 0,50 6,87

Min 34,80 54,41 25,04 65,97 35,04 47,93 25,27 65,21 34,34 57,16

Max 35,33 69,01 26,31 77,66 35,71 59,91 26,30 68,51 35,63 76,30

Tablica 76. TeRH – Stolica RS, statistički podaci mjerenja temperature i rel. vlage po mjernim mjestima

RS Te-Sg (C°)

RH-Sg (%)

Te-Sd (C°)

RH-Sd (%)

Te-Ng (C°)

RH-Ng (%)

Te-Nd (C°)

RH-Nd (%)

Te-Mg (C°)

RH-Mg (%)

0000 34,37 51,86 24,82 67,82 34,49 49,44 25,01 66,02 34,51 65,79

SP0000 0,20 2,03 0,20 2,04 0,29 1,90 0,25 2,26 0,17 2,54

SD 0,48 4,96 0,48 5,00 0,72 4,66 0,60 5,53 0,41 6,21

Min 33,78 45,02 24,24 61,96 33,24 42,94 23,96 59,46 33,88 58,92

Max 34,92 56,12 25,53 74,25 35,06 54,23 25,79 74,01 35,08 77,10



187

U nastavku su usporedbe rezultata dobivenih korištenjem sondi (sa senzorima temperature i

vlage) smještenih na različitim lokacijama na sjedalu. Za usporebu rezultata dobivenih kod različitih

stolica korišten je t-test za zavisne uzorke.

Tablica 77. TeRH – Usporedba stolica prema temperaturi na površini sjedala u području sjedne kosti ispitanika

senzor Te-Sg (mjerna točka A)

0000 (°C) SP0000 SD t p


BS 34,52 0,306 0,750

KS 34,34 0,327 0,801 ,526 ,621

BS 34,52 0,306 0,750

LS 33,93 0,282 0,690 1,518 ,190

BS 34,52 0,306 0,750

MA 34,98 0,104 0,256 -1,318 ,245

BS 34,52 0,306 0,750

RS 34,37 0,196 0,481 ,959 ,382

KS 34,34 0,327 0,801

LS 33,93 0,282 0,690 ,790 ,465

KS 34,34 0,327 0,801

MA 34,98 0,104 0,256 -1,632 ,164

KS 34,34 0,327 0,801

RS 34,37 0,196 0,481 -,095 ,928

LS 33,93 0,282 0,690

MA 34,98 0,104 0,256 -3,977 0,011*

LS 33,93 0,282 0,690

RS 34,37 0,196 0,481 -1,256 ,265

MA 34,98 0,104 0,256

RS 34,37 0,196 0,481 2,244 0,075**

0 - aritmetička sredina SP0 - standardna pogreška aritmetičke sredine SD – standardna devijacija * razlika značajna na razini od 5% ** razlika značajna na razini od 10% Napomena: S obzirom da je u eksperimentu sudjelovalo samo 6 ispitanika, uveden je nešto blaži kriterij značajnosti, tj. p<0,10.

Temperature mjerene senzorom Te-Sg na površini sjedala u području sjedne kosti ispitanika

razlikuju se kod sljedećih stolica:

• temperatura kod stolice MA je statistički značajno viša od temperature izmjerene kod stolice

LS (t= -3.977; p=0,011);

• temperatura kod stolice MA je statistički značajno viša (t=2,244; p=0,075) od temperature

izmjerene kod stolice RS.



188

Tablica 78. TeRH – Usporedba stolica prema temperaturi u strukturi sjedala u području sjedne kosti ispitanika

senzor Te-Sd (mjerna točka A)

0000 (°C) SP0000 SD t p


BS 25,72 0,106 0,261

KS 25,21 0,155 0,380 2,550 ,051**

BS 25,72 0,106 0,261

LS 24,85 0,330 0,808 2,701 ,043*

BS 25,72 0,106 0,261

MA 25,58 0,211 0,517 ,547 ,608

BS 25,72 0,106 0,261

RS 24,82 0,196 0,480 6,123 ,002*

KS 25,21 0,155 0,380

LS 24,85 0,330 0,808 ,767 ,478

KS 25,21 0,155 0,380

MA 25,58 0,211 0,517 -1,061 ,337

KS 25,21 0,155 0,380

RS 24,82 0,196 0,480 1,853 ,123

LS 24,85 0,330 0,808

MA 25,58 0,211 0,517 -3,498 ,017*

LS 24,85 0,330 0,808

RS 24,82 0,196 0,480 ,070 ,947

MA 25,58 0,211 0,517

RS 24,82 0,196 0,480 2,006 ,101

* razlika značajna na razini od 5% ** razlika značajna na razini od 10%

Temperature mjerene senzorom Te-Sd u strukturi sjedala u području sjedne kosti razlikuju se kod

sljedećih stolica:

• temperatura dobivena za stolicu BS je značajno viša od vrijednosti temperatura dobivenih za

stolice KS (t=2,55; p=0,051), LS (t=2,70; p=0,043) i RS (t=6,12; p=0,002);

• temperatura za stolicu LS je statistički značajno niža od rezultata dobivenog za stolicu MA (t=

-3,50; p=0,017).



189

Tablica 79. TeRH – Usporedba stolica prema temperaturi na površini sjedala u području natkoljenice ispitanika

senzor Te-Ng (mjerna točka B)

0000 (°C) SP0000 SD t p


BS 34,42 0,539 1,321

KS 34,27 0,401 0,982 ,515 ,629

BS 34,42 0,539 1,321

LS 34,46 0,205 0,503 -,084 ,936

BS 34,42 0,539 1,321

MA 35,31 0,111 0,273 -1,693 ,151

BS 34,42 0,539 1,321

RS 34,49 0,295 0,722 -,174 ,869

KS 34,27 0,401 0,982

LS 34,46 0,205 0,503 -,599 ,575

KS 34,27 0,401 0,982

MA 35,31 0,111 0,273 -2,515 ,054**

KS 34,27 0,401 0,982

RS 34,49 0,295 0,722 -,574 ,591

LS 34,46 0,205 0,503

MA 35,31 0,111 0,273 -4,187 ,009*

LS 34,46 0,205 0,503

RS 34,49 0,295 0,722 -,098 ,926

MA 35,31 0,111 0,273

RS 34,49 0,295 0,722 2,646 ,046*


Temperature mjerene senzorom Te-Ng na površini sjedala u području natkoljenice razlikuju se

kod sljedećih stolica:

• temperatura stolice KS je značajno niža od temperature stolice MA na tom senzoru (t= -2,52;

p=0,054);

• temperatura stolice MA je statistički značajno viša od rezultata dobivenih u kod stolica LS (t=

-4,19; p=0,009) i RS (t=2,65; p=0,046).



190

Tablica 80. TeRH – Usporedba stolica prema temperaturi u strukturi sjedala u području natkoljenice ispitanika

senzor Te-Nd (mjerna točka B)

0000 (°C) SP0000 SD t p


BS 25,89 0,175 0,429

KS 25,28 0,162 0,396 3,301 ,021*

BS 25,89 0,175 0,429

LS 25,14 0,330 0,809 1,924 ,112

BS 25,89 0,175 0,429

MA 25,76 0,161 0,394 ,426 ,688

BS 25,89 0,175 0,429

RS 25,01 0,246 0,604 5,144 ,004*

KS 25,28 0,162 0,396

LS 25,14 0,330 0,809 ,304 ,773

KS 25,28 0,162 0,396

MA 25,76 0,161 0,394 -1,573 ,176

KS 25,28 0,162 0,396

RS 25,01 0,246 0,604 1,642 ,162

LS 25,14 0,330 0,809

MA 25,76 0,161 0,394 -2,144 ,085**

LS 25,14 0,330 0,809

RS 25,01 0,246 0,604 ,271 ,797

MA 25,76 0,161 0,394

RS 25,01 0,246 0,604 2,016 ,100


Temperature mjerene senzorom Te-Nd u strukturi sjedala u području natkoljenice razlikuju se


• temperatura je značajno viša kod stolice BS nego kod stolica KS (t=3,30; p=0,021) i RS

(t=5,14; p=0,004);

• rezulatat za stolicu MA je statistički značajno viši od rezultata dobivenih u slučaju stolice LS

(t= -2,14; p=0,085).



191

Tablica 81. TeRH – Usporedba stolica prema temperaturi na sredini površine sjedala (izmeñu nogu ispitanika)

senzor Te-Mg (mjerna točka C)

0000 (°C) SP0000 SD t p


BS 33,50 0,289 0,707

KS 34,36 0,211 0,516 -4,298 ,008*

BS 33,50 0,289 0,707

LS 34,23 0,213 0,521 -5,915 ,002*

BS 33,50 0,289 0,707

MA 35,03 0,205 0,501 -5,411 ,003*

BS 33,50 0,289 0,707

RS 34,51 0,165 0,405 -5,202 ,003*

KS 34,36 0,211 0,516

LS 34,23 0,213 0,521 ,581 ,587

KS 34,36 0,211 0,516

MA 35,03 0,205 0,501 -2,170 ,082**

KS 34,36 0,211 0,516

RS 34,51 0,165 0,405 -1,066 ,335

LS 34,23 0,213 0,521

MA 35,03 0,205 0,501 -4,159 ,009*

LS 34,23 0,213 0,521

RS 34,51 0,165 0,405 -1,468 ,202

MA 35,03 0,205 0,501

RS 34,51 0,165 0,405 2,426 ,060**


Temperature mjerene senzorom Te-Mg na sredini površine sjedala (izmeñu nogu ispitanika)

razlikuju se kod sljedećih stolica:

• temperatura je značajno niža kod stolice BS nego kod stolica KS (t= -4,30; p=0,008), LS (t=

-5,92; p=0,002), MA (t= -5,41; p=0,003) i RS (t= -5,20; p=0,003);

• temperatura stolice MA značajno je viša u odnosu na stolice KS (t= -2,17; p=0,082), LS (t= -

4,16; p=0,009) i RS (t=2,43; p=0,060).



192

Tablica 82. TeRH – Usporedba stolica prema relativnoj vlazi na površini sjedala u području sjedne kosti ispitanika

senzor RH-Sg (mjerna točka A)

0000 (%) SP0000 SD t p


BS 53,01 2,487 6,091

KS 50,99 2,355 5,768 1,071 ,333

BS 53,01 2,487 6,091

LS 50,22 1,457 3,570 1,689 ,152

BS 53,01 2,487 6,091

MA 58,52 2,263 5,543 -4,324 ,008*

BS 53,01 2,487 6,091

RS 51,86 2,026 4,962 ,459 ,665

KS 50,99 2,355 5,768

LS 50,22 1,457 3,570 ,407 ,701

KS 50,99 2,355 5,768

MA 58,52 2,263 5,543 -2,730 ,041*

KS 50,99 2,355 5,768

RS 51,86 2,026 4,962 -,532 ,617

LS 50,22 1,457 3,570

MA 58,52 2,263 5,543 -4,909 ,004*

LS 50,22 1,457 3,570

RS 51,86 2,026 4,962 -,819 ,450

MA 58,52 2,263 5,543

RS 51,86 2,026 4,962 2,226 ,077**

0 - aritmetička sredina SP0 - standardna pogreška aritmetičke sredine SD – standardna devijacija * razlika značajna na razini od 5% ** razlika značajna na razini od 10% Napomena: S obzirom da je u eksperimentu sudjelovalo samo 6 ispitanika, uveden je nešto blaži kriterij značajnosti, tj. p<0,10.

Relativna vlaga mjerena senzorom RH-Sg na površini sjedala u području sjedne kosti razlikuje se


• relativna vlaga stolice MA značajno je viša od rezultata dobivenih za stolice BS (t= -4,32;

p=0,008), KS (t= -2,73; p=0,041), LS (t= -4,91; p=0,004) i RS (t=2,23; p=0,077).



193

Tablica 83. TeRH – Usporedba stolica prema relativnoj vlazi u strukturi sjedala u području sjedne kosti ispitanika

senzor RH-Sd (mjerna točka A)

0000 (%) SP0000 SD t p


BS 64,26 1,833 4,489

KS 64,20 2,365 5,794 ,032 ,976

BS 64,26 1,833 4,489

LS 65,24 1,362 3,336 -,830 ,444

BS 64,26 1,833 4,489

MA 71,88 1,789 4,381 -2,700 ,043*

BS 64,26 1,833 4,489

RS 67,82 2,041 5,001 -1,169 ,295

KS 64,20 2,365 5,794

LS 65,24 1,362 3,336 -,489 ,645

KS 64,20 2,365 5,794

MA 71,88 1,789 4,381 -1,979 ,105

KS 64,20 2,365 5,794

RS 67,82 2,041 5,001 -1,340 ,238

LS 65,24 1,362 3,336

MA 71,88 1,789 4,381 -2,745 ,041*

LS 65,24 1,362 3,336

RS 67,82 2,041 5,001 -,969 ,377

MA 71,88 1,789 4,381

RS 67,82 2,041 5,001 1,107 ,319


Relativna vlaga mjerena senzorom RH-Sd u strukturi sjedala u području sjedne kosti razlikuje se


• relativna vlaga stolice MA je značajno viša od rezultata dobivenih za stolice BS (t= -2,70;

p=0,043) i LS (t= -2,75; p=0,041).



194

Tablica 84. TeRH – Usporedba stolica prema relativnoj vlazi na površini sjedala u području natkoljenice ispitanika

senzor RH-Ng (mjerna točka B)

0000 (%) SP0000 SD t p


BS 48,06 1,496 3,664

KS 47,43 1,796 4,399 ,561 ,599

BS 48,06 1,496 3,664

LS 47,80 1,583 3,878 ,296 ,779

BS 48,06 1,496 3,664

MA 51,96 1,761 4,314 -7,588 ,001*

BS 48,06 1,496 3,664

RS 49,44 1,901 4,655 -,725 ,501

KS 47,43 1,796 4,399

LS 47,80 1,583 3,878 -,426 ,688

KS 47,43 1,796 4,399

MA 51,96 1,761 4,314 -2,886 ,034*

KS 47,43 1,796 4,399

RS 49,44 1,901 4,655 -1,333 ,240

LS 47,80 1,583 3,878

MA 51,96 1,761 4,314 -3,428 ,019*

LS 47,80 1,583 3,878

RS 49,44 1,901 4,655 -1,113 ,316

MA 51,96 1,761 4,314

RS 49,44 1,901 4,655 1,105 ,319


Relativna vlaga mjerena senzorom RH-Ng na površini sjedala u području natkoljenice razlikuje se


• relativna vlaga stolice MA značajno je veća od rezultata dobivenih za stolice BS (t= -7,59;

p=0,001), KS (t= -2,89; p=0,034) i LS (t= -3,43; p=0,019).



195

Tablica 85. TeRH – Usporedba stolica prema relativnoj vlazi u strukturi sjedala u području natkoljenice ispitanika

senzor RH-Nd (mjerna točka B)

0000 (%) SP0000 SD t p


BS 60,62 1,546 3,788

KS 61,99 2,041 5,000 -,767 ,478

BS 60,62 1,546 3,788

LS 61,66 1,050 2,572 -1,105 ,319

BS 60,62 1,546 3,788

MA 66,93 0,642 1,574 -4,794 ,005*

BS 60,62 1,546 3,788

RS 66,02 2,256 5,526 -1,728 ,145

KS 61,99 2,041 5,000

LS 61,66 1,050 2,572 ,179 ,865

KS 61,99 2,041 5,000

MA 66,93 0,642 1,574 -2,204 ,079**

KS 61,99 2,041 5,000

RS 66,02 2,256 5,526 -1,469 ,202

LS 61,66 1,050 2,572

MA 66,93 0,642 1,574 -5,370 ,003*

LS 61,66 1,050 2,572

RS 66,02 2,256 5,526 -1,532 ,186

MA 66,93 0,642 1,574

RS 66,02 2,256 5,526 ,320 ,762


Relativna vlaga mjerena senzorom RH-Nd u strukturi sjedala u području natkoljenice razlikuje se


• relativna vlaga stolice MA značajno je veća od razine vlage kod stolica BS (t= -4,79;

p=0,005), KS (t= -2,20; p=0,079) i LS (t= -5,37; p=0,003).



196

Tablica 86. TeRH – Usporedba stolica prema relativnoj vlazi na sredini površine sjedala (izmeñu nogu ispitanika)

senzor RH-Mg (mjerna točka C)

0000 (%) SP0000 SD t p


BS 55,30 3,634 8,902

KS 62,34 5,032 12,326 -1,854 ,123

BS 55,30 3,634 8,902

LS 57,18 2,292 5,614 -,707 ,511

BS 55,30 3,634 8,902

MA 68,10 2,804 6,869 -3,376 ,020*

BS 55,30 3,634 8,902

RS 65,79 2,537 6,215 -7,211 ,001*

KS 62,34 5,032 12,326

LS 57,18 2,292 5,614 1,475 ,200

KS 62,34 5,032 12,326

MA 68,10 2,804 6,869 -1,039 ,346

KS 62,34 5,032 12,326

RS 65,79 2,537 6,215 -,945 ,388

LS 57,18 2,292 5,614

MA 68,10 2,804 6,869 -4,295 ,008*

LS 57,18 2,292 5,614

RS 65,79 2,537 6,215 -4,256 ,008*

MA 68,10 2,804 6,869

RS 65,79 2,537 6,215 ,627 ,558


Relativna vlaga mjerena senzorom RH-Mg na sredini površine sjedala (izmeñu nogu ispitanika)

razlikuje se kod sljedećih stolica:

• relativna vlaga stolice MA značajno je viša od razine vlage u tom području kod stolica BS (t=

-3,38; p=0,020) i LS (t= -4,30; p=0,008);

• razina relativne vlage stolice RS je značajno veća od iste mjere kod stolica BS (t= -7,21;

p=0,001) i LS (t= -4,26; p=0,008).



197

4.4.4. TeRH – Korelacije objektivnih mjerenja temperature i relativne vlage sa subjektivnim procjenama termalne udobnosti

U ovom poglavlju izneseni su rezultati meñusobne povezanosti rezultata objektivnih i subjektivnih

mjera termalne udobnosti.

Kao što je u prethodnim poglavljima opisano, pitanja iz upitnika odnose se na točno odreñena

mjesta osjećaja temperature ili vlage na tijelu. Tako su se pitanja o nekim osjećajima izravno odnosila na

lokacije senzora koji su mjerili fizikalne veličine, odnosno stvarne pojave temperature i relativne vlage za

vrijeme sjedenja. To se posebno odnosi na mjerna mjesta T1 – Kakav osjećaj topline imate ispod

bedara?, T2 - Kakav osjećaj topline imate unutar bedara? i T8 - Kakav osjećaj topline imate na stražnjici?

Rezultati su nakon opširnije analize i utvrñivanja nepostojanja veza na razini pojedinačne stolice,

tj. sjedala, agregirani, što znači da su kreirane prosječne vrijednosti veličina Te-Sg, Te-Ng, Te-Mg, RH-Sg,

RH-Ng i RH-Mg izmjerenih na senzorima i mjera subjektivne termalne udobnosti – vlage i temperature.

Tablica 87. TeRH – Povezanost termalne udobnosti s vrijednostima mjerenja temp. i rel. vlage

T1

Ispod bedara

T2 Unutar bedara

T8 Na

stražnjici

r ,649 -,379 ,478 Te-Sg

p ,163 ,458 ,337

r -,002 -,222 -,099 RH-Sg

p ,997 ,672 ,853

r ,762 -,175 ,626 Te-Ng

p ,078** ,740 ,183

r -,249 -,110 -,319 RH-Ng

p ,634 ,835 ,538

r ,580 -,199 ,447 Te-Mg

p ,227 ,706 ,374

r ,455 -,439 ,306 RH-Mg

p ,365 ,384 ,555

** razlika značajna na razini od 10% Napomena 1: Te-Sg – temperatura ispod stražnjice, tj. sjedne kosti na sjedalu (gore); RH-Sg – relativna vlaga ispod stražnjice, tj. sjedne kosti na sjedalu (gore); Te-Ng – temperatura ispod natkoljenice na sjedalu (gore); RH-Ng – relativna vlaga ispod natkoljenice na sjedalu (gore); Te-Mg – temperatura na sredini sjedala izmeñu nogu (gore); RH-Mg – relativna vlaga na sredini sjedala izmeñu nogu (gore); r – Pearsonov koeficijent korelacije; p – razina značajnosti. Napomena 2: Zbog malog broja ispitanika korišten je blaži kriterij značajnosti od 10% umjesto uobičajenoga od 5%.

Izmeñu navedenih mjera izračunata je korelacija i dobiveni su sljedeći rezultati:

• temperatura izmjerena u području ispod natkoljenice na sjedalu (Te-Ng) povezana je sa

subjektivnom procjenom temperature u području ispod bedara. Korelacija je visoka i

pozitivna, što znači da su objektivno izmjerene više vrijednosti temprerature i od strane

ispitanika percipirane kao više (r=0,762; p=0,078).

• u ostalim slučajevima dobivena razina povezanosti nije statistički značajna, odnosno

vrijednost p > 0,10.



198

4.5. Rezultati ispitivanja mehaničkih svojstava PU materijala ojastučenja

Poglavlje rezultata mehaničkih svojstava PU materijala ojastučenja sjedala stolica podijeljeno je

na dva dijela. Prvi dio daje rezultate testiranja materijala pomoću jednosmjerne analize varijance kojima

se ukazuje na postojanje odreñenih razlika izmeñu materijala jastuka. Drugi dio ovih rezultata podijeljen

je u tri potpoglavlja gdje svako prikazuje rezultate pojedine metode korištene u ovim ispitivanjima.

Rezultati jednosmjerne analize varijance

Rezultati i vrijednosti dobiveni testiranjem materijala ojastučenja stolica BS, IS, KS i RS

usporeñeni su korištenjem jednosmjerne analize varijance (One-way ANOVA) koja se koristi za usporedbu

nezavisnih uzoraka – u ovom slučaju materijala ojastučenja. Kako se ne radi o jedinstvenom materijalu u

pojedinom ojastučenju sjedala (osim kod modela RS) tako se ne može govoriti o nekoj vrsti PU spužve,

već o kombinaciji materijala i iz tog razloga rabit će se izraz PU materijal ili jednostavno jastuk odreñenog

modela stolice. Prikazi i opisi dati su u poglavlju 3.2.

Rezultati su prikazani u nastavku.

Tablica 88. Rezultati testiranja razlika u mjerama elastičnosti i deformacije izmeñu PU materijala

Oznake mehaničkih svojstava

F Značajnost p

Index-B 34,27 0,000

Rec-B 44,57 0,000

HC(40%) 98,11 0,000

Index-E 549,76 0,000

Hyst-E 70,87 0,001

Oznake mehaničkih svojstava (ili mjera) odnose se na rezultate testova pojedinih metoda iz

norme ISO 2439, a objašnjenja slijede:

• Index-B – indeks udobnosti (SAG Factor ili Support factor) odreñen pomoću metode B

• Rec-B – povrtat histereze (%Recovery ili Hysteresis return) odreñena pomoću metode B

• HC(40%) – tvrdoća (Hardness) pri 40% deformacije odreñena pomoću metode C

• Index-E – indeks udobnosti (SAG Factor ili Support factor) odreñen pomoću metode E

• Hyst-E – histereza (%Hysteresis loss) odreñena pomoću metode E

Rezultati ANOVA-e (jednosmjerne analize varijance) ukazuju na postojanje značajnih razlika

izmeñu materijala jastuka i to kod svih mjera. Kako bi se ustanovilo koji se materijali meñusobno razlikuju

napravljena je post-hoc analiza uz pomoć LSD testa, prikazana u potpoglavljima 4.4.1-4.4.3.



199

Korelacije mehaničkih svojstava materijala sa skalama (ne)udobnosti

Budući da je jastuk sjedala element koji je najviše izložen opterećenjima i onaj koji najviše utječe

na osjećaj udobnost sjedenja bilo je zanimljivo provjeriti korelacije vrijednosti "mehaničkih veličina", prije

svega vrijednosti tvrdoće HC(40%) prema odgovoru na tvrdnju "Sjedalo je mekano", a zatim i ostalih

veličina prema ukupno doživljenoj neudobnosti i udobnosti.

Tablica 89. Korelacije mehaničkih svojstava sa subjektivnim procjenama neudobnosti

NEUDOBNOST Index-B Rec-B HC(40%) Index-E Hyst-E

Koeficijent korelacije (r) 0,166 -0,130 0,831 0,648 -0,480

Razina značajnosti 0,834 0,870 0,169 0,352 0,520 Skala neudobnosti

N 4 4 4 4 4


Razina značajnosti 0,584 0,638 0,247 0,165 0,587 Osjećam bolove u mišićima N 4 4 4 4 4


Razina značajnosti 0,616 0,641 0,306 0,217 0,702 Imam natečene noge N 4 4 4 4 4

Koeficijent korelacije (r) 0,005 0,118 0,949 0,518 -0,885

Razina značajnosti 0,995 0,882 0,051 0,482 0,115

Osjećam nejednak pritisak sjedala… N 4 4 4 4 4


Razina značajnosti 0,687 0,670 0,431 0,341 0,880 Osjećam se ukočeno

N 4 4 4 4 4

Koeficijent korelacije (r) -0,204 0,205 0,805 0,290 -0,478

Razina značajnosti 0,796 0,795 0,195 0,710 0,522 Nemirno sjedim

N 4 4 4 4 4

Koeficijent korelacije (r) 0,319 -0,372 0,378 0,568 0,097

Razina značajnosti 0,681 0,628 0,622 0,432 0,903 Osjećam se umorno

N 4 4 4 4 4


Razina značajnosti 0,874 0,858 0,343 0,469 0,767 Osjećam se neudobno

N 4 4 4 4 4

Povezanost mjera elastičnosti i deformacije jastuka sa subjektivnim doživljajem neudobnosti

ukazuje da ne postoje statistički značajne razlike meñu njima.



200

Tablica 90. Korelacije mehaničkih svojstava sa subjektivnim procjenama udobnosti

UDOBNOST Index-B Rec-B HC(40%) Index-E Hyst-E

Koeficijent korelacije (r) -0,699 0,576 -0,312 -0,791 0,327

Razina značajnosti 0,301 0,424 0,688 0,209 0,673 Skala udobnosti

N 4 4 4 4 4

Koeficijent korelacije (r) -0,260 0,310 -0,43 -0,540 -0,038

Razina značajnosti 0,740 0,690 0,57 0,460 0,962 Osjećam se opušteno

N 4 4 4 4 4

Koeficijent korelacije (r) -0,587 0,683 0,169 -0,519 -0,607

Razina značajnosti 0,413 0,317 0,831 0,481 0,393 Osjećam se odmoreno N 4 4 4 4 4

Koeficijent korelacije (r) -,978(*) 0,934 0,052 -0,899 -0,214

Razina značajnosti 0,022 0,066 0,948 0,109 0,786 Sjedalo je mekano

N 4 4 4 4 4

Koeficijent korelacije (r) ,999(**) -,983(*) -0,165 0,864 0,377

Razina značajnosti 0,001 0,017 0,835 0,136 0,623 Sjedalo je prostrano

N 4 4 4 4 4

Koeficijent korelacije (r) 0,019 -0,107 -,978(*) -0,530 0,789

Razina značajnosti 0,981 0,893 0,022 0,470 0,211 Stolica izgleda lijepo

N 4 4 4 4 4

Koeficijent korelacije (r) -0,797 0,729 -0,42 -,996(**) 0,161

Razina značajnosti 0,203 0,271 0,58 0,004 0,839 Stolica mi se sviña

N 4 4 4 4 4

Koeficijent korelacije (r) -0,802 0,828 -0,111 -0,862 -0,307

Razina značajnosti 0,198 0,172 0,889 0,138 0,693 Osjećam se udobno

N 4 4 4 4 4

*razlike su značajne na razini od 5% **razlike su značajne na razini od 1%

Povezanost mjera elastičnosti i deformacije jastuka sa subjektivnim doživljajem udobnosti

ukazuje na postojanje visokih povezanosti sljedećih parova:

• Index-B i tvrdnja "Sjedalo je mekano" visoko su i negativno povezane vrijednosti. Moguće je zaključiti, da je niža vrijednost Index-B povezana s višim procjenama na tvrdnji "Sjedalo je mekano".

• Korelacija tvrdnje "Sjedalo je prostrano" i mjere Index-B je visoka i pozitivna, što znači da je visoka vrijednost Indeks-B praćena visokim procjenama na tvrdnji "Sjedalo je prostrano".

• Korelacija tvrdnje "Sjedalo je prostrano" i mjere Rec-B je visoka i negativna što znači da je visoka vrijednost na mjeri Rec-B praćena nižim procjenama na tvrdnji "Sjedalo je prostrano".

• HC(40%) i tvrdnja "Stolica izgleda lijepo" visoko i negativno koreliraju što znači da je visoka vrijednost na mjeri HC(40%) praćena nižim procjenama na tvrdnji "Stolica izgleda lijepo".

• Tvrdnja "Stolica mi se sviña" i mjera Index-E su negativno povezane, a korelacija je visoka i značajna. Dakle, što su više izmjerene vrijednosti Index-a E, stolica se ispitanicima manje sviña i obratno.

• Kod ostalih mjera povezanosti ovog skupa objektivnih mjera i subjektivnog doživljaja stolice/sjedala nije pronañena statistička značajnost.



201

Korelacije mehaničkih svojstava materijala s mjerama objektivne metode

Uz testiranje povezanosti mehaničkih svojstava ojastučenja sa subjektivnim mjerama udobnosti i

neudobnosti sjedala, provjeren je i odnos mehaničkih svojstava ojastučenja i mjera dobivenih korištenjem

mjerne prostirke ECC. Odnos ova dva skupa podataka provjeren je testiranjem povezanosti (Pearsonovim

koeficijentom korelacije r).

Tablica 91. Povezanost mehaničkih svojstava elastičnosti i deformacije s ECC mjerama

Objektivne mjere

Index-B Rec-B HC(40%) Index-E Hyst-E

Koeficijent korelacije (r) 0,983* -0,997* -0,249 0,813 0,509 Maksimalni tlak (mbar) Razina značajnosti 0,017 0,003 0,751 0,187 0,491

Koeficijent korelacije (r) 0,703 -0,780 -0,831 0,219 0,915 Prosječni tlak (mbar) Razina značajnosti 0,297 0,220 0,169 0,781 0,085

Koeficijent korelacije (r) 0,044 -0,169 -0,954* -0,472 0,909 Masa (kg)


Koeficijent korelacije (r) -0,956* 0,975* 0,489 -0,643 -0,637 Površina (dm2)


*razlike su značajne na razini od 5%

Statistički značajna korelacija dobivena je u sljedećim slučajevima:

• Index-B je pozitivno povezan s maksimalnim tlakom (r=0,983), a radi se o pozitivnoj povezanosti što znači da veći maksimalni tlak prati viša vrijednost Index-B.

• Index-B negativno je povezan s mjerom površine (r= -0,956), dakle, rast vrijednosti površine praćen je padom vrijednosti Index-B.

• Odnos vrijednosti maksimalnog tlaka i mjere Rec-B je obrnuto proporcionalan. Radi se o visokoj korelaciji negativnog predznaka (r= -0,997).

• Rec-B pozitivno korelira s mjerom površine, što znači da je porast na jednoj od promatranih mjera praćen rastom na drugoj mjeri. Vrijednost Pearsonovog koeficijenta korelacija je vrlo visoka i iznosi 0,975.

• Mjera HC(40%) je značajno negativno povezana s masom. Koeficijent korelacije je visok, što ukazuje da je veća masa praćena nižim vrijednostima na mjeri HC(40%) (r= -0,954).



202

4.5.1. Metoda B – odreñivanje svojstava materijala prema ISO 2439

Mjerenje indeksa udobnosti (tj. SAG ili Support factora) i povrata histereze (tj. relativne tvrdoće)

obavljeno je na sva četiri uzorka jastuka sjedala BS, IS, KS i RS pomoću IFD testa. Grafički prikaz

mjerenja IFD testom za svaki prvi jastuk iz odreñene skupine nalazi se u nastavku. Ukupni rezultati

izmjerenih vrijednosti prikazani su tablicom 92.

Grafikon 14. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka BS1 prema metodi B

Grafikon 15. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka IS1 prema metodi B



203

Grafikon 16. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka KS1 prema metodi B

Grafikon 17. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka RS1 prema metodi B



204

Ukupni rezultati izmjerenih vrijednosti prema metodi B norme ISO 2439 prikazani su tablicom 92.

Tablica 92. Izmjerene vrijednosti pomoću IFD testa za mehanička svojstva materijala prema metodi B

BS1 BS2 BS3 BS4 0000 BS IS1 IS2 IS3 IS4 0000 IS

visina, mm 65,0 66,3 64,3 65,4 65,3 61,4 61,0 62,6 61,2 61,6

Fo(25%), N 177,9 172,2 170,2 168,2 172,1 132,3 141,1 129,0 135,5 134,5

Fo(40%), N 277,3 262,7 269,6 263,5 268,3 209,0 212,2 201,9 210,4 208,4

Fo(65%), N 704,6 688,6 727,0 711,7 708,0 537,3 526,7 515,8 529,0 527,2

Fr(25%), N 135,6 125,8 130,2 126,4 129,5 98,6 105,3 95,8 100,7 100,1

SAG-factor 4,0 4,0 4,3 4,2 4,1 4,1 3,7 4,0 3,9 3,9

%Recovery 76,2 73,1 76,5 75,1 75,2 74,5 74,6 74,3 74,3 74,4

nastavak: KS1 KS2 KS3 KS4 0000 KS RS1 RS2 RS3 RS4 0000 RS

visina, mm 61,6 61,2 63,7 62,4 62,2 59,0 58,4 58,4 58,9 58,7

Fo(25%), N 87,9 109,8 80,0 114,6 98,1 169,4 170,7 166,1 169,3 168,9

Fo(40%), N 181,6 179,0 181,9 186,7 182,3 214,2 209,8 207,4 213,9 211,3

Fo(65%), N 569,6 576,0 604,2 636,8 596,7 417,3 412,8 403,5 414,1 411,9

Fr(25%), N 61,1 78,8 56,4 81,0 69,3 132,6 132,7 129,9 132,1 131,8

SAG-factor 6,5 5,2 7,6 5,6 6,2 2,5 2,4 2,4 2,4 2,4

% Recovery 69,5 71,8 70,5 70,7 70,6 78,3 77,7 78,2 78,0 78,1

Fo(25%) = HB(25%) [N] – tvrdoća, tj. sila opterećenja na 25% deformacije,

Fo(40%) = HB(40%) [N] – tvrdoća, tj. sila opterećenja na 40% deformacije, Fo(65%) = HB(65%) [N] – tvrdoća, tj. sila opterećenja na 65% deformacije i

Fr(25%) [N] – sila rasterećenja na 25% deformacije,

0 - aritmetička sredina pojedine vrijednosti mjerenja za pojedini PU materijal

Tablica 93. Izdvojene vrijednosti mjere Index-B (indeks udobnosti)

Ojastučenje Aritmetička


BS 4,12 0,16

IS 3,92 0,14

KS 6,21 1,04

RS 2,44 0,02

*veće je udobnije

Tablica 94. Izdvojene vrijednosti mjere Rec-B (povrat histereze)



BS 75,23 1,56

IS 74,43 0,17

KS 70,61 0,92

RS 78,06 0,24

*veće je bolje



205

Rezultati post-hoc analize razlike u mjerama elastičnosti i deformacije ojastučenja izmeñu PU

materijala sjedala uz pomoć LSD testa prikazana je tablicama 95. i 96.

Tablica 95. LSD test indeksa udobnosti (Index-B)

(I) Ojastučenje (J) Ojastučenje Razlika aritmetičkih sredina

Statistička značajnost

IS 0,19 0,619

KS -2,09(*) 0,000 BS

RS 1,68(*) 0,001

BS -0,19 0,619

KS -2,28(*) 0,000 IS

RS 1,48(*) 0,002

BS 2,09(*) 0,000

IS 2,28(*) 0,000 KS

RS 3,77(*) 0,000

BS -1,68*) 0,001

IS -1,48(*) 0,002 RS

KS -3,77(*) 0,000


Ojastučenje stolice RS značajno se razlikuje od svih ostalih na mjeri Index-B. Naime, Index-B je

značajno niži u slučaju RS ojastučenja. Takoñer, Index-B je u slučaju ojastučenja stolice KS značajno viši

nego kod ostalih stolica.

Tablica 96. LSD test povrata histereze (Rec-B)



IS 0,797 0,244

KS 4,62(*) 0,000 BS

RS -2,83(*) 0,001

BS -0,797 0,244

KS 3,82(*) 0,000 IS

RS -3,63(*) 0,000

BS -4,62(*) 0,000

IS -3,82(*) 0,000 KS

RS -7,45(*) 0,000

BS 2,83(*) 0,001

IS 3,63(*) 0,000 RS

KS 7,45(*) 0,000


Ojastučenje stolice RS značajno se razlikuje od svih ostalih na mjeri Rec-B, i to tako da RS

ojastučenje ima značajno više vrijednosti na ovoj mjeri, dok KS ojastučenje ima Rec-B značajno niži od

ostalih testiranih ojastučenja.



206

4.5.2. Metoda C – odreñivanje svojstava materijala prema ISO 2439

Mjerenje tvrdoće pri 40% deformacije obavljeno je pomoću IFD testa na po dva uzorka jastuka

sjedala i to onih s oznakama 3 i 4. Grafički prikaz mjerenja IFD testom za svaki prvi jastuk iz odreñene

skupine nalazi se u nastavku. Ukupni rezultati izmjerenih vrijednosti prikazani su tablicom 97.

Grafikon 18. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka BS3 prema metodi C

Grafikon 19. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka IS3 prema metodi C



207

Grafikon 20. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka KS3 prema metodi C

Grafikon 21. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka RS3 prema metodi C



208

Ukupni rezultati prema metodi B norme ISO 2439 prikazani su tablicom 97.


BS3 BS4 0000 BS IS3 IS4 0000 IS

visina, mm 63,9 65,3 64,6 62,1 60,8 61,5

HC(40%), N 300,5 292,8 296,7 238,7 246,4 242,6

nastavak: KS3 KS4 0000 KS RS3 RS4 0000 RS

visina, mm 63,7 62,1 62,9 57,9 58,2 58,1

HC(40%), N 224,0 223,5 223,8 233,6 240,6 237,1

HC(40%) [N] – tvrdoća pri 40% deformacije


Tablica 98. Izdvojene vrijednosti mjere tvrdoće pri 40% deformacije (HC40%)



BS 296,65 5,44

IS 242,55 5,44

KS 223,75 0,35

RS 237,10 4,95


materijala sjedala uz pomoć LSD testa prikazana je tablicom 99.

Tablica 99. LSD test tvrdoće (HC40%)



IS 54,10(*) 0,000

KS 72,90(*) 0,000 BS

RS 59,55(*) 0,000

BS -54,10(*) 0,000

KS 18,80(*) 0,015 IS

RS 5,45 0,300

BS -72,90(*) 0,000

IS -18,80(*) 0,015 KS

RS -13,35(*) 0,043

BS -59,55(*) 0,000

IS -5,45 0,300 RS

KS 13,35(*) 0,043 *razlike su značajne na razini od 5%

Tvrdoća ojastučenja stolice BS je značajno viša nego kod svih ostalih stolica. S druge strane,

ojastučenje stolice KS ima značajno niže rezultate na mjeri HC(40%) nego ostale stolice. Ojastučenja

stolica IS i RS se meñusobno ne razlikuju na razini značajnosti 5%.



209

4.5.3. Metoda E – odreñivanje svojstava materijala prema ISO 2439

Mjerenje indeksa udobnosti (tj. SAG ili Support factora) i histereze obavljeno je pomoću IFD testa

na po dva uzorka jastuka sjedala i to onih s oznakama 3 i 4. Grafički prikaz mjerenja IFD testom za svaki

prvi jastuk iz odreñene skupine nalazi se u nastavku. Ukupni rezultati izmjerenih vrijednosti prikazani su

tablicom 100.

Grafikon 22. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka BS3 prema metodi E

Grafikon 23. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka IS3 prema metodi E



210

Grafikon 24. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka KS3 prema metodi E

Grafikon 25. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka RS3 prema metodi E



211

Ukupni rezultati izmjerenih vrijednosti prema metodi B norme ISO 2439 prikazani su tablicom

100.


BS3 BS4 0000 BS IS3 IS4 0000 IS

visina, mm 63,9 65,1 64,5 61,8 61,0 61,4

Fo(25%), N 248,3 238,6 243,5 224,0 230,7 227,4

Fo(65%), N 799,4 774,4 786,9 602,9 609,9 606,4

Fo(75%), N 1379,8 1333,8 1356,8 1050,9 1065,0 1058,0

SAG-factor 3,2 3,2 3,2 2,7 2,6 2,7

% Hysteresis 35,2 36,0 35,6 42,3 43,0 42,7

nastavak: KS3 KS4 0000 KS RS3 RS4 0000 RS

visina, mm 63,0 62,0 62,5 57,9 58,2 58,1

Fo(25%), N 222,6 223,2 222,9 229,1 230,6 229,9

Fo(65%), N 711,7 732,8 722,3 454,1 456,0 455,1

Fo(75%), N 1245,4 1297,3 1271,4 800,0 785,9 793,0

SAG-factor 3,2 3,3 3,2 2,0 2,0 2,0

% Hysteresis 43,4 42,2 42,8 39,4 39,2 39,3

Fo(25%) [N] – sila opterećenja na 25% deformacije, Fo(65%) [N] – sila opterećenja na 65% deformacije i Fo(75%) [N] – sila opterećenja na 75% deformacije,


Tablica 101. Izdvojene vrijednosti mjere Index-E (indeks udobnosti)

Stolica Aritmetička


BS 3,23 0,02

IS 2,67 0,03

KS 3,24 0,06

RS 1,98 0,00

*veće je udobnije

Tablica 102. Izdvojene vrijednosti mjere Hyst-E (histereza)

Stolica Aritmetička


BS 35,60 0,57

IS 42,65 0,49

KS 42,80 0,85

RS 39,30 0,14



212


materijala sjedala uz pomoć LSD testa prikazana je tablicama 103. i 104.

Tablica 103. LSD test indeksa udobnosti (Index-E)



IS 0,56(*) 0,000

KS -0,01 0,842 BS

RS 1,25(*) 0,000

BS -0,56(*) 0,000

KS -0,57(*) 0,000 IS

RS 0,69(*) 0,000

BS 0,01 0,842

IS ,057(*) 0,000 KS

RS 1,26(*) 0,000

BS -1,25(*) 0,000

IS -0,69(*) 0,000 RS

KS -1,26(*) 0,000 *razlike su značajne na razini od 5%

Ojastučenje stolice RS ima značajno niže vrijednosti na mjeri Index-E nego ojastučenja ostalih

stolica. Vrijednost Index-E za ojastučenje stolice IS značajno je niža nego ta vrijednost kod stolica BS i

KS, ali je i dalje viša nego kod stolice RS.

Tablica 104. LSD test histereze (Hyst-E)



IS -7,05(*) 0,000

KS -7,20(*) 0,000 BS

RS -3,70(*) 0,003

BS 7,05(*) 0,000

KS -0,150 0,806 IS

RS 3,35(*) 0,004

BS 7,20(*) 0,000

IS 0,15 0,806 KS

RS 3,50(*) 0,004

BS 3,70(*) 0,003

IS -3,35(*) 0,004 RS

KS -3,50(*) 0,004 *razlike su značajne na razini od 5%

Najniže vrijednosti na mjeri Hyst-E ima ojastučenje stolice BS, a zatim slijedi ono stolice RS.

Ojastučenja stolica IS i KS imaju približno jednake vrijednosti na mjeri Hyst-E, a te su vrijednosti značajno

više nego kod stolica BS i RS.



213

4.6. Udobnost novih konstrukcija sjedala

Istraživanje udobnost novih konstrukcija, odnosno, novih kombinacija spužvastih materijala u

ispitivanim sjedalima stolica još jednom je pokazalo da korisnici doživljavaju razlike, a rezultati svih

metoda prethodno opisani u poglavljima 4.1. do 4.5. ovdje su sažeti i grafički obrañeni.

4.6.1. Subjektivna procjena udobnosti

4.6.1.1. Subjektivne procjene udobnosti i neudobnosti stolica

Srednje vrijednosti subjektivnih procjena skala neudobnosti i udobnosti prema mišljenju i

osjećaju korisnika iz tablica 20. do 25. na transformiranoj skali s ocjenama od 1 do 5, prema modelima

stolica prikazane su na grafikonu 26.

Grafikon 26. Grafički prikaz vrijednosti procjena na tvrdnjama neudobnosti i udobnosti

Ističu se veće procjene na skali udobnosti, što daje vjerovati da su ispitanici stolice na kojima su

sjedili doživljavali više udobnima nego neudobnima. O značajnosti i valjanosti tih procjena bit će riječi u

nastavku sažetka rezultata.

neudobnost procjene na tvrdnjama udobnost

1

1,5

2

2,5

3

3,5

Osjećambolove umišićima

Imamnatečene

noge

Osjećamnejednakpritisak

sjedala…

Osjećam seukočeno

Nemirnosjedim

Osjećam seumorno

Osjećam seneudobno

Osjećam seopušteno

Osjećam seodmoreno

Sjedalo jemekano

Stolica mi sesviña

Osjećam seudobno

aritm

etič

ka s

redi

na

BS

IS

KS

LS

MA

RS



214

Ako se iz tablica 20. do 25. izluče prosječne ocjene aritmetičkih sredina tvrdnji o udobnosti i

neudobnosti stolica, dobiju se njihove konačne subjektivne ocjene. Na sljedećim grafikonima prikazani su

udjeli procjene udobnosti i neudobnosti za svaku pojedinu stolicu (grafikon 27.) i to od najudobnije (RS)

do najneudobnije (KS) te neudobnosti i udobnosti (grafikon 28.) od najneudobnije (BS) do najudobnije

(RS).

Poredak stolica prema ocjenama udobnosti i neudobnosti

3,08

3,07

2,96

2,90

2,87

2,16

2,19

2,36

2,33

2,40

2,24

2,89

0 1 2 3 4 5 6

RS

LS

MA

IS

BS

KS

prosječna ocjena

Udobnost Neudobnost

Grafikon 27. Prosječne vrijednosti procjena na skalama udobnosti i neudobnosti prema stolicama

Poredak stolica prema ocjenama neudobnosti i udobnosti

2,40

2,36

2,33

2,24

2,16

2,89

2,96

2,90

2,87

3,07

3,08

2,19

0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00

BS

MA

IS

KS

LS

RS

prosječna ocjena

Neudobnost Udobnost

Grafikon 28. Prosječne vrijednosti procjena na skalama udobnosti i neudobnosti prema stolicama



215

4.6.1.2. Statističke razlike procjena udobnosti s obzirom na konstrukcije sjedala

Na osnovi provjere MANOVA-om pomoću 12 kreiranih varijabli, provjeren je utjecaj pojedine

stolice na procjene udobnosti odnosno neudobnosti. Rezultati testiranja efekta stolica na skali udobnosti i

skali neudobnosti (iz tablice 27.) prikazan je na sljedećem grafikonu.

Procjene stolica na skalama udobnosti i neudobnosti

1

1,5

2

2,5

3

3,5

BS IS KS LS MA RS

Stolice

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

udobnost

neudobnost

Grafikon 29. Interakcija skala i stolica (rezultati testiranja efekta stolica na skali udobnosti i skali neudobnosti)

Prikaz prosječne vrijednosti procjena na skalama udobnosti i neudobnosti

1

1,5

2

2,5

3

3,5

Skala udobnosti Skala neudobnosti

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

Grafikon 30. Prosječna vrijednost procjena na skalama udobnosti i neudobnosti



216

MANOVA je rezultirala sljedećim nalazima:

• Glavni efekt skala je statistički značajan – u svim situacijama, konkretnije kod procjena svih

korištenih stolica, vrijednosti procjena na skali udobnosti su značajno više od vrijednosti

procjena na skali neudobnosti.

• Interakcija procjena na skalama i stolicama je statistički značajna.

Post-hoc analiza provedena je t-testom za zavisne uzorke. Kod procjena stolica na skali udobnosti

značajna je razlika izmeñu stolice IS s jedne strane i stolica BS i KS s druge strane. U oba slučaja

procjene udobnosti značajno su veće za stolicu IS. Takoñer, stolica RS dobila je značajno više rezultate

na skali udobnosti od stolice KS.



217

4.6.1.3. Statističke razlike procjena udobnosti s obzirom na značajke ispitanika

Rezultati provjere statističke značajnosti razlika u subjektivnim procjenama udobnosti i

neudobnosti svake stolice s obzirom na osobine ispitanika (iz tablice 31.), pomoću t-testa za nezavisne

uzorke, sažeti su u nastavku.

Procjene ispitanika s obzirom na njihovu dob razlikuju su jedino u slučaju LS stolice gdje mlañi


Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na dob ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

BS IS KS LS MA RS

Stolice

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

do 40 godina

više od 40 godina

Grafikon 31. Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na dob ispitanika

Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na dob ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

BS IS KS LS MA RS

Stolice

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5) do 40 godina

više od 40 godina

Grafikon 32. Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na dob ispitanika



218

Prikaz prosječne vrijednosti procjena na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na dob ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

do 40 godina više od 40 godina

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

skala udobnosti

skala neudobnosti

Grafikon 33. Ukupne procjene na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na dob ispitanika



219

Nalazi testiranja s obzirom na spol u procjenama na skalama udobnosti i neudobnosti (iz tablice

32.) ukazuju na postojanje sljedećih generalnih trendova:


udobnosti

• Žene, u usporedbi s muškarcima, daju značajno više ocjene (t= -3,84; p=0,00) na skali

neudobnosti

Prikaz prosječne vrijednosti procjena na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na spol ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

muškarci žene

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

skala udobnosti

skala neudobnosti

Grafikon 34. Ukupne procjene na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na spol ispitanika

S obzirom na procjene udobnosti i neudobnosti pojedinih stolica, značajne spolne razlike javljaju

se kod sljedećih procjena:


udobnosti za stolicu MA

• Žene, u usporedbi s muškarcima, procijenuju stolice BS (t= -2,66; p=0,01), IS (t= -2,88;

p=0,01), MA (t= -2,86; p=0,01) i RS (t= -2,50; p=0,01), neudobnijima (odnosno daju

značajno više ocjene na skali neudobnosti za spomenute stolice).

Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na spol ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

BS IS KS LS MA RS

Stolice

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

muškarci

žene

Grafikon 35. Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na spol ispitanika



220

Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na spol ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

BS IS KS LS MA RS

Stolice

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5) muškarci

žene

Grafikon 36. Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na spol ispitanika



221

Nalazi testiranja razlika s obzirom na visinu ispitanika (iz tablice 33.) su sljedeći:

• Viši ispitanici, u odnosu na niže, daju značajno više ocjene (t= -2,00; p=0,049) na skali

udobnosti za stolicu BS

• Niži ispitanici, u usporedbi s višima, daju više ocjene na skali neudobnosti za stolice BS

(t= -2,74; p=0,01) i IS (t= -2,00; p=0,05).

Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na visinu ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

BS IS KS LS MA RS

Stolice

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

do 172 cm

viši od 172 cm

Grafikon 37. Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na visinu ispitanika

Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na visinu ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

BS IS KS LS MA RS

Stolice

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5) do 172 cm

viši od 172 cm

Grafikon 38. Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na visinu ispitanika



222

Prikaz prosječne vrijednosti procjena na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na visinu ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

Do 172 cm Viši od 172 cm

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

skala udobnosti

skala neudobnosti

Grafikon 39. Ukupne procjene na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na visinu ispitanika



223

S obzirom na masu, razlike izmeñu lakših i težih ispitanika vidljivi su jedino u procjenama

udobnosti i neudobnosti BS stolice (iz tablice 34.). Tako lakši ispitanici daju niže ocjene udobnosti (t= -

2,37; p=0,02) i više ocjene na skali neudobnosti (t=2,20; p=0,03) za ovu stolicu.

Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na masu ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

BS IS KS LS MA RS

Stolice

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

do 77 kg

teži od 77 kg

Grafikon 40. Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na težinu ispitanika

Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na masu ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

BS IS KS LS MA RS

Stolice

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

do 77 kg

teži od 77 kg

Grafikon 41. Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na težinu ispitanika



224

Prikaz prosječne vrijednosti procjena na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na masu ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

Do 77 kg Teži od 77 kg

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

skala udobnosti

skala neudobnosti

Grafikon 42. Ukupne procjene na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na težinu ispitanika



225

S obzirom na BMI, jedina značajna razlika izmeñu osoba s višim i onih s nižim indeksom tjelesne

mase javlja se kod procjene neudobnosti stolice LS (iz tablice 36.). Ispitanici s nižim BMI procjenjuju ovu

stolicu manje neudobnom nego ispitanici s višim indeksom (t= -2,31; p=0,02).

Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na BMI ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

BS IS KS LS MA RS

Stolice

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

manje od 25 kg/m2

25 kg/m2 i više

Grafikon 43. Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na indeks tjelesne mase ispitanika

Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na BMI ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

BS IS KS LS MA RS

Stolice

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

manje od 25 kg/m2

25 kg/m2 i više

Grafikon 44. Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na indeks tjelesne mase ispitanika



226

Prikaz prosječne vrijednosti procjena na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na BMI ispitanika

1

1,5

2

2,5

3

3,5

Manje od 25 kg/m2 25 kg/m2 i više

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

skala udobnosti

skala neudobnosti

Grafikon 45. Ukupne procjene na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na težinski indeks ispitanika



227

4.6.2. Objektivna udobnost sjedenja

4.6.2.1. Objektivne procjene udobnosti i neudobnosti stolica

Srednje vrijednosti objektivnih mjerenja mjernom prostirkom za naslonjene i nagnute položaje

sjedenja iz tablica 37. do 44. prikazane su sljedećim grafikonima.

Maksimalni sučelni tlak u naslonjenom i nagnutom položaju sjedenja

0

20

40

60

80

100

120

140

BS IS KS LS MA RSstolice

arit

met

ička

sre

dina

(m

bar)

naslonjen položaj nagnut položaj

Grafikon 46. Maksimalni kontaktni tlak sjedenja u naslonjenom i nagnutom položaju prema stolicama

Prosječni sučelni tlak u naslonjenom i nagnutom položaju sjedenja

05

101520253035404550

BS IS KS LS MA RS

stolice

arit

met

ička

sre

dina

(m

bar)


Grafikon 47. Prosječni kontaktni tlak sjedenja u naslonjenom i nagnutom položaju prema stolicama



228

Prosječna masa na sjedalu u naslonjenom i nagnutom položaju

0

10

20

30

40

50

60

70

BS IS KS LS MA RS

stolice

arit

met

ička

sre

dina

(kg

)


Grafikon 48. Prosječna masa ili opterećenje na sjedalo u naslonjenom i nagnutom položaju prema stolicama

Prosječna površina sjedenja u naslonjenom i nagnutom položaju

13,5

14

14,5

15

15,5

16

BS IS KS LS MA RS

stolice

aritm

etič

ka s

redi

na (dm

2)


Grafikon 49. Prosječna površina sjedenja u naslonjenom i nagnutom položaju prema stolicama



229

4.6.2.2. Testiranje razlika vrijednosti objektivnih rezultata izmeñu stolica

Osnovna ideja bila je provjeriti razlikuju li se vrijednosti objektivnih mjera po stolicama. Za

analizu je korištena MANOVA (mulitvarijatna analiza varijance), a za dodatne obrade, tj. utvrñivanje koji

se parovi stolica meñusobno razlikuju (iz tablice 45.), korišten je t-test za zavisne uzorke.

25,565

6,805

10,569

21,215

0 5 10 15 20 25 30

Maksimalni tlak (mbar)

Prosječni tlak (mbar)

Masa na sjedalu (kg)

Površina sjedenja (dm2)

F vrijednost

Grafikon 50. Rezultati značajnost testiranih razlika izmeñu stolica na mjerama maksimalnog tlaka, prosječnog tlaka, mase i površine dobiveni MANOVA-om

MANOVA je pokazala da se sve mjere dobivene korištenjem mjerne prostirke ECC značajno

razlikuju meñu stolicama.

T-test za zavisne uzorke rezultirao je slijedećim nalazima:

• Razlike u izmjerenom maksimalnom tlaku izmeñu stolica su gotovo uvijek značajne, a

jedine iznimke su razlika izmeñu BS i IS stolice, te MA i RS stolice.

• Osim razlika prosječnog tlaka izmeñu stolica IS i MA i stolica LS i RS, sve ostale testirane

razlike su značajne.

• Stolice BS i LS se značajno razlikuju u mjeri masa i kod njih je opterećenje značajno niže

od svih ostalih stolica.

• Stolica BS ima značajno veću površinu od stolica KS, LS i MA. Stolica IS ima statistički

značajno veću površinu od stolica KS i LS, ali statistički značajno manju od stolice RS.

Stolica KS ima statistički značajno manju površinu od stolica MA i RS, dok stolica LS ima

statistički značajno manju površinu od MA i RS. Stolica MA ima značajno manju površinu

od stolice RS.



230

4.6.2.3. Korelacije objektivnih mjera i subjektivnih skala udobnosti/neudobnosti

U ovom dijelu prikazan je sažeti pregled korelacija i njihovih smjerova u slučajevima tvrdnji

upitnika subjektivne udobnosti i neudobnosti (skala udobnosti i skala neudobnosti) s veličinama dobivenih

pomoću ECC mjerne prostirke (maksimalni tlak, prosječni tlak, masa na sjedalu i površina sjedenja).

Tablica 105. Sažeti pregled korelacija i njihova smjera u slučaju tvrdnji upitnika subjektivne (ne)udobnosti s veličinama dobivenim objektivnom metodom

Tvrdnje subjektivne skale Korelacija s mjerom objektivne metode

Smjer korelacije Model stolice

Skala udobnosti masa - (negativan) LS

Osjećam se opušteno p-max masa

- -

LS

Osjećam se odmoreno površina + (pozitivan)

+ KS RS

Sjedalo je mekano p-max - LS

Sjedalo je prostrano

p-max p-avg masa

površina

- - - -

LS

Stolica izgleda lijepo

masa površina

masa površina

- - - -

LS MA RS RS

Stolica mi se sviña p-avg masa

površina

- - -

LS

Osjećam se udobno nema koralcije (x) (x) (x)

Skala neudobnosti masa

površina + +

LS

Osjećam bolove u mišićima (x) (x) (x)

Imam natečene noge masa

površina + +

LS

Osjećam nejednak pritisak sjedala na bedra i stražnjicu

p-max površina

- +

IS LS

Osjećam se ukočeno površina + LS

Nemirno sjedim p-avg

površina + +

KS LS

Osjećam se umorno p-max

površina - +

IS LS

Osjećam se neudobno masa

površina + +

LS



231

4.6.3. Subjektivna termalna udobnost

4.6.3.1. Subjektivne procjene termalne udobnosti

Srednje vrijednosti subjektivnih procjena termalne udobnosti sjedenja iz tablice 66. (str. 175.)

prema modelima stolica prikazane su na grafikonima 51. do 53. Najviše vrijednosti na ordinatama

sljedećih grafikona odgovaraju najvišim mogućim ocjenama u odnosnim skupinama pitanja Upitnika

termalne udobnosti.

Osjećaj topline na točkama T1-T8, glavi i općenito

1

2

3

4

5

6

7


aritm

etič

ka s

redi

na

BS IS KS LS MA RS

Napomena: Oznake T1 do T8 odnose se na prvih osam pitanja iz Upitnika termalne udobnosti.

Grafikon 51. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja topline pri sjedenju na odreñenim dijelovima tijela i općenito

Osjećaj vlage i stupanj znojenja

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

Vlaga - prednji dio torza Vlaga - stražnji dio torza Stupanj znojenja

aritm

etič

ka s

redi

na

BS IS KS LS MA RS

Grafikon 52. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja vlage i stupnja znojenja pri sjedenju



232

Termalna udobnost stolice

1

1,5

2

2,5

3

Termalna udobnost naslona Termalna udobnost sjedala

aritm

etič

ka s

redi

na

BS IS KS LS MA RS

Grafikon 53. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja termalne udobnosti stolice

4.6.3.2. Testiranje razlika vrijednosti rezultata termalnih procjena

Kako bi se provjerilo razlikuju li se stolice s obzirom na procjenu termalnih karakteristika stolice,

proveden je neparametrijski Kruskal-Wallis test. Rezultat tog testa su Hi-kvadrat vrijednosti, čija razina

značajnosti ukazuje na postojanje razlika meñu procjenama izmeñu stolica. Kruskal-Wallis test ne ukazuje

na to koje se od testiranih stolica razlikuju (paired test), već samo na postojanje razlika meñu njima u

testiranim procjenama.

Rezultati Kruskal-Wallis testa prikazani su u tablici 67. Kao što je vidljivo iz spomenute tablice,

stolice se meñusobno razlikuju prema procjenama na indikatorima T3, T4, T6, T7 i T8, te općoj termalnoj

procjeni stolice i osjećaju vlage na stražnjem dijelu torza. Vrijednosti Hi-kvadrata prikazane su na

sljedećem grafikonu.

4,08

8,13

13,0323,39

7,01

21,19

46,53

17,89

1,3

12,11

6,6713,27

5,58

0,85

0,43

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

T1T2T3T4T5T6T7T8

GlavaOpćenito

Vlaga - prednji dio torzaVlaga - sražnji dio torza

Termalna udobnost naslonaTermalna udobnost sjedala

Stupanj znojenja

Hi-kvadrat

Grafikon 54. Rezultati razlika termalnih procjena prema Kruskal-Wallis testu



233

4.6.4. Temperatura i relativna vlaga pri sjedenju – TeRH

4.6.4.1. TeRH – Razlike procjena (ne)udobnosti s obzirom na konstrukcije sjedala

Na osnovi provjere MANOVA-om pomoću 10 kreiranih varijabli, provjeren je utjecaj pojedine

stolice na procjene udobnosti odnosno neudobnosti. Rezultati testiranja efekta stolica na skali udobnosti i

skali neudobnosti (iz tablice 70., str. 182.) prikazan je na slijedećem grafikonu.

Procjene stolica na skalama udobnosti i neudobnosti

2

2,5

3

3,5

4

BS KS LS MA RS

Stolice

Pros

ječn

a vr

ijedn

ost

(ska

la 1

do

5) Skala udobnostiSkala neudobnosti

Grafikon 55. TeRH – Interakcija skala i stolica – rezultati testiranja efekta stolica na skalama udobnosti i neudobnosti pri mjerenjima temperature i vlage

Prikaz prosječne vrijednosti procjena na skalama udobnosti i neudobnosti

1

1,5

2

2,5

3

3,5

Skala udobnosti Skala neudobnosti

Proc

jene

(sk

ala

1 do

5)

Grafikon 56. TeRH – Prosječna vrijednost procjena na skalama udobnosti i neudobnosti pri mjerenjima temperature i vlage



234

4.6.4.2. TeRH – Subjektivne procjene termalne udobnosti sjedenja

Srednje vrijednosti subjektivnih procjena termalne udobnosti sjedenja iz tablice 71. prema

modelima stolica prikazane su na grafikonima 57. do 59. Najviše vrijednosti na ordinatama sljedećih

grafikona odgovaraju najvišim mogućim ocjenama u odnosnim skupinama pitanja Upitnika termalne

udobnosti pri istraživanjima temperature i vlage.

Osjećaj topline na točkama T1-T8, glavi i općenito

1

2

3

4

5

6

7


aritm

etič

ka s

redi

na

BS KS LS MA RS

Napomena: Oznake T1 do T8 odnose se na prvih osam pitanja iz Upitnika termalne udobnosti.

Grafikon 57. TeRH – Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja topline pri sjedenju na odreñenim dijelovima tijela i općenito

Osjećaj vlage i stupanj znojenja

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

Vlaga – prednji dio torza Vlaga – stražnji dio torza Stupanj znojenja

aritm

etič

ka s

redi

na

BS KS LS MA RS

Grafikon 58. TeRH – Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja vlage i stupnja znojenja pri sjedenju



235

Termalna udobnost stolice

1

1,5

2

2,5

3

Term. udobnost naslona Term. udobnost sjedala

aritm

etič

ka s

redi

na

BS KS LS MA RS

Grafikon 59. TeRH – Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja termalne udobnosti stolice



236

4.6.4.3. TeRH – Objektivna mjerenja temperature i vlage pri sjedenju

Prema izmjerenim vrijednostima temperature i relativne vlage pri sjedenju na odreñenom uzorku

(BS, KS, LS, MA i RS) prikazani su grafikoni s krivuljama kretanja temperature i vlage za pojedinu žensku

osobu (F1, F2 i F3) i pojedinu mušku osobu (M4, M5 i M6). Na apscisi se nalazi vrijeme provedeno na

stolici (svaka osoba sjedila je 90 minuta), tako da vrijeme od 1. do 90. minute odgovara osobi F1, od 91.

do 180. minute odgovara osobi F2, i tako redom.

Oznake u grafikonima predstavljaju mjerna mjesta prema sljedećoj legendi , temperaturu:

Te-Sg – temperatura ispod stražnjice, tj. sjedne kosti na sjedalu (gore);

Te-Sd – temperatura ispod stražnjice ispod sjedala (dolje);

Te-Ng – temperatura ispod natkoljenice na sjedalu (gore);

Te-Nd – temperatura ispod natkoljenice ispod sjedala (dolje);

Te-Mg – temperatura na sredini sjedala izmeñu nogu (gore),

dok su oznake legende za relativnu vlagu su kako slijedi:

RH-Sg – relativna vlaga ispod stražnjice, tj. sjedne kosti na sjedalu (gore);

RH-Sd – relativna vlaga ispod stražnjice ispod sjedala (dolje);

RH-Ng – relativna vlaga ispod natkoljenice na sjedalu (gore);

RH-Nd – relativna vlaga ispod natkoljenice ispod sjedala (dolje);

RH-Mg – relativna vlaga na sredini sjedala izmeñu nogu (gore).

Na slijedećih pet grafikona prikazana su kretanja temperature, ali samo na površini sjedala te u

prostoriji (uredu) u kojoj se pokus odvijao.

Temperature na površini sjedala BS s obzirom na osobe F1-2-3 i M4-5-6

22.000

23.000

24.000

25.000

26.000

27.000

28.000

29.000

30.000

31.000

32.000

33.000

34.000

35.000

36.000

37.000

38.000

1 91 181 271 361 451 541

vrijeme (min)

tem

pe

ratu

ra (

°C)

BS Te-Sg BS Te-Ng BS Te-Mg BS-ured Te7 Linear (BS-ured Te7)

Grafikon 60. TeRH – Prikaz temperature na površini sjedala BS svih ispitanika u pokusu

osoba F1 osoba F2 osoba F3 osoba M4 osoba M5 osoba M6



237

Temperature na površini sjedala KS s obzirom na osobe F1-2-3 i M4-5-6

22.000

23.000

24.000

25.000

26.000

27.000

28.000

29.000

30.000

31.000

32.000

33.000

34.000

35.000

36.000

37.000

38.000

1 91 181 271 361 451 541

vrijeme (min)

tem

pe

ratu

ra (

°C)

KS Te-Sg KS Te-Ng KS Te-Mg KS-ured Te7 Linear (KS-ured Te7)

Grafikon 61. TeRH – Prikaz temperature na površini sjedala KS svih ispitanika u pokusu

Temperature na površini sjedala LS s obzirom na osobe F1-2-3 i M4-5-6

22.000

23.000

24.000

25.000

26.000

27.000

28.000

29.000

30.000

31.000

32.000

33.000

34.000

35.000

36.000

37.000

38.000

1 91 181 271 361 451 541

vrijeme (min)

tem

pe

ratu

ra (

°C)

LS Te-Sg LS Te-Ng LS Te-Mg LS-ured Te7 Linear (LS-ured Te7)

Grafikon 62. TeRH – Prikaz temperature na površini sjedala LS svih ispitanika u pokusu





238

Temperature na površini sjedala MA s obzirom na osobe F1-2-3 i M4-5-6

22.000

23.000

24.000

25.000

26.000

27.000

28.000

29.000

30.000

31.000

32.000

33.000

34.000

35.000

36.000

37.000

38.000

1 91 181 271 361 451 541

vrijeme (min)

tem

pe

ratu

ra (

°C)

MA Te-Sg MA Te-Ng MA Te-Mg MA-ured Te7 Linear (MA-ured Te7)

Grafikon 63. TeRH – Prikaz temperature na površini sjedala MA svih ispitanika u pokusu

Temperature na površini sjedala RS s obzirom na osobe F1-2-3 i M4-5-6

22.000

23.000

24.000

25.000

26.000

27.000

28.000

29.000

30.000

31.000

32.000

33.000

34.000

35.000

36.000

37.000

38.000

1 91 181 271 361 451 541

vrijeme (min)

tem

pe

ratu

ra (

°C)

RS Te-Sg RS Te-Ng RS Te-Mg RS-ured Te7 Linear (RS-ured Te7)

Grafikon 64. TeRH – Prikaz temperature na površini sjedala RS svih ispitanika u pokusu





239

Na slijedećih pet grafikona prikazana su kretanja relativne vlage na sjedalu i u njegovoj strukturi

te u prostoriji (uredu) u kojoj je proveden pokus.

RH na površini i ispod sjedala BS s obzirom na osobe F1-2-3 i M4-5-6

34.000

36.000

38.000

40.000

42.000

44.000

46.000

48.000

50.000

52.000

54.000

56.000

58.000

60.000

62.000

64.000

66.000

68.000

70.000

72.000

74.000

76.000

78.000

1 91 181 271 361 451 541

vrijeme (min)

rela

tiv

na

vla

ga

(%

)

BS RH-Sg BS RH-Sd BS RH-Ng BS RH-Nd BS RH-Mg BS-ured RH7

Grafikon 65. TeRH – Prikaz relativne vlage na i u sjedalu BS svih ispitanika u pokusu

RH na površini i ispod sjedala KS s obzirom na osobe F1-2-3 i M4-5-6

40.000

42.000

44.000

46.000

48.000

50.000

52.000

54.000

56.000

58.000

60.000

62.000

64.000

66.000

68.000

70.000

72.000

74.000

76.000

78.000

80.000

82.000

84.000

86.000

1 91 181 271 361 451 541

vrijeme (min)

rela

tiv

na

vla

ga

(%

)

KS RH-Sg KS RH-Sd KS RH-Ng KS RH-Nd KS RH-Mg KS-ured RH7

Grafikon 66. TeRH – Prikaz relativne vlage na i u sjedalu KS svih ispitanika u pokusu





240

RH na površini i ispod sjedala LS s obzirom na osobe F1-2-3 i M4-5-6

32.000

34.000

36.000

38.000

40.000

42.000

44.000

46.000

48.000

50.000

52.000

54.000

56.000

58.000

60.000

62.000

64.000

66.000

68.000

70.000

72.000

74.000

76.000

1 91 181 271 361 451 541

vrijeme (min)

rela

tiv

na

vla

ga

(%

)

LS RH-Sg LS RH-Sd LS RH-Ng LS RH-Nd LS RH-Mg LS-ured RH7

Grafikon 67. TeRH – Prikaz relativne vlage na i u sjedalu LS svih ispitanika u pokusu

RH na površini i ispod sjedala MA s obzirom na osobe F1-2-3 i M4-5-6

38.000

40.000

42.000

44.000

46.000

48.000

50.000

52.000

54.000

56.000

58.000

60.000

62.000

64.000

66.000

68.000

70.000

72.000

74.000

76.000

78.000

80.000

82.000

84.000

86.000

88.000

1 91 181 271 361 451 541

vrijeme (min)

rela

tiv

na

vla

ga

(%

)

MA RH-Sg MA RH-Sd MA RH-Ng MA RH-Nd MA RH-Mg MA-ured RH7

Grafikon 68. TeRH – Prikaz relativne vlage na i u sjedalu MA svih ispitanika u pokusu





241

RH na površini i ispod sjedala RS s obzirom na osobe F1-2-3 i M4-5-6

30.000

32.000

34.000

36.000

38.000

40.000

42.000

44.000

46.000

48.000

50.000

52.000

54.000

56.000

58.000

60.000

62.000

64.000

66.000

68.000

70.000

72.000

74.000

76.000

78.000

80.000

82.000

84.000

86.000

88.000

1 91 181 271 361 451 541

vrijeme (min)

rela

tiv

na

vla

ga

(%

)

RS RH-Sg RS RH-Sd RS RH-Ng RS RH-Nd RS RH-Mg RS-ured RH7

Grafikon 69. TeRH – Prikaz relativne vlage na i u sjedalu RS svih ispitanika u pokusu

Prosječne izmjerene vrijednosti temperature i rel. vlage pri sjedenju

20

25

30

35

40

Stražnjica - gore (Sg) Stražnjica - dolje (Sd) Natkoljenica - gore (Ng) Natkoljenica - dolje (Nd) Izmeñu nogu - gore (Mg)

Tem

pera

tura

(°C

)

45

50

55

60

65

70

75

Rel

ativ

na v

laga

(%

)

BS-Te KS-Te LS-Te MA-Te RS-Te

BS-RH KS-RH LS-RH MA-RH RS-RH

Grafikon 70. TeRH – Prikaz prosječnih vrijednosti temperature i rel. vlage koje su se javljale pri sjedenju




242

4.6.5. Mehanička svojstva materijala ojastučenja

Rezultati testiranja razlika u mjerama elastičnosti i deformacije izmeñu PU materijala (tablica 88.,

str. 198.) pomoću ANOVA-e ukazuju na postojanje značajnih razlika izmeñu materijala jastuka i to kod

svih mjera:

• indeksu udobnosti odreñenom pomoću metode B (Index-B)

• povratu histereze odreñenog pomoću metode B (Rec-B)

• tvrdoći pri 40% deformacije odreñenoj pomoću metode C (HC40%)

• indeksu udobnosti odreñenom pomoću metode E (Index-E)

• histerezi odreñenoj pomoću metode E (Hyst-E)

34,27

44,57

98,11

549,76

70,87

0 100 200 300 400 500 600

Index-B

Rec-B

HC(40%)

Index-E

Hyst-E

F-vrijednost

Grafikon 71. Rezultati testiranja razlika u mjerama elastičnosti i deformacije izmeñu PU materijala doviveni ANOVA-om



243

4.6.5.1. Mjerenje indeksa udobnosti i povrata histereze (ISO 2439, metoda B)

Rezultati mjerenja indeksa udobnosti prema metodi B (tablica 93.) grafički su prikazani na

sljedećem grafikonu. Kao što je vidljivo, najvišu vrijednost, a to prema teoriji osigurava najveću

udobnost, ima model sjedala KS. Sjedalo RS prema ovim podacima pruža najmanju udobnost korisniku.

Index-B (indeks udobnosti)

0

1

2

3

4

5

6

7

8

BS IS KS RSstolice

pros

ječn

a vr

ijedn

ost

Grafikon 72. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti indeksa udobnosti prema ISO 2439 metodi B

Povrat histereze s druge strane govori koliko se uspješno spužva oporavlja nakon djelovanja sile

na nju, i tu se jastuk sjedala RS pokazao najboljim jer veća vrijednost povrata predstavlja bolji rezultat.

Sjedalo KS prema ovim rezultatima je najlošije (tablica 94.).

Rec-B (povrat histereze)

64

66

68

70

72

74

76

78

80

BS IS KS RSstolice

pros

ječn

a vr

ijedn

ost

Grafikon 73. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti povrata histereze prema ISO 2439 metodi B



244

4.6.5.2. Mjerenje tvrdoće materijala sjedala (ISO 2439, metoda C)

Rezultati mjerenja tvrdoće materijala pri 40% deformacije (tablica 98.) prikazani su grafikonom

73. Ovdje se najtvrñim pokazao materijal BS, a najmekšim materijal sjedala KS. Materijali IS i RS

podjednake su tvrdoće.

HC(40%) (tvrdoća)

0

50

100

150

200

250

300

350

BS IS KS RSstolice

pros

ječn

a vr

ijedn

ost

Grafikon 74. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti tvrdoće pri 40% deformacije prema ISO 2439 metodi C



245

4.6.5.3. Mjerenje indeksa udobnosti i histereze (ISO 2439, metoda E)

Rezultati mjerenja indeksa udobnosti prema metodi E (tablica 101.) grafički su prikazani na

grafikonu 56. Najviše vrijednosti (dakle najveću udobnost) prema ovoj metodi ostvarili su materijali

sjedala BS i KS. Valja skrenuti pozornost da se razultat za model KS ponovio s obzirom na mjerenje

indeksa udobnosti prema metodi B. Sjedalo RS i prema ovim podacima pruža najmanju udobnost

korisniku.

Index-E (indeks udobnosti)

0

1

2

3

4

BS IS KS RSstolice

pros

ječn

a vr

ijedn

ost

Grafikon 75. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti indeksa udobnosti prema ISO 2439 metodi E

Histereza nam govori koliko se energije u obliku topline izgubilo u procesu deformiranja

(stlačivanja) materijala. Ovdje su poželjne što manje vrijednosti i tu se jastuk sjedala BS pokazao

najboljim. Sjedala IS i KS prema ovim rezultatima su najlošija (tablica 102.).

Hyst-E (histereza)

0

10

20

30

40

50

BS IS KS RSstolice

pros

ječn

a vr

ijedn

ost

Grafikon 76. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti histereze prema ISO 2439 metodi E



246

4.6.6. Sažetak rezultata istraživanja

Subjektivne procjene vrednovanja stolica i skala udobnosti i neudobnosti

Na osnovi prosječnih vrijednosti ocjena dodijeljenih na skalama udobnosti i neudobnosti, stolice se mogu

rangirati na slijedeći način:

a. Najudobnijom se može smatrati stolica s rezanom PU spužvom (RS) u sjedalu jer ima najvišu prosječnu ocjenu na skali udobnosti (3,08) i istovremeno najnižu prosječnu ocjenu na skali neudobnosti (2,16).

b. Najnižu prosječnu ocjenu udobnosti dobila je stolica s troslojnom konstrukcijom (KS) sjedala (2,87), ali istovremeno njena prosječna ocjena neudobnosti nije naveća, stoga se ta stolica ne smatra najneudobnijom.

c. Najneudobnijom se može smatrati stolica sa sjedalom dvoslojne konstrukcije s urezom (BS) jer ima najvišu prosječnu ocjenu na skali neudobnosti (2,40) i relativno nisku prosječnu ocjenu na skali udobnosti (2,89).

d. Opći poredak s obzirom na subjektivne procjene udobnosti i neudobnosti je:

1. Model RS – stolica s rezanom PU spužvom kvalitete PT 3246 u sjedalu.

2. Model LS – stolica s kombinacijom rezane PU spužve kvalitete 4040 i džepičastih opruga u sjedalu.

3. Model MA – stolica s hladno-lijevanom PU spužvom kvalitete 4040.

3. Model IS – stolica s većim dijelom sjedala grañenim od PU spužve kvalitete PT 3246 i troslojnim umetkom ispod područja sjednih kostiju.

5. Model KS – stolica s troslojnom konstrukcijom sjedala od PU spužvi kavlitete PG 65120 (donji sloj), PT 3246 (srednji sloj) i visco-elastične (memory foam) u gornjem sloju.

5. Model BS – stolica s dvoslojnom konstrukcijom sjedala (donji sloj: PG 56120 i gornji sloj: PT 3246) i urezom za prostatu i trtični dio kralješnice.

Postoje statistički značajne razlike u procjenama s obzirom na vrstu skale procjene. Glavni efekt skala je

statistički značajan jer su kod procjena svih korištenih stolica, vrijednosti procjena na skali udobnosti

značajno više od vrijednosti procjena na skali neudobnosti.

Interakcija procjena na skalama i stolicama je statistički značajna:

a. Kod procjena stolica na skali udobnosti značajna je razlika izmeñu stolica BS i IS (t= -2,792; p=0,007) te stolica IS i KS (t=2,27; p=0,026). U oba slučaja procjene udobnosti značajno su veće za stolicu IS. Dakle, stolica s troslojnim umetkom (IS) u sjedalu značajno je udobnija od stolice s dvoslojnom konstrukcijom i urezom (BS) i stolice s troslojnom konstrukcijom (KS) sjedala.

b. Stolica s rezanom PU spužvom u sjedalu (RS) dobila je značajno više rezultate na skali udobnosti od stolice s troslojnom konstrukcijom sjedala (KS) (t= -2,096; p=0,040).

c. Ostale meñusobne razlike izmeñu stolica na skali udobnosti i na skali neudobnosti nisu statistički značajne.



247

Povezanost tvrdnji na skalama udobnosti i neudobnosti s vrijednostima dobivenim

objektivnim mjerenjima: maksimalnim tlakom, prosječnim tlakom, masom na sjedalu i

površinom sjedenja

Korelacije maksimalnog tlaka, prosječnog tlaka, mase i površine sjedenja za nagnuti i naslonjeni položaj

statistički su značajne (p<0,001) i pozitivne:

a. U slučaju maksimalnog tlaka variraju od srednjih prema visokima kod svih stolica.

b. Kod prosječnog tlaka, mase i površine korelacije su izrazito visoke, posebice za mjere mase i površine i to u slučaju svih stolica.

Postoje statistički značajne korelacije tvrdnji na skalama udobnosti i neudobnosti s vrijednostima

dobivenim objektivnim mjerenjima, ali su one u većini slučajeve niske, tj. nisu statistički značajne. Dakle,

ne može se govoriti o čvrstoj povezanosti subjektivnih odgovora s rezultatima objektivnih mjerenja.

Provjera statističke značajnosti razlika u subjektivnim procjenama (ne)udobnosti svake

stolice s obzirom na značajke ispitanika: starost, spol, visinu, masu i indeks tjelesne mase

Procjene ispitanika s obzirom na njihovu starost razlikuju se jedino u slučaju LS stolice gdje mlañi


S obzirom na spol razlike u procjenama na skalama udobnosti i neudobnosti ukazuju na postojanje

sljedećih generalnih trendova:

a. Muškarci, u odnosu na žene, daju značajno više ocjene (t=2,60; p=0,01) na skali udobnosti.

b. Žene, u usporedbi s muškarcima, daju značajno više ocjene (t= -3,84; p=0,00) na skali neudobnosti.

c. Muškarci, u odnosu na žene, daju značajno više ocjene (t=2,19; p=0,03) na skali udobnosti za stolicu MA.

d. Žene, u usporedbi s muškarcima, procijenuju stolicu BS (t= -2,66; p=0,01), IS (t= -2,88; p=0,01), MA (t= -2,86; p=0,01) i RS (t= -2,50; p=0,01), neudobnijima (odnosno daju značajno više ocjene na skali neudobnosti za spomenute stolice).

Rezultati testiranja razlika s obzirom na visinu ispitanika su sljedeći:

a. Viši ispitanici, u odnosu na niže, daju značajno više ocjene (t= -2,00; p=0,049) na skali udobnosti za stolicu BS.

b. Na skali neudobnosti za stolicu BS (t= -2,74; p=0,01) i IS (t= -2,00; p=0,05), niži ispitanici u usporedbi s višima, daju više ocjene.



248

S obzirom na masu, razlike izmeñu lakših i težih ispitanika vidljivi su jedino u procjenama udobnosti i

neudobnosti BS stolice. Tako lakši ispitanici daju niže ocjene udobnosti (t= -2,37; p=0,02) i više ocjene

neudobnosti (t=2,20; p=0,03) za ovu stolicu.

Jedina značajna razlika izmeñu osoba s višim i onih s nižim indeksom tjelesne mase javlja se kod

procjene neudobnosti stolice LS. Ispitanici s nižim BMI procjenjuju ovu stolicu manje neudobnom nego

ispitanici s višim indeksom (t= -2,31; p=0,02).



249

Podaci dobiveni pomoću ErgoCheck© Chair™ (ECC) mjerne prostirke (maksimalni tlak,

prosječni tlak, masa i površina sjedenja) i njihova povezanost s rezultatima subjektivnog

doživljaja udobnosti i neudobnosti stolica

Sve mjere dobivene korištenjem mjerne prostirke ECC (maksimalni tlak, prosječni tlak, masa i površina

sjedenja) značajno se razlikuju meñu stolicama.

Razlike u izmjerenom maksimalnom tlaku izmeñu stolica su gotovo uvijek značajne, a jedine iznimke

su razlika izmeñu BS i IS stolice (t= -0,91; p=0,37), te MA i RS stolice (t= -0,56; p=0,57) na kojima nisu

značajne. Iz dobivenih rezultata se uočava da je maksimalni tlak na stolici KS uvijek viši u usporedbi s bilo

kojom stolicom.

Osim razlika prosječnog tlaka izmeñu stolica IS i MA (t=0,36; p=0,72) i stolica LS i RS (t=1,29;

p=0,20) na kojima nisu značajne, sve ostale testirane razlike jesu značajne. Iz rezultata se može zaključiti

da je prosječni tlak na stolici KS uvijek viši od stolica s kojima se usporeñuje. Isto vrijedi i za stolicu IS, ali

u njihovoj meñusobnoj usporedbi (KS-IS) na stolici KS stvaraju se značajno veći tlakovi.

Stolice BS i LS se značajno razlikuju u mjeri masa na sjedalu i kod njih je opterećenje značajno niže od

svih ostalih stolica.

U pogledu površine sjedenja može se zaključiti da najbolju distribuciju mase na sjedalu, a time

posljedično i tlakova ima stolica RS, a odmah je slijedi model BS. Njihova meñusobna usporedba nije dala

značajnu razliku, pa je se može reći da je stolica RS u pogledu površine sjedenja najbolja.

Dobivene korelacije objektivnih mjera sa skalama udobnosti i neudobnosti u slučajevima stolica BS, IS,

KS, MA i RS nisu statistički značajne, a u slučaju stolice LS:

• Dobivena je statistički značajna negativna niska povezanost izmeñu subjektivnog doživljaja udobnosti i mase u naslonjenom položaju (r= -0,245).

• Dobivena je značajna pozitivna, ali niska povezanost izmeñu procjena na skali neudobnosti i mase (r=0,243).

• Dobivena je značajna pozitivna, ali srednja povezanost izmeñu procjena na skali neudobnosti i površine (r=0,312).



250

Procjena termalnih karakteristika stolice, odnosno značajnosti koja ukazuje na postojanje

razlika u procjenama izmeñu stolica

Stolice se meñusobno razlikuju prema procjenama u osjećajima u području trbuha (T3), na bočnim

stranama tijeka(T4), u području struka (T6), na leñima (T7) i na stražnjici (T8), te općoj termalnoj

procjeni stolice i osjećaju vlage na stražnjem dijelu torza.

Stolice se ne razlikuju prema procjenama u osjećajima ispod bedara (T1), unutar bedara (T2), u

području prsa (T5) i na glavi, osjećaju vlage na prednjem dijelu torza, termalne udobnosti naslona i

sjedala te stupnju znojenja.

Povezanost termalne udobnosti sa skalom udobnosti očituje se u sljedećim slučajevima:

a. Osjećaj u području trbuha (T3)i procjena udobnosti stolice BS značajno koreliraju. Korelacija je niska i pozitivna.

b. Osjećaj na bočnim stranama tijela (T4) i procjena udobnosti stolice KS pozitivno koreliraju, iako je korelacija relativno niska.

c. U slučaju stolica LS i RS, javlja se niska negativna povezanost s mjerom subjektivne udobnosti u smislu povezanosti doživljaja pojačane vlage u području stražnjeg dijela torza s nižim osjećajem udobnosti.

d. Očekivano, procjene na tvrdnjama o termalnoj udobnosti naslona i sjedala pozitivno su povezane s razinom udobnosti svih stolica. Najviši stupanj povezanosti navedenih mjera javlja se kod LS stolice.

Povezanost termalne udobnosti s rezultatima na skali neudobnosti značajne su u sljedećim

slučajevima:

a. Mjera neudobnosti kod stolice BS značajno je povezana s izostankom osjećaja topline u području trbuha (T3), iako se radi o niskoj korelaciji (r= -0,281), a isti obrazac povezanosti kod ove stolice javlja se i kod izostanka osjećaja topline u bočnim stranama tijela (T4; r= -0,264) i leñima (T7; r= -0,266).

b. U slučaju stolice LS, javlja se pozitivna povezanost izmeñu osjećaja topline na stražnjici i osjećaja neudobnosti (r=0,337).

c. Povećanje osjećaja topline na glavi pri sjedenju na stolici MA povezan je s povećanim doživljajem neudobnosti (r=0,283).

d. Vlaga u prednjem dijelu torza povezana je s većim procjenama na skali neudobnosti i to u slučaju stolica IS, KS i LS. Radi se o korelacijama u rasponu od 0,254 do 0,342, dakle niskim do umjerenim.

e. Rezultati na skali neudobnosti negativno su povezani s osjećajem termalne udobnosti naslona i sjedala kod svih stolica, osim kod stolice IS. Uglavnom se radi o korelacijama srednje visine.



251

TeRH – Razlike procjena subjektivne udobnosti i neudobnosti u eksperimentu mjerenja

temperature i vlage s obzirom na konstrukcije sjedala temeljeni na ocjenama šest ispitanika

Značajna razlika postoji izmeñu vrijednosti procjena na skali udobnosti i skali neudobnosti, ali nevezano

uz stolicu na koju se mjere odnose (F=14,25; p=0,013).

Pronañena je značajna razlika u rezultatu na skali udobnosti izmeñu stolica KS i MA, gdje je stolica MA

procjenjena značajno udobnijom (t=3,26; p =0,023).

Procjene stolica na skali neudobnosti statistički se ne razlikuju značajno (p > 0,05).

TeRH – Rezultati objektivnih mjerenja temperature i relativne vlage pri sjedenju temeljeni

na ocjenama šest ispitanika

Temperatura mjerena u području sjedne kosti ispitanika razlikuje se kod sljedećih stolica:

a. na površini sjedala:

• temperatura kod stolice MA je statistički značajno viša od temperature izmjerene kod stolice LS (t= -3.977; p=0,011);

• temperatura kod stolice MA je statistički značajno viša (t=2,244; p=0,075) od temperature izmjerene kod stolice RS.

b. u strukturi sjedala:

• temperatura dobivena za stolicu BS je značajno viša od vrijednosti temperatura dobivenih za stolice KS (t=2,55; p=0,051), LS (t=2,70; p=0,043) i RS (t=6,12; p=0,002);

• temperatura za stolicu LS je statistički značajno niža od rezultata dobivenog za stolicu MA (t= -3,50; p=0,017).

Temperatura mjerena u području natkoljenice razlikuje se kod sljedećih stolica:


• temperatura stolice KS je značajno niža od temperature stolice MA (t= -2,52; p=0,054);

• temperatura stolice MA je statistički značajno viša od rezultata dobivenih u kod stolica LS (t= -4,19; p=0,009) i RS (t=2,65; p=0,046).


• temperatura je značajno viša kod stolice BS nego kod stolica KS (t=3,30; p=0,021) i RS (t=5,14; p=0,004);

• rezulatat za stolicu MA je statistički značajno viši od rezultata dobivenih u slučaju stolice LS (t= -2,14; p=0,085).



252

Temperatura mjerena na sredini površine sjedala (izmeñu nogu ispitanika) razlikuje se kod sljedećih

stolica:

• temperatura je značajno niža kod stolice BS nego kod stolica KS (t= -4,30; p=0,008), LS (t= -5,92; p=0,002), MA (t= -5,41; p=0,003) i RS (t= -5,20; p=0,003);

• temperatura stolice MA značajno je viša u odnosu na stolice KS (t= -2,17; p=0,082), LS (t= -4,16; p=0,009) i RS (t=2,43; p=0,060).

Relativna vlaga mjerena u području sjedne kosti razlikuje se kod sljedećih stolica:


• relativna vlaga stolice MA značajno je viša od rezultata dobivenih za stolice BS (t= -4,32; p=0,008), KS (t= -2,73; p=0,041), LS (t= -4,91; p=0,004) i RS (t=2,23; p=0,077).


• relativna vlaga stolice MA je značajno viša od rezultata dobivenih za stolice BS (t= -2,70; p=0,043) i LS (t= -2,75; p=0,041).

Relativna vlaga mjerena u području natkoljenice razlikuje se kod sljedećih stolica:


• relativna vlaga stolice MA značajno je veća od rezultata dobivenih za stolice BS (t= -7,59; p=0,001), KS (t= -2,89; p=0,034) i LS (t= -3,43; p=0,019).


• relativna vlaga stolice MA značajno je veća od razine vlage kod stolica BS (t= -4,79; p=0,005), KS (t= -2,20; p=0,079) i LS (t= -5,37; p=0,003).

Relativna vlaga mjerena na sredini površine sjedala (izmeñu nogu ispitanika) razlikuje se kod sljedećih

stolica:

• relativna vlaga stolice MA značajno je viša od razine vlage u tom području kod stolica BS (t= -3,38; p=0,020) i LS (t= -4,30; p=0,008);

• razina relativne vlage stolice RS je značajno veća od iste mjere kod stolica BS (t= -7,21; p=0,001) i LS (t= -4,26; p=0,008).

TeRH – Korelacije objektivnih mjerenja temperature i relativne vlage sa subjektivnim

procjenama termalne udobnosti temeljeni na ocjenama šest ispitanika

Temperatura izmjerena u području ispod natkoljenice na sjedalu (Te-Ng) povezana je sa subjektivnom

procjenom temperature u području ispod bedara. Korelacija je visoka i pozitivna (r=0,762; p=0,078). U

ostalim slučajevima dobivene korelacije nisu statistički značajne (p>0,10).



253

Ispitivanje mehaničkih svojstava PU materijala ojastučenja sjedala BS, IS, KS i RS te njihova

povezanost sa subjektivnim i objektivnim mjerama udobnosti stolica

Postoje značajne razlike izmeñu materijala jastuka i to kod svih mjera mehaničkih svojstava, odnosno

indeksa udobnosti (Index-B i Index-E), povrata histereze (Rec-B), tvrdoće (HC40%) i histereze (Hyst-E).

Korelacije mjera elastičnosti i deformacije PU spužvi sa procjenama tvrdnji neudobnosti ukazuju na

nepostojanje statistički značajne povezanost mehaničkih karakteristika jastuka sa subjektivnim

doživljajem neudobnosti.

Povezanost mjera mehaničkih karakteristika jastuka sa subjektivnim doživljajem udobnosti ukazuje na

postojanje statistički značajnih korelacija, na slijedećim mjestima:

a. Indeks udobnosti (B) i tvrdnja "Sjedalo je mekano" pokazuju visoku negativnu povezanost vrijednosti. Moguće je zaključiti, da je niža vrijednost indeksa udobnosti povezana s višim procjenama na tvrdnji "Sjedalo je mekano".

b. Korelacija tvrdnje "Sjedalo je prostrano" i indeksa udobnosti (B) je visoka i pozitivna, gdje je visoka vrijednost indeksa udobnosti praćena visokim procjenama na tvrdnji "Sjedalo je prostrano".

c. Korelacija tvrdnje "Sjedalo je prostrano" i mjere povrata histereze je visoka i negativna gdje je visoka vrijednost povrata histereze praćena nižim procjenama na tvrdnji "Sjedalo je prostrano".

d. Korelacija tvrdnje "Stolica izgleda lijepo" i tvrdoće je visoka i negativna gdje je visoka vrijednost tvrdoće praćena nižim procjenama na tvrdnji "Stolica izgleda lijepo".

e. Tvrdnja "Stolica mi se sviña" i indeks udobnosti (E) su negativno povezane, a korelacija je visoka i značajna. Dakle, što su više izmjerene vrijednosti indeksa udobnosti, stolica se ispitanicima manje sviña i obratno.

f. Kod ostalih mjera povezanosti ovog skupa objektivnih mjera i subjektivnog doživljaja udobnosti stolice/sjedala nije pronañena statistička značajnost.

Postoje statistički značajne korelacije mehaničkih svojstava i mjera dobivenih korištenjem ECC:

a. Indeks udobnosti (B) je pozitivno povezan s maksimalnim tlakom (r=0,983), a radi se o pozitivnoj povezanosti, što znači da veći maksimalni tlak prati viša vrijednost indeksa udobnosti.

b. Indeks udobnosti (B) negativno je povezan s mjerom površine (r= -0,956), dakle, rast vrijednosti površine praćen je padom vrijednosti indeksa udobnosti.

c. Odnos vrijednosti maksimalnog tlaka i povrata histereze je obrnuto proporcionalan. Radi se o visokoj korelaciji negativnog predznaka (r= -0,997).

d. Povrat histereze pozitivno korelira s mjerom površine, što znači da je porast na jednoj od promatranih mjera praćen rastom na drugoj mjeri (r=0,975).

e. Tvrdoća je značajno negativno povezana s masom. Koeficijent korelacije je visok, što ukazuje da je veća masa praćena nižim vrijednostima tvrdoće (r= -0,954).



254

Najveću udobnost prema indeksu udobnosti (B) pruža model sjedala s uslojenom konstrukcijom (KS).

Sjedalo s rezanom PU spužvom (RS) prema ovim podacima pruža najmanju udobnost korisniku.

Najbolji povrat histereze ima jastuk sjedala RS. Sjedalo KS je prema dobivenim rezultatima najlošije.

Najveću tvrdoću materijala pri 40% deformacije pokazuje materijal sjedala dvoslojne konstrukcije s

urezom (BS), a najmekši je onaj sjedala KS. Materijali sjedala IS i RS podjednake su tvrdoće.

Najveću udobnost prema indeksu udobnosti (E) pružaju materijali sjedala BS i KS. Sjedalo RS prema ovim

podacima pruža najmanju udobnost korisniku. Slično je prethodno opisanom slučaju kod indeksa

udobnosti (B).

Najbolju histerezu ima jastuk sjedala BS. Sjedala IS i KS prema ovim rezultatima su najlošija.

5. RASPRAVA


255

5. RASPRAVA

Istraživanje je planirano i provedeno kao usporedba subjektivnih osjećaja udobnosti i

neudobnosti ispitanika-sjedača koji su sjedili na odabranim modelima stolica s (1.) objektivnim

mjerenjima reakcije stražnjica-bedra-sjedalo pomoću mjerne prostirke koja mjeri iznose i distribuciju

tlakova pri sjedenju, (2.) subjektivnim osjećajem termalne udobnosti korisnika pri sjedenju na stolici i (3.)

objektivnim mjerenjima pojavnosti temperature i relativne vlage na površini i u samom sjedalu. Pored

toga provedena su ispitivanja mehaničkih svojstava materijala poput indeksa udobnosti, tvrdoće i drugih.

Poglavlje 5. Rasprava podijeljeno je u potpoglavlja koja prate pojedinu metodu istraživanja. Prvo

potpoglavlje se odnosi na procjene udobnosti/neudobnosti sjedenja subjektivnom metodom, drugo se

odnosi na objektivna mjerenja mjernom prostirkom Ergocheck© Chair™, dok se treće odnosi na procjene

termalne udobnosti subjektivnom metodom. Četvrto potpoglavlje donosi raspravu o objektivnoj termalnoj

udobnosti, a peto potpoglavlje raspravlja o mehaničkim svojstvima i njihovoj povezanosti s ostalim

rezultatima.

Prije analize rezultata kroz spomenuta potpoglavlja treba istaknuti da su izgledom i dizajnom

stolice bile u dobroj mjeri ujednačene. U funkcionalnom smislu i po mogućnostima podešavanja bile su

gotovo jednake. Od ukupno šest stolica u grupi, četiri su bile identične po svom izgledu s crnim sjedalima

i bordo mrežastim naslonima (samo jedna razlika bila je na modelu BS s urezom koji je djelomično

podijelio sjedalo na dvije polovine u njegovu stražnjem dijelu). Dvije preostale stolice bile su nešto

drugačije. Osim što su bile posve crne boje, jedna je takoñer imala mrežasti naslon, a druga je bila s

ispunom naslona od PU spužve. Autor ovog istraživanja smatra da su izgled stolica i njihove meñusobne

razlike bile od malog značaja i utjecaja na doživljaj ispitanika koji su na njima sjedili. To su potvrdili i

ispitanici u svojim kratkim komentarima u anketama. Iz opažanja korisnika i na temelju njihovih

proizvoljno pisanih komentara u subjektivnom upitniku može se primjetiti da stolice proizvoñača TAPO

nisu pružale primjerenu potporu leñima u naprijed nagnutom položaju, tj. tipičnom radnom položaju (npr.

za vrijeme aktivnog rada za radnim stolom). Do sličnog zaključka došli su Reincke i sur. (1986.) u

istraživanju utjecaja sjedećeg položaja na raspodjelu tlakova kod različitih tipova uredskih stolica.443

Prema njihovim riječima, percepcija udobnosti se stalno mijenja. U svim primjenama udobnost degradira

s vremenom provedenim na zadatku. Iako udobnost opada s vremenom, redoslijed sklonosti u skupini

sjedala neće se promijeniti s vremenom. Drugim riječima, ispitanici mogu trenutno pouzdano procijeniti

udobnost. Može se raspravljati o tome da takvo trenutno vrednovanje, ponekad nazivano statička ili

salonska udobnost, prodaje proizvod. Istraživanje Kolicha i sur. (2004.) bilo je usmjereno na takvu vrstu

udobnosti. Zbog toga, nastavljaju spomenuti autori, bilo bi vrijedno u okviru budućih istraživanja pokušati

razumjeti ovisnost vremena povezanog s mjerenjima kontaktnih tlakova na sjedalu.444

443 Reinecke, S., Weisman, G., Stifter, A., Pope, M.H. (1986): Effects of Seating Posture on Pressure Distribution in Office Seating, Proceedings of the

19th Annual Meeting of the Human Factors Association of Canada, Richmond (Vancouver), British Columbia, August 22-23, 1986. The Association, Rexdale, Ontario, str. 12.

444 Kolich, M., Seal, N., Taboun, S. (2004): Automobile seat comfort prediction: statistical model vs.artificial neural network, Applied Ergonomics 35, str. 283.

5. RASPRAVA


256

Drugi provedeni eksperiment zamišljen je da se kroz njegove rezultate pronañu pragovi koji bi

na neki način ukazali na granični prosječni tlak iznad kojega bi osjećaj udobnosti tj. neudobnosti kao

mehaničke komponente vrlo jasno promijenio stanje u smjeru veće neudobnosti za veći tlak. Meñutim,

kako su rezultati korelacija pokazali slabe veze ovih veličina, a i sami pojedinačni odgovori ispitanika su

prilično kaotični u smislu da ne daju jasan smjer kada se vrijednosti prosječnog tlaka poredaju od

najmanje ka najvećoj, nije se moglo ništa konkretno dokazati, odnosno nije bilo moguće definirati

granični prosječni tlak. Drugim riječima, nije detektiran tlak nakon kojega bi ispitanici doživljavali bitno

drugačije osjećaje u smislu bolje ili lošije udobnosti.

Prilikom pripreme podataka dobivenih mjernom prostirkom ECC i analizi tzv. screen shot uzoraka

zamijećeno je da su kod muškaraca sjedne točke izraženije i s višim tlakovima no u žena. Takoñer je bilo

jasno da se vrlo često u nagnutom položaju kod žena dogaña da se područje oko najvišeg tlaka (p-max)

pomakne ispod bedara. Dakle, iz područja ispod sjednih kostiju, gdje se obično javlja, pomakne se prema

naprijed, što je vrlo zanimljivo.

Za vrijeme samih mjerenja mjernom prostirkom, ženski dio ispitanika je zamoljen da nosi

komotne hlače, a ne suknje, jer je uočeno da u slučaju nošenja suknje rezultati budu utjecani. To se

posebno dogañalo kod suknji od krućih tkanina (poput jeansa) gdje su se zbog napetosti suknje

pojavljivali tlakovi izmeñu natkoljenica, a gdje ih prirodno ne bi trebalo biti.

5. RASPRAVA


257

5.1. O subjektivnoj udobnosti i neudobnosti

Rezultati subjektivnih procjena udobnosti i neudobnosti stolica govore nam da su ispitanici stolice

doživljavali više udobnima nego neudobnima, jer su davali više ocjene na tvrdnje skale udobnosti. Budući

da se radilo o skalama visoke pouzdanosti mjerenja, može se ustanoviti da su ispitanici na stolicama više

doživljavali udobnost negoli neudobnost.

Što se tiče razlika meñu stolicama unutar subjektivnih procjena može se općenito reći da takve

razlike postoje i da su ih ispitanici razlučili. Kod meñusobnih procjena stolica, tj. sjedala na skalama

udobnosti i neudobnosti pokazala se značajna udobnost stolice RS prema stolici KS, vjerojatno zato što je

sjedalo modela RS u potpunosti grañeno od jedne vrste poliuretanske spužve (kvalitete PT3246) i kao

takvo pruža ujednačenu debljinsku strukturu što se vjerojatno odrazilo na pozitivan osjećaj udobnosti. Uz

debljinu od 60 mm daje dovoljnu potporu i nosivost tijelu. Uzgred rečeno, na skali neudobnosti nema

značajnih razlika stolice RS prema drugima, niti ikakvih značajnih razlika uopće. S druge strane, sjedalo

modela KS grañeno je od tri sloja od kojih donji, ujedno i najtvrñi (kvalitete PG65120), ostavlja korisniku

puno manje za utonuće stražnjice u nj i potpun doživljaj udobnosti. Visco-elastična (tzv. memory foam ili

tempur) PU spužva, koja se nalazi u gornjoj trećini ovoga sjedala, možda nije ispunila svoju ulogu i

rasporeñivala tlakove tako da rastereti sjedne kosti i ključne dijelove bedara pa su ispitanici doživljavali

manju udobnost.

Rezultati su još pokazali veću udobnost modela IS prema modelima BS i KS. Vjerojatno zbog toga

što je sjedalo IS većim dijelom (osim ispod sjednih kostiju) grañeno od istovrsne PU spužve (PT3246),

dok je model BS imao svojevrstan urez za prostatu i trtičnu kost, a to se jednom dijelu ispitanika,

posebno ženskom, nije svidjelo. Tome u prilog govori i procjena ženskoga spola prema stolici BS koja je u

usporedbi s muškarcima ocijenjena neudobnijom (tablica 32., grafikon 36.). Razlog možda leži u širini

ureza od 60 mm, za koji se sada smatra da je bio prevelik, što je moglo smetati ispitanicima na način da

im je jedna polovina stražnjice neugodno upadala u prorez i time je izazvano nestabilno, nesigurno i

nepravilno sjedenje. Razloge "pobjede" modela IS prema modelu KS treba potražiti u prethodnom opisu

modela KS.

Od ostalih razlika procjena subjektivne udobnosti s obzirom na spol, visinu i masu valja

spomenuti da se najviše komparativnih razlika u ocjenama ispitanika odnosilo na model BS. Neudobnijom

je smatraju žene, niži i lakši ispitanici, a udobnijom više osobe odnosno u većini muškarci (25 muškaraca

prema 12 žena). Iz svih ovih odnosa i pokazatelja daje se naslutiti da je stolica BS pogodna za muški rod.

Stolicu MA neudobnom su ocijenile žene, a udobnom muškarci i to statistički značajno. Model MA je po

svojoj konstrukciji prilično "prostran" model s relativno velikom površinom sjedala u odnosu na npr.

model LS. Vjerovatno se to muškom dijelu populacije uzorka činilo pozitivnom karakteristikom pa su tu

stolicu tako i doživljavali, odnosno žene su to sjedalo doživljavale prostranim (davale su veće ocjene na

tvrdnju "Sjedalo je prostrano" no muškarci, što se vidi u njihovim odgovorima na to pitanje, iako ono nije

ušlo u statističku obradu) što može značiti da su se osjećale neugodno na velikom sjedalu. Ova je tvrdnja

mogla biti shvaćena u negativnom kontekstu poput tvrdnje "Sjedalo je mekano" (objašnjeno u poglavlju

5.2.) i dovesti do kontraefekta na udobnost.

5. RASPRAVA


258

5.2. O objektivnoj udobnosti i neudobnosti

Istraživanja mjerenja tlačnih točaka i uzoraka sjedenja na stražnjici i bedrima datiraju čak u

vrijeme Hertzberga (1955.). Njegove riječi bile su: "Dizajn sjedala teško može postati znanost sve dok ne

možemo pribaviti i pravilno primijeniti mnoštvo podataka o veličini sjedala, kutovima, konturama,

ojastučenjima i dinamici sjedećega tijela, sve odreñeno u svrhu sjedenja".445

U prošlosti je korišteno nekoliko metoda za mjerenje tlakova u kontaktima čovjek – sjedalo i

čovjek – krevet (Swearingen i sur., 1962; Lindan i sur., 1965; Mooney i sur., 1971; Treaster, 1987; Bush,

1969; Drummond i sur., 1982; Grbac, 2006.).446,447 Većina mjernih sustava je, meñutim, bila ograničena u

svojim primjenama proučavanja distribucije kontaktnih tlakova pri sjedenju na zakrivljenim elastičnim

površinama zbog velikih dimenzija dostupnih senzora. Visco-elastična svojstva kontakta čovjeka i sjedala

su značajno izmijenjena kada se takav mjerni sustav s velikim senzorima koristi na mekim i zakrivljenim

površinama. Nadalje, kruta kontaktna površina nastala zbog relativno velikih tlačnih senzora rezultira

neprirodno visokim tlačnim opterećenjima na tkivo i lošom razlučivosti izmjerenih podataka.448

Rezultati mjerenja objektivnih veličina pokazatelja sjedenja poput najvišeg i prosječnog

kontaktnog tlaka, mase na sjedalu te površine stražnjice i bedara, odnosno površine sjedenja, pokazali su

da ne postoji statistički značajna razlika u izmjerenim vrijednostima s obzirom na promatrane položaje

sjedenja – naslonjeni i nagnuti. Obradom podataka dobivena je njihova visoka i pozitivna povezanost što

nam govori da ako se mijenja jedna veličina u naslonjenom položaju mijenjat će se njena vrijednost u

istom smjeru i vrlo čvrsto i kada ispitanik promjeni svoj položaj u nagnuti.

Baš kao i u slučaju subjektivnih procjena i ovdje su se u usporedbi stolica mjere pokazale

meñusobno statistički značajnima, tj. meñu stolicama se mjere objektivnih veličina razlikuju. Drugim

riječima ispitanici su svojim značajkama i utjecajima na ispitivana sjedala izazivali razlike koje se daju

usporeñivati. Tako se pogledom na grafikon 46. može uočiti da su prosječne vrijednosti najvišeg tlaka

izazvanog na sjedalima modela BS, IS i KS veći od tlakova na sjedalima LS, MA i RS. Zadnja tri modela

sjedala su, i u prethodnoj subjektivnoj analizi, pokazali lagano veću udobnost od ostalih. Osim toga

najniži izmjereni maksimalni tlak bio je na modelu LS i iznosio je 49,9 mbar, dok je najviša vrijednost

maksimalnog tlaka izmjerena na modelu KS i bila je čak 386,1 mbar, što je gotovo osam puta veće.

Vrijednosti koje se odnose na maksimalni tlak treba promatrati vrlo ograničeno i s oprezom. Maksimalni ili

najviši tlak dogaña se uglavnom ispod sjednih kostiju, što je vrlo usko područje s vrlo malo masnog i

mišićnog tkiva tako da su sjedne kvrge vrlo izražene, i dogaña se uglavnom na jednom ili možda nekoliko

senzora. Time se dogaña da vrlo velika masa, tj. sila, djeluje na vrlo maloj površini čime se mogu izazvati

ekstremno visoki tlakovi.

445 citirano u: Congleton, J.J., Ayoub, M.M., Smith, J.L. (1988): The determination of pressures and patterns for the male human buttocks and thigh in

sitting utilizing conductive foam, International Journal of Industrial Ergonomics 2, str. 193-194. 446 citirano u: Wu, X., Rakheya, S., Boileau, P.-É. (1999): Distribution of human-seat interface pressure on a soft automotive seat under vertical

vibration, International Journal of Industrial Ergonomics 24, str. 546. 447 citirano u: Grbac, I. (2006): Krevet i zdravlje, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb 448 Wu, X., Rakheya, S., Boileau, P.-É. (1999): Distribution of human-seat interface pressure on a soft automotive seat under vertical vibration,


5. RASPRAVA


259

Prosječni kontaktni tlak se doima ujednačenijim iako rezultati pokazuju da i ovdje postoje

značajne razlike, osim u dva slučaja: izmeñu modela IS i MA te LS i RS, gdje nisu značajne (tablica 47.,

grafikon 47.). Ovdje su odnosi izmeñu apsolutnog minimuma i maksimuma puno manji – 26,8 mbar

prema 51,5 mbar, što je manje od dva puta. Prosječni tlak je mjera koja puno realnije pokazuje koliko

nam je sjedalo dobro. Iako je u njegovoj vrijednosti ugrañen i iznos najvišeg tlaka, njegova distribucija

po površini sjedala je zapravo pokazatelj onoga što osjećamo kao udobnost ili neudobnost. Naravno da

on ovisi o površini sjedenja i njenoj kvaliteti. Dodajmo ovome još da su Kyung i Nussbaum (2008.)

upozoravali da se asimetrična distribucija tlakova na oba dijela stražnjice može se smatrati nepoželjnom

jer se čini da tada vodi k nižim subjektivnim ocjenama. Osim bilateralno usklañenog tlaka na stražnjici,

boljem osjećaju sjedenja takoñer pridonosi usklañena distribucija tlaka izmeñu donjeg i gornjeg dijela

tijela.449

Masa na sjedalu predstavlja opterećenje, ili drugom riječju silu, onog dijela korisnikova tijela s

kojime je u dodiru s površinom sjedala, ali i onoga iznad. Pretpostavimo da se pri pravilnom sjedenju

noge oslanjaju o pod, pa je njihova masa u manjoj mjeri utjecajna (prema autorovim najnovijim, još

neobjavljenim istraživanjima provedenima na Šumarskome fakultetu na 70 ispitanika pokazalo se da

sjedalo uredskih stolica preuzima oko 75% mase tijela, oko 10% preuzima naslon za leña, dok preostalih

15% mase tijela preuzima pod). U ovome radu nisu analizirane parcijalne mase i njena raspodjela s tijela

na dijelove stolice ili pod, ali se iz rezultata vidi da se stolice BS i LS značajno razlikuju od ostalih u smislu

značajno nižeg opterećenja usporeñujući ih sa svim ostalim stolicama. Na tim stolicama su ostvarene

najniže vrijednosti najmanje mase (35,4 i 35,8 kg) kao i najniže vrijednosti najveće mase (85,8 i 87,2 kg),

a posljedično i manje prosječne vrijednosti masa na sjedalu (BS 54,9 kg; LS 55,1 kg) s obzirom na ostale

modele (57,0 do 57,7 kg).

Površina sjedenja je prema ovome istraživanju veličina koja se pokazala najpovezanijom s

osjećajem udobnosti sjedenja. Prosječne vrijednosti površine sjedenja (area) kreću se oko 15 dm2, s time

da je najmanja na stolici KS (14,7 dm2), a najveća površina javljala se na modelu RS (15,8 dm2). Ovi

podaci se podudaraju s rezultatima prosječnog tlaka gdje su upravo na tim modelima krajnje vrijednosti

p-avg. Promatrajući meñusobne razlike po modelima jasno je da se na modelu RS javljaju uvijek veće

površine od svih ostalih, a model BS odmah ga slijedi. Površine sjedenja koje su ispitanici ostvarivali na

tim sjedalima statistički su značajno veće od svih promatranih, meñutim u njihovu meñusobnom odnosu

nema statističke razlike, ali laganu prednost ipak odnosi stolica RS. Podsjetimo da je sjedalo modela RS

grañeno od jednoslojne PU rezane spužve, a sjedalo BS ima dvoslojni jastuk. Zanimljiv je slučaj modela

KS koji u svojoj konstrukciji ima sloj visco-elastične (memory foam) PU spužve debljine 20 mm koja bi

trebala osiguravati dobra potporna svojstva. Iz rezultata dobivenih ovim istraživanjem to se ne može

primijetiti jer je na tom modelu upravo površina sjedenja najmanja s apsolutno najniže izmjerenim

najmanjim i najvišim vrijednostima (min. 10,7 dm2, max. 19,4 dm2), dok se na ostalima kreću od 11,6 do

20,6 dm2. Vjerojatno uzrok lošoj distribuciji površine sjedaćih dijelova tijela po površini sjedala modela KS



5. RASPRAVA


260

leži u premaloj debljini spomenute visco-spužve, koja se stoga nije mogla fizički prilagoditi tijelu, obuzeti

ga i preuzeti dio tlakova na sebe. Vjerojatno u tome participira i činjenica da se u dnu nalazi prilično tvrdi

sloj PU spužve, koji je dodatno "uskratio" ostvarivu udobnost zbog lošeg odabira da uñe u sastav tog

sjedala. Spomenuta tvrda PU spužva nalazi se i u sjedalu BS ispod sloja "mekše" spužve debljine 40 mm,

iste onakve od koje je grañeno sjedalo RS. Budući da su sjedala RS i BS pokazala kao ona s najboljim

pružanjem potpore, sva negativna odgovornost ipak ne pada samo na tvrñu spužvu, već dio preuzima i

tzv. memory foam. Prema riječima Cohena (1998.), asimetrični dizajn sjedala (u smislu kontura/obrisa) ili

uporaba različitih materijala (u smislu čvrstoće/tvrdoće) na području oba dijela stražnjice može

olakšati/omogućiti više ujednačenu raspodjelu tlakova i rezultirati udobnijim sjedalima. Ujednačeno

rasporeñeni tlakovi mogu doprinijeti boljim fiziološkim reakcijama (npr. povećani protok krvi i prevencija

nepotrebne mišićne kompenzacije i akumulaciju mliječne kiseline), smanjiti osjećaj neudobnosti i odgoditi

zamor.450

Kako je, parafrazirano, hipoteza da bi se neki odgovori (tvrdnje) izravno mogli povezai s nekim

parametrima dobivenim ECC-om, napravljena je analaza u tom smjeru, ali su rezultati neočekivani,

odnosno nisu se pokazali toliko značajnima. Analizirani su odgovori na tvrdnje za svaku stolicu zasebno i

dobivene su vrlo niske ili samo umjerene statističke povezanosti. Tako za model IS postoji povezanost

maksimalnog tlaka s tvrdnjama " Osjećam nejednak pritisak sjedala na bedra i stražnjicu" i "Osjećam se

umorno" na način da što je spomenuti tlak manji, osobe imaju izraženije te osjećaje. Vrlo zanimljiv nalaz

jer znamo da se ispod sjednih kostiju nalazi umetak (otočić) troslojne konstrukcije kao u KS. Dakle,

ispitanici su mogli osjećati nejednak pritisak jer sjedalo nije površinski bilo ujednačeno, a to može voditi k

zaključku da je pri većem iznosu maksimalnog tlaka otočić lokalno preuzeo to opterećenje i na taj način

rasteretio ostale dijelove tijela kompenzirajući visoki tlak. Problem umora pri nižem najvišem tlaku može

ležati u činjenici da zbog neujednačene površine na tom dijelu sjedala stražnjica dovoljno ne utone pa

osoba mora ulagati dodatne napore u zadržavanje položaja ili stabilnosti. Važno je spomenuti da stolicu

IS neudobnijom smatraju žene i ispitanici oba spola niži od 172 cm (tablice 32. i 33., grafikoni 36. i 38.),

a navedene tvrdnje upravo pripadaju skali neudobnosti. I kod stolice LS su korelacije takoñer negativne

izmeñu maksimalnog tlaka i tvrdnji "Osjećam se opušteno", "Sjedalo je mekano" i "Sjedalo je prostrano",

ali je ovaj puta riječ o tvrdnjama udobnosti, pa se takva povezanost doima prirodnijom. Za tvrdnju

"Sjedalo je mekano" može biti zanimljivo primijetiti da je ona ovdje sagledana u možda negativnom

kontekstu. Naime, da je sjedalo mekano može značiti da stražnjica brzo utone i sjedne kosti dotaknu dno

čime se izaziva ponovno visoki tlak.

S prosječnim tlakom pozitivnu korelaciju ima tvrdnja "Nemirno sjedim" kod stolice KS – što znači

da kada tlak raste osoba sjedi sve više nemirno. Ovo se može ponovno obrazložiti površinskim slojem

visco-elastične spužve u konstrukciji sjedala, jer je prosječni tlak rasporeñen cijelom površinom sjedenja.

Negativnu korelaciju s prosječnim tlakom imaju tvrdnje "Sjedalo je prostrano" i "Stolica mi se sviña" na

450 citirano u: Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort – Part II: Relationships with prediction from interface pressure,


5. RASPRAVA


261

stolici LS. Ovdje možemo govoriti da što je prosječni tlak manji to je osjećaj prostranosti veći i stolica je

dopadljivija. U pogledu prostranosti možda je riječ o dobroj distribuciji tlakova zbog dobrog (kvalitetnog)

ojastučenja i njegove sposobnosti preuzimanja opterećenja. Možda je ovdje pravo mjesto za raspravu o

riječi "sviñati" i značenju tvrdnje "Stolica mi se sviña" čime se ne mora nužno aludirati na ljepotu izgleda,

dizajna, obličja ili same pojave stolice – naime, izvorno ta tvrdnja na engleskome glasi I like the chair i

može se shvatiti kako se radi o "prihvaćanju" stolice i općenitome dojmu da je to nešto što mi odgovara

ili što prihvaćam kao takvo. Dakle, pozitivna povezanost s prosječnim tlakom može navesti na zaključak

da se radi o dobrom odnosu svih svojstava stolice prema osjećaju sjedenja.

Masa je negativno povezana s tvrdnjama "Osjećam se opušteno", "Sjedalo je prostrano", "Stolica

izgleda lijepo" i " Stolica mi se sviña" kod modela LS i RS, a pozitivno je povezana s tvrdnjama "Imam

natečene noge" i "Osjećam se neudobno" na stolici LS. U ovom se slučaju uočava da je masa obrnuto

proporcionalna skali udobnosti, a proporcionalna skali neudobnosti. Dakle osobe s većom masom su

vjerojatno doživljavale stolice manje udobnima, ali zato više neudobnima. Kako su teže osobe uglavnom

bili muškarci, a stolica LS je, prema navodima proizvoñača i njenoj namjeni, projektirana za ženski rod ovi

nalazi su donekle utemeljeni. Osim toga stolicu LS udobnijom su ocijenili mlañi ispitanici, a u toj strukturi

ispitanika više je bilo ženskih (23 žene prema 14 muškaraca) i ispitanici s manjim BMI-jem kod kojih je

opet više bilo žena (27 prema 10), što se vidi u tablicama 36. i 41. te grafikonima 29. i 41.

Površina ima negativnu korelaciju s tvrdnjama "Sjedalo je prostrano" i "Stolica mi se sviña" na

LS, te "Stolica izgleda lijepo" na MA i RS, a pozitivno su povezane sve tvrdnje neudobnosti (osim "Imam

bolove u mišićima") na LS i "Osjećam se odmoreno" na RS. Ovdje nam podaci govore da su osobe s

većom površinom stražnjice i bedara, tj. onim dijelom tijela na kojemu su sjedili i dodirivali površinu

sjedala, doživljavali te stolice manje udobnima. Ponovno se tu nalazi model LS sa svojom specifičnošću

prema ženskom rodu, a zanimljivo je sa stolicom RS kod koje ispitanici pokazuju negativnu povezanost s

izgledom stolice, ali pozitivnu s osjećajem odmorenosti. Ovo daje naslutiti da je materijal u tom sjedalu

relativno udoban. Na skali neudobnosti jedina povezanost površine s tvrdnjama subjektivnih doživljaja

jest s modelom LS i to uvijek pozitivnog smjera. Dakle, ovdje osobe s većom stražnjicom osjećaju sve

neudobno na toj stolici.

Kod modela BS postoje tri statistički beznačajne (manje od 0,237) povezanosti, a još jednom je

dobro spomenuti za sve nabrojene korelacije da su vrlo niske ili samo umjerene što navodi na

razmišljanje da zapravo nemaju nekog bitnog značaja u cijelom problemu povezivanja osjećaja

udobnosti/neudobnosti s fizičkim kontaktom i objektivnim pokazateljima sjedenja na pojedinom modelu

sjedala, tj. stolice.

Kada se slika pogleda malo šire primjećuje se da su površina i masa najviše spominjane

korelacije. U slučaju udobnosti uvijek su negativnog (osim na jednoj tvrdnji), a u slučaju neudobnosti

uvijek su pozitivnog smjera. U slučaju udobnosti od 16 postojećih korelacija, površina i masa se javljaju u

ukupno 11 (6+5) i to gotovo sa svakom tvrdnjom. U slučaju neudobnosti od 11 postojećih korelacija,

površina i masa se nalaze u njih osam (6+2) i to sa svakom tvrdnjom. Površina korelira na skali

udobnosti s tri modela sjedala (LS, MA i RS), a na skali neudobnosti samo s modelom LS. Masa, s druge

strane, korelira samo sa stolicom LS, osim, u jednom slučaju skale udobnosti, na modelu RS.

5. RASPRAVA


262

S obzirom na niske do srednje korelacije (niti jedna korelacija nije viša od [0,44]) ne može se

govoriti o važnosti varijabli za odreñivanje odnosa prema udobnosti, ali se mogu uočiti odreñeni trendovi

za ove vrste objektivnih mjera koje daju bitne smjernice za buduća istraživanja pomoću mjerne prostirke

ovog tipa. Uzimajući u obzir da su sve korelacije mase na skali udobnosti negativnog predznaka može se

reći da su lakše osobe doživljavale udobnost više od neudobnosti. Ovo se, meñutim, mora uzeti s velikom

dozom opreza jer se radi o korelaciji na samo jednom modelu i ne smije se generalizirati.

Maksimalni tlak, a posebno prosječni tlak nisko su povezani u svega par slučajeva s tvrdnjama

udobnosti i neudobnosti što daje pretpostaviti za ovo istraživanje da ti podaci nisu relevantni za raspravu,

a kamoli za dokazivanje udobnosti ili neudobnosti sjedenja. Suprotno općem konsenzusu u literaturi (tj.

da je sučelni/kontaktni tlak povezan s neudobnošću), studija Kyunga i Nussbauma (2008.) je pokazala da

su podaci o tlaku jače povezani s udobnošću. Nijedna od 36 varijabli tlaka koje su proučavali nije bila

značajno u korelaciji s neudobnošću cijelog tijela, dok je 20 varijabli tlaka bilo značajno u korelaciji s

ocjenama opće udobnosti ili udobnosti cijelog tijela. Ovo je takoñer suprotno rezultatima de Loozea i sur.

(2003.), koji navode kako su objektivna fizička mjerenja (kao što je kontaktni tlak) više izravno povezana

s neudobnošću. Pored toga, samo su dva modela regresije bila značajna koja su povezala ocjene

udobnosti općenito i udobnosti cijelog tijela s kompozitima varijabli tlaka. To nudi dodatni razlog za

nedostatak veze izmeñu kontaktnog tlaka i subjektivnih ocjena koje su pokazali Gyi i Porter (1999.), gdje

su se oni koncentrirali samo na neudobnost i nisu istraživali udobnost.451

Od svih tvrdnji na skalama udobnosti i neudobnosti po jedna tvrdnja svake skale ("Osjećam se

udobno" i "Osjećam bolove u mišićima") nemaju nikakve korelacije s mjerama dobivenim objektivnim

ispitivanjem. Ostale tvrdnje skale udobnosti: "Osjećam se opušteno", "Sjedalo je mekano", "Sjedalo je

prostrano", "Stolica izgleda lijepo" i "Stolica mi se sviña" koreliraju s nekom od objektivnih mjera uvijek

negativno, osim tvrdnje "Osjećam se odmoreno" koja ima pozitivnu korelaciju. Tvrdnje skale

neudobnosti: "Imam natečene noge", "Osjećam se ukočeno", "Nemirno sjedim" i "Osjećam se neudobno"

s mjerama objektivne prirode koreliraju uvijek u pozitivnom smjeru, dok tvrdnje "Osjećam nejednak

pritisak na bedra i stražnjicu" i "Osjećam se umorno" sa svojim objektivnim tvrdnjama koreliraju i

pozitivno i negativno. Općenito govoreći, to upućuje na trend da što su izmjerene vrijednosti na

objektivnim veličinama manje to su vrijednosti ocjena subjektivnih osjećaja udobnosti veće. Dakle,

povezanost je obrnuto proprcionalna. Ili, gledajući neudobnost i njene tvrdnje, uočavamo

proporcionalnost. Trend je – što su objektivni pokazatelji veći, neudobnost je veća. Ovdje se može

utvrditi da i za udobnost i neudobnost postoji smjer u predviñanju mogućih subjektivnih doživljaja

sjedenja na stolici na osnovi objektivnih pokazatelja – što su te vrijednosti manje, udobnost će biti veća,

a neudobnost manja, ili pak – što su te vrijednosti veće, udobnost će biti manja, a neudobnost veća!

Još uvijek nije postignut konsenzus koja vrsta skale je najbolja za povezivanje

udobnosti/neudobnosti s tlakom. Shen i Parsons (1997.) istraživali su pouzdanost i vjerodostojnost šest

skala u odnosu na ocjenjivanje neudobnosti pri sjedenju na središnjem dijelu bedra prema četiri posebne



5. RASPRAVA


263

razine stimulansa tlakom (tj. 60, 85, 120 i 165 mmHg).452 Došli su do rezultata da je skala Category

Partitioning Scale (CP-50) najbolja u smislu pouzdanosti i vjerodostojnosti, meñutim ta skala nije

korištena u ovom istraživanju. Zaključili da je nekoliko tipova varijabla tlaka povezano sa subjektivnim

odgovorima i koje stvaraju razliku meñu dvjema promatranim skupinama s različitim razinama

udobnosti/neudobnosti. Neke varijable tlaka, proizašle iz odnosa prosječne dodirne površine i prosječnog

(vršnog) dodirnog tlaka, mogu se rabiti unutar skupine rasta (niski, srednji, visoki) za procjenu

udobnosti/neudobnosti sjedenja.453 Ova razmišljanja ostaju kao polazište za buduća istraživanja

udobnosti sjedenja i njihovih utjecajnih činitelja.

U analizi objektivnih mjera prema antropometrijskim značajkama ispitanika dogaña se da su one

pozitivno povezane s visinom, masom i indeksom tjelesne mase, ali su visine korelacija različite i ovisne o

pojedinoj značajki. Tako je najjača korelacija izmeñu visine i maksimalnog tlaka, a najslabija izmeñu

visine i površine sjedenja. Kod mase ispitanika najjača je korelacija s masom izazvanom na sjedalu, a

najslabija je korelacija s najvišim tlakom. Ovo bi značilo da velika masa ne izaziva nužno najviši tlak i ovo

je dokaz da taj tlak ne ovisi o masi tijela nego o njegovoj grañi. Zato p-max kao pokazatelj nije pouzdan

u procjenama udobnosti i neudobnosti. BMI takoñer najjače korelira s masom i to je razumljivo jer on

jako ovisi o masi, ali zato najslabije, ili uopće ne korelira, s maksimalnim tlakom. Ponovno prilog tezi da je

graña vrlo važna za izazivanje najvišeg tlaka u području sjednih kostiju. Iz odnosa maksimalnog tlaka u

ovisnosti s BMI-jem uočavaju se sljedeći trendovi i detalji: Porastom BMI-ja maksimalni tlak ima trend

rasta, lagan, ali primjetan. Vrlo niske vrijednosti BMI-ja (manje od 20 kg/m2) i vrlo visoke vrijednosti

(veće od 30 kg/m2) izazivaju visoke maksimalne tlakove. Jedini padajući trend zabilježen je kod stolice

KS, ali su vršne vrijednosti u približno istom području, čak i širem. Kurbel i sur. (2008.) u svom radu o

usporedbi BMI-ja i omjera tjelesne mase s tjelesnom površinom traže odgovor na pitanje koliko je BMI

neobjektivan.454 Navode kako je već desetljećima uobičajeno prosuñivati tjelesnu grañu izračunom

indeksa tjelesne mase (BMI), a budući da je nazivnik formule BMI-ja u stvari zamjena za tjelesnu

površinu (BSA), moguće je izračunati omjer tjelesne mase (BM) i tjelesne površine (BM/BSA). Radi

dobivanja razdiobe BM/BSA vrijednosti usporedive s razdiobom normalnog raspona BMI-ja, raspon od

35,5 do 39,9 kg/m2 je odabran kao normalan, iako on pokriva samo tjelesnu masu u rasponu od 50 do 90

kg. Odabrani normalni BM/BSA raspon sugerira da krupne odrasle osobe niže od 2 m nisu pretile samo

ako imaju masu manju od 90 kg. Ukoliko je ovo ograničenje valjano, BMI bi trebalo smatrati

neobjektivnim pokazateljem koji je manje primjenjiv u pojedinaca s masom izvan raspona od 55 do 90

kg. Uzimajući u obzir sve zdravstvene probleme povezane s pretilošću, vjerojatno BMI kod krupnih osoba

treba rabiti s oprezom. U tom svjetlu i dok se ne dokaže valjanost teze navedenog autora, rezultate u

ovom istraživanju koji se vezani za BMI treba uzeti s odreñenom dozom opreza.


International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 535. 453 Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort – Part II: Relationships with prediction from interface pressure,

International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 537. 454 Kurbel, S., Zucić, D., Vrbanec, D., Pleština, S. (2008): Comparison of BMI and the body mass/body surface ratio: Is BMI a biased tool?, Coll.

Antropol. 32 (1), str. 301.

5. RASPRAVA


264

5.3. O subjektivnoj termalnoj udobnosti i neudobnosti

Procjene termalne udobnosti sjedenja na stolicama pri obavljanju svakodnevnog posla dale su

neutralne rezultate. Naime, većina ispitanika na pitanja o osjećaju topline na odreñenim područjima tijela

i glave u nekom trenutku popunjavanja upitnika zaokruživali odgovor – neutralan, odnosno ocjenu četiri.

Takva je i prosječna ocjena njihovih odgovora (4,12). Rezultati testa pokazali su da postoje, meñu

stolicama gledano, razlike u procjenama na području trbuha, bočnih strana tijela (možda u predjelu

pazuha), struka, leña te na stražnjici.

Promatrajući grafikon 51. uočava se nešto veći prosjek ocjena na točki T8 koja predstavlja

osjećaj topline na stražnjici (prosječna ocjena: 4,48) i ispod bedara na točki T1 gdje je bila 4,28, ali i

nešto niži od prosjeka na leñima, odnosno točki T7 (prosječna ocjena: 3,98). Na točkama T7 i T8 (leña i

stražnjica) ističe se stolica LS. Podsjetimo da je to stolica koja je jedina imala naslon za leña u "klasičnoj"

izvedbi, tj. kruta nepropusna podloga i PU spužva kao ispuna naslona, dok su ostale stolice imale okvirnu

konstrukciju s napetom mrežom – koja sigurno nije pružala osjećaj topline. Ispitanici su za sve modele na

naslonu dali najnižu ocjenu koja je odgovarala osjećaju hladnoga, a najvišu koja je odgovarala osjećaju

toploga. Prosječna ocjena na naslonu za leña modela LS je 4,59, dok je na ostalim mrežastim modelima

vrlo ujednačena i kreće se od 3,80 do 3,93 (tablica 66.). Što se tiče sjedala, ona su za dekorativnu

tkaninu imala isti materijal (100% poliester) s naravno različitim konstrukcijama i kombinacijama PU

spužvi. Osjećaji su se kretali od hladnoga do vrućega što predstavlja cijeli raspon skale (raspon od sedam

stupnjeva), s time da je na modelima LS i MA taj raspon najmanji i kretao se od slabo prohladnoga do

vrućega. Prosječna ocjena osjećaja topline na stražnjici kod modela LS je 4,83, a kod ostalih se kreće od

4,28 (BS) do 4,55 (MA).

Na pitanja o termalnoj udobnosti stolice koja su se odnosila na sjedalo i naslon (grafikon 53.),

odgovori su u skladu s prethodnim analizama i točkama koje se odnose na ta mjesta. Iako se ocjene opet

kreću oko sredine raspona skale od tri stupnja, tj. oko ocjene 2, termalna udobnost sjedala je očekivano

viša s prosječnom ocjenom 2,05. Termalna udobnost naslona ocijenjena je prosječnom ocjenom 1,88 i

očekivana je s obzirom na konstrukcijsku izvedbu. Najviše ocjene dobila su sjedala LS i RS (2,08), ali niti

ostala sjedala nisu ocijenjena nižom ocjenom od dva, dok je najvišu ocjenu naslona dobio model LS (2,0)

s time da i ostali nasloni nisu dobili niže ocjene od 1,8.

Što se tiče osjećaja vlage na prednjoj i stražnjoj strani torza te stupnja znojenja cijelog tijela pri

sjedenju (grafikon 52.) odgovori su se kretali u donjem rasponu skale od četiri stupnja. Ocjene vlage na

torzu bile su 1,19 i 1,25, sprijeda i straga, a prosječna ocjena stupnja znojenja bila je 1,75. Najnižu

ocjenu znojenja dobila je stolica BS 1,71, a najviše, oko 1,79 dobile su RS i LS. Ovaj se podatak poklapa s

ocjenama termalne udobnosti sjedala i daje zaključiti da je na tim modelima zaista bilo najtoplije sjediti.

O korelacijama indikatora ili točaka subjektivnih procjena termalne udobnosti može se primijetiti

da, gledajući odvojeno, prema subjektivnim skalama udobnosti i neudobnosti postoje odreñeni slučajevi.

Naime, značajne, ali vrlo niske pozitivne povezanosti postoje izmeñu točke u području trbuha (T3) i

udobnosti na stolici BS te izmeñu točke na bočnim stranama tijela (T4) i udobnosti stolice KS. Pozitivna

povezanost postoji i kod termalne udobnosti naslona i sjedala s razinom udobnosti svih stolica, a najviši

5. RASPRAVA


265

stupanj povezanosti navedenih mjera javlja se kod stolice LS. Pored tih povezanosti javljaju se i one u

području stražnjeg dijela torza i nižeg osjećaja udobnosti kod modela LS i RS, jer je ta povezanost

negativna. Testirana je i povezanost mjera termalne udobnosti s rezultatima na skali neudobnosti i pri

tome su dobivene sljedeće značajne korelacije na mjeri neudobnosti kod stolice BS koja je negativno

nisko, ali značajno povezana s izostankom osjećaja topline u području trbuha (T3) i kod izostanka

osjećaja topline u bočnim stranama tijela (T4) i leñima (T7). Rezultati na skali neudobnosti negativno su i

srednje visoko povezani s osjećajem termalne udobnosti naslona i sjedala kod svih stolica, osim kod

stolice IS. Pozitivne povezanosti sa skalom neudobnosti postoje izmeñu stolice LS i osjećaja topline na

stražnjici i povećanja osjećaja topline na glavi pri sjedenju na stolici MA. Vlaga u prednjem dijelu torza

povezana je s većim procjenama u slučaju stolica IS, KS i LS.

Budući da su sve korelacije niske i tek pokoja srednja, same po sebi nisu značajne te stoga se

nikakvi zaključci ne mogu izvesti iz takvih odnosa. Ostaje samo ustvrditi da daljnja istraživanja

termofizioloških svojstava materijala ojastučenja prema subjektivnom osjećaju termalne udobnosti valja i

dalje istraživati, jer uz današnji stupanj globalnog zatopljenja i povećavanja srednjih godišnjih

temperatura za očekivati je razvoj materijala i sustava koji će omogućiti ugodno sjedenje i boravak u

radnim prostorima uz maksimalnu uštedu energije. Tu materijali i njihova primjena trebaju odigrati

značajnu ulogu u budućim uštedama energetskih resursa i racionalnom pristupu globalnom problemu.

Ovdje se još može nadodati razmišljanje Candasa (2005.) koji navodi u svom radu da je norma

ISO 7730 još uvijek pod kritikom, jer PPD – postotak čovjekova nezadovoljstva (engl. percentage of

people dissatisfied) još uvijek nije utemeljen na osjećaju udobnosti već na proizvoljnoj odluci da ljudi koji

su se osjećali malo toplo (+1) ili malo hladno (-1) nisu bili razočarani okolinom. 455 Norma zaključuje da

ukoliko se ne više od 10% osoba nije osjećalo neugodno/neudobno, klima bi trebala biti prihvaćena kao

udobna, ali to daje zaključak koji je suprotan inicijalnim pretpostavkama. Zbog jasne razlike izmeñu

onoga što je predviñeno normom ISO 7730 i onoga što je često vidljivo, zaključuje se da razlika postoji

izmeñu laboratorijskih uvjeta i radnog prostora, posebno na granici udobnosti (Schiller i sur., 1988.).

Kontroverzno je da se općenito ne dogaña da je samo 5% osoba nezadovoljno čak i pri rasponu

neutralne temperature. Iz razloga što ova norma ne uključuje odgovore povezane s udobnošću, Mayer

(1997.) je preispitao podatke korištene za obrazloženje ISO normi te objasnio kako veza PMV-PPD može

biti revidirana. Inicijalni komentar je bio da se osobe osjećaju udobno kada je neznatno toplo, činjenica

koja je prije primijećena kod osoba pri tuširanju (Herrmann i sur., 1994.). Pored toga, čini se da je

vrijednost od 80% zadovoljstva prihvaćena meñu inženjerima kao zadovoljavajući kriterij.456

455 Candas, V. (2005): To be or not to be comfortable: basis and prediction, objavljeno u: Environmental ergonomics: The ergonomics of human

comfort, health and performance in the thermal environment, ur.: Tochihara, Y., Ohnaka, T., Elsevier ergonomics book series Volume 3, Elsevier Ltd., str. 221.

456 citirano u: ibd.

5. RASPRAVA


266

5.4. O temperaturi i relativnoj vlazi pri sjedenju

5.4.1. Procjene subjektivnog upitnika udobnosti i neudobnosti

Ispitanici su kao i do sada (u opširnijem istraživanju) na temelju subjektivnog upitnika o

udobnosti i neudobnosti stolice općenito procijenili više udobnima, a jedina značajna razlika dogodila se u

usporedbi stolica KS i MA, gdje je druga ocijenjena udobnijom. S obzirom na iste uzorke stolica u oba

pokusa, ovakvi rezultai su očekivani i samo su još jednom pokazali pouzdanost i osjetljivost upitničkih

skala, koje na vrlo malom uzorku populacije i na vrlo ujednačenim modelima stolica po svojoj kvaliteti,

mogu detektirati razlike.

5.4.2. Subjektivne procjene termalne udobnosti

Procjene termalne udobnosti sjedenja malog uzorka ispitanika na stolicama pri obavljanju

svakodnevnog posla dale su slične rezultate kao i prethodno opširnije istraživanje. Naime, većina je

ispitanika na pitanja o osjećaju topline na odreñenim područjima tijela i glave u nekom trenutku

popunjavanja upitnika zaokruživala neutralan odgovor, odnosno ocjenu četiri. Prosječna ocjena odgovora

ispitanika je stoga 4,46.

Promatrajući grafikon 57. uočava se nešto veći prosjek ocjena na točkama T1, T2, i T8 koje

predstavljaju redom osjećaj topline ispod bedara (5,40), osjećaj topline unutar bedara (4,74) i osjećaj

topline na stražnjici (5,37). Slično opširnijem istraživanju i ovdje se točke T7 i T8 na stolici LS posebno

ističu s takoñer istim razlozima kako je to prethodno objašnjeno u poglavlju 5.3. ove rasprave.

Na pitanja o termalnoj udobnosti stolice koja su se odnosila na sjedalo i naslon (grafikon 59.),

odgovori su u skladu s prethodnim analizama i točkama koje se odnose na ta mjesta. Prosječna ocjena je

1,87, a termalna udobnost sjedala i termalna udobnost naslona ocijenjene su podjednako, tj prosječnim

ocjenama od 1,90 (sjedalo) i 1,83 (naslon). Najvišu prosječnu ocjenu dobilo je sjedalo LS (2,33), a

najvišu prosječnu ocjenu naslona dobili su modeli BS i RS (2,00).

Što se tiče osjećaja vlage na prednjoj i stražnjoj strani torza te stupnja znojenja cijelog tijela pri

sjedenju (grafikon 58.) odgovori su se, takoñer sukladno opširnijem pokusu, kretali u donjem rasponu

skale od četiri stupnja. Ocjene vlage na torzu bile su 1,17 i 1,23 (sprijeda i straga), a prosječna ocjena

stupnja znojenja bila je 1,73. Najnižu ocjenu znojenja dobila je stolica LS (1,33), a najvišu stolica BS

(2,00).

5. RASPRAVA


267

5.4.3. Objektivna termalna udobnost

Iz usporedbe dobivenih rezultata na stolicama može se primijetiti da su u slučaju mjerenja

senzorima, postavljenim na površinu sjedala ispod stražnjice/sjedne kosti (Te-Sg), ispod

natkoljenice/bedra (Te-Ng) i u području izmeñu nogu (Te-Mg), temperature koje se javljaju na sjedalu

stolice MA u pravilu više. Tako su u slučaju senzora Te-Sg temperature na stolici MA značajno više od

onih na stolicama LS i RS. Isto se dogaña na senzoru Te-Ng gdje je temperatura stolice MA značajno viša

od stolica LS i RS te stolice KS. Temperatura senzora Te-Mg pokazuje takoñer više vrijednosti stolice MA

prema KS, LS i RS, ali značajno nižu na stolici BS prema svim ostalim modelima. Ovaj zadnji nalaz je

očekivan s obzirom na konstrukciju sjedala BS koje je imalo prorez i u kojemu je bila smještena sonda.

Dakle, može se zaključiti da su temperature na cijeloj površini sjedala stolice s ispunom od hladno

lijevane spužve (MA) više od temperatura koje se javljaju na drugim konstrukcijama sjedala.

Što se tiče temperatura mjerenih na senzorima u strukturi ojastučenja sjedala (Te-Sd i Te-Nd)

može se uočiti da je u slučaju stolice BS temperatura na tim senzorima u pravilu viša od vrijednosti

dobivenih na stolicama KS i RS u slučaju senzora Te-Sd, te na KS, LS i RS u slučaju senzora Te-Nd. Iako

stolice BS i MA ne koreliraju, zanimljiva je značajna pojava da je temperatura u sjedalu MA u oba slučaja

viša od one u modela LS. U usporedbi sjedala MA i LS valja podsjetiti da je sjedalo LS grañeno od

džepičastih mikroopruga, čija je šupljina (a sonda je bila ugrañena dijelom u toj šupljini) sigurno utjecala

na iznos temperature.

Promatrajući senzore u strukturi sjedala prema svojim parovima na površini može se primijetiti da

je temperatura na površini uvijek viša nego li ona u dubini odnosnog sjedala. U takvom gradijentu

temperature najveće razlike se javljaju kod modela RS (u području stražnjice ∆=9,55 °C, a u području

natkoljenice ∆=9,48 °C), dok su najmanje kod modela BS (u području stražnjice ∆=8,80 °C, a u području

natkoljenice ∆=8,53 °C), što znači da model BS ima bolju vertikalnu propusnost topline, čime bi sjedenje

trebalo biti udobnije, jer se temperatura ne zadržava samo na površini. S obzirom na prethodne nalaze o

"donjim" temperaturama može ze zaključiti da je sjedalo BS manji toplinski izolator i da će u odreñenim

ambijentalnim uvjetima na toj stolici sjedenje biti udobnije.

Analogno položajima i oznakama za temperaturu, nalazili su se senzori relativne vlage. U

području mjerenja na sjedalu "gore" na svim mjernim mjestima javlja se značajno veća vlaga na stolici

MA prema svim stolicama na senzoru RH-Sg (sjedna kost), na svima, osim na RS, u području natkoljenice

(senzor RH-Ng) te u odnosu na sjedala BS i LS u području izmeñu nogu ispitanika (senzor RH-Mg). Pored

toga na senzoru RH-Mg javlja se značajno viša razina vlage na stolici RS u usporedbi s modelima BS i LS.

Iz navedenoga se može zaključiti da je na sjedalu s hladno lijevanom spužvom, zbog relativno više

koncentracije vlage, sjedenje neudobnije. A ako tome još dodamo i pojavu temperatura viših nego u

drugih modela, tada ta tvrdnja može imati i veću težinu.

Promatrajući senzore u strukturi sjedala, opet se u sjedalu MA na senzoru ispod sjedne

kosti/stražnjice (RH-Sd) javlja značajno viša vlaga u usporedbi s modelima BS i LS, a u slučaju senzora

RH-Nd u području duboko ispod natkoljenice, pored spomenuta dva, još i na modelu KS. Promatrajući,

meñutim, senzore u strukturi sjedala prema svojim parovima na površini uočava se da je razina vlage u

5. RASPRAVA


268

strukturi uvijek viša nego li ona na površini odnosnog sjedala. U tom gradijentu relativne vlage najveće

razlike se javljaju kod modela RS (u području stražnjice ∆=15,96% RH, a u području natkoljenice

∆=16,58% RH), dok su najmanje kod modela BS (u području stražnjice ∆=11,25% RH, a u području

natkoljenice ∆=12,56% RH), što znači da model BS ima bolju vertikalnu propusnost, a time bi i sjedenje

trebalo biti udobnije.

5.4.4. Korelacije objektivnih mjerenja temperature i vlage sa subjektivnim

procjenama termalne udobnosti

Rezultati meñuodnosa objektivnih mjerenja temperature i vlage sa subjektivnim procjenama

osjećaja ne/udobnosti nisu dali nikakve značajne i vrijedne podatke tako da nisu dalje niti razmatrani.

Može se utvrditi da takva korelacija nije postignuta jer podaci jednostavno nisu sukladni. Vjerojatno je

uzrok u odabiru mjernih instrumenata: s jedne strane konkretna mjerenja fizikalnih veličina temperature i

vlage na specifičnim mjestima meñudjelovanja ljudskog tijela i sjedala, i s druge strane upitnika o

mišljenju i osjećaju korisnika pri njegovu sjedenju na stolici. Ti su instrumenti mjerili sasvim različite

komponente sustava čovjekove udobnosti na dvije potpuno neovisne razine i kao takvi nisu bili

usporedivi.

Suprotno tome, korelacije rezultata objektivnih mjerenja temperature i vlage s rezultatima

subjektivnog osjećaja termale udobnosti imaju više dodirnih točaka. Kao što je ranije opisano, pitanja iz

upitnika odnose se na točno odreñena mjesta osjećaja temperature ili vlage na tijelu. Iako je zamisao bila

korelirati što više podataka iz upitnika i objektivnih rezultata na razini pojedine stolice, te korelacije

uglavnom nisu pokazivale niša značajno ili su potpuno izostale. Uzrok tome najvjerojatnije leži u činjenici

malog broja ispitanika i kratkog trajanja pokusa. Iz tog razloga je odlučeno rezultate agregirati i stvoriti

prosječne vrijednosti na razini svih stolica prema subjektivnim osjećajima na identičnim mjestima na

stolici. Identična mjesta na stolici, tj. ona za koja su u subjektivnom upitniku postavljena pitanja i na

kojemu se nalazila mjerna sonda, bila su: T1 – ispod bedara, T2 – unutar bedara i T8 – na stražnjici.

5. RASPRAVA


269

5.5. O mehaničkim svojstvima materijala

Mehanička ispitivanja PU materijala sjedala provedena su s ciljem potvrñivanja rezultata

dobivenih subjektivnim i objektivnim metodama, odnosno detektiranja (ili odreñivanja) stupnja udobnosti

"s druge strane", tj. od strane materijala prema korisniku. Željelo se istražiti pružaju li odabrani materijali

potrebnu udobnost prema ispitaniku, koji će je svojim subjektivnim osjećajem i prema svome mišljenju

procijeniti. Htjelo se vidjeti koliko se ti rezultati podudaraju.

Rezultati mehaničkih ispitivanja materijala sjedala pokazala su da meñu njima postoje značajne

razlike, odnosno svaki promatrani parametar (indeks udobnosti, povrat histereze, tvrdoća pri 40%

deformacije i histereza) odreñen svojom metodom bitno se razlikuje od drugoga.

Napravljene su analize povezanosti mehaničkih svojstava (spomenutih parametara) sa

subjektivnim osjećajima (ne)udobnosti ispitanika, zatim mehaničkih svojstava s mjerama dobivenim

objektivnom mjernom prostirkom i provedena je analiza svojstava svih uključenih materijala unutar istog

parametra. Svi parametri mehaničkih svojstava obavezno trebaju biti dodatno istraženi kroz buduća

istraživanja kvalitete materijala sjedala prema korisniku.

Prvi promatrani problem bio je povezanost tvrdnji subjektivnih upitnika (ne)udobnosti s

mehaničkim svojstvima. Uočeno je da tvrdnje neudobnosti nisu povezane s mehaničkim svojstvima. To i

ne bi bilo tako neobično, ali ako znamo da neudobnost ovisi o lošoj biomehanici, odnosno o pojavama

poput kontrakcije mišića ili distribucije tlakova koje izazivaju osjećaj boli, utrnulost ili ukočenost, tada

nepovezanost sa skalom neudobnosti postaje u najmanju ruku zanimljiva. Ovo može upućivati da su

stolice zaista bile udobnije nego li neudobne, kako su uostalom pokazala subjektivna istraživanja

(ne)udobnosti. Tvrdnje skale udobnosti, njih četiri, povezane su i to vrlo čvrsto s gotovo svim

parametrima, osim s histerezom. Tako je viša procjena tvrdnje "Sjedalo je mekano" povezana s nižom

vrijednosti indeksa udobnosti, tj. sag factora (prema B). Niža vrijednost sag factora predstavlja slabiju

sposobnost potpore (nosivosti), odnosno manju udobnost, što se podudara s dilemom na koji su način

ispitanici shvaćali (i doživljavali) tu tvrdnju – "mekano sjedalo" kao udobno sjedalo koje ga fino podržava

ili "mekano" sjedalo koje brzo propadne pa sjednim kostima dotiče tvrdu podlogu i osjeća neudobnost!

Sljedeća tvrdnja "Sjedalo je prostrano" povezana je s indeksom udobnosti (prema B) pozitivno, a s

povratom histereze (prema B) negativno. Dakle, visoke vrijednosti indeksa udobnosti (što je dobro) i

visoke vrijednosti povrata histereze (što je dobro) izazivale su potpuno različite procjene ispitanika, a to

nije jednostavno obrazložiti. Kod korelacije tvrdnje "Stolica mi se sviña" kod koje je niska subjektivna

procjena povezana s visokim vrijednostima indeksa udobnosti (prema E) postoji racionalno objašnjenje.

Naime, u dosadašnjim istraživanjima je spomenuto da izgled stolice može utjecati na ispitanikovu

prosudbu udobnosti u smislu vjerovanja da je udobna, ako mu se sviña dizajnom. S tom primisli ispitanik

je mogao doživljavajući sjedalo "manje udobnim" umanjiti ocjenu udobnosti tako što je na kraju ipak

procijenio "da mu se stolica manje sviña". Slično može biti i kod korelacije tvrdnje "Stolica izgleda lijepo"

s mjerom tvrdoće pri 40% deformacije (HC40%).

5. RASPRAVA


270

Drugi promatrani problem bio je povezanost najvišeg i prosječnog tlaka, mase i površine sjedenja

s mehaničkim svojstvima. Kod ovih usporedbi nije pronañena povezanost parametara prema metodi E s

objektivnim mjerama, ali jest kod indeksa udobnosti (prema B) i što je on veći, veći je i maksimalni tlak.

Kako je poznato, prema nekim autorima, da veći p-max izaziva veću neudobnost, tada je ovaj nalaz

začuñujuć. U ovome se, meñutim, istraživanju pokazalo da takve povezanosti najvišeg tlaka i udobnosti

nema. I sljedeća korelacija je neobična – indeks udobnosti negativno je povezan s površinom sjedenja, tj.

što je veća površina (a time i raspodjela tlakova povoljnija i očekivana udobnost veća), to je indeks

udobnosti manji, što je potpuno neočekivano. Posebice stoga što je ovo istraživanje otkrilo da je površina

važna za dobar osjećaj udobnosti. S druge strane, povrat histereze (prema B) se ponaša sasvim u skladu

s nalazima ove disertacije. Najviši tlak i povrat histereze obrnuto su proporcionalni, tj. veći povrat

histereze (što je dobro) uvjetuje izazivanje manjeg tlaka. Sa stajališta udobnosti ovo bi moglo biti dobro i

očekivano. Isto se dogaña i s korelacijom povrata histereze i površine, gdje su sada te veličine

proporcionalne i porast jedne uvjetuje porast druge, a time i porast ukupne udobnosti. Parametar tvrdoće

pri 40% deformacije negativno je povezan s masom na sjedalu. Dakle, veća masa povezana je s manjim

iznosima tvrdoće. Za ovo može postojati objašnjenje u smislu da lakši ispitanici, koji nisu mogli dovoljno

"utonuti" u površinu sjedala osjećaju to sjedalo tvrñim, time vjerojatno i neudobnijim jer je i dodirna

površina manja. Ovo je u skladu sa značajkama mase ispitanika i ocjena na skalama (ne)udobnosti, gdje

je bio trend da su lakši ispitanici davali niže ocjene stolicama na skali u dobnosti nego što su to radili teži

ispitanici.

Treći promatrani problem bila je analiza svojstava svih uključenih materijala unutar istog

parametra, tj. meñusobna usporedba materijala s obzirom na isto mehaničko svojstvo. Ovdje se u okviru

metode B promatrao indeks udobnosti i povrat histereze materijala. Materijal pruža veću udobnosti ako je

odnos sile utiskivanja pri 65% i sile utiskivanja pri 25% veći. Dakle, što je indeks veći, veća je i udobnost.

Spužva jastuka KS (troslojna konstrukcija) je prema mjerenjima osigurala najveći indeks (6,21), a spužva

RS najmanji indeks udobnosti (2,44). Zanimljivo je da su ispitanici svojim osjećajem i mišljenjem obratno

ocijenili udobnost na tim sjedalima. Stolica RS ocijenjena je značajno udobnijom od modela KS (tablica

29., grafikon 29.). Poznato je za indeks udobnosti da je dobar izmeñu 2 i 3 za većinu spužvi koje se

koriste u ojastučenjima. Prema toj činjenici sve spužve u sjedalima ovog istraživanja zadovoljavaju taj

osnovni uvjet.

Kod spužvi, dva su činitelja koja utječu na indeks udobnosti: 1.) gustoća spužve – uobičajeno je

da što je veća gustoća spužve, to je bolja nosivost (potpora, engl. support) i 2.) kemijska formulacija

spužve i proizvodni proces – stanična struktura spužve može utjecati na nosivost, a nosivost se može

mijenjati neznatnom promjenom kemizma spužve te dodavanjem posebnih kemikalija i punila za

povećanje svojstava nosivosti. S obzirom na gustoću spomenuto je da veća gustoća daje veći support

factor bez obzira na vrstu spužve i da minimalna gustoća PU spužve za dobra svojstva sjedenja ne smije

biti manja od 28 kg/m3. Lameliranje tvrñih i mekših spužvi može povećati modul kompresije (support

factor) takvog kompozitnog jastuka, ali krutost (ili čvrstoća) pojedinih slojeva mora biti ujednačena jer će

se u protivnom dogoditi "propadanje" tijela do tvrñeg materijala. Za materijale ispitivane u ovom

5. RASPRAVA


271

istraživanju nisu poznate vrijednosti krutosti, ali je moguće da nisu bile ujednačene te da je kod modela

KS upravo došlo do toga da su ispitanici relativno brzo svojim sjednim kostima "dotaknuli dno", tj.

najdonji relativno tvrdi sloj PU spužve i tako doživljavali neudobnost.

Povrat histereze, kao drugi parametar u okviru metode B, podatak je koji nam govori koliko se

spužva uspjela "oporaviti" s obzirom na početno stanje nakon djelovanja sile na nju. I ovdje je pravilo da

je veća vrijednost ujedno i bolja vrijednost. Rezultati su pokazali da najbolju vrijednost pruža materijal RS

(78,06), a najlošiju vrijednost ima materijal KS (70,61). Dakle, u usporedbi materijala prema mjeri

oporavka (engl. recovery) najbolji je jastuk RS jer se on uspije najbrže i najbliže "vratiti" svome prvotnom

stanju ili obliku s obzirom na promatrano vrijeme, odnosno uporabu. Jastuk KS je po tom svojstvu

najlošiji, a vjerojatno stoga što u gornjem sloju ima visco-elastičnu PU spužvu (memory foam) koja se još

opisuje i kao slow recovery foam, tj. sporo regenerirajuća (oporavljajuća) spužva, upravo zbog svojeg

postupnog "vraćanja" u prvobitni oblik.

U okviru metode C promatrala se tvrdoća meterijala pri 40% utiskivanja, što je prema svojoj svrsi

brzi način ispitivanja kvalitete materijala, ali se može promatrati i u kontekstu pružanja udobnosti u

sredini visine jastuka u kojem bi on trebao osiguravati sva svojstva dobrog ojastučenja (25%-40%-65%).

Najtvrñi materijal sjedala je onaj jastuka BS, podjednako su tvrdi IS i RS, a najmekši je model KS. Model

BS grañen je od dva sloja (40 mm PT3246 + 20 mm PG65120) i moglo je doći do potpunog stlačenja

spužve manje gustoće i izazivanja visoke sile utiskivanja. Kako 40% deformacije s obzirom na visinu

jastuka od 60 mm iznosi 24 mm, a gornji sloj je visok 40 mm, jasno je da je ta spužva bila stlačena više

od pola svoje visine. Budući da je stolica BS subjektivno ocijenjena neudobnijom od ostalih može se

vjerovati da je to činitelj koji je bitno utjecao na udobnost sjedenja.

U okviru metode E promatrani su indeks udobnosti i histereza materijala. O indeksu udobnosti

već je rečeno u okviru metode B i ovdje će se samo potvrditi da je spužva jastuka KS (3,24) pružila

najveću udobnost, mada joj se jako približio jastuk BS (3,23), a jastuk modela RS (1,98) ponovno je

pokazao najmanju udobnost. Što se tiče histereze, jastuk modela BS (35,60) pokazao je najbolja

svojstva, a jastuk modela KS (42,80) najlošija. Vrlo blizu mu je i model IS (42,65), dok je jastuk modela

RS (39,30) zauzeo središnje mjesto. Histereza je omjer površina ispod krivulja opterećenja i rasterećenja

pri djelovanju sile. Razlika tih površina predstavlja energiju koja se javlja u obliku topline i koja se

nepovratno gubi. Stoga se ova vrijednost naziva i gubitkom histereze ili gubitkom zbog histereze.

Histereza se izražava postotkom i što su manje vrijednosti postotaka gubitka histereze to je veći stupanj

doživljene udobnosti, dakle, manje je bolje. Histerezom se odreñuje sposobnost spužve da zadrži svoju

izvornu čvrstoću ili krutost, histereza je dobar pokazatelj ukupne trajnosti jastuka. Osim toga, "dobra

histereza" pridonosi tome koliko ćemo se lako "izvući" ili ustati iz uredske stolice ili druge vrste sjedala

poput naslonjača ili trosjeda koji su dizajnirani i grañeni za odmor i "duboko sjedenje". Jastuci sjedala BS

i RS pokazali su se boljima vjerojatno stoga što u svom sastavu nemaju visco-elastičnu spužvu koja je

"zadržavala" sposobnost sjedala za brzi oporavak. Kada se izračunaju približne vrijednosti povrata

histereze (koje za pojedini materijal iznose: BS=41%, IS=24%, KS=10% i RS=44%) jasno je da taj

materijal bitno utječe na histerezu. Osim toga vrijednosti histereze jastuka IS i KS statistički su značajno

5. RASPRAVA


272

više od druga dva jastuka. Iz ovoga se može naslutiti da visco-elastična PU spužva nije najbolje rješenje

za materijal ojastučenja, odnosno treba dobro odabrati debljinu tog materijala s obzirom na ostale slojeve

kako bi se izbjegla neželjena, a zadržala dobra svojstva cjelokupnog sjedala – što naravno iziskuje

dodatna istraživanja i pokuse.

Iako Hänel i sur. (1997.) tvrde da tradicionalna procjena elastičnosti iz krivulje sila-deformacija


korelacija tih vrijednosti s osjećajem udobnosti i to je obavljeno uspješno.457



6. ZAKLJUČAK


273

6. ZAKLJUČAK

Istraživanje činitelja udobnosti uredskih stolica imalo je dva osnovna smjera potvrñivanja

hipoteze kroz postavljene eksperimente. Jedan smjer činila su subjektivna istraživanja s korelacijama

prema objektivnim mjerenjima, a drugi smjer činila su kratkotrajna objektivna mjerenja s ciljem

potvrñivanja subjektivnih procjena. Oba smjera su u svojoj osnovi uspješno provedena, a zaključci

proizišli iz rezultata tih istraživanja navedeni su u nastavku.

Na osnovi postavljene hipoteze istraživanja, postavljenih svrhe i ciljeva rada, a temeljem

provedenih istraživanja na 82 ispitanika i rezultata tih istraživanja, može se zaključiti sljedeće:

I. Hipoteza je djelomično potvrñena. U svom prvom dijelu hipoteza se odnosi na subjektivne procjene

i mogućnost ocjenjivanja stolica koje su najudobnije našem tijelu. Taj dio hipoteze je potvrñen jer

popunjavanjem upitnika svatko svojim subjektivnim procjenama može za sebe ocijeniti stolicu koja

će mu biti udobna.

Drugi dio hipoteze, koji se odnosi na potvrñivanje subjektivnih procjena s objektivnim mjerenjima

tlakova, mase tijela na sjedalu i površine sjedenja, nije jednoznačno potvrñen, odnosno ne može

se govoriti o čvrstoj povezanosti subjektivnih odgovora s rezultatima objektivnih mjerenja. Budući

da prethodno spomenuta povezanost ne postoji, nisu postignuti uvjeti za stvaranje baze podataka

pomoću koje bi se kratkotrajnim sjedenjem na mjernoj prostirci (ili osjetilima za temperaturu i

vlagu) mogli odreñivati vrsta i kvaliteta sjedala za pojedinog korisnika.

Subjektivne procjene vrednovanja stolica na skalama udobnosti i neudobnosti

II. Temeljem subjektivnih procjena ispitanika o udobnosti i neudobnosti može se zaključiti da su

stolice, uključene u istraživanje, ocijenjene više kao udobne, nego kao neudobne.

III. Razlike meñu sjedalima u okviru subjektivnih procjena postoje i kao takve su razlučive unatoč

velikoj sličnosti u dizajnu stolica.

IV. Debljina materijala, odnosno sama konstrukcija sjedala, važan je činitelj udobnosti, što se očituje u

ocjeni modela sjedala grañenoga od jedne (jednoslojne) vrste PU spužve, a kojega su ispitanici

ocijenili udobnijim od ostalih, višeslojnih modela ukupno jednake debljine.

V. Oblik sjedala važan je činitelj udobnosti što se očituje u modelu sjedala sa središnjim uzdužnim

prorezom na stražnjem njegovom dijelu. Sjedalo s urezom za trtičnu kost i prostatu pogodnije je za

muške korisnike.

6. ZAKLJUČAK


274

Objektivna udobnost i neudobnost mjerena pomoću ErgoCheck©Chair™ mjerne prostirke

VI. S obzirom na položaj sjedenja kao činitelja udobnosti ne postoji razlika u vrijednostima tlakova,

mase i površine sjedenja u meñusobnoj usporedbi dva položaja sjedenja – nagnutom prema

naprijed (npr. nad radni stol) i naslonjenom na naslon.

VII. Mjera najvišeg tlaka nije vjerodostojna u procjenama udobnosti jer je taj tlak posljedica pritiska na

samo jedan ili svega nekoliko senzora ispod sjednih kostiju, tj. sjednih kvrga.

VIII. Mjera prosječnog tlaka realnije, ali još uvijek nedovoljno realno pokazuje koliko je sjedalo

udobno. To je zbog toga što je u njegovu konačnu vrijednost ugrañen iznos najvišeg tlaka.

Distribucija po površini sjedala dobar je pokazatelj onoga što osjećamo kao udobnost ili

neudobnost.

IX. Iznos prosječnog tlaka kao relativnog pokazatelja udobnosti, odnosno kao praga udobnosti, nije

bilo moguće odrediti zbog slabih veza prosječnog tlaka s odgovorima subjektivnih skala udobnosti i

neudobnosti, kao veličina koje bi trebale meñudjelovati, a i sami pojedinačni odgovori ispitanika bili

su prilično kaotični i nisu dali jasan smjer pri rangiranju prosječnog tlaka od najmanjega prema

najvećemu.

X. Mjera površine sjedenja činitelj je koji je pokazao najveću povezanost sa subjektivnim osjećajima

udobnosti i neudobnosti sjedenja, ali su i te korelacije slabe.

XI. Na osnovi korelacija subjektivnih procjena udobnosti i neudobnosti (kao dva entiteta) s objektivnim

veličinama odreñen je smjer u predviñanju mogućih subjektivnih doživljaja sjedenja na stolici s

obzirom na objektivne pokazatelje i to na sljedeće načine:

• što su izmjerene vrijednosti objektivnih pokazatelja manje, udobnost će biti veća, a

neudobnost će biti manja, ili

• što su izmjerene vrijednosti objektivnih pokazatelja veće, udobnost će biti manja, a

neudobnost će biti veća.

XII. Rezultati dobiveni subjektivnom metodom, iako jesu usporedivi s objektivnom, nisu dali odgovore

na pitanje o tome koji činitelji daju najveći stupanj povezanosti u procesu odreñivanja udobnosti.

XIII. Vrijednosti objektivnih veličina povezane su s antropometrijskim značajkama ispitanika. Važno je

istaknuti da velika masa ne izaziva nužno najviši tlak i to je dokaz da taj tlak ne ovisi o masi tijela

nego o njegovoj grañi – to je još jedan razlog zašto najviši tlak nije pouzdan za procjene

ne/udobnosti.

XIV. Indeks tjelesne mase (BMI) najjače korelira s masom na sjedalu, a najslabije s maksimalnim

tlakom. Porastom BMI-ja maksimalni tlak lagano raste, ali kod vrlo niskih (<20 kg/m2) i vrlo visokih

6. ZAKLJUČAK


275

(>30 kg/m2) vrijednosti BMI-ja dolazi do pojave visokih maksimalnih tlakova – što ide u prilog

zaključku o tome da je graña tijela važan činitelj udobnosti.

Subjektivne procjene termalne udobnosti

XV. Sa stajališta procjene termalne udobnosti sve su stolice u pogledu osjećaja topline na njima

ocijenjene neutralno. Nešto toplijima procjenjivani su osjećaji ispod stražnjice i bedara, a nešto

hladnijim osjećaj na leñima, što je razumljivo s obzirom na mrežastu konstrukciju naslona za leña.

XVI. Termalna udobnost sjedala i naslona pozitivno je povezana s osjećajem udobnosti kod svih

promatranih stolica, a najviša je kod modela s naslonom koji nije bio od uokvirene mreže.

XVII. Termalna udobnost sjedala i naslona negativno je povezana s osjećajem neudobnosti kod svih

promatranih stolica, osim kod modela s umetnutim "otočićem" u strukturu sjedala.

XVIII. Sve dobivene korelacije su niske ili tek srednje jakosti i nisu značajne. Stoga se nikakvi čvrsti

zaključci ne mogu donijeti iz tih odnosa.

Objektivna termalna udobnost mjerena senzorima temperature i relativne vlage

Na osnovi provedenih istraživanja na 6 ispitanika i temeljem rezultata tih istraživanja, može se

zaključiti sljedeće:

XIX. Kod stolice s ispunom sjedala od hladno lijevane PU spužve javljaju se po površini sjedala

temperature više od onih izmjerenih na drugim konstrukcijama. Isto se dogaña i s relativnom

vlagom.

XX. Temperatura na površini sjedala uvijek je viša od one u njegovoj strukturi, tj. na dnu jastuka, a

kod modela s urezanim sjedalom razlika je najmanja što može značiti da je to sjedalo najmanji

toplinski izolator i time osigurava udobnije sjedenje.

Relativna vlaga na površini sjedala uvijek je niža od vlage koja se javlja u strukturi sjedala, a

najmanje se razlike opet dogañaju kod sjedala s urezom, što znači da ono ima bolju vertikalnu

propusnost i daje veću udobnost.

XXI. Povezanost objektivnih mjerenja temperature i relativne vlage sa subjektivnim procjenama

udobnosti i neudobnosti nije dokazana. Vjerojatan razlog je nekompatibilnost subjektivnih i

objektivnih procedura i premalen broj ispitanika.

XXII. Povezanost objektivnih mjerenja temperature i relativne vlage sa subjektivnim procjenama

termalne udobnosti, iako imaju nekoliko izravno povezanih točaka, ipak nije dokazana.

Vjerojatan razlog je premalen broj ispitanika.

6. ZAKLJUČAK


276

Mehanička svojstva materijala

XXIII. Promatrana mehanička svojstva materijala (indeks udobnosti, povrat histereze (recovery) i

histereza (hysteresis loss) te tvrdoća pri 40% deformacije) meñusobno se razlikuju.

XXIV. Neudobnost nije povezana s mehaničkim svojstvima materijala.

XXV. Udobnost je djelomično povezana s mehaničkim svojstvima materijala u gotovo svim

slučajevima, osim s histerezom.

XXVI. Vrijednosti veličina objektivne udobnosti nisu povezane s histerezom i indeksom udobnosti prema

metodi E iz norme ISO 2439, ali jesu s indeksom udobnosti prema metodi B iz norme ISO 2439 i to

u oba smjera: pozitivnom i negativnom.

XXVII. Model sjedala s troslojnom konstrukcijom prema svojstvu indeksa udobnosti pokazao je najveću

mehaničku udobnost, a model s istovrsnom PU spužvom pokazao je najmanju udobnost, iako su ta

sjedala prema subjektivnom ocjenjivanju rangirana obratno.

XXVIII. Visco-elastična PU spužva je vrlo "problematična" u primjeni u sjedalima budući da joj debljina i

svojstva mogu bitno utjecati na ponašanje ojastučenja u mehaničkom i subjektivnom smislu.

Ostala zapažanja

Maksimalni i, posebice, prosječni tlak povezani su u svega par slučajeva s tvrdnjama o udobnosti

i neudobnosti s niskim jakostima. Na temelju toga može se pretpostaviti da, u okviru ovog istraživanja, ti

podaci nisu relevantni za dokazivanje udobnosti ili neudobnosti sjedenja.

Zanimljivo je da kod usporedbe muškog i ženskog spola prema stolcama, stolica LS koja je prema

navodima proizvoñača konstruirana za ženske korisnike i koja je inače često zastupljena u raznim

odnosima, ovdje uopće nije povezana s obzirom na udobnost ili neudobnost.

Istraživanje udobnost novih konstrukcija, odnosno, novih kombinacija spužvastih materijala u

ispitivanim sjedalima stolica još jednom je pokazalo da korisnici doživljavaju razlike i da ih ima smisla

stvarati. Samo takvim pristupom moguće je doći do najboljih materijala za najudobnije sjedenje.

Iako Hänel i sur. (1997.) 458 tvrde da tradicionalna procjena elastičnosti iz krivulje sila-deformacija


korelacija tih vrijednosti s osjećajem udobnosti i to je obavljeno uspješno.

Na kraju se može zaključiti da su površina sjedenja i debljina spužve (na primjeru stolice RS)

činitelji udobnosti u pogledu distribucije tlakova pri sjedenju te da je temperatura sjedenja ispod

natkoljenice povezana s osjećajem termalne udobnosti.



6. ZAKLJUČAK


277

Buduća istraživanja

S obzirom na činjenicu da je ostalo dosta otvorenih pitanja, neizrečenih odgovora i nekih

nelogičnosti, potrebna su dodatna istraživanja udobnosti i neudobnosti sjedenja, termalne udobnosti,

objektivnih i mehaničkih mjerenja na još većem ili ciljanom broju ispitanika te s duljim trajanjima

eksperimenata. Takva istraživanja treba postaviti s obvezom uklanjanja svih uočenih nedostataka nastalih

u ovome istraživanju u smislu odabira dobrih mjernih instrumenata, meñusobno kompatibilnih i

usporedivih te ih pokušati postaviti s novim metodama koje bi bile sukladne realnim uvjetima korištenja.

Buduća će istraživanja svakako ići u smjeru pronalaženja optimalnih višeslojnih konstrukcija,

njihovih termofzioloških, mehaničkih, ergonomskih i drugih svojstava bitnih za dobar i udoban, a prije

svega zdrav način sjedenja. Posebnu bi pozornost trebalo usmjeriti na dodatna ispitivanja materijala (npr.

IFD testom) s ciljem odreñivanja najboljih kombinacija pri lameliranju različitih vrsta PU spužvi, lateksa i

drugih materijala jer to uz dobra termoregulacijska svojstva, može polučiti dobre rezultate. Potrebno je

povećati opseg objektivnih istraživanja tlakova i termo-svojstava materijala na većem broju ispitanika, na

manjem broju različitih uzoraka, ali u većem vremenskom razdoblju kako bi se dobili malo precizniji

podaci za odreñenu konstrukciju ili kombinaciju materijala.

Istraživanja u ovom radu smjernice su za daljni tijek proučavanja udobnosti namještaja, prije

svega u prevencijama raznih oboljenja koje može izazvati namještaj za sjedenje. Stvorena je dobra

pretpostavka da se u buduća istraživanja ove vrste svakako uključe stručnjaci iz drugih područja,

ponajprije dizajneri, ergonomi, poznavatelji materijala (stručnjaci iz područja poboljšavanja i razvijanja

novih materijala) i obavezno iz područja medicine. Rezultati koji su dobivenim u ovom radu smjernice su

za razvoj namještaja za sjedenje u Hrvatskoj, čime je zapravo postignut cilj konkretne primjene za naš

sektor.

6. ZAKLJUČAK


278

NUMQUAM INVENIETUR,

SI CONTETNTI FUERIMUS INVENTIS.

Seneca

Ako se zadovoljimo otkrivenim,

nikad nećemo ništa otkriti.

LITERATURA


279

LITERATURA

1. Aissaoui, R., Kauffmann, C., Dansereau, J., Guise de, J.A. (2001): Analysis of pressure distribution at the body-seat interface in able-bodied and paraplegic subjects using a deformable active contour algorithm, Medical Engineering & Physics 23, str. 359-367.

2. Andreoni, G., Santambrogio, G.C., Rabuffetti, M., Pedotti, A. (2002): Method for the analysis of posture and interface pressure of car drivers, Applied Ergonomics 33, str. 511-522.

3. Arens, E., Zhang, H., Huizenga, C. (2006): Partial- and whole-body thermal sensation and comfort – Part I: Uniform environmental conditions, Journal of Thermal Biology 31, str. 53-59.

4. Bartels, V.T. (2003): Thermal comfort of aeroplane seats: influence of different seat materials and the use of laboratory test methods, technical note, Applied Ergonomics 34, str. 393-399.

5. Bashir, W.A., Torio, T., Pope, M., Takahashi, K., Smith, F.W. (2006): The way vou sit will never be the same! Alterations of lumbosacral curvature and intervertebral disc morphology in normal subjects in variable sitting positions using whole-body positional MRI, URL: http://rsna2006.rsna.org/rsna2006/V2006/conference/, (17.07.2008.).

6. Bashir, W.A., Torio, T., Pope, M., Takahashi, K., Smith, F.W. (2006): The way vou sit will never be the same! Alterations of lumbosacral curvature and intervertebral disc morphology in normal subjects in variable sitting positions using whole-body positional MRI, URL: http://rsna2006.rsna.org/rsna2006/V2006/conference/, (17.07.2008.).

7. Besnard, Y., Launay J.-C., Guinet-Lebreton, A., Savourey, G. (2004): PREDICTOL: a computer program to determine the thermophysiological duration limited exposures in various climatic conditions, Computer Methods and Programs in Biomedicine 76 (3), str. 221-228.

8. Buckle, P., Fernandes, A. (1998): Mattress evaluation – assessment of contact pressure, comfort and discomfort, Applied Ergonomics 29 (1), str. 35-39.

9. Burns, S.P., Betz, K.L. (1999): Seating pressures with conventional and dynamic wheelchair cushions in tetraplegia, Arch Phys Med Rehabil 80, str. 566-571.

10. Candas, V. (2005): To be or not to be: basis and prediction, Environmental ergonomics: The ergonomics of human comfort, health and performance in the thermal environment, uredili Tochihara, Y., Ohnaka, T., Elsevier ergonomics book series Volume 3, , Elsevier Ltd. Oxford

11. Carcone, S.M., Keir, P.J. (2007): Effects of backrest design on biomechanics and comfort during seated work, Applied Ergonomics 38(6), str. 755-764.

12. Cengiz, T.G., Babalık, F.C. (2007): An on-the-road experiment into the thermal comfort of car seats, Applied Ergonomics 38, str. 337-347.

13. Cengiz, T.G., Babalık, F.C. (2009): The effects of ramie blended car seat covers on thermal comfort during road trials, International Journal of Industrial Ergonomics 39, str. 287-294.

14. Chang, S.R., Son, K., Choi, Y.S. (1996): Measurement and three-dimensional graphic representations of Korean seatpan and seatback contours, International journal of Industrial Ergonomics 18, str. 147-152.

15. Chen, Y-L. (2003): Effectiveness of a new backbelt in the maintenance of lumbar lordosis while sitting: a pilot study, International Journal of Industrial Ergonomics 32, str. 299-303.

LITERATURA


280

16. Chester, M.R., Rys, M.J., Konz, S.A. (2002): Leg swelling, comfort and fatigue when sitting, standing, and sit/standing, International Journal of Industrial Ergonomics 29, str. 289-296.

17. Christiansen, K. (1997): Subjective assessment of sitting comfort, Coll. Antropol. 21 (2), str. 387-395.

18. Chung, M.K., Lee, I., Kee, D. (2003): Assessment of postural load for lower limb postures based on perceived discomfort, International Journal of Industrial Ergonomics 31, str. 17-32.

19. Coleman, N., Hull, B.P., Ellitt, G. (1998): An empirical study of preferred settings for lumbar support on adjustable office chairs, Ergonomics 41 (4), str. 401-419.

20. Congleton, J.J., Ayoub, M.M., Smith, J.L. (1988): The determination of pressures and patterns for the male human buttocks and thigh in sitting utilizing conductive foam, International Journal of Industrial Ergonomics 2, str. 193-202.

21. Corlett, E.N. (2008): Sitting as a hazard, Safety science 46, str. 815-821.

22. Davies, O., Gilchrist, A., Mills, N.J. (2000): Seating pressure distribution using slow-recovery polyurethane foams, Cellular Polymers 19 (1), str. 1-24.

23. de Dear, R.J., Arens, E., Hui, Z., Oguro, M. (1997): Convective and radiative heat transfer coefficients for individual human body segments, International Journal of Biometeorology 40, str. 141-156.

24. de Looze, M.P., Kujit-Evers, L.F.M., van Dieen, J. (2003): Sitting comfort and discomfort and the relationships with objective measures, Ergonomics, 46 (10), str. 985-997.

25. Dempsey, P.G., McGorry, R.W., Maynard, W.S. (2005): A survey of tools and methods used by certified professional ergonomists, Applied Ergonomics 36, str. 489-503.

26. Deursen van, D.L., Deursen van, L.L.J.M., Snijders, C.J., Goossens, R.H.M. (2000): Effect of continuous rotary seat pan movements on physiological oedema of the lower extremities during prolonged sitting, International Journal of Industrial Ergonomics 26, str. 521-526.

27. Deursen van, D.L., Goossens, R.H.M., Evers, J.J.M., Helm van der,F.C.T., Deursen van, L.L.J.M. (2000): Length of the spine while sitting on a new concept for an office chair, Applied Ergonomics 31, str. 95-98.

28. Deursen, van L.L., Patijn, J., Durinck, J.R., Brouwer, R., Erven-Sommers, van J.R., Vortman, B.J. (1999): Sitting and low back pain: The positive effect of rotatory dynamic stimuli during prolonged sitting, European Spine Journal 8, str. 187-193.

29. Dunk, N.M., Callaghan, J.P. (2005): Gender-based differences in postural responses to seated exposures, Clinical Biomechanics 20, str. 1101-1110.

30. Eckrich, K.M., Patterson, P.E. (1991): Dynamic interface pressure between seated users and their wheelchairs, International Journal of Industrial Ergonomics 8, str. 115-123.

31. Eitzen I. (2004): Pressure mapping in seating: A frequency analysis approach. Arch Phys Med Rehabil 85, str. 1136-1140.

32. Eklund, J., Liew, M. (1991): Evaluation of seating: The influence of hip and knee angles on spinal posture, International Journal of Industrial Ergonomics 8, str. 67-73.

33. Ergić, T. (2002): Doprinos istraživanju raspodjela tlaka u doticajnim površinama – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, str. 1-84.

LITERATURA


281

34. Fenety, P.A., Putnam, C., Walker, J.M. (2000): In-chair movement: validity, reliability and implications for measuring sitting discomfort, Applied Ergonomics 31, str. 383-393.

35. Fitzgerald, S.J., Kult, K.M., Skubic, C.R., Fernandez, J.E., Poonawala, M.F. (1996): The optimum time to evaluate the comfort rating of seats, Advances in Occupational Ergonomics and Safety I, vol. 2, str. 820-825.

36. Fostervold, K.I., Aarås, A., Lie, I. (2006): Work with visual display units: Long-term health effects of high and downward line-of-sight in ordinary office environments, International Journal of Industrial Ergonomics 36 (4), str. 331-343.

37. Friel, C., Friel, P. (2005): 1000 Chairs, Taschen, Köln, Germany.

38. Gardner, D.L., Mark, L.S., Dainoff, M.J., Xu, W. (1995): Considerations for linking seatpan and backrest angles, International Journal of Human-Computer Interaction 7(2), str. 153-165.

39. Goossens, R.H.M., Snijders, C.J. (1995): Design criteria for the reduction of shear forces in beds and seats, technical note, Journal of Biomechanics 28 (2), str. 225-230.

40. Goossens, R.H.M., Snijders, C.J., Fransen, T. (2000): Biomechanical analysis of the dimensions of pilot seats in civil aircraft, Applied Ergonomics 31, str. 9-14.

41. Graf, M., Guggenbühl, U., Krueger, H. (1993): Investigations on the effects of seat shape and slope on posture, comfort and back muscle activity, International Journal of Industrial Ergonomics 12, str. 91-103.

42. Graf, M., Guggenbühl, U., Krueger, H. (1995): An assessment of seated activity and postures at five workplaces, International Journal of Industrial Ergonomics 15, str. 81-90.

43. Grbac, I. (1984): Istraživanje trajnosti i elastičnosti različitih konstrukcija ležaja – magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 1-318.

44. Grbac, I. (1988): Istraživanje kvalitete ležaja i poboljšanje njegove konstrukcije – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 1-583.

45. Grbac, I. (2006): Krevet i zdravlje, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb

46. Grbac, I., Dalbelo-Bašić, B. (1994): Data analysis of thermal conductivity and moisture permeability in mattress, Proceedings of the 16th international conference on Information technology interfaces, Pula June 14-17, University Computing Centre, Zagreb, Croatia, str. 217-222.

47. Grbac, I., Dalbelo-Bašić, B. (1996): Comparison of thermo-physiological properties of different mattress structures, Proceedings of the 18th international conference on Information technology interfaces, Pula June 18-21, University of Zagreb, University Computing Centre, Zagreb, Croatia, str. 113-118.

48. Grbac, I., Ivelić, Ž. (2005): Ojastučeni namještaj, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.

49. Gregory, D.E., Dunk, N.M., Callaghan, J.P. (2006): Stability ball versus office chair: Comparison of muscle activation and lumbar spine posture during prolonged sitting, Human Factors 48(1), str. 142-153.

50. Gyi, D.E., Porter, J.M. (1999): Interface pressure and the prediction of car seat discomfort, Applied Ergonomics 30 (2), str. 99-107.

51. Hänel, S.-E., Dartman, T., Shishoo, R. (1997): Measuring methods for comfort rating of seats and beds, International journal of Industrial Ergonomics 20, str. 163-172.

LITERATURA


282

52. Harrison, D.D., Harrison, S.O., Croft, A.C., Harrison, D.E., Troyanovich. S.J. (1999): Sitting biomechanics Part I: Review of the literature, Journal of Manipulative and Physiological Therapeutics 22(9), str. 594-609.

53. Hedge, A., Saito, M., Jagdeo, J. (2005): Does ergonomic chair design affect thermal comfort?, Proceedings of the Human factors and ergonomics society 49th annual meeting, str. 793-797.

54. Hedge, A., Sakr, W., Agarwal, A. (2005): Thermal effects on office productivity, Proceedings of the Human factors and ergonomics society 49th Annual meeting, str. 823-827.

55. Helander, M.G., Zhang, L. (1997): Field studies of comfort and discomfort in sitting, Ergonomics 40 (9), str. 895-915.

56. Hermans, V., Hautekiet, M., Haex, B., Spaepen, A.J., Van der Perre, G. (1999): Lipoatrophia semicircularis and the relation with office work, Applied Ergonomics 30, str. 319-324.

57. Hermenau, D.C. (1999): Ergonomics for Therapists: Seating, Boston, USA, str. 217-237.

58. Horvat, S. (2008.): Istraživanje ergonomskih parametara uredskih radnih stolica koji utječu na prokrvljenost donjih ekstremiteta korisnika – magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, str. 1-136.

59. Hostens, I., Papaioannou, G., Spaepen, A., Ramon, H. (2001): Buttock and back pressure distribution tests on seats of mobile agricultural machinery, Applied Ergonomics 32, str. 347-355.

60. Humphreys, N., Webb, L.H., Parsons, K.C. (????): A comparison of the thermal comfort of different wheelchair seating materials and an office chair, Department of human sciences, Loughborough University, str. 525-529.

61. Ick, J., Rothermel, H.M., Hauptmann, H.G. (1976): The Application of Flexible Polyurethane F oam for Autom otive Seating, Journal of Cellular Plastics 12, str. 177-181.

62. ISO 2439 (2008): Flexible cellular polymeric materials – Determination of hardness (indentation technique), International Standards Organisation, Geneva.

63. ISO 845 (1988): Cellular plastics and rubbers – Determination of apparent (bulk) density, International Standards Organisation, Geneva.

64. Jalšovec, D. (2005). Sustavna i topografska anatomija čovjeka, Školska knjiga, Zagreb.

65. Jürgens, H.W. (1997): Seat pressure distribution, Coll. Antropol. 21 (2), str. 359-366.

66. Kapica, L., Grbac, I. (1998): Principi konstruiranja ergonomskog namještaja namijenjenog sjedenju i ležanju, Meñunarodno savjetovanje Namještaj i zdravo stanovanje, Zagreb, 16. listopada 1998, str. 53-58.

67. Kernozek TW, Wilder PA, Amundson A, Hummer J. (2002): The effects of body mass index on peak seat interface pressure of institutionalized elderly. Arch Phys Med Rehabil 83, str. 868-871.

68. Kim, D.O., Yoo , S., Kim, E.A. (2005): Objective measures for perceived touch of worsted fabrics, International Journal of Industrial Ergonomics 35, str. 1159-1169.

69. Kleberg, I.G., Ridd, J.E. (1987): An evaluation of office seating, Contemporary Ergonomics, Robens Institute University of Surrey, Guildford, UK, str. 203-208.

70. Klempner, D., Sendijarevic, V. (2004): Handbook of polymeric foams and foam technology, Second edition, Carl Hanser Verlag, München.

LITERATURA


283

71. Kolich, M. (2008): A conceptual framework proposed to formalize the scientific investigation of automobile seat comfort, Applied Ergonomics 39(1), str. 15-27.

72. Kolich, M., Seal, N., Taboun, S. (2004): Automobile seat comfort prediction: statistical model vs. artificial neural network, Applied Ergonomics 35, str. 275-284.

73. Koskelo, R., Zaproudina, N., Vourikari, K. (2005): High scrotal temperatures and chairs in the pathophysiology of poor semen quality, Pathophysiology 11(4), str. 221-224.

74. Koyano, M., Kimishima, T., Nakayama, K. (2003): Quantification of static seating comfort of motorcycle seats, JSAE Review 24, str. 99-104.

75. Kroemer, K., Kroemer, H., Kroemer-Elbert, K. (2003): Ergonomics: How to design for ease and efficiency, Second edition, Fabrycky, W.J. and Mize, J.H. (Ed.), Prentice Hall Inc., New Jersey.

76. Kurbel, S., Zucić, D., Vrbanec, D., Pleština, S. (2008): Comparison of BMI and the body mass/body surface ratio: Is BMI a biased tool?, Coll. Antropol. 32 (1), str. 299-301.

77. Kurz, B., Diebschlag, W., Heidinger, F. (1989): Recommendation for ergonomic and climatic physiological vehicle seat design, Journal of Cellular Plastics 25, str. 125-137.

78. Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort – part I: Use of subjective ratings in discriminating car seats and correspondence among ratings, International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 516-525.

79. Kyung, G., Nussbaum, M.A. (2008): Driver sitting comfort and discomfort – Part II: Relationships with prediction from interface pressure, International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 526-538.

80. Lan, L., Lian, Z., Liu, W., Liu, Y. (2008): Investigation of gender difference in thermal comfort for Chinese people, Eur J Appl Physiol 102, str. 471-480.

81. Lapaine, B. (1998): Stolica kao rješenje problema sjedenja, Sveučilište u Zagrebu, Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Zagreb.

82. Lee, Y., Hong, K., Hong, S.-A. (2007): 3D quantification of microclimate volume in layered clothing for the prediction of clothing insulation, Applied Ergonomics 38, str. 349-355.

83. Liebenson, C. (2002): Are prolonged sitting postures bad for the back?, Journal of Bodywork and Movement Therapies 6 (3), str. 151-153.

84. Lindegaard, A., Karlberg, C., Tornqvist, E.W., Toomingas, A., Hagberg, M. (2005): Concordance between VDU-users’ ratings of comfort and perceived exertion with experts’ observations of workplace layout and working postures, Applied Ergonomics 36, str. 319-325.

85. Lowe, A., Lakes, R.S. (2000): Negative Poisson's ratio foam as seat cushion material, Cellular Polymers 19 (3), str. 157-167.

86. Ljuljka, B. (1976): Namještaj za sjedenje, neka njegova svojstva i metode ispitivanja, Drvna industrija vol. 27 (1-2), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 13-20.

87. Mandal, A.C. (1981): The seated man (Homo Sedens) the seated work position. Theory and practice, Applied Ergonomics 12 (1), str. 19-26.

88. Mandal, A.C. (1986): Investigation of the lumbar flexion of office workers, The ergonomics of working postures: Models, methods and cases, The proceedings of the first international occupational ergonomics symposium, Zadar, Croatia, 15-17 April 1985., Taylor & Francis, London and Philadelphia, str. 345-354.

LITERATURA


284

89. Mandal, A.C. (1991): Investigation of the lumbar flexion of the seated man, International Journal of lndustrial Ergonomics, 8, str. 75-87.

90. McGill, S.M., Kavcic, N.S., Harvey E. (2006): Sitting on a chair or an exercise ball: Various perspectives to guide decision making, Clinical Biomechanics 21 (4), str. 353-360.

91. Mehta, C.R., Tewari, V.K. (2000): Seating discomfort for tractor operators – a critical review, International Journal of Industrial Ergonomics 25, str. 661-674.

92. Mills, N.J. (2007): Polymer foams handbook: engineering biomechanics applications and design guide, First edition, Elsevier Ltd.

93. Moes, N.C.C.M. (2000): Distance Between the Points of Maximum Pressure for Sitting Subjects, Proceedings of the 6th International Design Conference – Design 2000, str. 227-232.

94. Moes, N.C.C.M. (2000): Pressure Distribution and Ergonomics Shape Conceptualization, Proceedings of the 6th International Design Conference – Design 2000, str. 233-240.

95. Moes, N.C.C.M. (2001): Mathematics and Algorithms for Pressure Distribution Controlled Shape Design, International Conference on Engineering Design, str. 1-8.

96. Motavalli, S., Ahmad, F. (1993): Measurement of Seating Comfort, Computers and Industrial Engineering Vol. 25, str. 419-422.

97. Muftić, O. (2005): Biomehanička ergonomija, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb.

98. Nag, P.K., Pal, S., Kotadiya, S.M., Nag, A., Gosai, K. (2008) Human-seat interface analysis of upper and lower body weight distribution, International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 539-545.

99. Nicholson, G.P., Scales, J.T., Clark, R.P., de Calcina-Goff, M.L. (1999): A method for determining the heat transfer and water vapour permeability of patient support systems, Medical Engineering & Physics 21, str. 701-712.

100. Nilsson, H., Holmér, I. (1994): Changes in thermal insulation for seated persons, International Congress on Physiological Anthropology, Kiel, str. 326-329.

101. Parsons, K.C. (2000): Environmental ergonomics: a review of principles, methods and models, Applied Ergonomics 31, str. 581-594.

102. Peters, T. (1993): Büropraxis: besser arbeiten, mehr leisten, gesund bleiben, Friedrich Kiehl Verlag GmbH, Ludwigshafen.

103. Porter, J.M., Gyi, D.E., Tait, H.A. (2003): Interface pressure data and the prediction of driver discomfort in road trials, Applied Ergonomics 34, str. 207-214.

104. Potter, D.W., Fortier, C.J., Rigby, W.A., Stevenson, J.M. (1998): Development and analysis of a comparative evaluation methodology for office chairs, Proceedings of the 30th Annual Conference of the Human Factors Association of Canada, str. 195-199.

105. Qian, X., Fan, J. (2006): Interactions of the surface heat and moisture transfer from the human body under varying climatic conditions and walking speeds, Applied Ergonomics 37, str. 685-693.

106. Ragan R, Kernozek TW, Bidar M, Matheson JW. (2002): Seat-interface pressures on various thicknesses of foam wheelchair cushions: a finite modeling approach. Arch Phys Med Rehabil 83, str. 872-875.

LITERATURA


285

107. Raja, I.A., Nicol, F. (1997): A technique for recording and analysis of postural changes associated with thermal comfort, Applied Ergonomics 28 (3), str. 221-225.

108. Reinecke, S., Weisman, G., Stifter, A., Pope, M.H. (1986): Effects of Seating Posture on Pressure Distribution in Office Seating, Proceedings of the 19th Annual Meeting of the Human Factors Association of Canada, Richmond (Vancouver), British Columbia, August 22-23, 1986. The Association, Rexdale, Ontario, str. 11-13.

109. Rohlmann, A., Arntz, U., Graichen, F., Bergmann, G. (2001): Loads on an internal spinal fixation device during sitting, Journal of Biomechanics 34, str. 989-993.

110. Rohlmann, A., Wilke, H.-J., Graichen, F., Bergmann, G. (2002): Wirbelsäulenbelastung beim Sitzen auf einem Bürostuhl mit nach hinten kippbarer Rückenlehne (Loads acting on the spine when seated on an office chair with a tilting back), Biomediziniche Technik 47 (4), str. 91-93.

111. Shen, W., Parsons, K.C. (1997): Validity and reliability of rating scales for seated pressure discomfort, International journal of Industrial Ergonomics 20, str. 441-461.

112. Shuenke i sur. (2006): Thieme Atlas of anatomy, Georg Thieme Verlag.

113. Smardzewski, J. (2009): Antropotehnical aspects of furniture design, Drvna industrija 60 (1), str. 15-21.

114. Smardzewski, J., Grbac, I., Prekrat, S. (2008): Nonlinear mechanics of hyperelastic polyurethane furniture foams, Drvna industrija 59 (1), str. 23-28.

115. Smith, D.R., Andrews, D.M., Wawrow, P.T. (2006): Development and evaluation of the Automotive Seating Discomfort Questionnaire (ASDQ), International Journal of Industrial Ergonomics 36, str. 141-149.

116. Snijders, C.J., Goossens, R.H.M., Hoek van Dijke, G.A. (2000): Minimization of pressure and shear load in sitting and lying, based on biomechanical modeling, Proceedings of the 14th triennial congress of the international ergonomics for the new millenium, IEA 2000/HFES 2000 Congress, str. 692-695.

117. Snijders, C.J., Hermans, P.F.G., Kleinrensink, G.J. (2006): Functional aspects of cross-legged sitting with special attention to piriformis muscles and sacroiliac joints, Clinical Biomechanics 21 (2), str. 116-121.

118. Stinson MD, Porter-Armstrong A, Eakin P. (2003): Seat-interface pressure: A pilot study of the relationship to gender, body mass index, and seating position. Arch Phys Med Rehabil 84, str. 405-409.

119. Stockton, L., Rithalia, S. (2007): Pressure-reducing cushions: Perceptions of comfort from the wheelchair users’ perspective using interface pressure, temperature and humidity measurements, Journal of Tissue Viability 18(2), str. 28-35.

120. Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Art of Pressure Distribution, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair, Herman Miller Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 1-4, www.hermanmiller.com

121. Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Attributes of Thermal Comfort, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair, Herman Miller Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 1-4, www.hermanmiller.com

122. Tan, H.Z., Slivovsky, A., Pentland, A. (2001): A sensing chair using pressure distribution sensors, IEEE/ASME Transactions on Mechatronics, vol. 6 (3), str. 261-268.

LITERATURA


286

123. Tochihara, Y., Ohnaka, T. (ur.) (2005): Environmental ergonomics: The ergonomics of human comfort, health and performance in the thermal environment, Elsevier ergonomics book series Volume 3, Elsevier Ltd., str. 1-522.

124. Vergara, M., Page, A. (2000): System to measure the use of the backrest in sitting-posture office tasks, Applied Ergonomics 31, str. 247-254.

125. Vlaović, Z. (2005): Istraživanje udobnosti uredskih radnih stolica, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 1-177.

126. Vlaović, Z., Bogner, A., Domljan, D. (2006): Study of the office chairs comfort regard to subjects characteristics (in Croatian), Drvna industrija 57(3), str. 109-117.

127. Vlaović, Z., Bogner, A., Grbac, I. (2008): Comfort Evaluation as the Example of Anthropotechnical Furniture Design (Procjena udobnosti kao primjer antropotehničkog dizajna namještaja), Coll. Antropol. 32(1), str. 277–283.

128. Vlaović, Z., Bublić, A., Grbac, I., Smardzewski, J. (2007): Measurement of pressure when sitting on office chairs, Proceedings of 18th international scientific conference: New technologies and materials in industries based on the forestry sector, Innovawood, UFI-Paris, University of Zagreb, Faculty of Forestry, Zagreb, October 19th 2007, str. 119-127.

129. Vlaović, Z., Grbac, I., Bublić, A. (2007): Utjecaj antropometrijskih veličina korisnika na tlakove pri sjedenju na uredskim stolicama, Drvna industrija 58(4), str. 183-191.

130. Vos, G.A., Congleton, J.J., Steven Moore, J., Amendola, A.A., Ringer, L. (2006): Postural versus chair design impacts upon interface pressure, Applied Ergonomics 37, str. 619-628.

131. Watanabe, S., Shimomura, T., Miyazaki, H. (2009): Thermal evaluation of a chair with fans as an individually controlled system, Building and Environment (44), str. 1392-1398.

132. Wilke, H-J., Neef, P., Hinz, B., Seidel, H., Claes, L. (2001): Intradiscal pressure together with anthropometric data – a data set for the validation of models, Clinical Biomechanics 16 (1), str. 111-126.

133. Wu, X., Rakheya, S., Boileau, P.-É. (1999): Distribution of human-seat interface pressure on a soft automotive seat under vertical vibration, International Journal of Industrial Ergonomics 24, str. 545-557.

134. Xu, X., Werner, J. (1997): A Dynamic Model of the Human/Clothing/Environment-System, Applied Human Science, Journal of physiological anthropology, vol. 16 (2), str. 61-75.

135. Zhang, L., Helander, M.G., Drury, C.G. (1996): Identifying factors of comfort and discomfort in sitting, Human Factors 38 (3), str. 377-389.

136. Zhang, Z., Zhao, R. (2009): Relationship between thermal sensation and comfort in non-uniform and dynamic environments, Building and Environment 44, str. 1386-1391.

137. **** (2003): Supporting the Spine When Seated, Herman Miller, Inc., Zeeland, Michigan.

138. **** (2003): The Evolution of Anthropometrics and User Control, Herman Miller, Inc., Zeeland, Michigan.

LITERATURA


287

STUDIJSKA LITERATURA

1. Anić, V. (2004): Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb.

2. Apatsidis D.P., Solomonidis S.E., Michael S.M. (2002): Pressure distribution at the seating interface of custom-molded wheelchair seats: effect of various materials. Arch Phys Med Rehabil 83 str. 1151-1156.

3. Ariëns, G.A.M., Bongers, P.M., Douwes, M., Miedema, M.C., Hoogendoorn, W.E., Wal, van der, G., Bouter, L.M., Mechelen, van, W. (2001): Are neck flexion, neck rotation, and sitting at work risk factors for neck pain? Results of a prospective cohort study, Occup Environ Med (58), str. 200-207.

4. Attinger, D., Gasser, H., Illi, U., Riesen, S., et al. (1993): Sitzen als Belastung, Aspekte des Sitzens, Lehtunterlagen. Second edition. PMSI Holdings Deutschland GmbH, Ismaning, München.

5. Baber, C. (2002): Comentary: Subjective evaluation of usability, Ergonomics 45 (14), str. 1021-1025.

6. Baksa, S. (2006): Utvrñivanje individualnih biomehaničkih veličina za prosudbu težine ljudskog rada – disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb.

7. Beach, T.A.C., McDonald, K.A., Coke, S.K., Callaghan, J,P. (2008): Gender Responses to Automobile and Office Sitting – Influence of Hip, Hamstring, and Low-Back Flexibility on Seated Postures, The Ergonomics Open Journal, Volume 1, str. 1-9.

8. Beach, T.A.C., Parkinson, R.J., Stothart, J.P., Callaghan, J.P. (2005): Effects of prolonged sitting on the passive flexion stiffness of the in vivo lumbar spine, The Spine Journal 5, str. 145–154.

9. Berbnard, B.P. (Ed.) (1997): Musculoskeletal Disorders and Workplace Factors, A Critical Review of Epidemiologic Evidence for Work-Related Musculoskeletal Disorders of the Neck, Upper Extremity, and Low Back, U.S. Department of health and human services, National Institute for Occupational Safety and Health, Cincinnati, USA.

10. Bishu, R.R., Hallbeck,M.S., Riley, M.W., Stentz, T.L. (1991): Seating comfort and its relationship to spinal profile: A pilot study, International Journal of Industrial Ergonomics 8, str. 89-101.

11. Black, K.M., McClure, P., Polansky, M. (1996): The Influence of Different Sitting Positions on Cervical and Lumbar Posture, Spine 21(1), str. 65-70.

12. Brienza, D.M., Karg, P.E. (1998): Seat Cushion Optimization: A Comparison of Interface Pressure and Tissue Stiffness Characteristics for Spinal Cord Injured and Elderly Patients, Arch Phys Med Rehabil 79, str. 388-394.

13. Brosh, T., Arcan, M. (2000): Modeling the body/chair interaction – an integrative experimental-numerical approach, Clinical Biomechanics 15, str. 217-219.

14. Bubb, H. (2004): Challenges in the application of anthropometric measurements, Theoretical Issues in Ergonomics Science, Volume 5(2), str. 154-168.

15. Chou, J-R., Hsiao, S.-W. (2005): An anthropometric measurement for developing an electric scooter, International Journal of Industrial Ergonomics 35(11), str. 1047-1063.

16. Corlett, E.N. (1999): Are you sitting comfortably?, International Journal of Industrial Ergonomics 24, str. 7-12.

17. Cranz, G. (2000): The Alexander Technique in the world of design: posture and the common chair Part I: the chair as health hazard, Journal of Bodywork and Movement Therapies, str. 90-98.

18. Crawford S.A., Stinson MD, Walsh D.M., Porter-Armstrong A.P. (2005): Impact of sitting time on seat-interface pressure and on pressure mapping with multiple sclerosis patients. Arch Phys Med Rehabil 86, str. 1221-1225.

19. Dickson, R.A. (2004): (i) Spinal deformity - basic principles, Current Orthopaedics 18, str. 411-425.

20. Diffrient, N., Tilley, A.R., Bardagjy, J.C. (1985): Humanscale 1/2/3, manual, The MIT Press, Massachusetts Institute of Technology, Cambridge, Massachusetts, USA.

21. Dionne, M-J., Aubin, C.-É., Dansereau, J., Aissaoui, R. (1998): Finite element modeling of a wheelchair seat cushion, 11th Conference of the ESB, July 8-11, 1998, Toulouse, France, str. 177.

LITERATURA


288

22. Domljan, D., Grbac, I. (2002): Važnost zdravstvenih, pedagoških i tehničkih načela u oblikovanju suvremenog školskog namještaja, Meñunarodno savjetovanje Namještaj, čovjek, dizajn, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 65-76.

23. Dul, J., de Vries, H., Verschoof, S., Eveleens, W., Feilzer, A. (2004): Combining economic and social goals in the design of production systems by using ergonomics standards, Computers & Industrial Engineering 47, str. 207–222.

24. Dulčić, Ž., Pavić, I., Ravan, M., Veža, I. (1996): Proizvodni menedžment, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split.

25. Ergić, T., Ivandić, Ž., Kozak, D. (2002): Signifikantnost distribucije pritiska na meko tkivo dok čovjek sjedi, meñunarodno savjetovanje DESIGN 2002, Dubrovnik, 14-17. ožujka 2002, p. 743-748.

26. Fernandez, J.E., Poonawala, M.F. (1998): How long should it take to evaluate seats subjectively?, International Journal of Industrial Ergonomics 22, str. 483-487.

27. Forty, A. (1986): Objects of Desire: Design and Society 1750-1980, Thames & Hudson Ltd, London.

28. Franco, G., Fusetti, L. (2004): Bernardino Ramazzini’s early observations of the link between musculoskeletal disorders and ergonomic factors, Applied Ergonomics 35, str. 67–70.

29. Goonetilleke, R.S., Feizhou, S. (2001): A methodology to determine the optimum seat depth, International Journal of Industrial Ergonomics 27, str. 207-217.

30. Goossens, R.H.M. (1998): Measuring factors of discomfort in office chairs, Proceedings of the Ergonomics Conference GLOBAL ERGONOMICS, ed. by Scott, P.A., Bridger, R.S., Charteris, J., Cape Town, South Africa, 9-11 September 1998, str. 371-374

31. Grandjean, E. (1973): Wohnphysiologie: Grundlagen gesunden Wohnens, Verlag für Architektur Artemis, Zürich.

32. Green, S.M. (2006): (ii) Deformation of materials, Current Orthopaedics 20,str. 9-15.

33. Gregić, M. (1976): Ispitivanje kvalitete namještaja, Drvna industrija vol. 27 (3-4), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 55-57.

34. Groenesteijn, L., Vink, P., de Looze, M., Krause, F. (2009): Effects of differences in office chair controls, seat and backrest angle design in relation to tasks, Applied Ergonomics 40, str. 362-370.

35. Gurr, K., Straker, L., Moore, F. (1998): History of seating: A History of Seating in the Western World, Ergonomics Australia, 12 (3) str. 23-33.

36. Haynes, S., Williams, K. (2008): Impact of seating posture on user comfort and typing performance for people with chronic low back pain, International Journal of Industrial Ergonomics 38, str. 35-46.

37. Heacock, H., Koehoorn, M., Tan, J. (1997): Applying epidemiological principles to ergonomics: A checklist for incorporating sound design and interpretation of studies, Applied Ergonomics 28(3), str. 165-172.

38. Hedge, A. (2002): Ergonomic Seating? The Perfect Chair? The Perfect Work Posture?, Cornell University.

39. Hermans, V., van Peteghem, J. (2006): The relation between OSH and ergonomics: A ‘mother–daughter’ or ‘sister–sister’ relation?, Applied Ergonomics 37, str. 451-459.

40. Holmström E., Ahlborg, B. (2005): Morning warming-up exercise—effects on musculoskeletal fitness in construction workers, Applied Ergonomics 36, str. 513–519.

41. Humphreys, S.C., Hodges, S.D., Lumpkin, K.J., Eck, J.C., Wurster, R., Hagen, J., Farmer, D. (2007): Assessing lumbar sagittal motion using videography in an in vivo pilot study, International Journal of Industrial Ergonomics 37(7), str. 653-656.

42. Ivelić, Ž. (2002): Konstrukcija i kvaliteta dječjih kreveta – magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, str. 1-190.

43. Ivelić, Ž., Ljuljka, B., Markovac, Ž., Grbac, I. (2002): Ergonomska načela dizajniranja uredskog namještaja, Meñunarodno savjetovanje Namještaj, čovjek, dizajn, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 77-90.

44. Ivelić, Ž., Vlaović, Z., Grbac, I.(2003): European standards and directives in the furniture sector, International conference: Furniture industry adjustment to european standards, University of Zagreb, Faculty of Forestry, UFI-Paris, Zagreb, October 17th 2003, str. 55-66.

LITERATURA


289

45. Jindo, T., Hirasago, K., Nagamachi, M. (1995): Development of a design support system for office chairs using 3-D graphic, International Journal of Industrial Ergonomics 15, str. 49-62.

46. Johnston, V., Souvlis, T., Jimmieson, N.L., Jull, G. (2008): Associations between individual and workplace risk factors for self-reported neck pain and disability among female office workers, Applied Ergonomics Volume 39, Issue 2, str. 171-182.

47. Jung, A., Strauss, P., Lindner, H-J., Schuppe, H-C. (2008): Influence of heating car seats on scrotal temperature, Fertil Steril, Vol. 90, No. 2, str. 335-339.

48. Kapica, L., Grbac, I. (1998): Principi konstruiranja ergonomskog namještaja namijenjenog sjedenju i ležanju, meñunarodno savjetovanje Namještaj i zdravo stanovanje, Zagreb, 16. listopada 1998, str. 53-58.

49. Keller, G. (1978): Ergonomija za dizajnere, Institut za dokumentaciju zaštite na radu – Niš, časopis Ergonomija, Beograd.

50. Kernozek, T.W., Lewin, J.E,(1998): Seat interface pressures of individuals with paraplegia: Influence of dynamic wheelchair locomotion compared with static seated measurements, Arch Phys Med Rehabil 79, str. 313-316.

51. Kiesler, S., Finholt, T. (1988); The mystery of RSI, American Psychologist 43 (12), American Psychological Association, str. 1004-1015.

52. Kolich, M. (2003): Automobile seat comfort: occupant preferences vs. anthropometric accommodation, Applied Ergonomics 34, str. 177-184.

53. Kolich, M. (2004): Predicting automobile seat comfort using a neural network, International Journal of Industrial Ergonomics 33, str. 285-293.

54. Kurazumi, Y., Tsuchikawa, T., Ishii, J., Fukagawa, K., Yamato, Y., Matsubara, N. (2008): Radiative and convective heat transfer coefficients of the human body in natural convection, Building and environment 43, str. 2142-2153.

55. Kurazumi, Y., Tsuchikawa, T., Matsubara, N., Herikoshi, T. (2008): Effect of posture on the heat transfer areas of the human body, Building and environment 43, str. 1555-1565.

56. Lacey, R.J., Lewis, M., Sim, J. (2007): Piecework, musculoskeletal pain and the impact of workplace psychosocial factors, Occupational Medicine, str. 1-8.

57. Lee, R.Y.W., Wong, T.K.T. (2002): Relationship between the movements of the lumbar spine and hip, Human Movement Science 21(4), str. 481-494.

58. Lengsfeld, M., Frank, A., Deursen, van, D.L., Griss, P. (2000): Lumbar spine curvature during office chair sitting, Medical Engineering & Physics 22, str. 665–669.

59. Lengsfeld, M., König, I.R., Schmelter, J., Ziegler, A. (2007): Passive rotary dynamic sitting at the workplace by office-workers with lumbar pain: a randomized multicenter study, The Spine Journal 7(5), str. 531-540.

60. Levinson, S. (1999): Institutional response to computer-related repetitive strain injury, Campus-Wide Information Systems 16 (1), str. 27–29.

61. Liang, C-C., Chiang, C-F. (2006): A study on biodynamic models of seated human subjects exposed to vertical vibration, International Journal of Industrial Ergonomics 36, str. 869-890.

62. Lueder, R. (2002): Ergonomics review: Anatomical, physiological and health, Considerations relevant to the SwingSeatTM, for OfficeFX, Humanics ErgoSystems, Inc.

63. Lueder, R. (2002): Seat Height Revisited – Rethinking sitting & seating, Published in Human Factors Society Bulletin in November 1986, Humanics ErgoSystems, Inc.

64. Lueder, R. (2004): Ergonomics of seated movement, A review of the scientific literature, Considerations relevant to the SumTM chair, written for Allsteel, Humanics ErgoSystems, Inc.

65. Lueder, R., Allie, P. (2004): Review: Armrest Design and Use, for Steelcase, Humanics ErgoSystems, Inc.

66. Ljuljka, B. (1976): Ispitivanje čvrstoće i trajnosti naslonjača (fotelja) i počivaljki (sofa i kaučeva), Drvna industrija vol. 27 (1-2), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 21-25.

67. Ljuljka, B. (1976): Kratki prikaz ispitivanja namještaja u svijetu i kod nas, Drvna industrija vol. 27 (3-4), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 58.

LITERATURA


290

68. Ljuljka, B. (1977): Tehnologija proizvodnje namještaja, udžbenik, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.

69. Ljuljka, B. (1978a): Faktori kvalitete naslonjača i višesjeda, Drvna industrija vol. 29 (1-2), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 5-12.

70. Ljuljka, B. (1978b): Faktori kvalitete namještaja, Drvna industrija, Vol. 29 (11-12), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 309-312.

71. Ljuljka, B. (1982): Osiguravanje kvalitete proizvoda, Bilten ZIDI 10 (4), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, str 26-37.

72. Ljuljka, B. (1990): Značaj kvalitete namještaja za uspješniji plasman, Savjetovanje Razvoj i unapreñenje industrije namještaja s gledišta uključivanja u zajedničko tržište, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, str 67-86.

73. Malchaire, J., Piette, A., Kampmann, B., Mehnert, P., Gebhardt, H., Havenith, G., Hartog, den E., Holmer, I., Parsons, K., Alfano G., Griefahn, B. (2001): Development and validation of the predicted heat strain model, Ann. occup. Hyg., Vol. 45, No. 2, str. 123-135.

74. Mandal, A.C. (2002): Balanced sitting posture on forward sloping seat, str. 1-4.

75. Mascie-Taylor, C.G.N., Goto, R. (2007): Human Variation and Body Mass Index: A Review of the Universality of BMI Cut-offs, Gender and Urban-rural Differences, and Secular Changes, Journal of Physiological Anthropology (26), str. 109-112.

76. Mehta, C.R., Tewari, V.K. (2001): Real Time Characteristics of Tractor Seat Cushion Materials, J. agric. Engng Res. 80 (3), str. 235-243.

77. Mihulja, G., Bogner, A., Ljuljka, B., Vlaović, Z. (2001): Wood usage on ffice furniture (Upotreba drva u uredskom namještaju), International conference: Wood – future material in furniture design, University of Zagreb, Faculty of Forestry (Croatia), UFI-Paris, Zagreb, October 19 th 2001, str. 79-87.

78. Mihulja, G., Ljuljka, B. Grbac, I. (2002): Stabilnost uredskog radnog stolca, Meñunarodno savjetovanje Namještaj, čovjek, dizajn, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 101-108.

79. Mijović, B., Ujević, D., Baksa, S. (2001): Visualisation of anthropometric measures of workers in computer 3D modeling of work place, Coll. Antropol 25 (56), str. 639-650.

80. Mijović, B., Ujević, D., Skoko, M., Baksa, S. (2002): 3D computer modeling of sitting working place, Coll. Antropol. 26, 189-203.

81. Muftić, O., Baksa, I., Baksa, S. (2004): Virtual 3D human modelling and digital biomechanical analysis, Proceedings of 3D modelling 2004, 3D human & image processing, Harbour conference, Paris, April 28-29.

82. Muftić, O., Jurčević-Lulić, T., Baksa, S. (2004): Ergonomic analysis of virtual passenger in airplane environments, Proceedings of 2nd International Ergonomics Conference, Ergonomics 2004, Oct. 21st-22th 2004, Stubičke Toplice, Zagreb, Croatia, str. 29-36.

83. Muftić, O., Veljović, F., Jurčević-Lulić, T., Miličić, D. (2001): Osnovi ergonomije, Univerzitet u Sarajevu, Mašiniski fakultet, Sarajevo.

84. Müller, G.F. (1994): Sitzkomfort – Die Messung subjektiver Urteile über ergonomisch gestaltete Büroarbeitsstühle, Zbl Arbeitsmed 44, str. 270-276.

85. Na, S., Lim, S., Choi, H-S., Chung, M.K. (2005): Evaluation of driver's discomfort and postural change using dynamic body pressure distribution, International Journal of Industrial Ergonomics 35, str. 1085-1096.

86. Naqvi, S.A.A., Stobbe, T.J., Jaraiedi, M. (1994): Prediction of elderly seating comfort from physical condition, chair type and gender, International Journal of Industrial Ergonomics 13, str. 289-296.

87. Nishimatsu, T., Kamijoh, M., Toba, E., Ishizawa, H. (2001): Influence of covering fabric for hand feel of automotive seat, JSAE Review 22, str. 372-374.

88. Panchón, E., Lobato, R., Sanchez, F., Panchón, A. (2004): Index for quality control in anthropometric surveys, International Journal of Industrial Ergonomics 34, str. 479–482.

89. Parkinson, M.B., Chaffin, D.B., Reed, M.P. (2006): Center of pressure excursion capability in performance of seated lateral-reaching tasks, Clinical Biomechanics 21 (1), str. 26-32.

90. Perali L. (1998): Ergonomics of the chairs, Published on Promosedia, December 1998, Udine, Italy, str. 1-5.

LITERATURA


291

91. Perali L. (2003): General principles of ergonomics of the office seat, Promosedia 2003, Udine, Italy, str. 44-48.

92. Porter, J.M., Gyi, D.E. (2002): The prevalence of musculoskeletal troubles among car drivers, Occupational Medicine 52(1), Society of Occupational Medicine, str. 4-12.

93. Poussa, M.S., Heliövaara, M.M., Seitsamo, J.T., Könönen, M.H., Hurmerinta, K.A., Nissinen, M.J. (2005): Anthropometric measurements and growth as predictors of low-back pain: a cohort study of children followed up from the age of 11 to 22 years, European Spine Journal 14(6), str. 595-598.

94. Qian, X., Fan, J. (2006): Prediction of Clothing Thermal Insulation and Moisture Vapour Resistance of the Clothed Body Walking in Wind, Annals of Occupational Hygiene, str. 1-10.

95. Raymond, A. D., Voisard, B., Dainoff, M.J. (1985): Evaluation of subjective measures of chair comfort, Trends in ergonomics/Human factors II, Eberts, R.E., Eberts, C.G. (editors), Elsevier Science Publishers B.V., str. 453-459.

96. Sakoi, T., Tsuzuki, K., Kato, S., Ooka, R., Song, D., Zhu, S. (2007): Thermal comfort, skin temperature distribution, and sensible heat loss distribution in the sitting posture in various asymmetric radiant fields, Building and Environment 42(12), str. 3984-3999.

97. Seitz, T., Balzulat, J., Bubb, H. (2000): Anthropometry and measurement of posture and motion, International Journal of Industrial Ergonomics 25, str. 447-453.

98. Snijders, C.J., Hermans, P.F.G., Niesing, R., Spoor, C.W., Stoeckart, R. (2004): The influence of slouching and lumbar support on iliolumbar ligaments, intervertebral discs and sacroiliac joints, Clinical Biomechanics 19, str. 323–329.

99. Song, G-S., Kim, W., Seo, J.T. (2007): Effect of air conditioning and chair cushion on scrotal temperature, International Journal of Andrology 30, str. 1-9.

100. Spinal outreach team (2007): Seating systems for people with spinal cord injury – cushions, backrests and other considerations, The Queensland spinal cord injury service, Spinal outreach team, Queensland health, January 2007, str. 1-33, www.health.qld.gov.au (10. 05. 2008)

101. Sprigle, S., Flinn, N., Wootten, M., McCorry, S. (2003): Development and testing of a pelvic goniometer designed to measure pelvic tilt and hip flexion, Clinical Biomechanics 18, str. 462–465.

102. Stockman, G., Chen, J-L., Cui, Y., Reynolds, H. (1997): Measuring body points on automobile drivers using multiple cameras, Image and Vision Computing, Volume 15 (4), str. 317-329.

103. Stockton, L., Rithalia, S. (2007): Is dynamic seating a modality worth considering in the prevention of pressure ulcers? Journal of Tissue Viability 17, str. 15-21.

104. Straker, L., Mekhora, K. (2000): An evaluation of visual display unit placement by electromyography, posture, discomfort and preference, International Journal of Industrial Ergonomics 36 (4), str. 389-398.

105. Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Anthropometrics of Fit, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair, Herman Miller Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 1-4.

106. Stumpf B., Chadwick D., Dowell B. (2002): The Kinematics of Sitting, Ergonomic criteria for the design of the Aeron® chair, Herman Miller Inc., Zeeland, Michigan U.S.A., str. 1-4.

107. Tkalec, S. (1976): Ispitivanje kvalitete namještaja potreba proizvoñača i potrošača, Drvna industrija vol. 27 (1-2), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 5-12.

108. Tkalec, S. (1983): Metodičko konstruiranje – novi pristup projektiranju i konstruiranju drvnih proizvoda, Drvna industrija, vol. 34 (9-10), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 219-220.

109. Tkalec, S. (1983): Namještaj (separat), Šumarska enciklopedija II dio, JLZ, Zagreb

110. Tkalec, S. (1985): Konstrukcije namještaja – skripta, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb

111. Tkalec, S., Prekrat S. (2000): Konstrukcije proizvoda od drva 1, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Znanje, Zagreb

112. Tse, W.L., Chan, W.L. (2008): A distributed sensor network for measurement of human thermal comfort feelings, Sensors and Actuators A 144(2), str. 394-402.

113. Udo, H., Fujimura, M., Yoshinaga, F. (1999): The effect of a tilting seat on back, lower back and legs during sitting work, Industrial Health 37, str. 369-381.

LITERATURA


292

114. Vergara, M., Page, A. (2002): Relationship between comfort and back posture and mobility in sitting-posture, Applied Ergonomics 33, str. 1–8.

115. Vergara, M., Page, A., Sancho, J.L. (2006): Analysis of lumbar flexion in sitting posture: Location of lumbar vertebrae with relation to easily identifiable skin marks, International Journal of Industrial Ergonomics 36, str. 937-942.

116. Verver, M.M., Lange, de R., Hoof, van J., Wismans, J.S.H.M. (2005): Aspects of seat modelling for seating comfort analysis, Applied Ergonomics Volume 36, Issue 1, str. 33-42.

117. Vink, P. (2002): Comfort, Faculty of Design, Construction and Production, Delft University of Technology, DocVision BV Delft, June 12th, 2002, str. 1-12(26).

118. Vink, P., Koningsveld, E.A.P., Molenbroek, Johan, J.F. (2006): Positive outcomes of participatory ergonomics in terms of greater comfort and higher productivity, Applied Ergonomics 37, str. 537-546.

119. Vlaović, Z., Domljan, D., Horvat, S., Tkalec, S. (2004): Design of the office furniture according to the new standards, Proceedings of 2nd International ergonomics conference – Ergonomics 2004, Ed. by B. Mijović, Stubičke toplice Croatia, October 21st-22nd 2004, Croatian society of ergonomics, Zagreb, str. 109-116.

120. Vlaović, Z., Grbac, I., Domljan, D., A. Bublić (2009): Research of deformation and comfort index of office work chairs, Proceedings of 20th international scientific conference: Wood is good – new materials, quality and design of products, Innovawood, University of Zagreb, Faculty of Forestry, Zagreb, October 16th 2009, str. 9-20.

121. Vlaović, Z., Horvat, S., Domljan, D., Tkalec, S. (2003): Design and construction of the office and school furniture according to the european standads, International conference: Furniture industry adjustment to European Standards, University of Zagreb, Faculty of Forestry, UFI-Paris, Zagreb, October 17th 2003, str. 67-76.

122. Vlaović, Z., Mihulja, G., Bogner, A. (2004): Compliance of the office chairs with HRN EN 1335-1 standards, International conference: Trends in design, construction and technology of wooden products University of Zagreb, Faculty of Forestry, UFI-Paris, Zagreb, October 15th 2004, str. 37-42.

123. Wakabayashi, H., Hanai, A., Yokoyama, S., Nomura T. (2006): Thermal Insulation and Body Temperature Wearing a Thermal Swimsuit during Water Immersion, Journal of Physiological anthropology 25 (5), str. 331-338.

124. Wang, W., Rakheja, S., Boileau, P.-É. (2006): The role of seat geometry and posture on the mechanical energy absorption characteristics of seated occupants under vertical vibration, International Journal of Industrial Ergonomics 36, str. 171-184.

125. Whitfield, D., Langford, J. (2004): Ergonomics definitions, iz The Oxford Companion to the Body, Blakemore, C i Jennett S. (ur.), Oxford University Press, 2001, preuzeto sa www.oup.com

126. Whysall, Z.J., Haslam, R.A., Haslam, C. (2004): Processes, barriers, and outcomes described by ergonomics consultants in preventing work-related musculoskeletal disorders, Applied Ergonomics 35, str. 343–351.

127. Wu, X., Rakheja, S., Boileau, P-É. (1998): Study of human–seat interface pressure distribution under vertical vibration, International Journal of Industrial Ergonomics, Volume 21 (6), str. 433-449.

128. Yassi, A. (1997): Repetitive Strain Injuries, The Lancet 349, Occupational and environmental health unit, University of Manitoba, Winnipeg, Canada, str. 943-947.

129. Zhu, M., Martinez, A.M., Tan, H.Z. (2003): Template-based Recognition of Static Sitting Postures, IEEE, str. 1-6.

POPIS ILUSTRACIJA


293

POPIS ILUSTRACIJA

SLIKE

Slika 1. Preporučeni sjedeći položaj prihvaćen u HRN EN 1335-1 ..................................................................................................9

Slika 2. Rendgenske slike osobe koja leži na boku ..................................................................................................................... 10

Slika 3. Snimci kralješnice magnetskom rezonancom u uspravnom i nagnutom sjedećem položaju ............................................... 11

Slika 4. Biomehanički najbolji položaj sjedenja pod kutom od 135°............................................................................................. 12

Slika 5. Dinamičko sjedenje: sinkronizirano pomicanje sjedala i naslona...................................................................................... 13

Slika 6. Položaj zdjelice odreñuje oblik lumbalne kralješnice ....................................................................................................... 15

Slika 7. Popis najvažnijih značajki dizajna sjedala ...................................................................................................................... 17

Slika 8. Shematski izgled kralješnice u stojećem stavu čovjeka, lijevi lateralni i prednji pogled...................................................... 19

Slika 9. Sjedne kosti zdjelice u sjedećem položaju. .................................................................................................................... 20

Slika 10. Izmjena hranjivih tvari u kralješnici ............................................................................................................................. 21

Slika 11. Tri kategorije sjedenja na osnovi položaja centra gravitacije ......................................................................................... 22

Slika 12. Biomehanički model gornjeg dijela tijela ...................................................................................................................... 23

Slika 13. Model sjednih kostiju kao kružnih diskova ................................................................................................................... 27

Slika 14. Rezultati rendgenskih snimaka sjedećih, stajaćih i ležećih položaja................................................................................ 28

Slika 15. Distribucija tlaka na sjedalu koje je 5 cm više od duljine potkoljenice ............................................................................ 29

Slika 16. Homo sedens – čovjek većinu radnog dana provede sjedeći ......................................................................................... 37

Slika 17. Načini naslonjenog sjedenja ....................................................................................................................................... 46

Slika 18. Grafički prikaz relativnog produljenja (u %) mišića piriformis u četiri različita položaja.................................................... 48

Slika 19. Zabilježeni kutovi zdjelice i bedrene kosti pri sjedenju s prekriženim nogama................................................................. 49

Slika 20. Statička kontaktna raspodjela tlaka mjerena na tvrdom i mekom sjedalu....................................................................... 50

Slika 21. Tlakovi na stolici sa spužvom debljine 16 mm.............................................................................................................. 52

Slika 22. Tlakovi na stolici sa spužvom debljine 32 mm.............................................................................................................. 52

Slika 23. Radijalna distribucija kontaktnog tlaka ojastučenog (spužva debljine 8 cm) i tvrdog ravnog sjedala ................................ 53

Slika 24. Promjene vršnog tlaka za vrijeme sjedenja 83 kg teške osobe na spužvama CF-45 i PU25 debljina 100 mm.................... 59

Slika 25. Izgled ženske i muške zdjelice .................................................................................................................................... 61

Slika 26. Distribucija tlaka na sjedalu koje je 5 cm niže od duljine potkoljenice............................................................................ 63

Slika 27. Distribucija tlaka na sjedalu koje je 5 cm više od duljine potkoljenice (vidljivo opterećenje stražnjeg koljena).................. 63

Slika 28. Distribucija tlakova na vrlo mekanom sjedalu............................................................................................................... 63

Slika 29. Distribucija tlakova na sjedalu s tvrdim ojastučenjem................................................................................................... 63

Slika 30. Jedno od tri sučelja mjernog sustava ErgoCheck© Chair™ ............................................................................................ 68

Slika 31. Toplinski proces u čovjeka.......................................................................................................................................... 72

Slika 32. Toplinski tok s obzirom na vrijeme za 15, 13 i 60 W u grijaćem elementu automobilskog sjedala .................................... 76

Slika 33. Usporedba simulacijskih (linija) i eksperimentalnih podataka (točke) osobe u pamučnoj odjeći ....................................... 78

Slika 34. Otpor prijenosu vlage mjereno pomoći IFP indentora ................................................................................................... 79

Slika 35. Permeabilnost vlage različitih PU spužvi u odnosu na relativnu deformaciju (stlačenje)................................................... 85

Slika 36. Srednja relativna vlaga mikroklime prisutna u pokusima sjedenja na dva različita avionska sjedala ................................. 89

Slika 37. Faktor udobnosti (udio kože pokriven tekućim znojem) dobiven u pokusima sjedenja na dva različita avionska sjedala .... 89

Slika 38. Najveći tlak i smično naprezanje potkožnog tkiva te kontaktni tlak sjedala pri različitim debljinama jastuka ..................... 91

Slika 39. Šest modela stolica rabljenih u istraživanju (abecednim redom).................................................................................... 98

Slika 40. Privjesak s pripadajućom oznakom modela na naslonu uzorka KS-5 .............................................................................. 99

Slika 41. Detalji modela BS .................................................................................................................................................... 100

Slika 42. Detalji modela KS .................................................................................................................................................... 100

Slika 43. Detalji modela KS .................................................................................................................................................... 100

Slika 44. Detalji modela LS..................................................................................................................................................... 101

POPIS ILUSTRACIJA


294

Slika 45. Detalji modela MA.................................................................................................................................................... 101

Slika 46. Detalji modela RS .................................................................................................................................................... 101

Slika 47. Ureñaj za točno odreñivanje funkcionalnih dimenzija.................................................................................................. 103

Slika 48. Prikaz mjerenja visine sjedala modela KS u ureñaju za odreñivanje dimenzija.............................................................. 103

Slika 49. Prikaz mjerenja visine naslona za ruke modela LS u ureñaju za odreñivanje dimenzija ................................................. 104

Slika 50. Prikaz mjerenja čiste širine izmeñu naslona za ruke modela LS pomoću laserskog mjerila............................................. 104

Slika 51. Uzorci PU materijala za potrebe ispitivanja mehaničkih svojstava prema ISO normama ................................................ 105

Slika 52. Primjer tvrdnje iz upitnika CEC-14............................................................................................................................. 110

Slika 53. Prikaz ErgoCheck© Chair™ sučelja u Industrial verziji ................................................................................................. 116

Slika 54. Prikaz "mjernih mjesta" na dva poligona.................................................................................................................... 117

Slika 55. Mjerenje iznosa i raspodjele tlakova na stolici LS u naslonjenom položaju.................................................................... 117

Slika 56. Time Study Version sučelje s prikazom trenutka raspodjele tlakova u naslonjenom položaju......................................... 118

Slika 57. Time Study Version sučelje s prikazom trenutka raspodjele tlakova u nagnutom položaju............................................. 118

Slika 58. Očitavanje lokacije najvišeg tlaka pomoću "kursora" na površini sjedenja .................................................................... 119

Slika 59. Prikaz pet kompleta podataka (stolice BS, IS, KS, LS i MA) ispitanika M112 u Industrial verziji ...................................... 120

Slika 60. Prikaz šestog uzorka (stolica RS) ispitanika M112 u Industrial verziji ........................................................................... 121

Slika 61. Uokvirena površina sjedala kao predmet mjerenja s relevantnim (!!!) podacima........................................................... 121

Slika 62. Izuzimanje područja koja su nastala uslijed konstrukcijskih i fizičkih ograničenja.......................................................... 122

Slika 63. Izgled prvog dijela upitnika o termalnoj udobnosti s ponuñenim odgovorima-brojevima ............................................... 123

Slika 64. Shematski prikaz mjesta osjećaja topline (indikatori topline)....................................................................................... 123

Slika 65. Sonda s ugrañenim senzorima za mjerenje temperature i vlage.................................................................................. 125

Slika 66. Izgled unutrašnjosti kućišta (lijevo) s utičnicama za priključivanje sondi (desno).......................................................... 126

Slika 67. Prikaz softvera HOBOware Pro za obradu i prikaz prikupljenih podataka ...................................................................... 126

Slika 68. Prikaz postavljanja sondi na površinu sjedala i povezanost s ureñajem za prikupljanje podataka................................... 127

Slika 69. Mjerenje mase uzorka BS1 na digitalnoj vagi ............................................................................................................. 129

Slika 70. Prikaz IFD testa ....................................................................................................................................................... 129

Slika 71. Univerzalni ispitni ureñaj Zwick Materialprüfung model 1447 ...................................................................................... 132

Slika 72. Prikaz utiskivanja pritisnog tijela u uzorak.................................................................................................................. 132

Slika 73. Mjerenje na uzorku KS3 prema ISO 2439, metoda C .................................................................................................. 133

Slika 74. Prikaz iscrtavanja krivulja histereze na zaslonu pri ispitivanju prema ISO 2439, metoda E ............................................ 135

Slika 75. Prikaz distribucije tlakova na stolici BS pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01) .................................... 152

Slika 76. Prikaz distribucije tlakova na stolici BS pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05) ..................................... 152

Slika 77. Prikaz distribucije tlakova na stolici IS pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01)..................................... 153

Slika 78. Prikaz distribucije tlakova na stolici IS pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05) ...................................... 153

Slika 79. Prikaz distribucije tlakova na stolici KS pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01) .................................... 154

Slika 80. Prikaz distribucije tlakova na stolici KS pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05) ..................................... 154

Slika 81. Prikaz distribucije tlakova na stolici LS pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01) .................................... 155

Slika 82. Prikaz distribucije tlakova na stolici LS pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05)...................................... 155

Slika 83. Prikaz distribucije tlakova na stolici MA pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01) ................................... 156

Slika 84. Prikaz distribucije tlakova na stolici MA pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05)..................................... 156

Slika 85. Prikaz distribucije tlakova na stolici RS pri naslonjenom sjedenju ženske osobe (ispitanica F01).................................... 157

Slika 86. Prikaz distribucije tlakova na stolici RS pri naslonjenom sjedenju muške osobe (ispitanik M05) ..................................... 157

POPIS ILUSTRACIJA


295

GRAFIKONI

Grafikon 1. Odnos indeksa tjelesne mase (BMI) i prosječnog tlaka.............................................................................................. 33

Grafikon 2. Ovisnost najvišeg tlaka o BMI kod muškaraca .......................................................................................................... 35

Grafikon 3. Ovisnost najvišeg tlaka o BMI kod žena ................................................................................................................... 36

Grafikon 4. Prikaz odgovora na anketno pitanje......................................................................................................................... 38

Grafikon 5. Hipotetički model neudobnosti i udobnosti ............................................................................................................... 39

Grafikon 6. Ovisnost najvišeg tlaka o visini muškaraca na konstrukcijama sjedala SO1, SO2 i SO3................................................ 64

Grafikon 7. Ovisnost najvišeg tlaka o masi muškaraca na konstrukcijama sjedala SO1, SO2 i SO3 ................................................ 65

Grafikon 8. Ovisnost najvišeg tlaka o visini žena na konstrukcijama sjedala SO1, SO2 i SO3......................................................... 66

Grafikon 9. Ovisnost najvišeg tlaka o masi kod žena na konstrukcijama sjedala SO1, SO2 i SO3................................................... 67

Grafikon 10. Tipična krivulja sila-deformacija fleksibilne spužve ................................................................................................ 130

Grafikon 11. Primjer grafikona sila-deformacija prema ISO 2439, metoda B .............................................................................. 131

Grafikon 12. Primjer grafikona sila-deformacija prema ISO 2439, metoda C .............................................................................. 133

Grafikon 13. Primjer grafikona sila-deformacija prema ISO 2439, metoda E .............................................................................. 134

Grafikon 14. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka BS1 prema metodi B....................................................................... 202

Grafikon 15. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka IS1 prema metodi B........................................................................ 202

Grafikon 16. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka KS1 prema metodi B....................................................................... 203

Grafikon 17. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka RS1 prema metodi B....................................................................... 203

Grafikon 18. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka BS3 prema metodi C....................................................................... 206

Grafikon 19. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka IS3 prema metodi C........................................................................ 206

Grafikon 20. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka KS3 prema metodi C....................................................................... 207

Grafikon 21. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka RS3 prema metodi C....................................................................... 207

Grafikon 22. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka BS3 prema metodi E ....................................................................... 209

Grafikon 23. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka IS3 prema metodi E........................................................................ 209

Grafikon 24. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka KS3 prema metodi E ....................................................................... 210

Grafikon 25. Prikaz mjerenja IFD tetsom za uzorak jastuka RS3 prema metodi E....................................................................... 210

Grafikon 26. Grafički prikaz vrijednosti procjena na tvrdnjama neudobnosti i udobnosti ............................................................. 213

Grafikon 27. Prosječne vrijednosti procjena na skalama udobnosti i neudobnosti prema stolicama.............................................. 214

Grafikon 28. Prosječne vrijednosti procjena na skalama udobnosti i neudobnosti prema stolicama.............................................. 214

Grafikon 29. Interakcija skala i stolica (rezultati testiranja efekta stolica na skali udobnosti i skali neudobnosti) .......................... 215

Grafikon 30. Prosječna vrijednost procjena na skalama udobnosti i neudobnosti........................................................................ 215

Grafikon 31. Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na dob ispitanika ............................................................................. 217

Grafikon 32. Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na dob ispitanika.......................................................................... 217

Grafikon 33. Ukupne procjene na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na dob ispitanika................................................. 218

Grafikon 34. Ukupne procjene na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na spol ispitanika ................................................ 219

Grafikon 35. Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na spol ispitanika............................................................................. 219

Grafikon 36. Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na spol ispitanika ......................................................................... 220

Grafikon 37. Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na visinu ispitanika .......................................................................... 221

Grafikon 38. Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na visinu ispitanika....................................................................... 221

Grafikon 39. Ukupne procjene na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na visinu ispitanika .............................................. 222

Grafikon 40. Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na težinu ispitanika.......................................................................... 223

Grafikon 41. Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na težinu ispitanika ...................................................................... 223

Grafikon 42. Ukupne procjene na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na težinu ispitanika.............................................. 224

Grafikon 43. Procjene stolica na skali udobnosti s obzirom na indeks tjelesne mase ispitanika .................................................... 225

Grafikon 44. Procjene stolica na skali neudobnosti s obzirom na indeks tjelesne mase ispitanika ................................................ 225

Grafikon 45. Ukupne procjene na skalama udobnosti i neudobnosti s obzirom na težinski indeks ispitanika ................................. 226

Grafikon 46. Maksimalni kontaktni tlak sjedenja u naslonjenom i nagnutom položaju prema stolicama........................................ 227

Grafikon 47. Prosječni kontaktni tlak sjedenja u naslonjenom i nagnutom položaju prema stolicama........................................... 227

POPIS ILUSTRACIJA


296

Grafikon 48. Prosječna masa ili opterećenje na sjedalo u naslonjenom i nagnutom položaju prema stolicama ............................. 228

Grafikon 49. Prosječna površina sjedenja u naslonjenom i nagnutom položaju prema stolicama ................................................. 228

Grafikon 50. Rezultati značajnost testiranih razlika izmeñu stolica............................................................................................. 229

Grafikon 51. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja topline pri sjedenju na odreñenim dijelovima tijela i općenito........... 231

Grafikon 52. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja vlage i stupnja znojenja pri sjedenju .............................................. 231

Grafikon 53. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja termalne udobnosti stolice............................................................. 232

Grafikon 54. Rezultati razlika termalnih procjena prema Kruskal-Wallis testu ............................................................................. 232

Grafikon 55. TeRH – Interakcija skala i stolica ......................................................................................................................... 233

Grafikon 56. TeRH – Prosječna vrijednost procjena na skalama udobnosti i neudobnosti pri mjerenjima temperature i vlage ....... 233

Grafikon 57. TeRH – Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja topline pri sjedenju ........................................................... 234

Grafikon 58. TeRH – Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja vlage i stupnja znojenja pri sjedenju .................................. 234

Grafikon 59. TeRH – Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti osjećaja termalne udobnosti stolice................................................. 235

Grafikon 60. TeRH – Prikaz temperature na površini sjedala BS svih ispitanika u pokusu............................................................ 236

Grafikon 61. TeRH – Prikaz temperature na površini sjedala KS svih ispitanika u pokusu............................................................ 237

Grafikon 62. TeRH – Prikaz temperature na površini sjedala LS svih ispitanika u pokusu ............................................................ 237

Grafikon 63. TeRH – Prikaz temperature na površini sjedala MA svih ispitanika u pokusu ........................................................... 238

Grafikon 64. TeRH – Prikaz temperature na površini sjedala RS svih ispitanika u pokusu............................................................ 238

Grafikon 65. TeRH – Prikaz relativne vlage na i u sjedalu BS svih ispitanika u pokusu ................................................................ 239

Grafikon 66. TeRH – Prikaz relativne vlage na i u sjedalu KS svih ispitanika u pokusu ................................................................ 239

Grafikon 67. TeRH – Prikaz relativne vlage na i u sjedalu LS svih ispitanika u pokusu ................................................................ 240

Grafikon 68. TeRH – Prikaz relativne vlage na i u sjedalu MA svih ispitanika u pokusu ............................................................... 240

Grafikon 69. TeRH – Prikaz relativne vlage na i u sjedalu RS svih ispitanika u pokusu ................................................................ 241

Grafikon 70. TeRH – Prikaz prosječnih vrijednosti temperature i rel. vlage koje su se javljale pri sjedenju................................... 241

Grafikon 71. Rezultati testiranja razlika u mjerama elastičnosti i deformacije izmeñu PU materijala doviveni ANOVA-om.............. 242

Grafikon 72. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti indeksa udobnosti prema ISO 2439 metodi B............................................... 243

Grafikon 73. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti povrata histereze prema ISO 2439 metodi B................................................ 243

Grafikon 74. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti tvrdoće pri 40% deformacije prema ISO 2439 metodi C ............................... 244

Grafikon 75. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti indeksa udobnosti prema ISO 2439 metodi E............................................... 245

Grafikon 76. Odnos aritmetičkih sredina vrijednosti histereze prema ISO 2439 metodi E ............................................................ 245

POPIS TABLICA


297

POPIS TABLICA

Tablica 1. Pregled literature o djelovanju, mjerenjima i iznosima tlakova na stražnjici pri sjedenju................................................ 26

Tablica 2. Činitelji udobnosti i neudobnosti sjedenja .................................................................................................................. 40

Tablica 3. Vrijednosti kuta kuka i drugih dijelova tijela mjerenih in vivo pri različitim položajima tijela ........................................... 49

Tablica 4. Vodljivost topline (λ) različitih materijala za ispune..................................................................................................... 81

Tablica 5. Upijanje vlage nekih materijala ispune ležaja-madraca ............................................................................................... 81

Tablica 6. Raspodjela ispitanika po starosnim skupinama ........................................................................................................... 93

Tablica 7. Osnovni podaci ispitanika (starost, visina, masa), frekvencija i udio u ukupnom uzorku ................................................ 94

Tablica 8. Indeks tjelesne mase ispitanika, frekvencija i udio u ukupnom uzorku ......................................................................... 95

Tablica 9. Prikaz BMI-ja po skupinama prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO)............................................................. 95

Tablica 10. Prikaz broja odgovora na pitanje o dijagnosticiranim bolestima kralješnice................................................................. 96

Tablica 11. Prikaz broja odgovora na pitanje o načinu sjedenja u smislu križanja nogu iznad koljena ............................................ 96

Tablica 12. Osnovni podaci ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju tempetarure i vlage (TeRH)............................................... 97

Tablica 13. Funkcionalne dimenzije stolica odreñene prema HRN EN 1335-1 ............................................................................. 102

Tablica 14. Gustoća pojedine vrste PU spužve ......................................................................................................................... 105

Tablica 15. Interkorelacije tvrdnji skale udobnosti ................................................................................................................... 112

Tablica 16. Interkorelacije tvrdnji skale neudobnosti ................................................................................................................ 113

Tablica 17. Karakteristike skale udobnosti ............................................................................................................................... 113

Tablica 18. Karakteristike skale neudobnosti ........................................................................................................................... 113

Tablica 19. Korelacije skala udobnosti i neudobnosti i tvrdnji "Osjećam se udobno" i "Osjećam se neudobno" ............................. 114

Tablica 20. BS – procjene na tvrdnjama.................................................................................................................................. 137

Tablica 21. IS – procjene na tvrdnjama................................................................................................................................... 137

Tablica 22. KS – procjene na tvrdnjama.................................................................................................................................. 138

Tablica 23. LS – procjene na tvrdnjama .................................................................................................................................. 138

Tablica 24. MA – procjene na tvrdnjama ................................................................................................................................. 139

Tablica 25. RS – procjene na tvrdnjama.................................................................................................................................. 139

Tablica 26. Varijable kreirane za MANOVA-u............................................................................................................................ 140

Tablica 27. Aritmetičke sredine i standardne devijacije varijabli ................................................................................................ 140

Tablica 28. MANOVA – značajnost testiranih razlika rezultata na skalama udobnosti i neudobnosti ............................................. 141

Tablica 29. T-test – značajnost testiranih razlika za skalu udobnosti, testirane zasebno.............................................................. 142

Tablica 30. T-test – značajnost testiranih razlika za skalu neudobnosti, testirane zasebno.......................................................... 142

Tablica 31. Razlike u procjenama stolica na skalama udobnosti/neudobnosti s obzirom na dob ispitanika................................... 144

Tablica 32. Razlike u procjenama stolica na skalama udobnosti/neudobnosti s obzirom na spol ispitanika .................................. 145

Tablica 33. Razlike u procjenama stolica na skalama udobnosti/neudobnosti s obzirom na visinu ispitanika ............................... 147

Tablica 34. Razlike u procjenama stolica na skalama udobnosti/neudobnosti s obzirom na masu ispitanika ................................ 148

Tablica 35. Princip i opis indeks-oznaka prema indeksu tjelesne mase ...................................................................................... 148

Tablica 36. Razlike u procjenama stolica na skalama udobnosti/neudobnosti s obzirom na BMI ispitanika .................................. 149

Tablica 37. Maksimalni tlak u naslonjenom sjedećem položaju prema stolicama ..................................................................... 150

Tablica 38. Prosječni tlak u naslonjenom sjedećem položaju prema stolicama ........................................................................... 150

Tablica 39. Masa u naslonjenom sjedećem položaju prema stolicama ....................................................................................... 150

Tablica 40. Površina u naslonjenom sjedećem položaju prema stolicama .................................................................................. 151

Tablica 41. Maksimalni tlak u nagnutom sjedećem položaju prema stolicama.......................................................................... 151

Tablica 42. Prosječni tlak u nagnutom sjedećem položaju prema stolicama ............................................................................... 151

Tablica 43. Masa u nagnutom sjedećem položaju prema stolicama ........................................................................................... 151

Tablica 44. Površina u nagnutom sjedećem položaju prema stolicama ...................................................................................... 151

Tablica 45. MANOVA – značajnost testiranih razlika izmeñu stolica na mjerama p-max, p-avg, mase i površine........................... 158

Tablica 46. Razlike u maksimalnom tlaku izmeñu stolica .......................................................................................................... 158

POPIS TABLICA


298

Tablica 47. Razlike u prosječnom tlaku izmeñu stolica.............................................................................................................. 159

Tablica 48. Razlike masa na sjedalu izmeñu stolica.................................................................................................................. 159

Tablica 49. Razlike površina sjedenja izmeñu stolica ................................................................................................................ 160

Tablica 50. Stolica BS: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju ............................... 161

Tablica 51. Stolica IS: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju ................................ 161

Tablica 52. Stolica KS: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju ............................... 162

Tablica 53. Stolica LS: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju................................ 162

Tablica 54. Stolica MA: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju............................... 163

Tablica 55. Stolica RS: korelacija objektivnih mjera i skala udobnosti i neudobnosti u naslonjenom položaju ............................... 163

Tablica 56. Povezanost objektivnih mjera u naslonjenom i nagnutom položaju po stolicama....................................................... 164

Tablica 57. Stolica BS: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju ............................... 165

Tablica 58. Stolica IS: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju................................ 166

Tablica 59. Stolica KS: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju ............................... 167

Tablica 60. Stolica LS: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju ............................... 168

Tablica 61. Stolica MA: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju .............................. 170

Tablica 62. Stolica RS: korelacija tvrdnji skala udobnosti i neudobnosti i ECC mjera u naslonjenom položaju............................... 171

Tablica 63. Korelacije objektivnih mjera u naslonjenom i nagnutom položaju s visinom ispitanika. ............................................ 172

Tablica 64. Korelacije objektivnih mjera u naslonjenom i nagnutom položaju s masom ispitanika .............................................. 173

Tablica 65. Korelacije objektivnih mjera u naslonjenom i nagnutom položaju s BMI-jem ispitanika............................................. 174

Tablica 66. Subjektivne procjene stolica na termalnim indikatorima .......................................................................................... 175

Tablica 67. Rezultati Kruskal-Wallis statističkog testa razlika izmeñu stolica prema termalnim indikatorima ................................. 177

Tablica 68. Korelacije termalnih mjera i skale udobnosti........................................................................................................... 178

Tablica 69. Korelacije termalnih mjera i skale neudobnosti ....................................................................................................... 180

Tablica 70. TeRH – Aritmetičke sredine i standardne devijacije varijabli .................................................................................... 182

Tablica 71. TeRH – Subjektivne procjene stolica na termalnim indikatorima .............................................................................. 183

Tablica 72. TeRH – Stolica BS, statistički podaci mjerenja temperature i rel. vlage po mjernim mjestima .................................... 185

Tablica 73. TeRH – Stolica KS, statistički podaci mjerenja temperature i rel. vlage po mjernim mjestima .................................... 185

Tablica 74. TeRH – Stolica LS, statistički podaci mjerenja temperature i rel. vlage po mjernim mjestima..................................... 186

Tablica 75. TeRH – Stolica MA, statistički podaci mjerenja temperature i rel. vlage po mjernim mjestima.................................... 186

Tablica 76. TeRH – Stolica RS, statistički podaci mjerenja temperature i rel. vlage po mjernim mjestima .................................... 186

Tablica 77. TeRH – Usporedba stolica prema temperaturi na površini sjedala u području sjedne kosti ispitanika.......................... 187

Tablica 78. TeRH – Usporedba stolica prema temperaturi u strukturi sjedala u području sjedne kosti ispitanika........................... 188

Tablica 79. TeRH – Usporedba stolica prema temperaturi na površini sjedala u području natkoljenice ispitanika.......................... 189

Tablica 80. TeRH – Usporedba stolica prema temperaturi u strukturi sjedala u području natkoljenice ispitanika........................... 190

Tablica 81. TeRH – Usporedba stolica prema temperaturi na sredini površine sjedala (izmeñu nogu ispitanika) ........................... 191

Tablica 82. TeRH – Usporedba stolica prema relativnoj vlazi na površini sjedala u području sjedne kosti ispitanika ...................... 192

Tablica 83. TeRH – Usporedba stolica prema relativnoj vlazi u strukturi sjedala u području sjedne kosti ispitanika....................... 193

Tablica 84. TeRH – Usporedba stolica prema relativnoj vlazi na površini sjedala u području natkoljenice ispitanika...................... 194

Tablica 85. TeRH – Usporedba stolica prema relativnoj vlazi u strukturi sjedala u području natkoljenice ispitanika....................... 195

Tablica 86. TeRH – Usporedba stolica prema relativnoj vlazi na sredini površine sjedala (izmeñu nogu ispitanika) ....................... 196

Tablica 87. TeRH – Povezanost termalne udobnosti s vrijednostima mjerenja temp. i rel. vlage.................................................. 197

Tablica 88. Rezultati testiranja razlika u mjerama elastičnosti i deformacije izmeñu PU materijala............................................... 198

Tablica 89. Korelacije mehaničkih svojstava sa subjektivnim procjenama neudobnosti ............................................................... 199

Tablica 90. Korelacije mehaničkih svojstava sa subjektivnim procjenama udobnosti................................................................... 200

Tablica 91. Povezanost mehaničkih svojstava elastičnosti i deformacije s ECC mjerama ............................................................. 201

Tablica 92. Izmjerene vrijednosti pomoću IFD testa za mehanička svojstva materijala prema metodi B ...................................... 204

Tablica 93. Izdvojene vrijednosti mjere Index-B (indeks udobnosti) .......................................................................................... 204

Tablica 94. Izdvojene vrijednosti mjere Rec-B (povrat histereze) .............................................................................................. 204

Tablica 95. LSD test indeksa udobnosti (Index-B).................................................................................................................... 205

POPIS TABLICA


299

Tablica 96. LSD test povrata histereze (Rec-B) ........................................................................................................................ 205

Tablica 97. Izmjerene vrijednosti pomoću IFD testa za mehanička svojstva materijala prema metodi B ...................................... 208

Tablica 98. Izdvojene vrijednosti mjere tvrdoće pri 40% deformacije (HC40%)............................................................................ 208

Tablica 99. LSD test tvrdoće (HC40%) ...................................................................................................................................... 208

Tablica 100. Izmjerene vrijednosti pomoću IFD testa za mehanička svojstva materijala prema metodi B..................................... 211

Tablica 101. Izdvojene vrijednosti mjere Index-E (indeks udobnosti) ........................................................................................ 211

Tablica 102. Izdvojene vrijednosti mjere Hyst-E (histereza)...................................................................................................... 211

Tablica 103. LSD test indeksa udobnosti (Index-E) .................................................................................................................. 212

Tablica 104. LSD test histereze (Hyst-E) ................................................................................................................................. 212

Tablica 105. Sažeti pregled korelacija i njihova smjera u slučaju tvrdnji upitnika subjektivne (ne)udobnosti ................................ 230

SAŽETAK/ABSTRACT/ZUSAMMENFASSUNG


300

SAŽETAK

Udobnost sjedenja na uredskim stolicama složena je pojava meñudjelovanja ljudskog uma i tijela i

konstrukcijske izvedbe stolice. To je interakcija mjerljivih i nemjerljivih čimbenika koji utječu na cjelokupan

doživljaj sjedenja, rada i odmaranja na uredskim stolicama, i koja iziskuje definiranje, mjerenje i procjenjivanje

udobnosti i definiranje njenih kriterija. U radu su istraživane veze izmeñu subjektivne, objektivne i termalne

udobnosti (i neudobnosti) sjedenja na uredskim radnim stolicama pomoću subjektivnih i objektivnih metoda te

mehaničke karakteristike poliuretanskih spužvi ugrañenih u sjedala stolica.

Cilj istraživanja bio je doći do novih znanja koja će dovesti do zaključka koji konstrukcijski oblik i koji

uporabljeni materijali imaju pozitivan utjecaj na ljudsko tijelo i umanjuju osjećaj zamora i uzročnike

psihofizičkih poteškoća pri sjedenju, odnosno imaju pozitivan utjecaj na zdravlje i ugodu pri sjedenju.

Istraživanje je provedeno s ciljem pronalaska odnosa izmeñu udobnosti na različitim konstrukcijama i oblicima

sjedala prema udobnosti dobivenoj pomoću objektivnih pokazatelja uz uvažavanje ergonomskih,

antropometrijskih i drugih načela namještaja. Svrha ovog rada je odrediti utjecaj konstrukcija i oblika sjedala

na kontaktne tlakove, temperaturu i vlagu izmeñu sjedala, stražnjice i bedara te na udobnost sjedenja.

Hipoteza istraživanja da je subjektivnim procjenjivanjem udobnosti stolica moguće ocijeniti onu koja je

najudobnija našemu tijelu i da se ti rezultati procjene mogu potvrditi objektivnim mjerenjima iznosa i

raspodjele tlakova te vodljivosti topline i vlage na toj istoj stolici, ali i da je relativno kratkotrajnim sjedenjem

na stolici prekrivenoj mjernom prostirkom i osjetilima za temperaturu i vlagu, moguće odrediti vrstu i kvalitetu

sjedala koje bi dalo jednako dobre rezultate kao i pri subjektivnom ocjenjivanju pomoću upitnika o mišljenju i

osjećaju korisnika, djelomično je potvrñena. Takav pristup bi za posljedicu imao stvaranje baze podataka o

meñudjelovanju subjektivnih i objektivnih vrijednosti i odreñivanje činitelja koji daju najveći stupanj

povezanosti u procesu odreñivanja udobnosti, a čije bi vrednovanje u postupku procjenjivanja udobnosti

sjedala i stolica pomoglo u odabiru najprikladnije. Na taj bi se, razumno pouzdan način, odabir stolice za

pojedinog korisnika mogao kvalitetno i objektivno provesti s najmanjim rizikom i sumnjom u dobar izbor, a što

bi u konačnici dovelo do znatne uštede vremena i sredstava pri nabavi stolica za rad.

U svom prvom dijelu, gdje se hipoteza odnosi na subjektivne procjene i mogućnost ocjenjivanja stolica

koje su najudobnije našem tijelu, ona je potvrñena, jer popunjavanjem upitnika svatko svojim subjektivnim

procjenama može za sebe ocijeniti stolicu koja će mu biti udobna. Drugi dio hipoteze, koji se odnosi na

potvrñivanje subjektivnih procjena s objektivnim mjerenjima tlakova, mase tijela na sjedalu i površine sjedenja,

nije jednoznačno potvrñen, odnosno ne može se govoriti o čvrstoj povezanosti subjektivnih odgovora s

rezultatima objektivnih mjerenja. Budući da prethodno spomenuta povezanost nije ustanovljena, nisu

postignuti uvjeti za stvaranje baze podataka pomoću koje bi se kratkotrajnim sjedenjem na mjernoj prostirci (ili

osjetilima za temperaturu i vlagu) mogli odreñivati vrsta i kvaliteta sjedala za pojedinog korisnika.

Hipotezu se potvrñivalo nizom eksperimenata čiji rezultati govore da su odreñene objektivne mjere

povezane s osjećajima udobnosti, ali to nisu isključivo maksimalni ili prosječni tlakovi, već površina sjedenja, a

posljedično tlakovi s obzirom na opterećenje kojime korisnik djeluje na nju. Nije dobiven odgovor koji činitelji

daju najveći stupanj povezanosti u procesu odreñivanja udobnosti. Rezultati korelacija pokazali su slabe veze

prosječnog tlaka i odgovora subjektivne skale (ne)udobnosti, kao veličina koje bi trebale meñudjelovati. Zbog

jake povezanosti BMI-ja s objektivnim podacima, ali slabe sa subjektivnima nije moguće tvrditi da bi BMI

mogao uvjetovati osjećaje (ne)udobnosti. Testovi su pokazali da na odnosnim točkama ispitivanja termalne



301

udobnosti nema statističkih razlika, ali pri usporedbi tih točaka sa subjektivnom (ne)udobnosti pokazale su se

statističke razlike koje ukazuju da ispitanici doživljavaju različite osjećaje termalne udobnosti na različitim

stolicama.

U istraživanju udobnosti subjektivnom metodom može se općenito reći da takve razlike postoje i da su

ih ispitanici razlučili. Rezultati govore da su ispitanici, dajući više ocjene tvrdnjama na skali udobnosti, stolice

doživljavali više udobnima nego neudobnima. S obzirom na činjenicu da su korištene skale bile visoke

pouzdanosti mjerenja, ti su rezultati pouzdani. U istraživanju udobnosti objektivnom metodom pri usporedbi

stolica pokazale su se meñusobno statistički značajne razlike jer se meñu stolicama mjere objektivnih veličina

razlikuju, odnosno, ispitanici su svojim značajkama i utjecajima na ispitivana sjedala izazivali razlike koje se

daju usporeñivati. Subjektivno istraživanje procjena termalne udobnosti sjedenja na stolicama pri obavljanju

dnevnog posla dalo je neutralne rezultate. Odreñene statističke razlike meñu stolicama postoje, ali na manje

zanimljivim mjernim točkama, stoga istraživanja termalnih svojstava iziskuju strože kontrolirane laboratorijske

uvjete koji će unositi manje sustavnih pogrešaka u sam proces. Objektivna mjerenja temperature i vlage

pokazala su da postoje razlike rezultata izmeñu stolica (horizontalno) i vertikalno, unutar pojedinog sjedala u

distribuciji temperature i vlage kroz različite slojeve materijala, odnosno konstrukcije sjedala, a djelomično je

potvrñena povezanost objektivnih i subjektivnih mjerenja termalne udobnosti. Budući da su objektivna

istraživanja termalne udobnosti provedena na svega šest ispitanika, te rezultate treba uzeti s velikim oprezom

u njihovoj daljnjoj interpretaciji. Ispitivanja mehaničkih karakteristika PU materijala sjedala pokazala su da se

podaci prethodnih, tj. objektivnih i subjektivnih metoda podudaraju s mehaničkim parametrima indeksa

udobnosti, histereze i povrata histereze te tvrdoće. Pokazalo se da vrijednosti poput indeksa udobnosti ili

histereze mogu poslužiti za procjenu nekih segmenata subjektivne ili objektivne prirode.

U istraživanju je, u dva neovisna pokusa, sudjelovalo 88 ispitanika. U prvom su pokusu 82 ispitanika

nakon dvodnevnog sjedenja na svakoj od šest modela stolica s različitim konstrukcijama sjedala ocjenjivali

osjećaje pomoću upitnika udobnosti i neudobnosti (Chair Evaluation Checklist, CEC-14) te upitnika o osjećaju

termalne udobnosti (prema ISO 7730:2005). Pored toga ispitanici su izmjereni na svakoj stolici pomoću mjerne

prostirke ErgoCheck©Chair™ i na taj su način prikupljeni podaci o njihovim iznosima i raspodjeli tlakova, mase i

površine sjedenja. U drugom je pokusu šest ispitanika, pored jednakih testova kao i oni u prvome, dodatno

podvrgnuto istraživanju temperature i vlage pri sjedenju pomoću mjerne opreme HOBO® Weather Station.

Rezultati istraživanja drugog pokusa meñusobno su usporeñeni neovisno o prvom pokusu. Mehanička

ispitivanja poliuretanskih materijala provedena su IFD testom prema ISO 2439 normi.

U prvom dijelu rada obrañena su dosadašnja istraživanja u zemlji i svijetu iz područja ergonomije i

biomehanike sjedenja, činitelja udobnosti i neudobnosti sjedenja, distribucije tlakova i njihovih metoda

mjerenja, termalne udobnosti sjedenja i materijala ojastučenja sjedala.

Ključne riječi: sjedenje, uredska stolica, udobnost sjedenja, ergonomija, raspodjela tlakova,

termalna udobnost, temperatura i vlaga pri sjedenju, kralješnica i zdravlje, subjektivna metoda, objektivna

metoda.



302

ABSTRACT

Comfort factors of office chairs

The comfort of sitting on office chairs is a complex phenomenon which consists of the interaction of the

human mind and body and the chair structure design. It is an interaction of measurable and non-measurable factors

which affect the overall experience of sitting, working and resting on office chairs and which demands definition,

measurement and evaluation of the comfort and the definition of the criteria thereof. This paper analyses the

connections between the subjective, objective and thermal comfort (and discomfort) of sitting in office work chairs

by virtue of subjective and objective methods, as well the mechanical characteristics of polyurethane foams built into

the chair seats.

The aim of the study is to come to new discoveries which will bring about the conclusion about which

construction and used materials have a positive impact on human body and ameliorate the feeling of tiredness and

causes of psychophysical problems at sitting, that is, have a positive impact on the health and comfort at sitting. The

study was undertaken with the intention to find the connection between the comfort of various seat structures and

forms according to the comfort obtained by virtue of objective indicators while considering the ergonomic,

anthropometric and other principles of furniture design. The aim of this paper is to determine the impact of seat

structures and forms on contact pressures, temperature and moisture between seats, the buttocks and thighs as well

as on the comfort of sitting.

The study hypothesis – that it is possible to establish which chair is the most comfortable to our body by

subjective evaluation of the comfort of the chair and that those evaluation results can be confirmed by objective

measurements of the amounts and distributions of pressures and conductivity of heat and moisture on the same

chair, but also that by relatively short-time sitting on a chair covered by a measurement cover and temperature and

moisture sensors, it is possible to determine the type and quality of the seat which would yield equally good results

as would the subjective evaluation by virtue of a questionnaire on the subjects’ opinion and sensation – was partially

confirmed. The consequence of such an approach would be the creation of a database on the interaction of

subjective and objective values and the determination of factors which yield the greatest level of connectedness in

the process of determination of the comfort and the assessment of which, in the process of evaluation of the seat

and chair comfort, would help choose the most adequate. In such, reasonably reliable manner, the choice of the

chair for a particular user could be undertaken with quality and adequacy and least amount of risk and doubt in the

choice. This would finally bring to significant savings in time and money at supply of work chairs.

In its first part, where the hypothesis relates to subjective evaluations and the possibility of assessing the

most comfortable chairs for our body, it was confirmed because, by filling out the questionnaire, each subject could

assess for himself the chair that would be most comfortable. The other part of the hypothesis, which was about

confirming the subjective evaluations with objective measurements of pressures, body weight on the seat and the

sitting surface, was not unambiguously confirmed, that is, a strong connection cannot be claimed to exist between

the subjective responses and the objective measurement results. Since the above connection was not established,

the conditions were not met for creating a database by virtue of which after short-time sitting on a pressure mat (or

on sensors for temperature and moisture) seat type and quality could be determined for the particular user.

The hypothesis was confirmed by a number of tests which results speak that certain objective measures are

connected with the sensation of comfort. However, these are not exclusively maximum or average pressures but the

surface of sitting and consequentially the pressures with regard to the load exerted by the user. The answer to the

question about the factors which yield the greatest level of connectedness in the process of determination of comfort



303

was not obtained. The results of the correlations have shown faint connections between the average pressure and

the subjective (dis)comfort scale responses as the values which should interact. Due to the strong correlations of the

BMIs with the objective data, but the weak correlations with the subjective data, it is impossible to claim that the

BMI might condition the sensation of (dis)comfort. Tests have shown that on the concerned points of testing the

thermal comfort there are no statistical differences. However, when comparing those points with the subjective

(dis)comfort, statistical differences have come up which point to the fact that the subjects experience different

sensations of thermal comfort on different chairs.

When studying the comfort by the subjective method, it can generally be said that such differences exist

and that the subjects have distinguished them. The results say that the subjects, giving higher grades to the comfort

scale claims, experienced the chairs more often as comfortable than uncomfortable. Considering the fact that the

used scales were of high measurement reliability, those results are reliable. In studying the comfort by applying the

objective method on the comparison of chairs, statistically significant differences have been shown because the

measures of objective sizes differ among chairs, that is, the subjects, because of their features and impacts on the

tested seats, cause differences which can be compared. The subjective study of the evaluations of thermal comfort

of sitting on chairs when carrying out daily work yielded neutral results. Certain statistical differences among chairs

do exist, but on less interesting measurement points. Therefore, studies of thermal characteristics demand more

strictly controlled laboratory conditions which will bring in less systematic errors into the process itself. Objective

measurements of the temperature and moisture have shown that there are differences in the results among the

chairs (horizontally) and vertically, within the particular seat, in the distribution of temperature and moisture

throughout different layers of material, i.e. the seat structure. Moreover, the correlations between the objective and

subjective measurements of thermal comfort was partially confirmed. Since the objective studies of thermal comfort

were carried out on only six subjects, those results should be taken with utmost precaution in further interpretation.

The studies of mechanical characteristics of the PU seat materials have shown that the data of the prior, that is,

subjective and objective methods, coincide with the mechanical parameters of the index of comfort, hysteresis loss

and hysteresis return (recovery) as well as hardness. It was revealed that values such as the comfort index or

hysteresis loss can serve for the evaluation of certain segments – subjective or objective in nature.

88 subjects took part in the study, in two independent tests. In the first test, after sitting on each of the six

chair models with different seat structures for two days, 82 subjects assessed their sensations by virtue of the

comfort and discomfort questionnaire (Chair Evaluation Checklist, CEC-14) and the questionnaire on the sensation of

thermal comfort (according to ISO 7730:2005). Furthermore, the subjects were measured on each chair by virtue of

the pressure mat ErgoCheck©Chair™ and thus data were collected on the values and distribution of pressures,

weight (load) and sitting surface (area). In the second test, six subjects were, in addition to the same tests as the

subjects of the first test, subjected to the study of temperature and moisture at sitting by virtue of the HOBO®

Weather Station measurement equipment. The results of the second test were mutually compared independent of

the first test. Mechanical tests of polyurethane materials were carried out by virtue of the IFD test according to the

ISO 2439 standard.

The first part of the paper analyses former research in the country and abroad in the field of ergonomics

and sitting biomechanics, factors of sitting comfort and discomfort, pressures distribution and the methods of

measurement thereof, thermal sitting comfort and the upholstery.

Keywords: sitting, office chair, sitting comfort, ergonomics, pressure distribution, thermal comfort,

temperature and moisture at sitting, spine and health, subjective method, objective method.



304

ZUSAMMENFASSUNG

Faktoren der Bequemlichkeit von Bürostühlen

Die Bequemlichkeit des Sitzens auf Bürostühlen ist ein komplexes Verhältnis zwischen dem menschlichen

Gehirn, dem Körper und der Stuhlkonstruktion. Es handelt sich um eine Interaktion von messbarer und nicht

messbarer Faktoren, die auf das gesamte Sitzt-, Arbeits- und Erholungserlebnis einwirkt und welche definiert,

gemessen und nach seiner Bequemlichkeit bewertet werden muss. Derzeit wird eine Forschungsarbeit angefertigt,

die sich mit der Beziehung zwischen der subjektiven, objektiven und thermalen Bequemlichkeit (und

Unbequemlichkeit) des Sitzens auf Bürostühlen beschäftig, und zwar anhand von subjektiven und objektiven

Methoden sowie dem mechanischen Charakteristiken der Polyurethanschwämme, die in den Sitzbereich der Stühle

eingebaut werden.

Das Ziel der Forschungsarbeit waren neue Erkenntnissen die zum Schluss führen würden, welche

Konstruktionsform und welche Materialien eine positive Wirkung auf den menschlichen Körper haben und

Ermüdungserscheinungen verringern, sowie welche Faktoren zu psychophysischen Sitzproblemen führen bzw. welche

eine positive Auswirkung auf die Gesundheit und das Wohlbefinden beim Sitzen haben. Die Untersuchung wurde mit

dem Ziel der Erkentniessuche nach dem Verhältnis zwischen der Bequemlichkeit der verschiedenen Konstruktionen

und Formen der Sitzmöbel im Verhältnis zum Bequemlichkeitsgefühl welcher auf objektiven Merkmalen gründet, mit

der Berücksichtigung der ergonomischen, antropometrischen und anderen Möbeldesignenorme, durchgeführt. Der

Sinn dir Untersuchung ist es, festzustellen, wie sich die Konstruktionen und Stuhlformen auf Kontaktdruck,

Temperatur, Feuchtigkeit, den menschliche Hinterteil und Oberschenkel sowie die Sitzbequemlichkeit auswirken.

Die Forschungshypothese war, dass man nach subjektiver Schätzung zum Schluss kommen kann, welche

Sitzform die beste für unseren Köper ist, was auch mit Hilfe von Resultaten, die nach objektiven Messkriterien der

Druckverteilung und Wärme- und Feuchtigkeitsleitung entstehen, bestätigt werden kann, aber auch dass man

anhand einer relativ kurzen Sitzprobe auf dem Stuhl, der mit einer Messdecke und Wärme- und

Feuchtigkeitssensoren ausgestatte ist, die Art und die Qualität der Sitzunterlage feststellen kann, und zwar mit den

gleichen Resultaten, die mittels der subjektiven Einschätzung der Nutzer anhand von Fragenbogen festgestellt

wurden. So ein Zugang hätte zur Folge die Gründung einer Datenbank mit Daten über die Interaktion der subjektiven

und objektiven Werte und Faktoren im Prozess der Feststellung der Bequemlichkeit, und von denjenigen die sich im

Prozess am geeignetesten zeigte. Auf diese verlässliche Art und Weise könnte mit dem wenigsten Risiko einer

falschen Wahl die Auswahl des besten Stuhles für den Einzelnutzer erfolgen, was letztendlich zu einer wesentlichen

Zeit- und Mitteleinsparung bei Bürostuhlkauf führen würde.

In ihrem ersten Teil, wo die Hypothese auf die subjektiven Prozesse der Stuhlbewertung eingeht, erlebt sie

auch eine Bestätigung, weil jeder durch das Ausfüllen eines Fragenbogens für sich den Stuhl bewerten kann. Im

zweiten Teil des Hypothese, welcher sie auf die Messung des Drucks, des Körpergewichts und der Sitzfläche bezieht,

wurde sie aber nicht vollkommen bestätigt, bzw., man kann nicht von der festen Beziehung zwischen den subjektiven

und objektiven Faktoren reden. Da die oben erwähnte Beziehung nicht bestätigt wurde, konnten auch die

Voraussetzungen für eine Datenbank nicht erfüllt werden, mit Hilfe welche man nach einer kurzen Sitzprobe auf einer

Messunterlage (mit Wärme- und Feuchtigkeitssensoren) die Art und die Qualität des Stuhls bestimmen könnte.

Im Rahmen der Hypothese wurde eine ganze Reihe an Experimenten durchgeführt, und die Resultate

bezeugen, dass die objektiven Faktoren mit dem Wohlbefinden in Verbindung stehen, aber es handelt sich dabei in

erste Linie nicht um den Maximal- oder Durchschnittsdruck, sondern um die Sitzfläche, und erst danach um den

Druck, welcher von Nutzer hervorgeht. Es wurde auch keine Antwort auf die Frage, wo die größte Interaktion von



305

Faktoren im Entscheidungsprozess entsteht, bekommen. Die Korrelationsresultate zwischen dem Durchschnittsdruck

und der subjektiven Skala «nicht»bequem zeigten schlechte Ergebnisse. Wegen der großen Ähnlichkeit von BMI und

den objektiven Daten, aber auch einer sehr kleinen Ähnlichkeit mit den subjektiven Daten, kann man nicht

behaupten, dass BMI das Wohlbefinden voraussetzt. Die Tests haben gezeigt, dass die thermale Bequemlichkeit

keine objektiven statistischen Unterschiede aufweist, aber es wurde im Vergleich mit den subjektiven Faktoren

aufgezeigt, dass die Befragten verschiedene Thermalerlebnisse auf verschiedenen Stuhltypen angaben.

Bei der Untersuchung der Bequemlichkeit mittels subjektiver Methode kann man im Allgemeinen sagen,

dass Unterschiede bestehen, und dass diese auch von den Befragten definiert wurden. Die Resultate besagen, dass

die Befragten, durch ihre Benotung mehr Zufriedenheit als Unzufriedenheit zeigten. In Betracht der Tatsache dass

die Benotung eine hohe Verlässlichkeitsrate aufweist, sind auch die Resultate verlässlich. Bei dem Vergleich von den

Resultaten objektiver Untersuchung zeigte sich, dass sich die Stühle statistisch von einender ziemlich unterscheiden,

bzw. dass die Befragten durch ihre Einwirkung auf die Stühle Unterschiede hervorgerufen haben, die nicht messbar

sind. Subjektive Untersuchung der thermalen Bequemlichkeit der Stühle bei alltags Arbeiten zeigten neutrale

Resultate. Bestimmte statistische Unterschiede zwischen den Stühlen bestehen, aber bei weniger interessanten

Merkmalen, weswegen die Untersuchung der thermalen Charakteristiken eine systematische Laboruntersuchung nach

sich ziehen würde, die auch zur Vermeidung von Fehlern führen sollte. Objektive Temperatur- und

Feuchtigkeitsmessungen zeigten, dass sich zwischen den Stuhlteilen, horizontal und vertikal, die Distribution von

Wärme und Feuchtigkeit unterschiedet, und es wurde teilweise auch eine Ähnlichkeit von objektiven und subjektiven

Messungen bestätigt. Da die objektiven Untersuchungen der thermalen Bequemlichkeit nur anhand von 6 Befragten

durchgeführt wurde, müssen auch ihre Resultate mit sehr viel Vorsicht genommen werden. Die Untersuchung der

mechanischen Charakteristiken des Sitzmaterials zeigte, dass die Resultate der vorigen objektiven und subjektiven

Methoden, mit den mechanischen Parametern des Index der Bequemlichkeit, der Hysterese und Rückhysterese und

der Härte übereinstimmen. Es zeigte sich außerdem, dass die Werte der Bequemlichkeitindex und der Hysterese zur

Einschätzung der Segmente subjektiver und objektiver Natur dienen können.

Die Untersuchung umfasste in ihren zwei von einander unabhängigen Schritten 88 Teilnehmer. Die erste

Untersuchung umfasste 82 Teilnehmer, die nach dem zweitägigen Sitzen auf 6 untersuchten Stühlen, diese anhand

vor vorgefertigten Bequemlichkeitsfragebögen (Chair Evaluation Checklist, CEC-14) und Thermalfragebögen (gemäß

ISO 7730:2005) bewerteten. Daneben wurden die Befragten mittels der Sitzunterlage ErgoCheck©Chair™ vermessen,

und auf diese Weise entstanden die Daten mit Werten wie Druck, Masse und Sitzfläche. Beim Zweiten Vorgang

wurden die 6 Befragten neben den oben angeführten Messungen auch einer Wärme- und Feuchtigkeitsuntersuchung

unterzogen, und zwar mit Hilfe der Messausstattung HOBO® Weather Station. Die Resultate des zweiten Vorgangs

wurden, unabhängig von der ersten Untersuchung, untereinander verglichen. Die mechanischen Untersuchungen der

Polyurethanmaterialien wurden nach dem IFD-Test gemäß der ISO 2439-Norm durchgeführt.

In der ersten Arbeitsphase wurden die bisherigen Untersuchungen dieser Art in Inn- und Ausland

bearbeitet, die Ergonomie und Biomechanik des Sitzens, Bequemlichkeitsfaktoren, Druckdistribution und die

Methoden seiner Messung, thermale Bequemlichkeit des Sitzens sowie die Qualität des Material umfassten.

Schlüsselwörter: Sitzen, Bürostuhl, Bequemlichkeit des Sitzens, Ergonomie, Druckverteilung, thermale

Bequemlichkeit, Feuchtigkeit, Rücken und Gesundheit, subjektive Methoden, objektive Methoden.

KLJUČNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA


306

KLJUČNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

TI (naslov) Činitelji udobnosti uredskih stolica

AU (autor) mr. sc. Zoran Vlaović, dipl. ing. drvne tehnologije

AD (adresa) Josipa Barberića 9, Čista Mlaka, 10361 Sesvetski Kraljevec [email protected] [email protected]

SO (izvor) Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

PY (godina objave) 2009.

LA (izvorni jezik) hrvatski

LS (jezik sažetka) hrvatski, engleski, njemački

DE (ključne riječi) sjedenje, uredska stolica, udobnost sjedenja, ergonomija, raspodjela tlakova, termalna udobnost, temperatura i vlaga pri sjedenju, kralješnica i zdravlje, subjektivna metoda, objektivna metoda.

GE (zemlja objave) Republika Hrvatska

PT (vrsta objave) doktorski znanstveni rad

VO (obujam) I-VII + 349 stranica, 86 slika, 105 tablica, 76 grafikona, 138 navoda citirane literature, 129 navoda studijske literature

AB (sažetak) Udobnost sjedenja na uredskim stolicama složena je pojava meñudjelovanja ljudskog uma i tijela i konstrukcijske izvedbe stolice. To je interakcija mjerljivih i nemjerljivih čimbenika koji utječu na cjelokupan doživljaj sjedenja, rada i odmaranja na uredskim stolicama, i koja iziskuje definiranje, mjerenje i procjenjivanje udobnosti i definiranje njenih kriterija. U radu su istraživane veze izmeñu subjektivne, objektivne i termalne udobnosti (i neudobnosti) sjedenja na uredskim radnim stolicama pomoću subjektivnih i objektivnih metoda te mehaničke karakteristike poliuretanskih spužvi ugrañenih u sjedala stolica.

Cilj istraživanja bio je doći do novih znanja koja će dovesti do zaključka koji konstrukcijski oblik i koji uporabljeni materijali imaju pozitivan utjecaj na ljudsko tijelo i umanjuju osjećaj zamora i uzročnike psihofizičkih poteškoća pri sjedenju, odnosno imaju pozitivan utjecaj na zdravlje i ugodu pri sjedenju. Istraživanje je provedeno s ciljem pronalaska odnosa izmeñu udobnosti na različitim konstrukcijama i oblicima sjedala prema udobnosti dobivenoj pomoću objektivnih pokazatelja uz uvažavanje ergonomskih, antropometrijskih i drugih načela namještaja. Svrha ovog rada je odrediti utjecaj konstrukcija i oblika sjedala na kontaktne tlakove, temperaturu i vlagu izmeñu sjedala, stražnjice i bedara te na udobnost sjedenja.

Hipoteza istraživanja da je subjektivnim procjenjivanjem udobnosti stolica moguće ocijeniti onu koja je najudobnija našemu tijelu i da se ti rezultati procjene mogu potvrditi objektivnim mjerenjima iznosa i raspodjele tlakova te vodljivosti topline i vlage na toj istoj stolici, ali i da je relativno kratkotrajnim sjedenjem na stolici prekrivenoj mjernom prostirkom i osjetilima za temperaturu i vlagu, moguće odrediti vrstu i kvalitetu sjedala koje bi dalo jednako dobre rezultate kao i pri subjektivnom ocjenjivanju pomoću upitnika o mišljenju i osjećaju korisnika, djelomično je potvrñena. Takav pristup bi za posljedicu imao stvaranje baze podataka o meñudjelovanju subjektivnih i objektivnih vrijednosti i odreñivanje činitelja koji daju najveći stupanj povezanosti u procesu odreñivanja udobnosti, a čije bi vrednovanje u postupku procjenjivanja udobnosti sjedala i stolica pomoglo u odabiru najprikladnije. Na taj bi se, razumno pouzdan način, odabir stolice za pojedinog korisnika mogao kvalitetno i objektivno provesti s najmanjim rizikom i sumnjom u dobar izbor, a što bi u konačnici dovelo do znatne uštede vremena i sredstava pri nabavi stolica za rad.

U svom prvom dijelu, gdje se hipoteza odnosi na subjektivne procjene i mogućnost ocjenjivanja stolica koje su najudobnije našem tijelu, ona je potvrñena, jer popunjavanjem upitnika svatko svojim subjektivnim procjenama može za sebe ocijeniti stolicu koja će mu biti udobna. Drugi dio hipoteze, koji se odnosi na potvrñivanje subjektivnih procjena s objektivnim mjerenjima tlakova, mase tijela na sjedalu i površine sjedenja, nije jednoznačno potvrñen, odnosno ne može se govoriti o čvrstoj povezanosti subjektivnih odgovora s rezultatima objektivnih mjerenja. Budući da prethodno spomenuta povezanost nije ustanovljena, nisu postignuti uvjeti za stvaranje baze podataka pomoću koje bi se kratkotrajnim sjedenjem na mjernoj prostirci (ili osjetilima za temperaturu i vlagu) mogli odreñivati vrsta i kvaliteta sjedala za pojedinog korisnika.

Hipotezu se potvrñivalo nizom eksperimenata čiji rezultati govore da su odreñene objektivne mjere povezane s osjećajima udobnosti, ali to nisu isključivo maksimalni ili prosječni tlakovi, već površina sjedenja, a posljedično tlakovi s obzirom na opterećenje kojime korisnik djeluje na nju. Nije dobiven odgovor koji činitelji daju najveći stupanj povezanosti u procesu odreñivanja udobnosti. Rezultati korelacija pokazali su slabe veze prosječnog tlaka i odgovora subjektivne skale (ne)udobnosti, kao veličina koje bi trebale meñudjelovati. Zbog jake povezanosti BMI-ja s objektivnim podacima, ali slabe sa subjektivnima nije moguće tvrditi da bi BMI mogao uvjetovati osjećaje (ne)udobnosti. Testovi su pokazali da na odnosnim točkama ispitivanja termalne udobnosti nema statističkih razlika, ali pri usporedbi tih točaka sa subjektivnom (ne)udobnosti pokazale su se statističke razlike koje ukazuju da ispitanici doživljavaju različite osjećaje termalne udobnosti na različitim stolicama.

U istraživanju udobnosti subjektivnom metodom može se općenito reći da takve razlike postoje i da su ih ispitanici razlučili. Rezultati govore da su ispitanici, dajući više ocjene tvrdnjama na skali udobnosti, stolice doživljavali više udobnima nego neudobnima. S obzirom na činjenicu da su korištene skale bile visoke pouzdanosti mjerenja, ti su rezultati pouzdani. U istraživanju udobnosti objektivnom metodom pri usporedbi stolica pokazale su se meñusobno statistički značajne razlike jer se meñu stolicama mjere objektivnih veličina razlikuju, odnosno, ispitanici su svojim značajkama i utjecajima na ispitivana sjedala izazivali razlike koje se daju usporeñivati. Subjektivno istraživanje procjena termalne udobnosti sjedenja na stolicama pri obavljanju dnevnog posla dalo je neutralne rezultate. Odreñene statističke razlike meñu stolicama postoje, ali na manje zanimljivim mjernim točkama, stoga istraživanja termalnih svojstava iziskuju strože kontrolirane laboratorijske uvjete koji će unositi manje sustavnih pogrešaka u sam proces. Objektivna mjerenja temperature i vlage pokazala su da postoje razlike rezultata izmeñu stolica (horizontalno) i vertikalno, unutar pojedinog sjedala u distribuciji temperature i vlage kroz različite slojeve materijala, odnosno konstrukcije sjedala, a djelomično je potvrñena povezanost objektivnih i subjektivnih mjerenja termalne udobnosti. Budući da su objektivna istraživanja termalne udobnosti provedena na svega šest ispitanika, te rezultate treba uzeti s velikim oprezom u njihovoj daljnjoj interpretaciji. Ispitivanja mehaničkih karakteristika PU materijala sjedala pokazala su da se podaci prethodnih, tj. objektivnih i subjektivnih metoda podudaraju s mehaničkim parametrima indeksa udobnosti, histereze i povrata histereze te tvrdoće. Pokazalo se da vrijednosti poput indeksa udobnosti ili histereze mogu poslužiti za procjenu nekih segmenata subjektivne ili objektivne prirode.

U istraživanju je, u dva neovisna pokusa, sudjelovalo 88 ispitanika. U prvom su pokusu 82 ispitanika nakon dvodnevnog sjedenja na svakoj od šest modela stolica s različitim konstrukcijama sjedala ocjenjivali osjećaje pomoću upitnika udobnosti i neudobnosti (Chair Evaluation Checklist, CEC-14) te upitnika o osjećaju termalne udobnosti (prema ISO 7730:2005). Pored toga ispitanici su izmjereni na svakoj stolici pomoću mjerne prostirke ErgoCheck©Chair™ i na taj su način prikupljeni podaci o njihovim iznosima i raspodjeli tlakova, mase i površine sjedenja. U drugom je pokusu šest ispitanika, pored jednakih testova kao i oni u prvome, dodatno podvrgnuto istraživanju temperature i vlage pri sjedenju pomoću mjerne opreme HOBO® Weather Station. Rezultati istraživanja drugog pokusa meñusobno su usporeñeni neovisno o prvom pokusu. Mehanička ispitivanja poliuretanskih materijala provedena su IFD testom prema ISO 2439 normi.

U prvom dijelu rada obrañena su dosadašnja istraživanja u zemlji i svijetu iz područja ergonomije i biomehanike sjedenja, činitelja udobnosti i neudobnosti sjedenja, distribucije tlakova i njihovih metoda mjerenja, termalne udobnosti sjedenja i materijala ojastučenja sjedala.

KEYWORD DOCUMENTATION


307

KEYWORD DOCUMENTATION

TI (title) Comfort factors of office chairs

OT (original title) Činitelji udobnosti uredskih stolica

AU (author) Zoran Vlaović, MSc.

AD (adress of author) Josipa Barberića 9, Čista Mlaka, 10361 Sesvete-Kraljevec, Croatia [email protected] [email protected]

SO (source) University of Zagreb, Faculty of Forestry – Library of Forestry, Svetošimunska 25, 10002 Zagreb, Croatia

PY (publication year) 2009.

LA (language of text) Croatian

LS (lang. of summary) Croatian, English, German

DE (descriptors) sitting, office chair, sitting comfort, ergonomics, pressure distribution, thermal comfort, temperature and moisture at sitting, spine and health, subjective method, objective method

GE (geo. headings) Croatia

PT (publication type) doctoral scientific thesis

VO (volume) I-VII + 349 pages, 86 figures, 105 tables, 76 graphs, 138 references, 129 additional references

AB (abstract) The comfort of sitting on office chairs is a complex phenomenon which consists of the interaction of the human mind and body and the chair structure design. It is an interaction of measurable and non-measurable factors which affect the overall experience of sitting, working and resting on office chairs and which demands definition, measurement and evaluation of the comfort and the definition of the criteria thereof. This paper analyses the connections between the subjective, objective and thermal comfort (and discomfort) of sitting in office work chairs by virtue of subjective and objective methods, as well the mechanical characteristics of polyurethane foams built into the chair seats.

The aim of the study is to come to new discoveries which will bring about the conclusion about which construction and used materials have a positive impact on human body and ameliorate the feeling of tiredness and causes of psychophysical problems at sitting, that is, have a positive impact on the health and comfort at sitting. The study was undertaken with the intention to find the connection between the comfort of various seat structures and forms according to the comfort obtained by virtue of objective indicators while considering the ergonomic, anthropometric and other principles of furniture design. The aim of this paper is to determine the impact of seat structures and forms on contact pressures, temperature and moisture between seats, the buttocks and thighs as well as on the comfort of sitting.

The study hypothesis – that it is possible to establish which chair is the most comfortable to our body by subjective evaluation of the comfort of the chair and that those evaluation results can be confirmed by objective measurements of the amounts and distributions of pressures and conductivity of heat and moisture on the same chair, but also that by relatively short-time sitting on a chair covered by a measurement cover and temperature and moisture sensors, it is possible to determine the type and quality of the seat which would yield equally good results as would the subjective evaluation by virtue of a questionnaire on the subjects’ opinion and sensation – was partially confirmed. The consequence of such an approach would be the creation of a database on the interaction of subjective and objective values and the determination of factors which yield the greatest level of connectedness in the process of determination of the comfort and the assessment of which, in the process of evaluation of the seat and chair comfort, would help choose the most adequate. In such, reasonably reliable manner, the choice of the chair for a particular user could be undertaken with quality and adequacy and least amount of risk and doubt in the choice. This would finally bring to significant savings in time and money at supply of work chairs.

In its first part, where the hypothesis relates to subjective evaluations and the possibility of assessing the most comfortable chairs for our body, it was confirmed because, by filling out the questionnaire, each subject could assess for himself the chair that would be most comfortable. The other part of the hypothesis, which was about confirming the subjective evaluations with objective measurements of pressures, body weight on the seat and the sitting surface, was not unambiguously confirmed, that is, a strong connection cannot be claimed to exist between the subjective responses and the objective measurement results. Since the above connection was not established, the conditions were not met for creating a database by virtue of which after short-time sitting on a pressure mat (or on sensors for temperature and moisture) seat type and quality could be determined for the particular user.

The hypothesis was confirmed by a number of tests which results speak that certain objective measures are connected with the sensation of comfort. However, these are not exclusively maximum or average pressures but the surface of sitting and consequentially the pressures with regard to the load exerted by the user. The answer to the question about the factors which yield the greatest level of connectedness in the process of determination of comfort was not obtained. The results of the correlations have shown faint connections between the average pressure and the subjective (dis)comfort scale responses as the values which should interact. Due to the strong correlations of the BMIs with the objective data, but the weak correlations with the subjective data, it is impossible to claim that the BMI might condition the sensation of (dis)comfort. Tests have shown that on the concerned points of testing the thermal comfort there are no statistical differences. However, when comparing those points with the subjective (dis)comfort, statistical differences have come up which point to the fact that the subjects experience different sensations of thermal comfort on different chairs.

When studying the comfort by the subjective method, it can generally be said that such differences exist and that the subjects have distinguished them. The results say that the subjects, giving higher grades to the comfort scale claims, experienced the chairs more often as comfortable than uncomfortable. Considering the fact that the used scales were of high measurement reliability, those results are reliable. In studying the comfort by applying the objective method on the comparison of chairs, statistically significant differences have been shown because the measures of objective sizes differ among chairs, that is, the subjects, because of their features and impacts on the tested seats, cause differences which can be compared. The subjective study of the evaluations of thermal comfort of sitting on chairs when carrying out daily work yielded neutral results. Certain statistical differences among chairs do exist, but on less interesting measurement points. Therefore, studies of thermal characteristics demand more strictly controlled laboratory conditions which will bring in less systematic errors into the process itself. Objective measurements of the temperature and moisture have shown that there are differences in the results among the chairs (horizontally) and vertically, within the particular seat, in the distribution of temperature and moisture throughout different layers of material, i.e. the seat structure. Moreover, the correlations between the objective and subjective measurements of thermal comfort was partially confirmed. Since the objective studies of thermal comfort were carried out on only six subjects, those results should be taken with utmost precaution in further interpretation. The studies of mechanical characteristics of the PU seat materials have shown that the data of the prior, that is, subjective and objective methods, coincide with the mechanical parameters of the index of comfort, hysteresis loss and hysteresis return (recovery) as well as hardness. It was revealed that values such as the comfort index or hysteresis loss can serve for the evaluation of certain segments – subjective or objective in nature.

88 subjects took part in the study, in two independent tests. In the first test, after sitting on each of the six chair models with different seat structures for two days, 82 subjects assessed their sensations by virtue of the comfort and discomfort questionnaire (Chair Evaluation Checklist, CEC-14) and the questionnaire on the sensation of thermal comfort (according to ISO 7730:2005). Furthermore, the subjects were measured on each chair by virtue of the pressure mat ErgoCheck©Chair™ and thus data were collected on the values and distribution of pressures, weight (load) and sitting surface (area). In the second test, six subjects were, in addition to the same tests as the subjects of the first test, subjected to the study of temperature and moisture at sitting by virtue of the HOBO® Weather Station measurement equipment. The results of the second test were mutually compared independent of the first test. Mechanical tests of polyurethane materials were carried out by virtue of the IFD test according to the ISO 2439 standard.

The first part of the paper analyses former research in the country and abroad in the field of ergonomics and sitting biomechanics, factors of sitting comfort and discomfort, pressures distribution and the methods of measurement thereof, thermal sitting comfort and the upholstery.

ŽIVOTOPIS


308

ŽIVOTOPIS

Zoran Vlaović roñen je 6. kolovoza 1975. godine u Novoj Gradiški u Brodsko-posavskoj županiji. Osnovnu školu

pohañao je u Rugvici u Zagrebačkoj županiji, a 1990. godine upisao je Tehničku školu Ruñera Boškovića u Zagrebu gdje je

stekao zvanje tehničara za elektrotehniku. Godine 1994. upisao je studij na Drvnotehnološkom odsjeku Šumarskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu, koji je završio diplomskim radom Kvaliteta sušenja u predsušionicama u svibnju 2000. godine iz

predmeta Hidrotermička obrada drva.

Tijekom studija surañivao je u stručnom i znanstvenom radu Zavoda za konstrukcije i tehnologiju proizvoda od

drva, a posebno pri izradi sveučilišnog udžbenika Konstrukcije proizvoda od drva – Osnove drvnih konstrukcija, autora prof.

dr. sc. Stjepana Tkaleca i mr. sc. Silvane Prekrat. Po završetku studija odslužio je vojni rok, a u srpnju 2001. zaposlio se u

Donjoj Reci kod Jastrebarskog u tvornici Palma d.o.o. gdje je kao kontrolor kvalitete gotovih proizvoda radio dva mjeseca.

Od 03. rujna 2001. godine radi na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u tadašnjem Zavodu za konstrukcije i

tehnologiju proizvoda od drva, a danas Zavodu za namještaj i drvne proizvode. U studenome iste godine upisao je

poslijediplomski znanstveni studij iz područja Tehnologije finalnih proizvoda na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlen je

kao znanstveni novak na projekte MZOŠ: 068012 Trajnost i modifikacija površine drva (2001.-2002.), 0068134 Namještaj za

sigurno, zdravo i udobno sjedenje i ležanje (2002.-2006.) i 068-0680720-0708 Razvoj proizvoda od drva s ciljem očuvanja

zdravlja (2007.-). Magistarski znanstveni rad Istraživanje udobnosti uredskih radnih stolica obranio je 14. srpnja 2005., čime

je stekao akademski stupanj magistra znanosti s područja biotehničkih znanosti i polja drvne tehnologije.

Nastavni rad započinje na mjestu mlañeg asistenta na predmetu Drvne konstrukcije, a od 2003. godine na mjestu

asistenta na predmetima Konstrukcije proizvoda od drva, Ojastučeni namještaj, Oblikovanje i konstruiranje računalom,

Osiguranje kakvoće finalnih proizvoda, Konstrukcije proizvoda od drva II i Konstrukcije proizvoda od drva III te na

predmetima Konstrukcije drvnih proizvoda na Studiju dizajna Arhitektonskoh fakulteta u Zagrebu i Konstruiranje proizvoda

od drva u okviru dislociranog Stručnog studija drvne tehnologije u Virovitici. Sudjelovao je i sudjeluje u voñenju više

diplomskih i završnih radova iz područja ojastučenog namještaja, kvalitete i udobnosti uredskih stolica.

Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ergonomijskog društva i Tehničkog odbora za namještaj te član

Skupštine Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

Aktivno sudjeluje na inozemnim i domaćim meñunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima i seminarima.

Objavio je u koautorstvu 13 znanstvenih radova od kojih su dva izvorna i dva prethodna priopćenja s područja konstrukcija,

ergonomije, udobnosti i kvalitete namještaja, zatim osam stručnih radova te sedam radova iz kategorije izvještaja sa

sajmova namještaja i drugih stručnih dogañaja.

Od početka rada u Zavodu za konstrukcije i tehnologiju proizvoda od drva radi u Laboratoriju za ispitivanje

namještaja i dijelova za namještaj kao ispitivač, u veljači 2004. postaje voditeljem ispitivanja ojastučenog namještaja i

ležaja-madraca, a od 2006. godine postaje voditeljem kvalitete u sustavu budućeg akreditiranog ispitnog laboratorija.

Pohañao je seminare Ustrojstvo laboratorija prema HRN EN ISO/IEC 17025 (2002. i 2007.) u organizaciji Državnog zavoda

za normizaciju i mjeriteljstvo u Centru za transfer tehnologija pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, te

Unutrašnje neovisne ocjene u laboratorijima (2004.) i Mjerna nesigurnost za praktičare (2009.) u organizaciji Hrvatskog

mjeriteljskog društva. U sklopu programa Leonardo da Vinci u svibnju 2002. godine u organizaciji Šolskog centra Novo

Mesto u Sloveniji i tvornice EMCO Hallein u Austriji sudjelovao je na stručnom seminaru Uvoñenje CNC tehnologije na

području obrade drva. U okviru rada na projektu Razvoj proizvoda od drva s ciljem očuvanja zdravlja boravio je od 15.-20.

veljače 2009. u laboratoriju za ispitivanje materijala i namještaja tvornice Himolla Polstermöbel Taufkirchen u Njemačkoj.

Aktivno se služi engleskim jezikom u pismu i govoru te njemačkim jezikom.

U Zagrebu, studeni 2009. godine.

PRILOZI


309

PRILOZI

Prilog 1. Uvodna stranica upitnika ....................................................................................................310

Prilog 2. Upitnik općih podataka ispitanika ........................................................................................311

Prilog 3. Upitnik neudobnosti/udobnosti (CEC-14)..............................................................................312

Prilog 4. Dodatna pitanja i Upitnik termalne udobnosti (ISO 7730) .....................................................313

Prilog 5. Tablica s pregledom antropometrijskih osobina i prikaz popunjenosti upitnika ........................314

Prilog 6. Rezultati mjerenja gustoće materijala prema ISO 845...........................................................316

Prilog 7. Rezultati mjerenja IFD testom prema metodi B norme ISO 2439...........................................317

Prilog 8. Rezultati mjerenja IFD testom prema metodi C norme ISO 2439...........................................333

Prilog 9. Rezultati mjerenja IFD testom prema metodi E norme ISO 2439 ...........................................341

PRILOZI


310

Prilog 1. Uvodna stranica upitnika

PRILOZI


311

Prilog 2. Upitnik općih podataka ispitanika

PRILOZI


312

Prilog 3. Upitnik neudobnosti/udobnosti (CEC-14)

PRILOZI


313

Prilog 4. Dodatna pitanja i Upitnik termalne udobnosti (ISO 7730)

PRILOZI


314

Prilog 5. Tablica s pregledom antropometrijskih osobina i prikaz popunjenosti upitnika

PRIKAZ POPUNJENOSTI UPITNIKA stupac broj: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

spol star. vis. masa BMI ind. bol. kralj. križ. n. BS IS KS LS MA RS sk. kôd O1 O2 O3 O4 tež. O5 O6 O7 S/O/T S/O/T S/O/T S/O/T S/O/T S/O/T

S1 1 F 28 160 56 21,9 0 1 0 1 111 111 111 111 111 111

2 M 59 183 76 22,7 0 1 0 1 111 111 111 111 111 111 4 F 54 168 80 28,3 1 1 0 1 111 111 111 111 111 111 5 M 23 182 70 21,1 0 0 0 0 111 111 111 111 111 111

S2 10 M 44 179 93 29,0 1 0 0 0 111 111 111 111 111 111 S3 13 F 49 168 68 24,1 0 1 0 1 111 111 111 111 111 111 16 F 44 160 63 24,6 0 1 0 1 111 111 111 111 111 111 18 F 37 159 100 39,6 2 1 0 1 111 111 111 111 111 111

S4 20 F 39 185 82 24,0 0 1 0 2 111 111 111 10 111 111 21 M 37 192 88 23,9 0 1 0 1 111 111 111 111 111 111 22 M 60 180 100 30,9 2 1 0 0 111 111 111 111 111 111 23 F 60 167 72 25,8 1 1 0 1 111 111 111 111 111 111 24 F 45 160 55 21,5 0 1 0 2 111 111 111 111 111 111

S5 25 F 32 162 80 30,5 2 1 0 0 111 111 111 111 111 111 26 M 24 186 78 22,5 0 0 0 1 111 111 111 111 111 111 27 M 27 180 88 27,2 1 1 0 0 111 111 111 111 111 111 28 M 25 184 82 24,2 0 0 0 0 111 111 111 111 111 111 29 F 25 173 84 28,1 1 0 0 3 111 111 111 111 111 111 30 M 32 177 77 24,6 0 0 0 2 111 111 111 111 111 111

S6 31 F 43 173 78 26,1 1 1 1 1 111 111 111 111 111 111 32 F 54 162 85 32,4 2 1 0 0 111 111 111 111 111 111 33 F 47 166 65 23,6 0 1 0 1 111 111 111 111 111 111 34 F 35 169 65 22,8 0 1 1 1 111 111 111 111 111 111 36 F 53 169 97 34,0 2 1 0 1 111 111 111 111 111 10

S7 38 F 53 170 80 27,7 1 1 0 0 111 111 111 111 111 111 40 F 51 175 60 19,6 -1 1 0 1 111 111 111 111 111 111 41 F 60 164 67 24,9 0 1 1 1 111 111 111 111 111 111 42 F 40 167 71 25,5 1 1 1 1 111 101 1 1 111 10

S8 43 F 41 163 63 23,7 0 1 1 0 111 111 111 111 111 111 44 F 45 152 65 28,1 1 1 1 0 111 111 111 111 111 111 45 F 45 152 68 29,4 1 1 0 0 111 111 111 111 111 111 47 F 22 174 59 19,5 -1 1 0 2 111 101 111 0 111 10

S9 49 F 56 175 78 25,5 1 1 1 1 111 10 111 111 10 111 50 F 35 172 55 18,6 -1 1 0 1 111 111 111 111 111 111 51 M 54 186 117 33,8 2 0 0 0 111 111 111 111 111 111 52 M 45 180 95 29,3 1 0 0 1 111 111 111 111 111 111 54 M 28 191 92 25,2 1 1 0 2 111 111 111 111 111 111

S10 55 F 33 170 61 21,1 0 1 1 2 111 101 111 101 111 111 56 F 33 183 72 21,5 0 1 0 1 111 111 111 111 111 111 59 F 19 172 59 19,9 -1 0 0 1 111 111 111 111 111 111 60 F 25 168 58 20,5 0 1 0 2 111 111 111 111 111 111

S11 61 F 40 164 73 27,1 1 1 0 1 111 111 111 111 111 111 62 F 30 173 83 27,7 1 0 0 2 111 111 111 111 111 111 63 M 21 172 85 28,7 1 0 0 0 111 111 111 111 111 111 64 M 34 183 90 26,9 1 0 0 0 111 111 111 111 111 111 65 F 49 168 68 24,1 0 1 1 3 111 111 111 111 111 111 66 M 64 182 90 27,2 1 0 0 0 111 111 111 111 111 111

S12 67 M 48 190 67 18,6 -1 1 1 1 111 111 111 111 111 111 68 F 33 181 77 23,5 0 1 1 1 111 111 111 111 111 111 69 M 33 184 105 31,0 2 1 0 0 111 111 111 111 111 111 70 F 44 170 68 23,5 0 1 1 0 111 111 111 111 111 111 71 F 50 163 72 27,1 1 1 0 1 111 111 111 111 111 111 72 F 27 170 53 18,3 -1 1 0 2 111 111 110 111 111 111

S13 73 M 37 182 90 27,2 1 0 0 1 111 111 111 111 111 111 74 M 44 192 86 23,3 0 0 0 1 111 111 111 111 111 111 75 M 45 182 94 28,4 1 0 0 1 111 111 111 111 111 111 76 M 29 170 75 26,0 1 0 0 2 111 111 10 10 10 10 77 M 30 174 88 29,1 1 1 0 1 111 111 111 111 111 111 78 F 51 160 66 25,8 1 1 0 1 111 111 111 111 111 111

S14 79 F 35 168 80 28,3 1 1 0 1 111 111 111 111 111 111 81 F 29 173 60 20,0 0 1 0 2 101 111 111 101 111 111 82 F 48 160 70 27,3 1 1 1 2 111 111 111 111 111 111 83 F 49 164 60 22,3 0 0 0 1 111 111 111 111 111 111 84 M 48 172 85 28,7 1 1 0 0 111 111 111 111 111 111

PRILOZI


315

nastavak tablice: PRIKAZ POPUNJENOSTI UPITNIKA stupac broj: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

spol star. vis. masa BMI ind. bol. kralj. križ. n. BS IS KS LS MA RS sk. kôd O1 O2 O3 O4 tež. O5 O6 O7 S/O/T S/O/T S/O/T S/O/T S/O/T S/O/T

S15 86 M 31 186 93 26,9 1 1 0 1 111 111 111 111 111 111

87 M 55 180 90 27,8 1 1 0 1 10 111 111 111 111 111 90 M 49 178 100 31,6 2 1 0 1 10 110 10 10 110 10

S16 91 F 56 176 67 21,6 0 1 1 2 111 111 111 111 111 111 92 F 43 166 78 28,3 1 1 1 1 111 111 111 111 111 111 93 F 44 169 90 31,5 2 1 0 1 111 111 111 111 111 111 94 F 37 163 62 23,3 0 1 1 1 101 111 111 101 111 111

S17 97 F 26 165 56 20,6 0 1 1 2 111 111 111 111 111 111 99 F 31 167 83 29,8 1 1 0 3 111 111 10 111 111 110 100 M 55 190 110 30,5 2 1 1 0 111 111 10 111 111 111 101 F 26 163 65 24,5 0 1 1 1 10 111 111 111 10 111 102 F 26 170 80 27,7 1 1 0 2 111 111 111 111 111 111

S18 104 M 54 190 125 34,6 2 0 0 1 111 111 111 111 111 111 106 F 40 165 54 19,8 -1 0 0 2 111 111 111 111 111 111 107 F 31 173 63 21,0 0 1 0 1 111 111 111 111 111 111 108 M 28 176 75 24,2 0 0 0 0 111 111 10 111 111 111

S19 109 F 55 158 55 22,0 0 1 0 2 111 111 111 111 111 110 113 M 62 185 85 24,8 0 0 0 2 111 111 111 111 111 111

muškaraca 30 zbroj indeksa 110 0 1 1 0 1 2 žena 52 zbroj indeksa 111 77 77 75 74 78 75

ukupno 82 ukupno 110+111 77 78 76 74 79 77

stupac br. 6 indeks težine služi za pojašnjenje BMI-a:

-1 pothranjena osoba, BMI manji od 20 kg/m2

0 osoba normalne tjelesne težine, BMI u vrijednostima od 20-25 kg/m2

1 prekomjerna težina, BMI veći od 25 do 30

2 debljina, BMI veći od 30 do 40

3 pretjerana debljina, BMI veći od 40

stupci br. 10-15 prikaz popunjenosti upitnika služe za pregled

popunjenosti svih upitnika, odnosno obavljenih ECC mjerenja:

100 samo subjektivni upitnik

101 subjektivni i termalni, bez objektivnog

110 subjektivni i objektivni, bez termalnog

111 sve popunjeno

(00)0 ništa popunjeno

(00)1 samo termalni upitnik

(0)11 objektivno i termalni upitnik, bez subjektivnog

(0)10 samo objektivno

S/O/T subjektivno/objektivno/termalno

Tablica s pregledom antropometrijskih osobina ispitanika iz prvog pokusa čiji su odgovori i

rezultati mjerenja uzeti u obzir pri izradi disertacije i prikaz popunjenosti upitnika odnosno obavljenih

mjerenja mjernom prostirkom. S obzirom na indeks u stupcima od 10. do 15. u daljnju analizu i obradu

uvrštene su samo osobe koje su imale popunjen subjektivni upitnik (ne)udobnosti i objektivna mjerenja

te one koje su imale popunjena oba subjektivna upitnika i objektivna mjerenja, tj. indekse 110 i 111.

PRILOZI


316

Prilog 6. Rezultati mjerenja gustoće materijala prema ISO 845

PRILOZI


317

Prilog 7. Rezultati mjerenja IFD testom prema metodi B norme ISO 2439

PRILOZI


318

PRILOZI


319

PRILOZI


320

PRILOZI


321

PRILOZI


322

PRILOZI


323

PRILOZI


324

PRILOZI


325

PRILOZI


326

PRILOZI


327

PRILOZI


328

PRILOZI


329

PRILOZI


330

PRILOZI


331

PRILOZI


332

PRILOZI


333

Prilog 8. Rezultati mjerenja IFD testom prema metodi C norme ISO 2439

PRILOZI


334

PRILOZI


335

PRILOZI


336

PRILOZI


337

PRILOZI


338

PRILOZI


339

PRILOZI


340

PRILOZI


341

Prilog 9. Rezultati mjerenja IFD testom prema metodi E norme ISO 2439

PRILOZI


342

PRILOZI


343

PRILOZI


344

PRILOZI


345

PRILOZI


346

PRILOZI


347

PRILOZI


348

ZABILJEŠKE/NOTES


349

ZABILJEŠKE/NOTES

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________

449708.cinitelji udobnosti uredskih_stolica

Documents