47814689-1-zidane-konstrukcije-predavanja
TRANSCRIPT
![Page 1: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/1.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u) Doc. dr. sc. Boris Trogrlić
Stručni studij građevinarstva
kolegij: ZIDANE KONSTRUKCIJE
(Skripta je namijenjena studentima II. god. stručnog studija Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Splitu)
Akademska godina 2008/2009.
Split, siječanj 2009.
SVEUČILIŠTE U SPLITU
GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET
![Page 2: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/2.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
SADRŽAJ
LITERATURA
1. UVOD
2. GRADIVA
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
![Page 3: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/3.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
LITERATURA
1/ Sorić, Z.: Zidane konstrukcije I, drugo izdanje, Zagreb, 2004.
2/ EUROCODE 6: Design of masonry structures – Part 1-1: General rules for buildings –Rules for reinforced and unreinforced masonry
3/ EUROCODE 8: Design provisions for earthquake resistance of structures – Part 1-1: General rules – Seismic actions and general requirements for structures.
4/ Mihanović A., Z. Rak: Potpuno armirane lakobetonske konstrukcije, Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 1996.
5/ Takač, S.: Zidane konstrukcije, Građevinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, 2000.
![Page 4: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/4.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
1. UVOD
1.1 POVIJEST ZIDANIH KONSTRUKCIJA9000 gpK: Izrael; zidane kuće5000 gpK: Egipat; opeka od blata s dodatkom suhe trave
kula Babilonska (90 m?); 900 gpK, razvijena tehnologija prečenja (čvrstoća),
opeka, vezivo - bitumen
stari Egipat 3100-2600 gpK, primjena opeke gotovo u svakoj gradnji.
Piramide u Gizehu nastale su negdje oko 2650. i 2550. gpK
![Page 5: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/5.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
1. UVOD
KOLOSEUM – RIM: početak gradnje 72. gnK (12 godina); eliptična (189x164 m); visina 48 m; 50000 gledatelja.
![Page 6: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/6.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
1. UVOD
PANTHEON (hram svih bogova): izgrađen tijekom 1. st.; raspon kupole 43.3 m;
![Page 7: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/7.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
1. UVOD
PULSKA ARENA: od kamenih blokova, I. i II. st. nK.
![Page 8: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/8.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
1. UVOD
DIOKLECIJANOVA PALAČA; 295-305 gnK;
bijeli vapnenac pretežno s Brača,opeka iz radionica Salone,
sedra - iz bližih rijeka.
ZIDINE DUROVNIKA;XIII/XIV st.
![Page 9: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/9.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
1. UVOD
ZIDANE GRAĐEVINEXXI. stoljeća
![Page 10: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/10.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
1. UVOD
![Page 11: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/11.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
1. UVOD
![Page 12: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/12.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
1. UVOD
![Page 13: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/13.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
1. UVOD
![Page 14: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/14.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
1. UVOD
U 2005. god. u Hrvatskoj je proizvedeno 850 000 000 nf (normalni format)
što približno odgovara površini od
A ≅ 8 500 000 m2 zidova
cca 2400 m2 /ovlaštenom inženjeru/ godišnje
udio vrste zidnog bloka:
blok opeka: 90.5 %
porobetonski blok: 3.5 %
ostali zidni blokovi: 6.0 %
![Page 15: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/15.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
2.1 ZIDNI ELEMENTIZIDANE KONSTRUKCIJE: Konstrukcije izvedene iz zidnih elemenata (opeke ili blokova) vezanih vezivom (mortom).ZIDNI ELEMENT - BLOK: Predgotovljeni građevinski proizvod (blok od gline, kamena, betona, vapna s silicijskimagregatom) namjenjen izvedbi ziđa.ZIĐE: Građevinski kompozit koji nastaje naizmjeničnim polaganjem zidnih elemenata (blokova) između nekog vezivnog materijala - morta, čime se postižu raznovrsne strukture i teksture zidanih konstrukcija.
![Page 16: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/16.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
2.2 VRSTE ZIDNIH BLOKOVA (prema vrsti materijala):GLINENI ZIDNI BLOK: opeka i opečni blokovi. Nastaju pečenjem elemenata oblikovanih od sirove gline.KALCIJSKO – SILIKATNI ZIDNI BLOKOVI: Proizvedeni od smjese silicijskog agregata, vapna, izrađeni pod tlakom i zaparivani.BETONSKI ZIDNI BLOKOVI: Proizvedeni od smjese agregata normalne težine (kamena) i cementa, izvedeni u kalupima, vibrirani.BETONSKI ZIDNI BLOKOVI OD LAKOG AGREGATA: Proizvedeni od smjese lakog agregata (npr. ekspandirana šljaka visokih peći, ekspandirana glina) i veziva, izvedeni u kalupima, vibrirani.PORASTI (AERIRANI I AUTOKLAVIRANI) BLOKOVI: Proizvedeni od smjese finog silicijskogagregata, cementa, vapna i dodatka za stvaranje mjehurića. Izrađuje se u autokalvama i oblikuje rezanjem.KAMENI ZIDNI BLOKOVI: Izrađeni od blokova kamena klesanih ili rezanih na određene dimenzije, te od lomljenog kamena napravilnog oblika.
blok-opeka
kameni zid
porobetonskiblok
betonski zidni element (agregat normalne težine i
laki)
![Page 17: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/17.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
2.3 GRUPE ZIDNIH BLOKOVA (prema EC6):
![Page 18: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/18.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
2.4 SVOJSTVA ZIDNIH BLOKOVATLAČNA ČVRSTOĆA: Normalizirana tlačna čvrstoća fb.Tlačna čvrstoća zidnog elementa prevedena na tlačnu čvrstoću na zraku sušenog zidnog uzorka širine 100 mm i visine 100 mm.Srednja tlačna čvrstoća dobivena eksperimentalno (uzorci 24 sata uronjeni u vodu), pretvara se u normaliziranu čvrstoću za suhe zidne blokove × 1.10 (za blokove od pečene gline)× 1.20 (za ostale blokove)Zatim se dobivena vrijednost množi s faktorom oblika δ:
minimalna tlačna čvrstoća: fb,min,vert.= 2.5 MPa (okomito na horizontalnu sljubnicu morta)fb,min,hor.= 2.0 MPa (paralelno horiz. sljubnici u ravnini zida)
![Page 19: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/19.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
2.5 MORTMORT je vezivni materijal koji se sastoji od mješavine anorganskog veziva, agregata i vode, a može sadržavati i dodatke za povećanje čvrstoće, vodonepropusnosti itd.
VRSTE MORTOVA:
Cementni mort: smjesa određenih količina cementa i pijeska, te dodataka (po potrebi)
Cementno-vapneni mort: smjesa određenih količina cementa, vapna i pijeska (‘produžni mort’)
Tankoslojni mort: unaprijed pripremljeni cementni mort s maksimalnim zrnom pijeska do 1.0
mm i s kemijskim dodacima. Debljina ovog morta (ljepila) je 1-3 mm.
Hidraulični vapneni mort: smjesa određenih količina hidratiziranog vapna i pijeska.
Unaprijed pripremljeni mort (‘ready mixed mortar’) – doprema se na gradilište u suhom
stanju.
Lakoagregatni mort – mort od lakog agregata gustoće ρ < 1000 kg/m3. Agregat: perlit,
ekspandirana glina, plovučac i slično.
![Page 20: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/20.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
KLASIFIKACIJA MORTOVA:Računska tlačna čvrstoća M-[N/mm2]; npr. M5, M10...
Volumni sastav morta prema EC6
TLAČNA ČVRSTOĆA MORTA:
Ispitivanje u skladu s normama.
![Page 21: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/21.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
2.6 MEHANIČKA SVOJSTVA NEARMIRANOG ZIĐA2.6.1 ODNOS NAPREZANJE – DEFORMACIJA (σ−ε) I MODUL ELASTIČNOSTI2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA2.6.3 VLAČNA ČVRSTOĆA2.6.4 POSMIČNA ČVRSTOĆA2.6.5 ČVRSTOĆA PRI SAVIJANJU
Faktori važni za mehanička svojstva ziđa:
• za zidni blok: čvrstoća, oblik i dimenzije (pun, šupljikav, porast - sadrži pore i sl.) i
vodoupojnost,
• za mort: čvrstoća, relativne deformacijske karakteristke i relativna debljina,
• za ziđe: vezivanje zidnog bloka i morta, pravci naprezanja (anizotropija) i koncentracija
naprezanja.
![Page 22: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/22.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
E = 1000 fk (fk – karak. tlačna čvr.)
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA
Odnos naprezanja i deformacija u tlaku, okomito na sljubnice
Idealizirani dijagram naprezanje/deformacija u tlaku prema EC-6
![Page 23: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/23.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
Odnos naprezanja i deformacija pri jednoosnom tlaku u ziđu u ovisnosti
o kutu između pravca pružanja sljubnica i horizontalne ravnine
vertikalna deformacija ε [×10-4]
vert
ikal
no n
apre
zanj
e σ
[MPa
]
θ=67.5o
θ=45o
θ=22.5o
θ=90o
θ=0o
tg 22.5o ≅ 0.4
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA
![Page 24: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/24.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
Anvelope sloma pri dvoosnom tlačnom naprezanju izražene preko σ1, σ2 i θ
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA
![Page 25: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/25.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA
Čvrstoća ziđa ovisna je i o omjeru krutosti zidnog bloka i morta.
![Page 26: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/26.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
Ziđe opterećeno u jednoosnom tlaku postiže slom uglavnom razvojem vlačnih pukotina paralelnih
pravcu djelovanja opterećenja, koja su kao rezultat vlačnih naprezanja okomita na glavna tlačna
naprezanja.
Čvrstoća ziđa u tlaku je manja nego nominalna tlačna čvrstoća bloka, od kojeg je ziđe izvedeno.
Na drugoj strani, čvrstoća ziđa može značajno prekoračiti slomnu čvrstoće kocke morta.
Opća svojstva:
(a) sekundarno vlačno naprezanje, koje prouzročava pukotinski slom ziđa, posljedica je
spriječenih deformacija morta u fugama ziđa;
(b) prividna tlačna čvrstoća bloka u standardnim ispitivanjima na tlak nije prava mjera čvrstoće
bloka u ziđu, jer je način sloma različit;
(c) mort može podnijeti povećana tlačna naprezanja u fugama zbog višeosnog stanja naprezanja.
2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)
![Page 27: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/27.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) je čvrstoća ispod koje se bez utjecaja
ekscentričnosti, vitkosti i spriječenih bočnih deformacija ne očekuje više od 5% rezultata.
Koeficijent varijacije ne smije biti veći od σ < 25%.
Karakterističnu tlačnu čvrstoću ziđa (fk) treba odrediti eksperimentalno ili izračunom
(empirijske formule) na temelju eksperimentalno određenih tlačnih čvrstoća morta i zidnog
bloka.
2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)
![Page 28: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/28.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)
![Page 29: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/29.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za mort opće namjene:
fk = K fb0.65 fm
0.25 [EC6]
K – ovisno o grupi zidnih blokova; fb – tlačna čvrstoća bloka; fm – tlačna čvrstoća morta
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za tankoslojni mort:
fk = 0.8 fb0.85 [EC6]
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za lakoagregatni mort:
fk = K fb0.65 [EC6]
K – ovisno o gustoći i vrsti lakoagregatnog morta
RAČUNSKA KARAKTERISTIČNA TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)
![Page 30: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/30.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
2.6.3 VLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA
Vlačna čvrstoća ziđa zidanog sa standardnim mortom (cement/vapno/pijesak) je relativno mala i
promjenjiva. Vlačna čvrstoća ziđa može se povećati zbog ravninskog savijanja ili savijanja van
ravnine ziđa. U slučaju ravninskog savijanja, vlačna čvrstoća ovisi o adheziji bloka i morta.
Stvaranje etringita, na dodiru gline i cementa, koje ovisi o odnosu dijametra pora u bloku i veličini
mikrokristala etringita, presudno je za vlačnu čvrstoću na kontaktu bloka i cementne paste. Za
ostvarivanje mehaničke veze potrebna je veličina pora u bloku veća od 0.05 mm, te ispravno
hidratizirani cement iza sloja etringita, usprkos povlačenju dijela vode zbog upijanja bloka. Ako je
blok suh i ima visoku vodoupojnost, postojat će djelimično hidratizirane zone u cementnoj pasti
debljine nekoliko milimetara, te zbog toga smanjena mehanička čvrstoća. Zato treba naglasiti da
je količina vlage u trenutku zidanja od velike važnosti pri određivanju vlačne čvrstoće veze bloka i
morta.
![Page 31: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/31.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
2.6.4 POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)
Zidane konstrukcije su često podvrgnute posmičnom djelovanju, istovremeno s tlačnim
opterećenjem. Poznato je da posmična čvrstoća pada s povećanjem visine zida, dok raste s
porastom debljine. Također, dokazano je da stupanj zasićenosti vodom punih glinenih blokova za
vrijeme zidanja ima utjecaj na početnu posmičnu čvrstoću, čvrstoća je vrlo mala i promjenjiva
ovisno da li je opeka zasićena vodom ili je suha.
Slom zidnih panela uslijed posmika je uglavnom u dijagonalnom vlaku. Pri malom predtlačnom
naprezanju, razvijaju se stepenaste pukotine uglavnom duž fuga, približno pod kutem od 45o, a
mjestimično odstupaju od tog pravca. Ako se predtlačno naprezanje poveća, glavna vlačna
naprezanja prouzročavaju slom pod većim kutem u odnosu na horizontalnu ravninu, te pukotine
prolaze vertikalno kroz fuge. Predloženo je da se za kriterij sloma uzme kritična vrijednosti
glavnih vlačnih naprezanja. Pojava prve pukotine u ziđu je u suglasju s ovim kriterijem, ali
vrijednost glavnog vlačnog naprezanja pri slomu nastupa tek pri povećanju predtlačnog
naprezanja.
Mohr! – crtez
Nacrtati tipove sloma ziđa - ektremna djelovanja H i N, za niske i visoke zidove.
![Page 32: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/32.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
Karakteristična posmična čvrstoća ziđa (fvk) je čvrstoća ispod koje se ne očekuje više od 5% rezultata.
Ispitivanje: a/ bez normalnog naprezanja; b/ dodavanjem normalnog naprezanja; c/ s uvijek prisutnim tlačnim naprezanjem
2.6.4 POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)
![Page 33: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/33.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
Karakteristična posmična čvrstoća ziđa (fvk):
fvk = fvk0 + 0.4 σd
ili
fvk = 0.065 fb
fvk0 – posmična čvrstoća za σd=0.0; (fvk0 = 0.1 N/mm2)
σd - računsko tlačno naprezanje u zidu
fb – normalizirna tlačna čvrstoća zidnog elementa
RAČUNSKA KARAKTERISTIČNA POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fvk)
![Page 34: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/34.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
2. GRADIVA
Eksperimentalno ili tablično.
Dodati: Skica ukrucenja zidane građevine.
Uloga međukatnih konstrukcija pri horizontalnom djelovanju
2.6.5 KARAKTERISTIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA NA SAVIJANJE (fxk)
![Page 35: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/35.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
3.1 NEARMIRANI ZIDOVI
3.2 ARMIRANI ZIDOVI
3.3 OMEĐENI ZIDOVI
![Page 36: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/36.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
3.1 NEARMIRANI ZIDOVI
![Page 37: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/37.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
3.1 NEARMIRANI ZIDOVI
![Page 38: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/38.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
3.2 ARMIRANI ZIDOVI
![Page 39: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/39.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
3.3 OMEĐENI ZIDOVI
![Page 40: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/40.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA
4.1 MATERIJALI
4.2 PRIPREMA MORTA
4.3 ZIDANJE
4.4 ZAŠTITA NOVOIZVEDENOG ZIDA
4.5 DOPUŠTENA ODSTUPANJAOD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI
4.6 KATEGORIJE KONTROLE ZIDANJA
![Page 41: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/41.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA
4.1 MATERIJALI
Građevni proizvod može se staviti u promet i rabiti za građenje samo ako je dokazana
njegova uporabljivost. (Zakon o gradnji).
Skladištenje (oštećenje, vlaga, onečišćenje, niske temperature, trajnost)
4.2 PRIPREMA MORTA
Omjeri (maseni, volumski).
Vrijeme vezivanja.
Apsorpcija vlage zidnog bloka (presudno za čvrstoću na dodiru morta i zidnog bloka).
Predgotovljeni mortovi - ‘ready-mixed mortar’. Trajnost morta.
![Page 42: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/42.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA
4.3 ZIDANJE
Pravilan zidni vez. Čisti zidni blokovi. Vlažnost! Temperatura izvedbe (+5o do +35o C).Prekidi zidanja.A-b serklaži (‘zupčasto’ povezivanje s ziđem) Sljubnice. Jednake debljine (8-16 mm za mort opće namjene, 3 mm za tankoslojni mort). Vertikalne sljubnice! Vanjska obrada sljubnica.Prekid kapilarne vlage. Vodonepropusni premazi zadovoljavajuće čvrstoće. Detalj izolacije zid/temelj.Dilatacijske razdjelinice. (Biti će objašnjene u proračunu zidanih konstrukcija).
4.4 ZAŠTITA NOVOIZVEDENOG ZIĐA
Iscvjetavanje (kristalizacija topivih soli). Korozija morta.Otpornost na mraz. Korozija armature u ziđu. Ziđe u fazi očvršćavnja - zaštita.
![Page 43: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/43.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA
4.5 DOPUŠTENA ODSTUPANJA OD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTIODSTUPANJE OD VERTIKALE: Najviše 20 mm horizontalno na visinu kata ili 50 mm na visinu građevine. PORAVNANJE ZIDOVA PO VERTIKALI: Najviše 20 mm horizontalno, između središnjih linija zidova ispod i iznad međukatne konstrukcije. ??? izbočenje /uleg
![Page 44: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/44.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA
4.6 KATEGORIJE KONTROLE ZIDANJA
Definiranje kategorije se temelji na: kvalifikaciju zidara, nadzor, procjena svojstava morta, način mješanja morta.
![Page 45: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/45.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
Polumontažni sustavi stropnih konstrukcija koji se sastoje od: gredica (glavni nosivi element), blokova ispune, poprečnih rebara, monolitne ploče i tipskih elemenata.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE:izražena nosivost samo u uzdužnom smjeru (u smjeru gredica)ostala mehanička svojstva u poprečnom smjeru se postižu
- izvedbom tlačne ploče - progušćenjem poprečnih rebara
brža izvedba
PRIMJENA:međukatne i krovne ravne pločekose krovne pločestepenišni krakovinadstrešiceindustrijski objekti
SUSTAVI:FERT STROPBIJELI STROPSIVI STROPPOLUMONTAŽNI STROP S BETONSKOM ISPUNOM
5.1 OPĆENITO
![Page 46: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/46.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
POSEBNA SVOJSTVA: - ispuna: opečni blok- a-b rebro za ukrutu potrebo za raspone
stropa veće od 3.0 m- maksimalni raspon do cca 6.0 m- tlačna ploča: ukrućuje strop u svojoj
ravnini, armirana- debljina stropa d=14+4=18 cm
5.2 FERT STROP
STROP S POJEDINAČNIM GREDICAMA
STROP S UDVOJENIM GREDICAMA POPREČNO REBRO
- samo za sustave proste grede - preko 5.0 m zadati nadvišenje
L/200 (L=duljina gredice)- strop od pojedinačnih i udvojenih gredica- težina stropa 280-300 kg/m2- oslanjanje na zid min. 5 cm
![Page 47: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/47.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
GREDICE – glavni nosivi element stropa prema materijalu:
- opečne- betonske
prema tipu armiranja:- od čeličnih rešetkastih nosača- od posebno oblikovane armature
5.2 FERT STROP
![Page 48: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/48.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
OPEČNI BLOK5.2 FERT STROP
![Page 49: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/49.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
IZVEDBA - montaža
5.2 FERT STROP
![Page 50: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/50.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
IZVEDBA – armiranje i monolitiziranje
5.2 FERT STROP
![Page 51: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/51.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
5.3 BIJELI STROPPOSEBNA SVOJSTVA: - ispuna: porobetonski blok- a-b gredica od dvostrukih R-nosača
preuzima cjelokupno opterećenje- debljina stropa d=15 cm (osnovni tip)- poprečna rebra na razmaku 1.0-1.25 m- maksimalni raspon do cca 6.0 m za
osnovni tip- mogući veći rasponi za povišeni bijeli
strop uz inženjerski proračun
- mogući svi tipovi oslanjanja (prosta greda,kontinuirani nosač, konzola)
- preko 5.0 m zadati nadvišenje L/200 (L=duljina gredice)
- strop od pojedinačnih i udvojenih gredica- težina stropa 130 kg/m2- oslanjanje: na zid min. 5 cm ili preko čvora
rešetkastog nosača
BIJELI STROP – OSNOVNI TIP
BIJELI STROP – POVIŠENI
![Page 52: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/52.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
5.3 BIJELI STROP
![Page 53: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/53.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
5.3 BIJELI STROP
![Page 54: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/54.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
Ukratko o nastanku potresa i djelovanju na građevine
![Page 55: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/55.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
Ukratko o nastanku potresa i djelovanju na građevine
vrijeme [sec]
pom
akbr
zina
ubrz
anje
![Page 56: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/56.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
5. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
POVRATNI PERIOD: Prosječni vremenski interval između dva potresa.Npr: potres s povratnim periodom od 100 god. se očekuje 10 puta u 1000 god.
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R dogodi u toj godini je Npr: P1=1/R=1/100=0.01 (za potres s povratnim periodom 100 god.)
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R ne dogodi u toj godini je Npr: P1=1-P1=1-1/100=0.99 (za potres s povratnim periodom 100 god.)P1+P1=1.00
Za duži vremenski period:Vjerojatnost da se potres neće dogoditi tijekom 2 godine:
(1-P1)*(1-P1)=(1-P1)2
Vjerojatnost da se potres neće dogoditi tijekom T godina:(1-P1)T
Izraz za određivanje vjerojatnosti da se potres određene ili veće jačine dogodi u razmaku od T godina:
PT=1-(1-P1)T
Npr. Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom 100 godina dogodi u intervalu 100 godina
iznosi: P100=1-(1-1/100)100=0.63
![Page 57: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/57.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
5. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 58: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/58.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 59: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/59.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 60: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/60.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 61: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/61.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 62: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/62.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 63: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/63.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
PRORAČUN
DOBARINŽENJERSKI KONCEPT!
NAČELO U PROJEKTIRANJU:
![Page 64: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/64.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
IZBJEGAVATI FLEKSIBILNA (‘MEKA’) PRIZEMLJA
6.1 OSNOVNE PREPORUKE ZA PROJEKTIRANJE U SEIZM. AKTIV. PODR.
![Page 65: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/65.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
IZBJEGAVATI FLEKSIBILNE
(‘MEKE’) VIŠE ETAŽE
![Page 66: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/66.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
IZBJEĆI I/ILI
UMANJITI
UVRTANJE
![Page 67: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/67.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
IZBJEĆI DISKONTINUITET
KRUTOSTI
IZBJEĆI MJEŠANJE SUSTAVA
![Page 68: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/68.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
IZBJEĆI SUSTAVE:
OKVIR SA ISPUNOM OD ZIĐA
![Page 69: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/69.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
IZBJEĆI IZMJEŠTANJE ZIDOVA
UKRUTE
![Page 70: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/70.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
POSTIĆI PRAVILNOST U KRUTOSTI (POLOŽAJU) ZIDOVA
U DVA ORTOGONALNA PRAVCA
![Page 71: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/71.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 72: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/72.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
UKRUTITI ZIDANE GRAĐEVINE A-B ZIDOVIMA
DILATIRATI PREGRADE
![Page 73: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/73.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
DILATIRATI PREGRADE ILI NENOSIVE ZIDOVE, ALI IH
PRIČVRSTITI
![Page 74: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/74.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
IZBJEGAVATI DJELOMIČNO
ISPUNJENE OKVIRE
![Page 75: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/75.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
DILATACIJE
![Page 76: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/76.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
OSIGURATI STABILNOST NA
DJELOVANJE OKOMITO NA
RAVNINU ZIDA
![Page 77: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/77.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 78: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/78.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
Djelovanje potresa se mora uvažavati već pri ranoj fazi izrade koncepta građevine (arhitekt-konstrukter).Nosiva konstrukcija mora biti jednostavna.Prijenos sila uslijed djelovanja potresa mora biti izravan i jasan.Konstrukcija treba biti statički neodređena.Potrebno je osigurati otpornost građevine u oba glavna pravca.Nastojati izbjeći efekete uvrtanja ili ih umanjiti.Pravilno vezati elemente konstrukcije osiguravajući im stabilnost kroz međusobnu povezanostOsigurati odgovarajuće temeljenje (kruti i povezani temelji).
![Page 79: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/79.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
6.2 PRAVILNOST U TLOCRTU I PO VISINI
Položaj nosivih zidova treba biti simetričan u odnosu na dvije ortogonalne osi, a sukladno rasporedu masa i krutosti.
Tlocrtni oblici trebaju biti kompaktni. Duljina otvora u jednom smjeru ne smije prelaziti 25% cijele duljine kata. (Nastojati izbjeći X, H, L, C i I oblike tlocrta).
Krutost međukatnih konstrukcija (u svojoj ravnini) mora biti značajno veća od krutosti zidova tako da deformacije m-k ne utječu na razdiobu sila između zidova.
![Page 80: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/80.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
Glavni vertikalni nosivi elementi (poprečni zidovi, jezgre stubišta i sl.) moraju biti neprekinuti od temelja do vrha građevine.
Krutost poprečnih zidova na horizontalna djelovanja, kao i mase pojedinih katova se ne smiju naglo mijenjati od temelja do vrha građevine, već postepeno.
![Page 81: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/81.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
Građevina je pravilna po visini ako je gornji kat do 20% uži od donjeg, uz izraženu os simetrije.
Građevina je pravilna po visini ako je gornja etaža do 10% uža od donje, odnosno zadnja etaža do 30% uža od prve, bez izražene osi simetrije zgrade.
Izvedba nepravilnih građevina nije potpuno zabranjena, ali je bitno otežano postizanje zadovoljavajuće otpornosti i sigurnosti građevine na djelovanje uslijed potresa.
![Page 82: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/82.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 83: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/83.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 84: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/84.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
S ciljem spriječavanja krtog loma zahjevana su slijedeća svojstva šupljih zidnih blokova: udio šupljina u zidnom bloku ne smije biti veći od [50%]minimalna debljina stijenki je [15 mm]vertikalna rebra moraju biti neprekinuta po cijeloj duljini horizontalne duljine zidnog bloka
Minimalna čvrstoća zidnog bloka: normalizirana tlačna čvrstoća – u vertikalnom smjeru [fb=2.5 MPa]normalizirana tlačna čvrstoća – u horizontalnom smjeru, u ravnini zida [fbh=2.0 MPa]
Mort: minimalna marka morta za nearmirano i omeđeno ziđe ≥ M5minimalna marka morta za armirano ziđe ≥ M10
Fuge - sljubnice: potpuna popunjenostobavezo zapunjavanje vertikalnih fuga
6.3 MATERIJALI
![Page 85: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/85.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
OPĆENITO: Zidane zgrade se sastoje od međukatnih konstrukcija (m-k) i zidanih zidova koji su vezane u svim mjerovima.Veza između m-k i zidova ostvaruje se preko metalnih spona ili a-b serklaža.A-b ploče moraju biti armirane u oba smjera uz sidrenje armature u horizontalne serklaže. Horizontalni serklaži omeđuju a-b ploču i izvode se po vrhu nosivih zidova u ravnini a-b ploča.Međukatne konstrukcije od gredica i blokova moraju imati poprečna rebra na min. 8 debljina m-k. Rebra moraju imati barem min. armaturu.Predgotovljene ploče moraju biti armirane u dva smjera i vezane poprečno tako da djeluju kao neprekinute krute dijafragme. Čelične i drvene m-k smiju se izvoditi ako se ponašaju kao kruta tijela u svojoj ravnini.Horizontalne sile uslijed djelovanja potresa preuzimaju poprečni zidovi, koji moraju udovoljavati slijedećim geometrijskim zahtjevima:
6.4 PRAVILA IZVEDBE
![Page 86: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/86.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 87: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/87.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
DODATNI ZAHTJEVI ZA NEARMIRANO ZIĐE:Debljina zida od blokova prirodnog kamena t ≥ 40 cm; hef/t ≤ 9; h/l ≤ 2.Debljina zida od ostalih zidnih blokova t ≥ 30 cm; hef/t ≤ 12; h/l ≤ 2.Horizontalne a-b serklaže (ili zatege) treba izvesti u ravnini zida na svakoj m-k na međusobnoj vertikalnoj udaljenosti ne većoj od 4.0 m. Armirati s min. 2 cm2.
Efektivna – računska visina zida (hef): Visina zida uz uvažavanje relativne krutosti elemenata koji ukrućuju zid i učinkovitosti veze.
Najmanja duljina ukrućujućeg zida s otvorima.
![Page 88: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/88.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
DODATNI ZAHTJEVI ZA OMEĐENO ZIĐE (t ≥ 24 cm; hef/t ≤ 15; h/l ≤ 3):
Horizontalni i vertikalni serklaži moraju biti povezani i sidreni u elemente osnovnog nosivog sustava. Betoniranje serklaža treba izvesti nakon zidanja kako bi se postiglo bolje prianjanje između serklaža i ziđa.Minimalne dimenzije horizontalnih i vertikalnih serklaža su 15 × 15 cm.
Vertikalni serklaži:Vertikalne serklaže potrebno je izvesti oko otvora površine A > 1.5 m2. Vertikalne serklaže treba izvesti na svakom križanju i sučeljavanju zidova. Horizontalna udaljenost vertikalnih serklaža ne smije biti veća od 4 m.
Horizontalni serklaži:Horizontalne a-b serklaže treba izvesti u ravnini svake m-k.Vertikalna udaljenost horizontalnih serklaža ne smije biti veća od 4 m.
Armatura:Horizontalne i vertikalne a-b serklaže armirati s najmanje Aa ≥ 2.4 cm2 uz vezivanje vilicama. Preklop šipki mora biti najmanje p ≥ 60 cm.
![Page 89: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/89.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
DODATNI ZAHTJEVI ZA ARMIRANO ZIĐE (t ≥ 24 cm; hef/t ≤ 12; h/l – nema ogranič.):
Horizontalnu armaturu treba postaviti u horizontalne fuge ili žljebove. Maksimalni vertikalni razmak horizontalne armature iznosi e ≥ 60 cm.Minimalna horizontalna armatura iznosi 0.05% od površine vertikalnog presjeka zida.
Vertikalnu armaturu treba postaviti u udubljenja ili šupljine zidnih elemenata,te ih naknadno ispuniti betonom. Minimalna vertikalna armatura oba slobodna vertikalna ruba iznosi 4.0 cm2na. Treba je ugraditi na vertikalnom spoju zidova, kao i na najviše 4.0 m razmaka.Vertikalne šipke treba obaviti vilicama, min. promjera φ ≥ 4 mm.Minimalna vertikalna armatura iznosi 0.05% od površine horizontalnog presjeka zida.
![Page 90: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/90.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
Za jednostavne zidane zgrade nije potreban proračun ako se udovoljava osnovnim pravilima (tlačna nosivost, vlačna nosivost, pravilan raspored horizontalnih ivertikalnih elemenata zgrade), kako slijedi:
6.5 POSEBNA PRAVILA ZA “JEDNOSTAVNE ZIDANE ZGRADE”
6.5.2 Tlocrt zgradeTlocrt zgrade treba biti približno pravokutnog oblika.Omjer dulje i kraće stranice tlocrta građevine mora ne smije biti veći od 4.Ako zgrada u tlocrtu odstupa od pravokutnika, tada duljina odstupanja ne smije biti veća od 15% duljine stranice..
6.5.1 Dopušteni broj etaža iznad tla
![Page 91: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/91.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
6.5.3 Poprečni zidovi – zidovi ukruteGrađevina mora biti ukrućena POPREČNIM ZIDOVIMA (SHEAR WALLS) uz njihovsimetričan raspored – u dva okomita smjera. U svakom smjeru moraju biti barem dva poprečna zida.Duljina svakog poprečnog zida mora biti najmanje 30% duljine građevine u smjeru zida.Udaljenost poprečnih zidova mora biti veća od 75% duljine zgrade iz drugog smjera. Najmanje 75% vertikalnog opterećenja mora biti preuzeto poprečnim zidovima, a ostalih 25% stupovima.
![Page 92: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/92.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
6.5.4 Udio površine poprečnih zidova u dva okomita smjera u ukupnoj brutto površini etaže
Omjer katne visine i duljine zida (h/l) ne smije biti veći od 2 za nearmirane, niti 3 za omeđene zidove. Ako je taj omjer veći, takve zidove ne smije se uzeti u proračun za određivanje otpornosti na bočna i seizmička djelovanja.Ako je riječ o zidu između dva susjedna otvora, tada se za vrijednost h uzima svijetla visina višeg otvora, dok je l duljina zida između ta dva otvora.Naermiran, nepovezan zid ne smije biti dulji od 7 m. Ako je zid dulji od 7 m, tada ga se mora povezati sa zidovima iz drugog smjera.
![Page 93: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/93.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
![Page 94: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/94.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
S vremenskog gledišta, djelovanja mogu biti:
STALNA (G): vlastita težina, stalna oprema
PROMJENJIVA (Q): uporabna opterećenja, opterećenja od vjetra i snijega, vozila
SLUČAJNA (A): eksplozije, udari vozila, požar i sl.
POTRES (S)
S prostornog gledišta, djelovanja mogu biti:
NEPOMIČNA: vlastita težina, stalna oprema
SLOBODNA: pokretno opterećenje, snijeg, vjetar
PREDNAPREZANJE – je stalno djelovanje ali se posebno razmatra.
7.1 DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU
Djelovanje na konstrukciju (F) može biti:NEPOSREDNO - djelovanje vanjske silePOSREDNO - prisilna deformacija, temperatura, slijeganje
![Page 95: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/95.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
7.1 DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU
vlastita težina - izračunava se prema zapreminskoj težini i dimenzijamastalno djelovanje se označava kao Gk – karakteristična vrijednost
nalijeganje međukatnih konstrukcija na zidove
7.1.1 STALNO DJELOVANJE
uporabna opterećenja mogu biti raspodjeljenja qk ili koncentrirana Qk
7.1.2 PROMJENJIVO DJELOVANJE
Uporabna opterećenja u zgradama
AA
75 0
a +ψ=α 0
Smanjenje opterećenja za nosače (grede):
A0 = 10 m2
A – pripadajuća opterećena površina
![Page 96: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/96.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
označava se kao Qk – glavna reprezantativna vrijednost - karakteristična vrijednostostale reprezentativne vrijednosti dane su u obliku dijelova glavne vrijednosti:
- kombinirana vrijednost: ψ0 · Qk uvažava smanjenu vjerojatnost istovremenog pojavljivanja više promjenjivih opterećenja
- učestala vrijednost: ψ1 · Qk određena je pod pretpostavkom djelovanja opterećenja od 5% vremena trajanja konstrukcije, a učestalost prekoračenja je manja od 300 puta u godini.
- nazovistalna vrijednost: ψ2 · Qk određena je pod pretpostavkom da će vrijeme trajanja djelovanja biti duže od polovice vijeka konstrukcije.
![Page 97: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/97.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
Koeficijenti kombinacije za promjenjiva djelovanja
Računske vrijednosti djelovanjaFd = γF Fk
stalno djelovanje: Gd = γG Gk
korisno djelovanje: Qd = γQ Qk
slučajno djelovanje: Ad = γA Ak (ako nije izravno specificirano)γF, γG, γQ, γA - parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja uzimajući u obzir mogućnost
nepovoljnog odstupanja od računskog djelovanja, netočnost modeliranja djelovanja, nesigurnost procjene učinka i graničnog stanja koje se promatra.
![Page 98: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/98.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
7.2 GRANIČNA STANJAGranično stanje nosivosti: Odgovaraju stanjima koja mogu izazvati rušenje, tj. kolaps
konstrukcije ili na drugi način ugroziti sigurnost ljudUključuju:
gubitak ravnoteže konstrukcije ili nekog njenog dijela:Ed,dst ≤ Ed,stb
Ed,dst/Ed,stb – učinak djelovanja stabilizirajućeg/destabilizirajućeg
slom ili gubitak stabilnosti konstrukcije ili nekog njenog dijela:Sd ≤ Rd
Sd – računska vrijednost unutarnje sile, Rd – računska otpornost
Granično stanje uporabljivosti: Odgovaraju stanjima za koja posebni uvjeti uporabe nisu ispunjeni.
Uključuju:deformacije i progibe koji utječu na izgled ili uporabu konstrukcijevibracije koje uzrokuju nelagodu ljudi, oštećenja sadržaja zgrade.
Potrebno je dokazatiEd ≤ Cd
Ed – projektni učinci, Cd – nazivna vrijednost svojstva materijala vezana uz učinke
![Page 99: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/99.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
kombinacije djelovanja za GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI
potres γA=1.0
![Page 100: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/100.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
Parcijalni koeficijenti sigurnosti za GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI
![Page 101: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/101.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
Najnepovoljnija kombinacija promjenjivog djelovanja
Sve najnepovoljnije kombinacije promjenjivog djelovanja
![Page 102: 47814689-1-Zidane-konstrukcije-Predavanja](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022051211/5536665e5503463f7c8b495d/html5/thumbnails/102.jpg)
Građe
vins
ko-a
rhite
kton
ski f
akul
tet S
veuč
ilišta
u S
plitu
Ka
tedr
a za
teor
iju k
onst
rukc
ijaZI
DAN
E K
ON
STR
UK
CIJ
EM
ULT
IMED
IJAL
NA
SK
RIP
TA (u
izra
di, s
amo
za in
tern
u up
orab
u)
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
kombinacije djelovanja za GRANIČNA STANJA UPORABLJIVOSTI