4.socijalna medicina-skripta za državni

8/4/2019 4.SOCIJALNA MEDICINA-skripta za dravni

1/13

SOCIJALNA MEDICINATAMPAROVA NAELAAndrija tampar je 1926. saeo naela na kojima se treba osnivati rad i organizacijazdravstvene slube:

1. Vanije je obavjetavanje naroda od zakona.

2. Najvanije je pripremiti teren u jednoj sredini i pravilno shvaanje o zdrav. pitanjima.3. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapreenju nije monopol lijenika, nego

se s njim trebaju baviti svi bez razlike. Samo zajednikom suradnjom moe seunaprijediti narodno zdravlje.

4. Lijenik treba biti socijalni radnik; s individualnom terapijom se ne moe mnogopostii; socijalna terapija je sredstvo koje ga moe dovesti do pravog uspjeha.

5. Lijenik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku, jer ga ekonomska ovisnostspreava u njegovim glavnim zadacima.

6. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se initi razlika meu ekonomski jakim i slabima.7. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju u kojoj e lijenik traiti bolesnika, a ne

bolesnik lijenika, jer se samo na taj nain moe u naem staranju obuhvatiti vei broj

onih, ije zdravlje treba uvati.8. Lijenik mora biti narodni uitelj.9. Pitanje narodnog zdravlja je veeg ekonomskog od humanitarnog znaaja.10. Glavno mjesto lijenikog djelovanja su ljudska naselja, mjesta gdje ljudi ive, a ne

laboratoriji i ordinacije.

DEFINICIJA ZDRAVLJAZdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duevnog i drutvenog blagostanja, a ne samoodsustvo bolesti i iznemoglosti. (WHO, 1948. u enevi).Zdravlje se definira kao statino stanje?, te to je blagostanje?Na zdravlje utjeu:

naslijee

okolina (priroda + ljudi) ekonomski faktori odgoj i obrazovanje radni uvjeti (nezaposlenost) stanovanje drutveno-politiki sustav (model organizacije zdravstva i zdravstvene politike)

DEFINICIJA BOLESTIBolest je patoloki proces u ljudskom organizmu, njegovom dijelu, organu ili tkivnom sustavu,koji ima poznatu etiologiju, simptomatologiju , patologiju i prognozu.Bolest je naziv za procese u organizmu, koji nastaju kada se narui harmonija i ravnotea u

djelovanju vanjskog svijeta na organizam i obratno, te zbivanja u organizmu oprenanormalnim, kao posljedica unutranjeg uzroka. (Saltykow, Grmek, 1958.)

DEFINICIJA SOCIJALNOG BLAGOSTANJASocijalno stanje je stanje mira i sigurnosti, u kojem svaki ovjek bez razlike na rasu, vjeru,politiko uvjerenje, ekonomsku situaciju i spol ima pravo na kolovanje i rad, koji mu dajumogunost da ivi harmonino u zdravoj okolini i koji mu prua osiguranje u bolesti,iznemoglosti i starosti.Socijalno blagostanje je pravo na mir i sigurnost, na rad, obrazovanje, te ivot u zdravomokoliu.

1


2/13

ENEVSKE KONVENCIJEMeunarodno humanitarno pravo obuhvaeno je enevskim konvencijama i njihovimdopunskim protokolima iz 1949. i 1977. Konvencije su sljedee:

1. ENEVSKA KONVENCIJA: za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika ibrodolomaca u oruanim snagama u ratu

2. ENEVSKA KONVENCIJA: za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika ibrodolomaca u oruanim snagama na moru

3. ENEVSKA KONVENCIJA: o postupanju sa ratnim zarobljenicima4. ENEVSKA KONVENCIJA: o zatiti graanskih osoba u vrijeme rata

Konvencije su prihvaene od strane 151 drave svijeta.Medicinskim osobljem smatraju se one osobe koje su odreene od strana u sukobu iskljuivoza pronalaenje, prikupljanje, prenoenje, njegu i zbrinjavanje ranjenika i bolesnika i zaspreavanje bolesti. U medicinsko osoblje se ubrajaju i administrativno osoblje medicinske jedinice i ustanove, te administrativno osoblje koje transportira ranjenike i bolesnike.Medicinsko osoblje moe biti voljno ili civilno, stalno ili povremeno. obveze medicinskog osoblja: postupati humano, suzdravati se od svih oblika

neprijateljstva, dozvoljeno je noenje laganog oruja, ija je upotreba opravdana samo u

sluaju vlastite obrane ili obrane bolesnika za koje su odgovorni, potrebno je nositiznakove na osnovu kojih se moe jasno utvrditi njihova uloga (crveni kri na bijelojpodlozi, civilna zatita nosi plavi trokut na naranastoj podlozi), medicinsko osoblje kojeprekri meunarodno humanitarno pravo ini krivino djelo

pruanje medicinske zatite: potrebno je pridravati se principa medicinske etike kao i uvrijeme mira, medicinska zatita se treba pruati bez ikakve diskriminacije, zabranjeno jeprimjenjivati medicinske zahvate koji nisu indicirani zdravstvenim stanjem ili provoditieksperimente, mora se potovati volja ranjenika ili bolesnika

prava medicinskog osoblja: posebna zatita u ratnim konfliktima, ne smije biti napadnuto,treba biti branjeno, pravo zatite ne smije biti oduzeto ni pod kojim okolnostima,medicinsko osoblje ne moe biti kanjeno ukoliko prua pomo koja je u skladu smedicinskom etikom, medicinsko osoblje ne moe se zarobiti niti zadravati

IVOTNI I DRUGI DOGAAJI (DEMOGRAFSKI PARAMETRI) raanje umiranje sklapanje brakova rastave brakova migracije

pokazatelji zdravstvenog stanja : mortalitet, fertilitet, prirodni prirast, obolijevanje (npr. odmalignih bolesti), oekivano trajanje ivota, udio mladih ili starih, kolovanje, migracije ,drutveni proizvod (ukupna koliina dobara i usluga / ono to drava proizvede),

nacionalni dohodak (ostatak nakon to se od drutvenog proizvoda odbiju sredstvautroena za proizvodnju), raspodjela prihoda (ono to drava zaradi), ivotni standard (razinapotronje, stupanj obrazovanja), zdravstvena potronja (troak za zdravstvenu zatitu),potroak energije, udio nepismenih, udio poljoprivrednog stanovnitvapokazatelji medicinskog rada : broj lijenika, broj medicinskih sestara, broj zdravstvenihustanova, broj bolnikih kreveta, obuhvatnost i irina zdravstvenog osiguranja, zdravstvenapotronja

UKUPNO STANOVNITVO: svi koji trajno borave u nekoj zemlji najmanje godinu danaRazlikujemo ivotne dogaaje : a) prirodni (raanje, umiranje)

b) socijalni (sklapanje brakova, rastave brakova, migracije)

Popisi stanovnitva se rade svakih 10 godina, prve godine u desetljeu.

2


3/13

EUROPA : 870 milijuna stanovnika stari ( > 65 god.) 14 % 20 % (2025. god.) mladi ( < 20 god.) 1/3 ( 30 %) 1/4RH : prirodni prirast migracije

broj mladih (! stablo ivota)struktura populacije prema sektoru ( industrijskog drutva, agrikulturnog drutva)

NATALITET (porodnost) u RH 2001. 10= broj ivoroene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podrujuBIJELA SMRT= negativni natalitet prirodni prirast 0,5 %

FERTILITET opi = broj ivoroene djece na 1000 ena u reproduktivnoj dobi (15-49 godina) u jednoj

godini na odreenom podruju ukupni = izraunati prosjeni broj ivoroene djece na jednu enu pod pretpostavkom

specifinog fertiliteta u promatranoj godini specifini = broj ivoroene djece roenih od ena odreene starosti na 1000 ena istestarosne grupe

MORTALITET (smrtnost) u RH 2001. 11,5 opi = broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podruju specifini = mortalitet prema spolu i dobi (rauna se na 1000 stanovnika) ili odreenoj

kategoriji oboljenja (rauna se na 10000 ili 100000 stanovnika) u jednoj godini naodreenom podruju

letalitet = postotak umrlih od broja oboljelih od odreene bolesti

PRIRODNI PRIRAST u RH 2001. 1,2= razlika izmeu broja ivoroenih na 1000 stanovnika i broja umrlih na 1000 stanovnika ujednoj godini na odreenom podruju

SMRTNOST DOJENADI u RH 2001. 7,4= broj umrle dojenadi na 1000 ivoroene djece u jednoj godini na odreenom podruju

BRANOST (nupcijalitet)= broj sklopljenih brakova na 1000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podruju

DIVORCIJALITET= broj rastava u jednoj godini na 1000 sklopljenih brakova u jednoj godini na odreenom

podruju

OEKIVANO TRAJANJE IVOTA= oekivani broj godina ivota to jo preostaje osobama odreene ivotne dobi (rauna sena temelju specifinog mortaliteta prema dobi i spolu za odreeno razdoblje preko tkz.ivotnih tablica)

PUENJEDjelovanje puenja na ljudski organizam: podraajno toksino kancerogeno psihoaktivno

3


4/13

nikotinski apstinencijski sindrom glad za cigaretom, psihomotorni nemir, razdraljivost,tremor, znojenje, tekoe u koncentraciji, umor, povean apetit, usporena srana akcija,glavobolja, vrtoglavica smetnje max. izraene 3. dan, a za 8-10 dana dolazi do potpunedetoksikacije organizma

STARENJE> 65 god. (u veini zemalja oko 15 % stanovnitva, u RH 13 %)U starijoj dobi dolazi do somatskih smetnji (nepokretnost, slabija imunost), smetnji sjeanja,sporijih reakcija, depresije, oteane komunikacije, izolacije, slabljenje interesa za uee uivotnoj zajedniciOsobitosti bolesti u starijoj populaciji: suena je komunikacija i smanjena memorija tooteava uoavanje bolesti i pravovremenu dijagnostiku, manje su izraene subjektivnesmetnje, smanjenje su ope reakcije na patoloki proces, obino postoji vie bolesti u isteosobe, stav zdravstvenih radnika je manje paljivPrevencija starosti mladost se dobiva, starost se stvaraTeorije o starosti: bioloke teorije (teorije iscrpljenosti, teorije trovanja)

socioloke teorije (status starijih osoba u drutvu i proporcija starijih u drutvu viistatus u agrarnim sredinama)

psiholoke teorije

TRADICIONALNA I SUVREMENA MEDICINAtradicionalna medicina alopatska medicina homeopatska medicina narodna medicina (aj, med, rakija) alternativna medicina (akupunktura, autogeni trening, bioenergija, joga)suvremena medicina

PREVENTIVNA MEDICINAcilj: unapreenje i ouvanje zdravlja, te spreavanje bolesti

intervencija = aktivno uplitanje u tijek bolestiprevencija primarna: rad sa zdravim osobama da do bolesti ne doe (npr. prestanak puenja) sekundarna: rano otkrivanje rizinih osoba prije nego se bolest razvije, te mijenjanje

ponaanja rizinih osoba (npr. rad sa puaima ili pretilim osobama) tercijarna: lijeenje ili osiguravanje kvalitete ivota ve bolesnih osoba

OBILJEJE UNAPREENJE ZDRAVLJA PREVENTIVNA MEDICINAKoncept zdravlja pozitivno zdravlje odsustvo bolestiModel pristupa participatorni, laiki medicinski, struniarite panje itava zajednica rizine skupineGlavni interes irok spektar zdravlja specifina patologijaStrategija postupanja razliita, mijenja se jednosmjernaOdnos prema narodu nude se rjeenja nameu se pravilaUloga pojedinca poloaj u zajednici poslunost, pokoravanje

Nosioci programa gradska udruenja, vlast profesionalci, zdrav. slubaOsnovna tehnologija socijalna biomedicinska

4


5/13

JEDINSTVO MEDICINEpovezanost djelovanja na spreavanju i lijeenju bolestipreventivne mjere = aktivne mjere (poduzimaju ih strunjaci na svoju incijativu) cilj:spreavanje nepovoljnog zdravstvenog stanja

kurativne mjere = pasivne mjere (poduzimaju ih strunjaci na zahtjev)

cilj: lijeenje i skrbPRINCIPI RADA ZDRAVSTVA pravo svakog ovjeka na zdravlje primjena dispanzerske metode rada primjena znanstvene medicine usavravanje vlastite prakse i praenje strunih

dostignua primjena timskog rada aktivna suradnja naroda suradnja s drugim djelatnostima

DISPANZERSKA METODA RADA= aktivan i sistematski rad u provoenju cjelovite i sveobuhvatne (kurativna, preventivna,socijalna) zdravstvene zatite pojedinca i populacijskih grupalijenik mora sveobuhvatnost kontinuiranost dostupnost cjeloviti pristup

PRIMJENA TIMSKOG RADA= metoda koja omoguuje nekolicini osoba sa zajednikim ciljem, da svoje sposobnostinajbolje iskoriste meusobnim upotpunjavanjem svojih vjetina i iskustava

voditelj tima: umijee organizacije i upravljanja sposobnost komuniciranja i rada s ljudima sposobnost uvaavanja tueg miljenja sposobnost logikog rasuivanja i zakljuivanja

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZATITA skrb za svakog ovjeka kao cjelovite osobe u njezinu okruenju (kontinuirana isveobuhvatna zdravstvena zatita i skrb)modeli lijenika: trijani pristup (lijenik PZZ-e alje pacijente specijalistima)

polikliniki pristup (lijenik prvog kontakta nije lijenik obiteljske medicine, ve internist,pedijatar, ginekolog, psihijatar problem: nema uvid u potpuni ivot drutvenezajednice)

obiteljski pristup (sveobuhvatna i kontinuirana zatita obitelj se tretira kao osnovnajedinica zdravstvenog rizika)

holistiki pristup (prevencija i promicanje zdravlja)

PRIMARNA, SEKUNDARNA I TERCIJARNA MEDICINArazine zdravstvene zatite: primarna (dom zdravlja, ljekarna, dijagnostiki laboratorij, patronana sluba, hitna

pomo, obiteljska ginekologija, stomatologija, pedijatrija, ispostave upanijskih zavoda zajavno zdravstvo)

sekundarna (ope bolnice, poliklinike, upanijski zavodi za javno zdravstvo)

5


6/13

tercijarna (toplice, specijalne bolnice, klinike bolnice, kliniki bolniki centri, nacionalnizavodi)

RAZINA TIP ZATITE TIP ZAJEDNICE

PRIMARNA ZATITA samopomo iuzajamna pomo

obitelj, kola, lokalnazajednica

lijenik ope medicine,patronana sestra, kolskamed., pedijatar, ginekolog,medicina rada, epidemiolog,stomatolog

selo, poduzee, opina

SEKUNDARNAZATITA

specijalisti, bolnica subregija, upanija

TERCIJARNA ZATITA subspecijalisti regija, drava

DOM ZDRAVLJA

= ustanova koja provodi mjere primarne zdravstvene zatite u pravilu prema mjestustanovanja i boravka graana- u domu zdravlja obavezno djeluju:

obiteljska / opa medicina patronana sluba stomatoloka sluba ispostava higijensko-epidemioloke slube laboratorijske slube administrativne i pomone slube

- u domu zdravlja mogu djelovati i: hitna sluba

polikliniko-specijalistike slube (medicina rada, ginekologija, pedijatrija)POLIKLINIKA = zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove u kojoj se obavljaspecijalistiko-konzilijarna zdravstvena zatita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osimbolnikog lijeenja

BOLNICA= specijalizirana zdravstvena ustanova za intenzivno lijeenje bolesnika- sastoji se od poliklinikog (specijalistike ordinacije) i stacionarnog dijela- funkcije:

dijagnostika, lijeenje i rehabilitacija rad na medicinskim istraivanjima

rad na zdravstvenom odgoju rad na izobrazbi zdravstvenih radnika sudjelovanje u praenju i pouavanju zdravstvenog stanja stanovnitva

- veliina bolnice odreuje se brojem kreveta (200-1200 kreveta)- bolnica moe biti opa i specijalna

OPA BOLNICA jedinica za unutranje bolesti kirurgija pedijatrija (ako u istom gradu postoji djeja bolnica, opa bolnica ne mora imati

jedinicu za pedijatriju)

ginekologija i porodnitvo radiologija

6


7/13

anestezija kliniko-kemijski laboratorij

SPECIJALNA BOLNICA provodi lijeenje i rehabilitaciju bolesnika, koji boluju odjedne, tj. od odreene grupe bolesti ili odreenih dobnih skupina (djeje, gerijatrijskebolnice)

MEDICINSKI CENTAR= zdravstvena ustanova u kojoj se provodi cjelokupna zdravstvena zatita (primarna,polikliniko-specijalistika, stacionarna) nastao integracijom doma zdravlja, bolnice ihigijenskog zavoda u RH od 1957. do 1993., kada se ponovno dijeli na tri svoja prvobitnadijela

DRAVNI SPECIJALNI ZAVODI= ustanove koje se osnivaju radi suzbijanja i lijeenja odreenih bolesti, prouavanja iprovoenja pojedinih zadataka zdravstvene zatite, proizvodnje i ispitivanja imunobiolokihpreparata, ispitivanja i kontrole lijekova, izrade i primjene protetikih pomagala uspecijalne zavode se ubraja i ljeilite u kojem se pod nadzorom zdravstvenih radnika

provodi lijeenje i rehabilitacija uz primjenu prirodnih ljekovitih faktora

Zavod za javno zdravstvoprati i istrauje zdravstveno stanje stanovnitva, pojavu i irenjezaraznih i odreenih nezaraznih kroninih bolesti, utjecaj ekolokih faktora na zdravlje, vodeznanstvenu statistiku, provode istraivanja

LJEKARNA= ustanova koja nabavlja, pripravlja, ispituje, izrauje i izdaje lijekove na recept, prodajelijekove i druga sredstva za zatitu zdravlja ljudi i ivotinja, te kozmetikih preparata privatna trgovaka drutva ili u zakupljenim prostorijama doma zdravlja

MEUNARODNA KLASIFIKACIJA BOLESTI, OZLJEDA I UZROKA SMRTI17 poglavlja, sva patoloka stanja izraena brojevima 000 do 999 (X revizija)

MEUNARODNI CRVENI KRI- osnovan 1863. godine- osnovni cilj: humani postupak sa vojnim i civilnim stanovnitvom u ratu- kasnije se bavi i pruanjem pomoi u prirodnim katastrofama- ostali ciljevi: obuka lanova u pruanju prve pomoi, preventivne mjere zdravstvene

akcije, okupljanje dobrovoljnih davaoca krvi- sjedite Meunarodne organizacije Crvenog kria je u enevi

ZDRAVLJE DO 2000 GOD. (Health by people)pokret samozatite

1977. donesen je zakljuak da glavni cilj treba biti postizanje zdravlja koje doputa drutvenoi ekonomski produktivan ivot za sve ljude i da to treba biti postignuto do 2000. godine. Ovaincijativa prihvaena je 1981. godine. jednaka vanost mjerama unapreenja zdravlja i spreavanja bolesti, kao i mjerama za

lijeenje bolesti i njihovih posljedica dodati ivot godinama osiguravajui iskoritenje pune fizike i mentalne snage dodati zdravlje ivotu samnivanjem bolesti dodati godine ivotu odgaanjem smrti

smanjivanje zdravstvenih nejednakosti izmeu zemalja i grupa stanovnika unutar zemljeOstali ciljevi: prosjeno trajanje ivota 65 godina u najmanje 80% stanovnitva (bez trajnog oteenja)

nezdravo ponaanje e se smatrati drutveno neprihvatljivim razviti mjere za podrku obitelji i drugim drutvenim jedinicama da provode zdravi ivot PZZ e osigurati zatitu za unapreenje zdravlja i spreavanje bolesti

7


8/13

PZZ e osigurati odgovarajuu dijagnostiku, lijeenje, i rehabilitaciju cjelokupnomstanovnitvu

DEKLARACIJA IZ ALMA-ATE (Health for people)1978. donesena je deklaracija u kojoj se zdravlje mijenja u dinamiki sustav gdje pojedinac ilokalna zajednica dobivaju aktivnu ulogu.

deklaracija ne obvezuje svoje potpisnikekonvencija - obvezuje svoje potpisnikeNa konferenciji u Alma_Ati pozornost je usmjerena na primarnu zdravstvenu zatitu.Naglaena su dva podruja koja zasluuju pozornost: reorijentacija (od visoko specijaliziranih bolnica prema primarnoj zdravstvenoj zatiti) proces dostave usluga (jednakost, sudjelovanje, intersektorijalna djelatnost, pruanje

usluga tamo gdje ljudi ive)1. zdravstveni odgoj stanovnitva2. ishrana3. opskrba pitkom vodom i sanacija ivotne okoline4. zdravstvena zatita majke i djeteta5. imunizacija protiv odreenih zaraznih bolesti

6. spreavanje endemskih bolesti7. lijeenje uestalih bolesti i ozljeda (pruanje PP i HMP)8. snabdijevanje esencijalnim lijekovima

BROJ ZDRAVSTVENIH RADNIKADanas u zdrvstvenoj zatiti radi preko 5% svih zaposlenih, a za zdravstvenu zatitu se izdaje5-7% nacionalnog dohotka. Jedan od vanih problema zdravstva u svijetu, a djelomino i kodnas je neravnomjerna raspodjela lijenika, sestara i drugih zdravstvenih radnika.Od2,500.000 lijenika i 4,000.000 sestara koliko se danas procjenjuje da ih djeluje u svijetu, njih2/3 rade u razvijenom svijetu, a samo 1/3 u nerazvijenom, u kojem ivi preko 2/3 ukupnogovjeanstva. Kod nas na 1 lijenika ide otprilike 250 stanovnika.

STATISTIKI LISTI

SOCIJALNO ZDRAVLJE= pravo na mir i sigurnost, na rad, obrazovanje, te ivot u zdravom okoliu

JEDINSTVENA I INTEGRALNA MEDICINA

INTEGRALNA ZDRAVSTVENA ZATITA= zdravstvena zatita koja prua: sveobuhvatnost kontinuiranost

dostupnost cjeloviti pristup

Lijenik ope medicine najprikladniji je nositelj integralne medicine. On najbolje ujedinjujepreventivne, kurativne i socijalne aktivnosti.

KLINIKA I KBC

NAJEE KRONINE BOLESTI I VODEI UZROCI bolesti titnjae eerna bolest

pretilost neuroze

8


9/13

kronini alkoholizam hipertenzija srane bolesti proirene vene hemoroidi

kronini bronhitis ulkus oteenje jetre uni kamenci bubreni kamenci

RANA DETEKCIJA: mjerenje krvnog tlaka, DRP, hemokult test, eer u urinu, Papa test,mamografija

DA LI KOLSKI LIJENIK MOE ZATVORITI KOLSKU KUHINJU

OBOLJENJA DO 14. GOD. IVOTA1. bolesti dinog sustava2. zarazne i parazitarne bolesti (infekcije probavnog trakta)3. bolesti koe i potkonog sustava (urtikarije, dermatitisi, egzem)4. ozljede (povrne rane, uganua, nategnua, iaenja, prijelomi, opekline)

9


10/13

FINANCIRANJE ZDRAVSTVENE ZATITE I KONTROLA TROKOVA obavezno (porezi, obavezno zdravstveno osiguranje) dobrovoljno (privatno zdravstveno osiguranje, izravno plaanje)

Izvori sredstava za zdravstvenu zatitu:

- drava- zdravstveno osiguranje- lokalni izvori- dobrovoljni prilozi- direktno plaanje

Temeljni imbenici zdravstvenog sustava: graani kao potencijalni pacijenti administrativno tijelo koje prikuplja novce za financiranje zdravstva, vri ugovaranje i

plaanje (HZZO) lijenici ili zdravstvena ustanova kao davaoci usluga

Modeli: Nacionalna zdravstvena usluga (Beveridge model)

- financira se kroz poreze- javno pruanje usluga- javna kontrola- metoda plaanja: plae, budet- administrativno tijelo je National Health Service (u Velikoj Britaniji)- lijenici su dravni slubenici- u Velikoj Britaniji, Danskoj, Finskoj, Italiji, panjolskoj, Portugalu, Grkoj

Socijalno zdravstveno osiguranje (Bismarckov model)- financiranje na osnovi doprinosa obaveznog zdravstvenog osiguranja- doprinosi zaposlenih + doprinosi poslodavaca od bruto prihoda- javna i neprofitna sluba- javna kontrola i interna kontrola- razliite metode plaanja lijenika / ustanova- u Hrvatskoj, Njemakoj, Francuskoj, Austriji, Belgiji, Nizozemskoj, Irskoj Privatna praksa / privatno osiguranje- trni uvjeti financiranja- neprofitna i profitna medicinska praksa- razne metode obrauna plaanja- u SAD-u

Struktura financiranja u Hrvatskoj:

osiguranje 80 %drava i lokalna uprava 9 %privatni trokovi 3 %problemi: neredovitost uplata doprinosa samo 33 % stanovnitva plaa doprinose velik broj umirovljenika

10


11/13

HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE- javna ustanova- osniva ga vlada- ima 20 podrunih ureda po upanijama- kontrolori imaju uvid u sve kartone i dokumentaciju (uputnice, recepte, putne naloge,

radno vrijeme)

- zdravstvena zatita obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini- kliniku bolnicu osniva drava i njome upravlja Upravno vijee- ostale bolnice su u vlasnitvu upanija i pojedinaca- zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete sklapaju ugovor sa HZZO-om

ZDRAVSTVENI DJELATNIK = zavrio je medicinsko obrazovanjeZDRAVSTVENI SURADNIK = nije zavrio medicinsko obrazovanje (npr. psiholog, logoped)

ZDRAVSTVENO OSIGURANJEOsnovni element zdravstvenog osiguranja je solidarnost.

Paket prava iz zdravstvenog osiguranja naziva se benefit (ukljuuje lijeenje, lijekove inaknadu umjesto zarade).Cenzus je iznos do kojeg vrijedi osiguranje. Tko zarauje vie mora zdravstvenu zatituosigurati sam ili plaa privatnu policu osiguranja.Stopa osiguranja: jedinstvena za cijelu dravu segmentalna (po regijama ili zanimanjima) prema prihodima proporcionalna, regresivna, progresivna

HRVATSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJEZdravstvena zatita: primarna specijalistiko-konzilijarna bolnika ortopedska i druga pomagala stomatoloko-protetska pomo i nadomjesci koritenje lijekova (s liste)

Novane naknade i pomoi: za vrijeme bolovanja za vrijeme porodiljnog dopusta putni trokovi oprema novoroenog djeteta naknada za pogrebne trokove

Struktura osiguranika:31 % zaposleni32 % lanovi obitelji24 % umirovljenici7 % nezaposleni

Trenutno se kod nas bolnice financiraju iz budeta. Postoji mjeseni limit potronje. Bolnicese bune kako to nije dovoljno. U nekim bolnicama 90 % tih sredstava odlazi na plae.

1990. kod nas je uvedeno relicenciranje.

11


12/13

Bijela knjiga popis lijekova registriranih u RHPlava knjiga popis dijagnoza i terapijskih postupakaZdravstveno osiguranje: osnovno zdravstveno osiguranje (pokriva 100 % cijene zdravstvenih usluga u primarnoj

zdravstvenoj zatiti, 50-85 % cijena u specijalistikoj i bolnikoj zatiti, a lijekovi se

pokrivaju u iznosu 25-75 %) dopunsko zdravstveno osiguranje (pokriva razliku do pune cijene) 80 kn mjeseno zazaposlene, 40 kn mjeseno za umirovljenike (police dopunskog osiguranja prodajeHZZO)

Nain obraunavanja usluga: primarna zdravstvena zatita

prihod = broj osiguranika u skrbi x glavarinadnevna izvjea o radu usluga x cijena, utroene uputnice, utroeni recepti, potroenimedicinski materijal

specijalistiko-konzilijarna i bolnika zatitaNa poleini uputnice napie se datum i ifra obavljenih usluga. U raunovodstvu se ifremnoe sa brojem bodova i vrijednosti boda, te se dobije cijena usluge. Usluge se ifrirajuprema plavoj knjizi.

Privatna praksa: ista privatna praksa

Lijenik je privatni poduzetnik, koji je vlasnik ordinacije i opreme u njoj. On moe direktnonaplaivati usluge i/ili putem ugovora s fondom zdravstvenog osiguranja. Kod nas jetakva veina stomatologa.

privatna praksa u zakupuLijenici privatne zdravstvene zatite zakupljuju prostor u Domu zdravlja, te rade kaoprivatnici i moraju imati ugovor sa HZZO-om. Ne mogu imati privatne pacijente.

privatna praksa izvan radnog vremenaRanije su ova oblik prakse obavljali profesori Medicinskog fakulteta, no to vie nijedoputeno.

SISTEMATSKI PREGLEDI= pregled koji se s odreenim ciljem vri u svih pripadnika neke populacijske skupine- cilj: unapreenje zdravlja rano otkrivanje bolesti smanjenje invaliditeta smanjenje smrtnosti- vrste sistematskih pregleda:

opi (periodiki, povremeno se obavlja, npr. pri upisu u prvi razred osnovne kole) kontrolni ciljani (provjera samo odreenog problema, npr. otrine vida ili tjelesno dranje)- preduvjeti: jasan neporedan cilj

vaan zdravstveni problem (titnjaa) velika prevalencija (hipertenzija) teka bolest (karcinom dojke)

rana / latentna faza prikladna dijagnostika metoda prihvatljivo lijeenje- faze sistematskog pregleda: priprema

12


13/13

reetanje (skrining)dovodi na vidjelo latentne znakove bolesti, tj. razdvaja naokozdrave osobe, koje su vjerojatno bolesne, od onih koje to nisu (otkrivanjefenilketonurije ili konatalne hipotireoze, displazije kukova, nagluhosti, strabizma, rakagrla maternice ili dojke, hipertenzije)

valjanost (osjetljivost, specifinost)

pouzdanost = stupanj do kojeg se ponovnom primjenom testa mogu oekivati istirezultati prihvatljivost (jednostavnost, brzina, bezbolnost, jeftinoa) klinika obrada praenje

OSJETLJIVOST = postotak stvarno bolesnih koje test otkriva uz postavljeni kriterij (bolesneosobe s pozitivnim testom / sve bolesne osobe) ako test ima 100 %-tnu osjetljivost, ondanema lano negativnih rezultataSPECIFINOST = postotak stvarno zdravih koje test otkriva uz postavljeni kriterij (osobe bezbolesti s negativnim testom / sve osobe bez bolesti) ako test ima 100 %-tnu specifinost,onda nema lano pozitivnih rezultata

13

4.socijalna medicina-skripta za državni

Documents