5 ključnih pitanja · medialit kit / dio ii – pet ključnih pitanja koja mogu promijeniti svijet...

Okvir za učenje i podučavanje u

dobu medija

Drugi dio: Vježbanja

ključnih pitanja koja mogu izmijeniti svijet

Učioničke aktivnosti iz medijske pismenosti Osnovna škola • Srednja škola

Jezici • Društvene studije

5

ključnih pitanja koja mogu izmijeniti svijet

Učioničke aktivnosti iz medijske pismenosti Drugi dio: Vježbanja

Set iz medijske pismenosti CML-a

Okvir za učenje i podučavanje u dobu medija

Džef Šer

Izrada nastavnog plana / Pisanje

Tesa Džols

Koautor i urednik

Elizabet Toman

Autor i izvršni urednik

www.medialit.org © 2005 Center for Media Literacy

For terms of usage, go to www.medialit.org/mlk_termsofuse.html

5

http://www.medialit.org/http://www.medialit.org/mlk_termsofuse.html

“Razmišljajte o

obrazovanju kao o

vrtu u kojem rastu

pitanja.”

Ana Divir Smit

Sadržaj

Set za medijsku pismenost CLM-a: Od teorije i prakse do primjene 4

Pet ključnih pitanja: Praktičan pristup medijskoj pismenosti u učionici K-12 6

Kako je organizovana ova knjiga 8

25 lekcija 8

Šta je medijska pismenost? 8

Vještine procesuiranja: Ključ za uspjeh 11

Medijska pismenost u standardima obrazovnih sadržaja 11

Riječi razuma 12

Jezici Društvene Lekcije

KP #1: Ko je stvorio ovu poruku?

1A Šta je komunikacija?

Jednosmjerna nasuprot dvosmjerne

1B Unutar reklamiranja:

Usklađivanje poruka i medija

1C Svijet u 22 minute:

Izrada niza TV vijesti

1D Iza ekrana:

Flmski stvaraoci i njihove odluke

1E Mape i slike u našoj glavi

studije Medicina

✓ ✓

✓ ✓

✓ ✓

✓ ✓

✓ ✓

Mat. Arts Razredi Strana

14

3-12 15

K-12 17

3-12 19

K-12 22

3-12 24

KP #2: Koje se kreativne tehnike koriste da bi se privukla moja pažnja? 28

2A Osnove vizuelnog jezika I:

Tri kamena temeljca

2B Osnove vizuelnog jezika II:

Kako analizirati vizuelni tekst

2C Zaustavi!: Moć montaže

2D Jezik zvuka:

Sredstva, trikovi i tehnike

2E 10 načina da prodate ideju:

Osnove ubjeđivanja

✓ • ✓ K-12 29

✓ • ✓ K-12 31

✓ • ✓ 3-12 33

✓ • ✓ K-12 36

✓ ✓ • 3-12 38

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World • 2

http://www.medialit.org/

Lekcije

Jezici Društvene

studije Medicina Mat. Arts

Razredi Strana

KP #3: Kako različiti ljudi mogu shvatiti ovu poruku drugačije nego ja? 42

3A Da li vidim ono što ti vidiš?

Tumačenje medijskih iskustava

3B Tihi simboli glasno govore: Marke, ikone i vi

3C Filmovi smo mi:

Razumijevanje istraživanja publike

3D Reklame smo mi: Razumijevanje ciljnog

marketinga

3E Vrednovanje različitih mišljenja:

Zauzimanje stava o nasilju u medijima

✓ ✓

✓ ✓

✓

✓ ✓

✓ ✓ ✓

3-12 43

✓ K-12 45

✓ 3-12 48

3-12 51

3-12 53

KP # 4: Koje su vrijednosti, načini života i gledišta zastupljena u

ili izostavljena iz ove poruke?

4A Guljenje luka:

56

Otkrivanje vrijednosti i gledišta

4B Više negom što se okom može dokučiti: Inherentne vrijednosti u vijestima

4C Medijski stereotipi:

Kako razlike dijele

4D Heroji, heroine i

ko želim da budem

4E Šta nedostaje? Pravljenje prostora za različite

perspektive

KP # 5: Zašto se šalje ova poruka?

5A Zašto komuniciramo?

Tri osnovna zadatka

5B The Business of Media:

Who’s Renting My Eyeballs?

5C Skrivene poruke:

The Growth of Product Placement

5D How Much of Media are Ads?

5E Moć, ubjeđivanje i propaganda:

Ispitivanje višestrukih motiva

Dodatni materijali:

✓ ✓

✓ ✓

✓ ✓

✓ ✓

✓ ✓

✓ ✓

✓ ✓

✓ ✓

✓ •

✓ ✓

✓ 6-12 57

✓ • 3-12 59

• 6-12 61

• K-12 63

3-12 65

68

3-12 69

3-12 71

• 3-12 75

✓ 3-12 77

• 6-12 80

6A Šema za provjeru: Pet suštinskih koncepata / Pet ključnih pitanja sa ključnim riječima 82

6B Šema za provjeru: Ključni koncepti /Ključna pitanja sa pitanjima za usmjeravanje djece 83

6C Proširena pitanja za detaljnija ispitivanja 84

6D Obrazovna filozofija CML-a: Jačanje putem obrazovanja 85 © 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World • 3


A Framework for Learning and Teaching in a Media Age

“...Čudesno djelo - jasno,

koncizno,

izvučena srž

najaktuelnijih

istraživanja i prakse.

...Kao okvir da se nastavnici

provedu kroz sve neophodne

faze, djelove, ideje i

pretpostavke o medijskoj

pismenosti, teško da se

može naći nešto bolje.

Nadam se da će doprijeti

do svih škola i koledža u

zemlji.”

Len Masterman,

Autor, Podučavati o medijima

Medijska pismenost: Od teorije i prakse do primjene

Nalik putnoj mapi, Set za medijsku pismenost CMP-a predstavlja i viziju i evoluirajući vodič za kretanje kroz svijet današnje globalne kulture medija.

Sa razvojem Interneta i njegove mreže uzajamne povezanosti sa televizijom, videom i DVD uređajima, reklamama, muzikom, novinama, časopisima, knjigama - pa čak i ličnom komunikacijom putem elektronske pošte, mobilnih telefona i brzih poruka - znanje i informacije su se uveliko izmijenili.

Kao prvo, sve su više vizuelni. Svijet nam se nudi u slikama 24 časa dnevno, 7

dana sedmično, a čak i štampane riječi su poređane da ih što brže pročitamo. Drugo, posebno kada je u pitanju Internet, sadžaj informacija je praktično neograničen.

Stoga, obrazovani građanin sjutrašnjice nema potrebu da dobije još više sadržaja

već da razvije i prihvati suvisao i konzistentan proces za analiziranje sadržaja i upravljanje informacijama. To je od koristi ne samo pojedincima prilikom donošenja njihovih ličnih odluka, već i društvu, jer postojanje takvog okvira omogućava građanima da vode rasprave i debate zasnovane na zajedničkom razumijevanju i pristupima.

Oslanjajući se na 25 godina iskustva Centra za medijsku pismenost u ovom polju,

kao i na ideje vodećih praktičara iz cijelog svijeta, napisali smo Set za medijsku pismenost (CML MediaLit Kit™) da bi pomogli stvaranje zajedničke osnove za izradu obrazovnih programa, nastavnih materijala i obuka u svijetu u kojem mediji igraju sve veću ulogu.

Vjerujemo da Set za medijsku pismenost nudi, po prvi put, pristupačan,

integrisan opis prihvaćenih temeljnih koncepata i modela primjene neophodnih za organizovanje i struktiranje nastavnih aktivnosti gledajući kroz sočiva medijske pismenosti. Kao vizija medijske pismenosti, naslov Set za medijsku pismenost je

jednostavno metafora za zbir ključnih ideja koje su od suštinskog značaja za pedagogiju medijske pismenosti zasnovanoj na ispitivanju. Kao zbirka praktičnih mehamizama i sredstava, Set za medijsku pismenost sastoji se od sljedećih dokumenata i sredstava kojima se artikuliše teorija, praksa i primjena medijske pismenosti u obrazovnom sistemu SAD.

Međutim, tek smo počeli - jer teorija, praksa i primjena međusobno se dopunjuju i

vremenom mijenjaju jedna drugu. Kako istraživanja i novi uvidi budu rezultirali novim saznanjima i posebnim upotrebama, mi ćemo ih stavljati na raspolaganje putem internet stranice CMP-a: www.medialit.org

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World• 4

http://www.medialit.org/http://www.medialit.org/

Centar za

medijsku

pismenost

Prvi dio: Teorija

Pismenost za 21. vijek:

Pregled i orijentacioni vodič u obrazovanje iz medijske pismenosti

Jednostavno napisan uvod u osnovne elemente obrazovanja iz medijske pismenosti.

Priručnik od neprocjenjive vrijednosti za nastavnike, medijske bibliotekare, pisce

obrazovnih programa, istraživače i sve one koji žele da shvate šta je medijska pismenost.

Drugi dio: Praksa

Pet ključnih pitanja koja mogu izmijeniti svijet Učioničke aktivnosti iz medijske pismenosti

25 osnovnih nastavnih planova pomažu vam da učenike upoznate sa Pet ključnih pitanja

medijske pismenosti i da njima ovladate kroz praksu. Aktivnosti ne naglašavaju samo

analizu već i kreativnu produkciju. Korisno za sve razrede i razne obrazovne programe:

jezike, duštvene studije, medicinu, matematiku i lijepe umjetnosti.

Treći dio: Primjena

Medijska pismenost funkcioniše! Projekat SMARTArt: Studija slučaja za osnovnu medijsku pismenost i

umjetničko obrazovanje

Detaljan pogled na demonstracioni projekat u osnovnoj školi Leo Politi u Los Anđelesu

koji je finansirala savezna država i u okviru kojeg su nastavnici izradili inovativne

strategije za povezivanje medijske pismenosti sa državnim standardima za umjetnost, kao i

za jezike i razvoj engleskog jezika. Obuhvata nastavne planove, animaciju učenika i

zaključke kako Pet ključnih pitanja čine medijsku pismenost primjenjivom kroz cijeli

obrazovni program i šta je potrebno da se program medijske pismenosti proširi na druge

škole i distrike i vremenom postane samoodrživ. Nalazi se na: www.medialit.org

Četvrti dio: Sredstva

1. Kompleti postera: (#1447) Živopisni posteri dizajnirani za učionice i biblioteke ilustruju

suštinske elemente medijske pismenosti, uključujući i Pet suštinskih koncepata i Pet

ključnih pitanja.

2. Video: Mind Over Media: (#1351) A 60-minute video introduction to media literacy

education for administrators, teachers, parents and community leaders. Four 15-minute

segments make it ideal for in-services and workshops.

Za potpun opis ili da naručite idite na www.medialit.org/catalog i unesite broj porudžbine u prozorčiću za ključnu riječ.

www.medialit.org

CML’s website je

“virtuelna enciklopedija”

medijske pismenosti

za nastavnike, istraživače i upravu

CML MediaLit Kit

www.medialit.org /bp_mlk

Strategije pokretanja

medijske pismenosti u

vašoj školi ili okrugu

www.medialit.org /

pd_getting_started

CML Online Katalog

izvora za podučavanje

www.medialit.org /catalog

CONNECT Bilten

www.medialit.org /newsletter

Kako predavati

medijsku pismenost

www.medialit.org /

focus /tea_home

Čitoanica (Reading room)

www.medialit.org /reading_room

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Pet pitanja koja mogu promijeniti svijet• 5

http://www.medialit.org/http://www.medialit.org/catalog/http://www.medialit.org/http://www.medialit.org/http://www.medialit.org/http://www.medialit.org/http://www.medialit.org/http://www.medialit.org/http://www.medialit.org/http://www.medialit.org/

Pet ključnih pitanja CMP-a: Praktičan pristup medijskoj pismenosti u

učionici K-12.

“Put nam ne otkrivaju

odgovori, već pitanja.” Rainier Maria Rilke

“Razmišljajte o obrazovanju

kao o vrtu u kojem rastu

pitanja.”

Ana Divir Smit

“Sposobnost postavljanja

pitanja je kamen temeljac

obrazovanog života i temelj

istinske demokratije.”

Centar za medijsku pismenost

“U srži medijske pismenosti

leži princip ispitivanja.”

Elizabet Toman


Čini se isuviše lakim. Pet jednostavnih pitanja. Kako pet pitanja mogu izmijeniti svijet?

Nastavnici se svugdje, kao i vi, pitaju kako da pripreme svoje učenike za život u društvu

u kojem mediji imaju sve veću ulogu. Mi u Centru za medijsku pismenost radimo preko

dvije decenije na osmišljavanju kreativnih načina komunikacije i razmjene vještina u

obrazovanju iz medijske pismenosti.

Pet ključnih pitanja koja mogu izmijeniti svijet je vrhunac rada koji je podrazumijevao tri

godine planiranja, istraživanja i pisanja u cilju stvaranja praktičnog vodiča za primjenu

ključnih vještina medijske pismenosti u K-12 učionici.

Ključni elementi medijske pismenosti

Pod kišobranom koji zovemo CML MediaLit Kit™, identifikovali smo ključne elemente

pedagogije medijske pismenosti – i prakse. U centru CML pedagogije medijske pismenosti su Pet

ključnih pitanja, inovativna preoblikovanja Pet ključnih koncepata koje su u ranom razvoju oblasti

medijske pismenosti adaptirane iz tradicionalne retoričke analize prvenstveno štampane literature.

(Vidi marginu na strani 4)

U MediaLit Kit™ /Dio I dali smo prikaz i orjentaciju ka svakom od ovih elemenata. U ovom

MediaLit Kit / Dio II – Pet ključnih pitanja koja mogu promijeniti svijet – pružili smo 25 nastavnih planova, po

pet za svako od pitanja, koja će vam pomoći ne samo da uvedete Pet ključnih pitanja svojim

studentima, već i da ih savladavate kroz praksu.

Jer upravo učenje, vježbanje i savaldivanje Pet ključnih pitanja - vremenom - rezultira

razumijevanjem kod odraslih osoba načina na koji nastaju mediji i koja je njihova svrha,

kao i stvaranju informisane sposobnost da se prihvate ili odbace i direktne i indirektne

poruke.

Tokom našeg dugogodišnjeg rada sa nastavnicima, shvatili smo da je teško podučavati o

konceptima, ali da su pitanja moćna. Naučiti da se postavi niz Ključnih pita ja o

današnjoj kultuii medija obezbjeđuje stvaranje unutrašnje kontrolne liste pomoću koje se

može analizirati i ocijeniti svaka poruka medija iz bilo kog izvora. To se zove jačanje!

Nije riječ o novom predmetu, već o novom načinu podučavanja

Dobra je vijest da se ove ideje mogu lako uvesti – i što je najbolje–u kontekstu

jezika, društevnih nauka ili zdravstvenih standarda koje svakako već morate

ispuniti. Medijska pismenost nije neizostavno novi predmet koji treba predavati.

Ali može biti nov način učenja – svega!

I dalje se pitate kako pet pitanja može promijeniti svijet? Mi pretpostavljamo

da, ako su to pet pravih pitanja, vodiće mnogim drugim pitanjima , koja,

povratno, otvaraju doživotna ispitivanja koja će izmijeniti način života

studenata i nači preispitivanja kompleksnog medijskog okruženja njihove

generacije.

Stoga, bez obzira da li predajete u obdaništu ili srednoj školi, pozivamo vas da

upotrijebite ove nastavne planove u SVOJOJ učionici i iskusite “aha” koje signalizuje

svitanje uvida, uzbuđenje stvaranja veza, unaprjeđenje razumijevanja. Tada ćete razumjeti

kako CML Pet ključnih pitanja mogu, zaista, izmijeniti svijet – jednog po jednog studenta.

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World• 6

Pet ključnih pitanja medijske pismenosti © 20 05 / Center for Media Literacy

1. Ko je napisao ovu poruku?

2. Koje kreativne tehnike se koriste kako bi se

privukla moja pažnja?

3. Kako različiti ljudi mogu ovu poruku razumjeti

drugačije nego ja?

4. Koje vrijednosti, životni stilovi i gledišta se

prikazuju u ili izostavljaju iz ove poruke?

5. Zbog čega se ova poruka šalje?

Pet suštinskih koncepata

1. Sve medijske poruke su “konstruisane”.

2. Medijske poruke su konstruisane upotrebom

kreativnog jezika sa sopstvenim pravilima.

3. Različiti ljudi doživljavaju istu medijsku poruku

na različit način.

4. Medija ima inherente vrijednosti i tačke gledišta

5. Većina medijskih poruka je formulisana da

ostvari profit i/ili moć. (Vidi stranu 82 za zgodnu šemu za provjeru Ključnih pitanja i Ključnih koncepata)

Odakle Ključna

pitanja proizilaze?

Pet ključnih pitanja

proizilaze iz Pet ključnih

koncepata koji su

prozašli iz tradicionalnih

kategorija retoričke i

litelararne analize.

Možemo ih kristalizovati

sljedećim ključnim

riječima:

#1. Autorstvo

#2. Format

#3. Publika

#4. Sadržaj

# 5. Svrha

Tokom niza godina praktičari

medijske pismenosti širom

svijeta adaptirali su i

primjenjivali ovu analitičku

konstrukciju na današnje

“medijske” tekstove – od

televizije i filmova ka

bilbordima, časopisima, čak i

naljepnicama na kolima i

majicama!

Zahvaljujemo se mnogim

misliocima i nastavnicima

medijske pismenosti, osobito

našim australijskim i kanadskim

kolegama, čije jevišedecenijsko

iskustvo i dubokomisaone

primjedbe postavilo čvrste osnove

na kojima se zasniva praktična

pedagogija za učenje i predavanje

u medijskoj kulturi XI vrijeka.

CML MediaLit Kit™

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org CFive Key Questions That Can Change the World • 7


Kako je ova knjiga organizovana?

Što je medijska pismenost?

Medijska pismenost je pristup

obrazovanju u 21. vijeku.

Ona pruža okvir za

pristupanje, analiziranje,

evaluaciju i stvaranje

poruka u raznovrsnim

formama – od štampane,

preko videa do interneta.

Medijska pismenost doprinosi

razumijevanju uloge medija u

društvu, kao i suštinskih

vještina ispitivanja i

samoizražavanja koje je

neophodno građanima

demokratskih država.


Podučavanje medijske pismenosti je Pandorina kutija – ustanovljava jednu

ideju, a na tuce novih iskrsava. Ali upavo ovaj multiravanski pristup našoj

multimedijalnoj kulturi čini medijsku pismenost tako uzbudljivom u učionici.

Za razliku od ostalih kolekcija nastavnih planova medijske pismenosti koje su

uobičajeno organizovane s obzirom na žanr (na primjer, reklame ili novosti) ili po

predmetu/temi (nasilje, rod, debljina itd), ovaj priručnik je osmišljen na način da

pomogne studentima da nauče i savladaju Pet ključnih pitanja medijske pismenosti kao

osnovni okvir usmjeravanje medijske kulture u kojoj odrastaju. Fokusiranjem

prvenstveno na Ključna pitanja ove lekcije pružaju studentima mogućnost da primijene

pitanja na bilo koji žanr ili bilo koji predmet i na taj način internalizuju vještine koje su

neophodne za doživotno učenje u stalno poromjenljivom svijetu.

1. 25 lekcija Postoji pet nastavnih planova (od A do E) za svako od Pet ključnih pitanja/Ključnih

koncepata. Kroz 25 nastavnih planova mi pokrivamo raznovrsne predmete sadržaja i

istražujemo mješavine medijskih formata, od štampanih novina i magazina do televizije,

filmova, interneta, radija, čak i mapa i novca!

Svako poglavlje počinje sa kratkim esejom za nastavnike kako bi ispitali sadržajnost svakog

Ključnog pitanja. Zatim, svaka od pet lekcija počinje kratkim paragrafom koji povezuje

ciljeve i aktivnosti nastavnog plana sa samo jednim aspektom Ključnog pitanja. Poslije

uvoda slijede:

• Ciljevi – koje vještine i znanje će studenti steći.

• Veza sa McREL Nacionalnim Standardima – Jezici i/ili Društvene nauke.

• Materijali i priprema potrebne držanje predavanja.

• Strategije podučavanja – instrukcije korak po korak kako bi se pomoglo

organizovanje i sprovođenje predavanja.

2. Organizovano, ali fleksibilno

Preporučuje se da se lekcije obavljaju redom od A do E. Prvi nastavni plan (A) u

svakom pitanju je ključna aktivnost osmišljena da dopre do srži ključnog pitanja i

njenih suštinskih koncepata. “A”lekcije, u krajnjem, ispituju set osnovnih

kominikacionih vještina ili ključno znanje u vezi sa komunikacijom među

ljudima, na način na koji se odnose prema pet ključnih pitanja. Četiri dodatna

nastavna plana (B,C,D, E) se inkrementalno nadograđuju na znanje postignuto u

osnovnoj “A”aktivnosti. “E” aktivnosti su najviše sofisticirane. Većina aktivnosti

se može odmjeriti više ili niže, od nižih razreda do srednje škole. Pogledajte

sljedeće ikone koje vam mogu pomoći

= odmjerite niže za mlađe učenike

= odmjerite više za starije učenike

Iako je Ključno pitanje #1 logična početna tačka, Ključna pitanja se mogu izučavati bilo kojim redom. Zaista, studenti mogu izučavati Ključno pitanje KP#3 u društvenim

naukama istovremeno dok izuvačaju KP#2 u jezicima. U tome je vrijednost CML

MediaLit Kit okvira usvojenog u školama ili okruzima – studenti izučavaju koncepte

medijske pismenosti i vještine konzistentno od razreda do razreda i od nivoa do nivoa.



3. Medijska pismenost je višeslojna

S obzirom da nastavnici mogu željeti da saznaju koje lekcije obuhvataju uobičajene

medijske kategorije, lekcije B,C,D, i E mogu se razlikovati s obzirom na to da li se

prvenstveno odnose na Novosti, Reklamiranje, ili Medije sa zabavnim sadržajima.

Četvrta kategorija “Razno” pruža fleksibilnost i uključivanje manjih tema i kategorija.

Sljedeća tabela pokazuje koji nastavni plan obuhvata pojedine teme. Imajte u vidu da

B,C,D,E aktivnosti su razmještene oko pojedinih kategorija. Na primjer, “B” (druga)

aktivnost u KP#1 zasnovana je na reklamiranju; u KP#2, druga aktivot se odnosi na

novosti; u KP#3, ona je sadržana u koloni Razno , i u KP# 4, ponovo je u Vijestima. U

KP#5, druga lekcija se takođe odnosi na Reklamiranje.

Program nastavnih planova po pokrivenim sadržajima

KQ Basic Communication News Advertising Entertainment Miscellaneous

“Pitanje JE odgovor.”

Jamie McKenzie,

Procjenjivanje Razvoja u Propitivanju

Knowledge / Skills

#1 1A 1C 1B 1D 1E

#2 2A 2B 2E 2D 2C

#3 3A 3E 3D 3C 3B

#4 B 4C 4D 4E

#5 5A 5D 5B 5C 5E

4. Metodi ispitivanja

Sve lekcije se razvijaju upotrebom procesa “Ispitivanja” koji je ključni za izučavanje

medijske pismenosti. Kako je detaljnije opisano u MediaLitKit™/ Dio I: Pismenost za XXI

vijek,process ispitivanja uključuje kako analitičke (dekonstrukcione vještine) kao i proizvodne

(konstrukcione) vještine. Kada je analiza kombinovana sa kreativnom proizvodnjom, teorija

se sjedninjuje sa primjenom i time omogućava studentima da uoče i izraze naučeno u uzajamno

povezanom i prirodnom procesu. Svako obogaćuje drugoga.

Neke od analiza i suštinske vještine razmišljanja koje će vaši studenti ispitivati uključuju: t

• razlikovanje prednosti i nedostataka različitih medija.

• definisanje faktora koji se uključuju u novinske stavove.

• upoređivanje i suprostavljanje različitih tehnika ubjeđivanja.

• analiziranje uloge zvučnih efekata, muzike i dijaloga u medijskim porukama.

• otkrivanje ‘tački gledišta’ sadržanih u vijestima i informataivnim medijima.

• rezimiranje razlika između generalizacija i stereotipa.

Neki od projekata koje vaši studenti mogu iskusiti u ovim lekcijama uključuju:

• Unošenje zvučne efekte u priču ili scenu komada

• Snimanje digitalnih fotografija kako bi se ispitali elementi vizuelnog jezika

• Ponovno pisanje priče sa nedostajuće tačke gledišta

• Kreiranje kampanje za specifično ciljnupubliku

• Razvijanje i odbrana niza informativnih priča za večernje novosti.

• Sprovodenje istraživačkih projekata u vezi sa preferencama ka različtim filmskim

žanrovima s obzirom na pol i godište

Ključna pitanja za nastavnike

1. Da li pokušavam da predočim

studentima u čemu se sastoji

poruka? Ili im razvijam vještine

da samostalno utvrde u čemu

ONI misle da se poruka može

sastojati?

2. Da li sam saopštila

studentima da sam otvorena za

prihvatanje njihovih tumačenja,

u mjeri u kojoj su ona dobro

obrazložena, ili da li sam

studentima prenijela poruku da

je moje tumačenje jedini

ispravni stav?

3. Na kraju predavanja, da li je

vejrovatno da će studenti

razmišljati više analitički? Ili

više cinički?

Faith Rogow, PhD



5. Spirala jačanja

Kako bi koristili 25 nastavnih planova u ovoj knjizi, nije vam potrebno opširno znanje

medija ili proefesionalne kompetencije u novinarstvu, video proizvodnji ili stvaranju

filmova. Biće vam potrebna vještina organizovanja i olakšavanja učenja usmjerenog ka

studentu. Najbolja priprema je jednostavno propitivanje uma i spremnost da na pitanje

studenta odgovorite sa “Ja ne znam. Kako možemo saznati?”

Kako budete radili po nastavnim planovima u ovom priručniku, vidjećete da su mnogi od

njih organizovani upotrebom četvorstepene matrice Spirale Jačanja, koja je poznata i kao

“Aktivno učenje”. Polazeći od rada brazilskog učitelja Paola Freira, matrica razbija

kompleksne koncepte u korake učenja – Svjesnost, analiza, razumijevanje, akcija - koji

stimuliraju različite aspekte mozga i uvećavaju vašu sposobnost da stičete nova znanja na

osnovu starih iskustava. Više o Spirali Jačanja možete naučiti uCML MediaLit Kit / Dio I.

Pitanja za usmjeravanje 6. Dodatna pitanja

vaše djece KP #1:

• O čemu je riječ?

• Na koji način je sastavljeno?

KP#2.

• Što ja vidim ili čujem?

Mirišem? Dodirujem ili kušam?

• Što u vezi sa ovim ne volim ili

volim?

KP#3:

• Što drugi ljudi mogu misliti

ili osjećati u vezi sa ovim?

• Što ja mislim i osjećam u vezi sa

ovim?

KP#4.

• Što mi ovo govori o načinu života i

ponašanja drugih ljudi?

• Da li je neko ili nešto

ispušteno?

KP#5.

• Da li mi ovo pokušava nešto reći?

• Da li mi se ovim nešto želi prodati?

CML MediaLit Kit™

U CML-u, mi vjerujemo da je uspjeh postignut kada svi studenti diplomiraju i imaju sposobnosti I

kompetencije da primjenjujju CML Pet ključnih pitanja rutinski i svakodnevno u svojim medijskim

iskustvima – bez obzira da li gledaju izvještaje o nekom svjetskom događaju uživo an vijestima,

pregledaju oglase u časopisima, pretražuju internet ili gledaju film sa prijateljem.

Ali trebalo bi da je očigledno da Pet ključnih pitanja predstavljaju samo vrh ledenog brijega

istraživanja. Iako jednostavno izgledaju na površini, svako od njih u sebi sadrži mogućnosti više

fokusiranih pitanja. Mi ih nazivamo Usmjeravajućim pitanjima. Uzorak usmjeravajućih pitanja

možete naći nakon uvodnog eseja za svako od Pet ključnih pitanja.

Kako budete njih upotrebljavali, pašće vam na pamet mnoga druga pitanja. Vaši

studenti, takođe, će postavljati pitanja – obično smišljena koja vode kao onim značajnim

“aha”! momentima koja predavanja čine tako nagrađujućim.

Oni koji predaju mlađim studentima će vjerovatnije željeti da upotrebljavaju Pitanja za

usmjeravanje mlađe djece. (Vidi marginu na ovoj strani) U ovom spisku, svako od Pet

ključnih pitanja je razbijeno na dva jednostavnija pitanja koja pružaju više razvojno

prilagođenja sredstva za djecu kako bi procesuirala svoje medijske poruke i iskustva.

Tabela na strani 83 prilagođava Pitanja za usmjeravanje mlađe djece kako sa Pet ključnih

pitanja tako i sa Pet ključnih koncepata.

Nasuprot tome, stariji studenti u srednjim školama i koledžima mogu vršiti kompleksnije

analaize, pa vam Proširenja pitanja za sofisticiranje istraživanje mogu biti od koristi (Vidi

str. 84).

Ali, suština medijske pismenosti se uvijek vraća na Pet ključnih pitanja i Pet ključnih

koncepata. Ona služe kao “Velike ideje” ili “istrajno razumijevanje” koje će studentima

biti potrebno prilikom usmjeravanja njihovog životnog puta kao građana globalne

medijske kulture. Zajedno, ona predstavljaju jedinstven doprinos obrazovanju XXI vijeka

i moćan set sredstava za pripremanje budućih građana da razumiju, učestvuju i doprinesu

javnoj debati.



Vještine procesuiranja: Ključ ka uspjehu Pristupi / Analiziraj / Evaluiraj / Kreiraj

U svom izvještaju “Učenje za XXI vijek”,“Otrakluk za vještine XXI vijeka, privatno – javna organizacija lidera i edukatora u oblasti biznisa i obrazovanja, ukazala je što će se smatrati uspješnim u random i životnom okruženju XXI vijeka:

“Ljudi treba da znaju više od suštinskih predmeta. Oni moraju znati kako

da upotrebljavaju svoje znanje i vještine – razmišljajući kritički,

primjenjujući znanje na nove situcaije, analiziranjem informacija,

otkrivanjem novih ideja, komuniciranjem, saradnjom, rješavanjem

problema, donošenjem odluka… (Oni) moraju postati doživotni učenici,

stalno samostalno ažurirajući njihovo znanje i vještine.”

Upotrebljavajući CML’s MediaLit Kit™ kao okvir, studenti ne samo da stiču znanja o

sadržaju savremenih medija, već, što je još značajnije, savladvaju i praktično primjenjuju

vještine potrebne za usmjeravanje puta u globalnoj medijskoj kulturi. Ove vještine uključuju

sposobnost da se:

• pristupi pravoj informaciji kada vam je potrebna;

• analizira i evaluira ono do čega se došlo;

• formulišu pitanja kako bi se pojasnio vaš upit;

• rezimira in integriše ono što je zaključeno i,

• saopšti na jasan način – nekom drugom.

Izučavanje medijske pismenosti, sa istraživanjem u svojoj srži, predstavlja most koji

studenti mogu preći kako bi naučili ključne vještine procesuiranja koje će im biti potrebne,

ne samo da bi preživjeli, nego i napredovali ka odrasli u XXI vijeku.

Medijska pismenost u standardima obrazovnih

sadržaja Medijska pismenost je najuspješnija kada je integrisana u obrazovnim programima i,

stoga, povezana sa nacionalnim, državnim ili okružnim obrazovnim standardima i

procjenama. Iako ćete rijetko naći riječ “medijska pismenost” u državnim ili nacionalnim

standardima, osnovni koncepti ključnih standarda predmeta opisuju upravo same vještine

koje medijsko obrazovanje zasnovano na istraživanju takođe naglašava. Primjeri

zajedničkih standarda koji se jasno nadovezuju na učenje medijske pismenosti mogu se

naći na marginama ove strane.

Tabela obrazovnih programa u okviru Sadržaja (str. 2-3) može vam pomoći da

identifikujete koji nastavni planovu su najpogodniji za jezike, društvene nauke, zdravlje,

matematiku i umjetnosti. Svaki nastavni plan dalje se vezuje za McRel nacionalne

standarde za jezike i društvene nauke.

Kasnih 1990-tih, uočavajući rastući uticaj medija i potrebe studenta da “čitaju”

medijske poruke, McREL je dodao dva nova standarda u svojim standardima jezika:

#9: Upotrebljava vještine i strategije posmatranja kako bi razumio i

interpretirao vizuelne medije.

#10:Razumije karakteristike i komponente medija

Neki standardi medijske

pismenosti

“ Sprovdi istraživanje u vezi sa

pitanjima od značaja generišući

ideje i pitanja, i pronalaženjem

problema… sakuplja, eveluira i

sintetizuje podatke iz raznovrsnih

izvora (štampanih i neštampanih)

kako bi razmijenio otkrića na način

koji odgovara njihovoj svrsi i

publici”

Međunaodna organizacija čitalaca, Standard 7



Neki standardi...

“ Razumije osnovnu ideju ili

poruku u vizuelnim medijima…

Zna kako različiti elementi

pomažu da se napravi scenario,

priča i karakter u vizuelnim

naracijama”.

McREL Jezici K-2 /

Standard 9, Referentna tačka, 3

“Uporedi, suprostavljaj, kritikuj

različita medijska prikazivanja istog

događaja kao npr. u novinama,

televiziji i na internetu”

Texas Essential Knowledge and Skills/

English IV; 21 / grade 9-12

“Razumije tehnike ubjeđivanja

prilikom oglašavanja kao npr.

podsticajne tvrdnje, dirljive životne

stilove, popularne trendove, blještavih

genralija, potvrda slavnih ličnosti... .

.”

McREL Language Arts 6 - 8 /

Standard 9, Benchmark 9

“ Stvara medijski proizvod,

npr. petominutni

dokumentarac, brošura,

uvodnih članaka, flajera,

filmskih kritika… da prenese

specifičnu poruku specifičnoj

publici”

Texas Essential Knowledge and Skills /

Language Arts / Grade 10

“Analzira kako mediji utiču na izbor

informacija o zdravlju, proizvoda I

usluga”

Nacionalni standardi zdravljad 2 /

Rared5 – 8

Brojna referentne tačke identifikovane za svako od ovih pitanja predstavljaju najveći

doprinos integrisanju medijske pismenosti u okviru K-12 Engleskog/jezika. Iako

medijska pismenost nije jednoznačna u McRel društvenim satndardima, ona je od

fudmanetalnog značaja za poučvanje o demokratskim vrijednostima i može se naći u

pitanjima kao što su: razumijevanje uloge medija u političkoj kampanji ili prilikom

funkcije utvrđivanja agende na vijestima.

Sljedeća lista daje internet lokacije (URL) McRel priručnika K-12 standarda kao i

nacionalnih standarda publikovanih od strane svake veće profesionalne organizacije

nastavnika. Individualni državni standardi su uvijek zasnovani na ovim standardima ili

adaptirani nacionalni standardi i u sve većoj mjeri su dostupni na internetu.

McREL index ka svim standardima www.mcrel.org/compendium/browse.asp

McREL jezik www.mcrel.org/compendium/SubjectTopics.asp?SubjectID =7

International Reading Association Internacionalna organizacija čitatelja Nacionalni

savjet nastavnika engleskog jezika www.reading.org/resources/issues/reports/learning_standards.html

National Communication Association Nacionalna Asocijacija za komunikacije (Govorenje, Slušanje, I

standardi medijske pismenosti) www.natcom.org/nca/Template2.asp?bid = 269

- kliknite na “NCA K-12 Standards of Communication” (PDF)

National Council for Social Studies Nacionalni savjet za društvene nauke www.socialstudies.org/standards/execsummary/

National Association for Health Education Nacionalna asocijacija za zdravstveno obrazovanje www.aahperd.org/aahe/template.cfm?template =

natl_health_education_standards.html

National Council of Teachers of Mathematics Nacionalni savjet učitelja matematike www.nctm.org/standards

National Council for the Arts Nacionalnni savjet umjetnosti artsedge.kennedy-center.org/teach/standards/standards.cfm

Riječi razuma

Sljedeći razmišljanja potiču iz dvodecenijskog rada CML i iskustva u oblasti izučavanje

medijske pismenosti. Razmjenjujemo ih kao inspiraciju, tako i kao izazov na koji nailazite

prilikom samostalnog istraživanja, a zatim uvođnja studenata u Pet ključnih pitanja koja

mogu promijeniti svijet.!

• Da bi predavali, morate prvo razumjeti Nastavnici zainteresovani za medijsku pismenost

moraju istraživati i saživjeti se sa Pet ključnih koncepata medijske pismenosti. Ova

osnova, zatim, pruža mogućnost da se prenesu i naglase Pet ključnih pitanja za studente.

Primjenjivanje Pet ključnih pitanja zatim daje studentima sredstva kojima mogu

preispitivati značenje za svakog od njih.

• Razvijanje uobičajenog vokabulara u vezi sa medijskom pismenošću na časovima,

i u okviru sveukupne nastavničke i učeničke populacije je od ključnog značaja.

Jednom kada se ustanovi zajedničko razumijevanje Pet ključnih koncepata i Pet

ključnih pitanja medijske pismenosti, progress u primjeni medijske pismenosti je

brz.


http://www.mcrel.org/compendium/browse.asp/http://www.mcrel.org/compendium/subjecttopics.asp?subjectid/http://www.reading.org/resources/issues/reports/learning_standards.htmlhttp://www.natcom.org/nca/template2.asp?bid/http://www.socialstudies.org/standards/execsummary/http://www.aahperd.org/aahe/template.cfm?template/http://www.nctm.org/standards/http://www.medialit.org/

• Medijska pismenost je vještina i predavati medijsku pismenost je različito od

predavanja faktičkog znanja. Medijska pismenost pruža proces za učenje - proces

ispitivanja- koji se može primijeniti na bilo koji predmet ili predmetnu oblast. Pet

ključnih pitanja su početna tačka, ali je potrebno ponoviti vježbanja primjene ovih

pitanja na različite medije i na raznovrsne aktivnosti kako bi se zaista savladao

process. To je poput učenja da vežete pertle na cipelama ili vožnje bicikla – obično

ih ne savladate iz prvog puta. Postati medijski literata zahtijeva praksu, praksu i

ponovno praksu.

• Kada čujete klasičnu definiciju: “Medijska pismenost obuhvata izučavanje pristupanja,

analiziranja, procjenjivanja i stvaranja medija u raznovrsnim formama” , ona izleda

nadmoćno. Od čega počinjete? Ali, ukoliko fokus instrukcija medijske pismenosti postane

uvođenje i jačanje upotrebe Pet ključnih pitanja, nastavnici imaju neposrednu tačku početka.

Dodatno, to je djelotvoran način da napravite veze sa nastavnim planom sa kojim već radite u

drugim oblastima.

• Pet ključnih pitanja su fokusna tačka izučavanja procesa medijske pismenosti za

studente. Zbog čega? Jer, učenje primjenjivanja Pet ključnih pitanja je moguće i

zanimljivo. Studenti vole da se “bave razotkrivanjem” i otkriju što se nalazi iza medijskih

poruka – i oni uživaju u iznošenju sopstvenih stanovišta.

• Nakon nekog vremena, upoznavanje sa Pet ključnih pitanja postaje kao stenografija. Studenti ističu: “To je #1!,’ ili ‘To je # 4!’ Zabavno im je da brzo raspoznaju kako su poruke

stvorene, kakav uticaj imaju i na koji način su primljene, i da svoje spoznaje podijele sa

drugima.

• Neki nastavnici odmah vrše povezivanje između medijske pismenosti i drugih predmetnih

oblasti. Drugima je potrebno više rada sa Ključnim konceptima i Ključnim pitanjima.

Uopšteno, nastavnicima je potrebna godina da se osjete spremnim da predaju medijsku

pismenost – i do tada, njihov način predavanja je zauvijek promijenjen.

• Građani svih uzrasta bi imali koristi od poznavanja Pet ključnih koncepata i Pet ključnih

pitanja medijske pismenosti. Oni predstavljaju fundamentalni set vještina za učesnike

demokratskog društva.

Kontaktirajte nas! Pozivamo vas na povratnu reakciju i odgovor

Pet ključnih pitanja koja mogu promijeniti svijet predstavljaju poslednja razmišljanja o izučavanju

medijske pismenosti od strane Centra za medijsku pismenost, neprofitne obrazovne organizacije

koja je predvodila višestruki razvoj u ovoj oblasti tokom njene 25-ogodišnje istorije.

U našem radu je fundamentalna komunikacija i povratna reakcija ljudi poput vas – nastavnika,

bibliotekara, mladih i lidera. Uz pomoć široke i rastuće populacije korisnika, učimo jedni od drugih

i time unapređujemo praksu medijske pismenosti.

Pozivamo vas da postanete dio CML korisničke mreže slanjem vaših komentara i razmišljanja o

podučavanju Pet ključnih pitanja, kako ste koristili ove aktivnosti, na koji ste ih način izmijenili ili

kakav uspjeh (ili teškoće) ste spoznali. Duž knjige, na stranama 41,55,67 naći ćete Formulare za

povratni odgovor da nam pošaljete svoja razmišljanja, obavještenja ili komentare. I, naravno,

kontaktiraćemo vas ukoliko planiramo da upotrijebimo vaše riječi štampanjem ili na našem web

sajtu. Hvala vam što ste izdvojili vrijeme da razgovarate sa nama!

Neki standardi...

“Zna za ljude koji su dali

značajan doprinos u oblasti

komunikacija – telegrafa,

telefona, radija televizije,

kompjutera. . .”

McRel K- 4 Istorija /

Standard 8, Referentna tačka 13

“ Razumije različite načine na

koji su ljudi podložni

stereotipima u vizuelnim

medijima.…i da bi ljudi mogli

biti predstavljeni na različit

način..”

McREL Jezicis 3 - 5 /

Standard 9 Referentna tačka 4

“ Analizira uticaj slika,

teksta i zvuka na

gledaoca u elekronskom

novinarstvu; ukazuje na

tehnike koje se koriste

za postizanje ovih

efekata.”

Indiana Jezicis

Standard 7.7.7

3101 Ocean Park Blvd. #200

Santa Monica, CA 90405

310-581-0260

[email protected]

www.medialit.org



Ključno pitanje #1

# Ključna riječ:

Autorstvo

Usmjeravajuća pitanja:

• O kakvom “tekstu” je riječ?

• Koji su različiti elementi (kameni

temeljci) koji čine cjelinu?

• Koliko je sličan ili različit drugima

istoga žanra?

• Koje tehnologije su korišćene

prilikom njihovog kreiranja?

• Koji izbori su napravljeni koji su

mogli biti drugačiji?

• Koliko ljudi je potrebno za stvaranje

ove oruke? Koji su njihovi različiti

zadaci?

Ko je kreirao ovu poruku?

Ključni koncept #1

Sve poruke su ‘konstruisane.’

Izučavanje ideje “autorstva” u medijskoj pismenosti znači znati više od same

spoznaje čije ime je na korici knjige ili svih poslova na završnoj špici filma. Ključno

pitanje #1otvara dva fundamentalna uvida u vezi sa svim medijama –

“konstruktivnost” i izbor.

Prvi je jednostavno ali duboko shvatanje da medijski tekstovi nijesu “prirodni”, iako

izgledaju “realno”. Medijski tekstovi se grade poput građevina i autoputeva:

napravi se plan, spajaju se blokovi i ljudi se plaćaju za vršenje različitih poslova.

Bez obzira da li gledamo večernje vijesti, prolazimo pored bilborda na ulici ili

čitamo letak za političku kampanju, medijsku poruka sa kojom se susrijećemo neko

je napisao (ili, vjerovatno, više ljudi), slike su snimljene i izmijenjene, i kreativni tim

sa mnogo talenata je sve to sakupio.

Drugi uvid je da se, u ovom kreativnom procesu, vrše izbori. Ukoliko su neke riječi

izrečene, druge su izbirsane; ukoliko je izabrana jedna slika, tuce ih je možda

odbijeno; ukoliko je kraj priče napisan na jedan način, drugi završetci možda nijesu

istraženi. Ali, kao publika, mi ne možemo vidjeti ili čuti riječi, slike ili završetke koji

su odbijeni. Mi samo vidimo, čujemo ili čitamo ono što je prihvaćeno! Niti iko ikada

objašnjava zbog čega su izvjesni izbori načinjeni.

Rezultat je u tome da što god je „konstruisano“ od samo nekoliko ljudi tada postaje

„normalno“ za nas ostale. Poput vazduha koji dišemo, mediji se uzimaju zdravo za

gotovo i njihove poruke mogu teći bez preispitivanja. Mediji nijesu „stvarni“, ali oni

na stvaran način utiču na ljude, jer mi uzimamo i usvajamo značenje za nas iz onoga

što nam je dato od onih koji su izvršili kreiranje.

Uspjeh medijskih tekstova zavisi ood njihove očigledne prirodnosti; mi gasimo šou na

TV’u koji izgleda „lažno“. Ali istina je u tome da je sve lažno- čak i vijesti. Ovo ne

znači da ne možemo i dalje uživati u filmu ili pjevati uz omiljeni CD ili se priključiti da

čujemo naslove vijesti.

Cilj Ključnog pitanja #1 je jednostavno da ukaže na kompleksnosti medijske

„konstrukcioznosti“ i time stvori kritičku distancu koja nam je potrebna kako bi bili u

mogućnosti da postavljamo dalja značajna pitanja.



1a Što je komunikacija?: Jednosmjerna vs. dvosmjerna

Većina medija sa kojima se svakodnevno susrijećemo šalju uglavnom jednosmjerne poruke, bez ikakve

stvarne mogućnosti da odgovorimo ili priupitamo. Ova jednosmjerna komunikacija ima mnoga ograničenja o

kojima rijetko razmišljamo. Kako bi razumjeli da su „svi mediji konstruisani “, ova uvodna aktivnost

demonstrira razliku između prikupljanja informacija sa TV-a, radija ili čak novina (jednosmjerna

komunikacija) i razgovora sa prijateljem (dvosmjerna komunikacija). Dok mi možda nijesmo u mogućnosti da

izmijenimo dinamiku masovnih medija, razumijevanje njenih ograničenja je prvi korak ka mogućnosti da se

razmisli i ospore poruke koje dobijamo putem masovnih medija.

Ciljevi: Studenti će biti u mogućnosti da…

1. Popišu višestruke medijske forme.

2. Razlikuju prednosti i nedostatke jednosmjerne i dvosmjerne komunikacije.

3. Razumiju neka ograničenja i prednosti komunikacije putem masovnih medija.

Veza sa McRel nacionalnim standardima :

Standardi i referentne tačke jezika

➢ Ocjena 3-5: (S10/B1)

➢ Ocjena 6-8: (S10/B1, B4)

➢ Ocjena 9-12: (S9/B3)

Materijal/Priprema:

1. Tabla sa papirom, školska tabla za pisanje kredom, projektor kako bi nastavnik nacrtao dizajn koji

može vidjeti cijeli razred. Dva uzorka ovih dizajna su priložena na kraju ovog plana.

2. Papir i hemijske/olovke za polovinu razreda koja će učestvovati kao primaoci.

Definicije

1. Medija – svako sredstvo ili tehnologija koje se koristi za slanje/primanje poruka.

2. Masovni Mediji - svako sredstvo ili tehnologija koje se koristi za slanje poruka iz centralnog izvora ka mnogim primaocima; uobičajeno je moguća samo jednosmjerna komunikacija.

3. Medijski tekst- svaka poruka poslata putem medija, bilo da su riječi, slike, zvuci – ili multimedija

Strategije podučavanja:

I. Uvodna diskusija za cijeli razred:

➢ Napravite sa studentima listu različitih načina na koji komuniciramo.

➢ Prodiskutujte razlike između jednosmjerne i dvosmjerne komunikacije.

Neka studenti podijele ovu listu na jednosmjernu i dvosmjernu komunikaciju. Venov dijagram

može biti koristan, jer neke komunikacije mogu biti i jednosmjerne i dvosmjerne. Pitajte:

? Koji tip komunikacije preovladava u većini slučajeva?

? U čemu se sastoje prednosti i ograničenja svake?

➢ Objasnite da ćemo eksperimentisati sa jednosmjernim i dvosmjernim komunikacijama kako bi razumjeli ograničenja i prednosti masovnih medija poređenju sa komunikaciju licem u lice.

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / Lesson 1a • 15


II. Aktivnost partnera: Jednosmjerna vs. Dvosmjerna komunikacija

➢ U parovima, studenti sjede leđima okrenuti jedan drugom, jedan partner je okrenut licem ka tabli

ili papiru, a drugi je okrenut u suprotnom smjeru, tako da se ne dodiruju.

➢ Pošiljalac: Ovaj student je odgovoran za gledanje dizajna na početku sobe i objašnjavanje svom

partneu šta i kako da nacrta. Pošiljaoci se ne smiju okretati i gledati u crtže svog partnera ili bilo

koji drugi crtež.

➢ Primalac: Ovaj student je licem okrenut suproto od čela. Njegov, odnosno njen posao je da sluša

opis pošiljaoca i nacrta crtež po instrukcijama - bez okretanja okolo ili gledanja u dizajna čelu ili

u bilo čiji drugi crtež. On/ona ne smije razgovarati, postavljati pitanja ili davati bilo kakve zvuke

ili signale.

➢ Nastavnik pokazuje jednostavan dizajn na tabli. (Pogledajte donji primjer ili napravite sopstveni)

➢ Omogućite nekoliko minuta pošiljaocima da objasne primaocima kako nacrtati dizajn. Pošiljaoci

mogu objasniti dizajn svojim partnerima nekoliko puta kako bi se uvjerili da su dobili sve detalje,

ali ne mogu primati nikakve signale ili pitanja da ih usmjere ka tome što reći ili koliko puta

objasniti crtež.

➢ Kada su svi završili (ili su potpuno frustrirani!) nastavnik pokriva crtež, dok studenti, bez

razgovora ili pokazivanja svojih crteža, počinju na novom listu papira.

➢ Nastavnik uklanja pokrivač i ponovo pokazuje isti crtež.

➢ Ovog puta, pošiljalac govori svom partneru kako da nacrta dizajn, a primaocu je dozvoljeno da

govori i postavlja pitanja, tako da je komunikacija dvosmjerna. Ipak, primalac i dalje ne može

pogledati crtež ispred sebe ili crteže drugih ljudi.

➢ Upotrebom sličnog, ali različitog dizajna, promijenite studentima uloge tako da svako iskusi obije

pozicije primanja i slanja, jednosmjerne i dvosmjerne komunikacije. III. Razmišljanja

➢ Uporedite crteže i analizirajte rezultate ovog eksperimenta. ? U čemu se sastoje prednosti i nedostaci pretežno jednosmjerne komunikacije vs. dvosmjerne komunikacije

➢ Diskutujte posljedice eksperimenta sa mas medijima:

? Kada mediji tvrde da pružaju dvosmjernu komunikaciju, ali ipak nude samo više jednosmjernih izbora?

? Da li su pisma uredniku dvosmjerna komunikacija ukoliko novinar preuredi pisma i izabere koja pisma da publikuje a koja ne?

? Da li su talk šou primjer dvosmjerne komunikacije ukoliko se svi razgovori snimaju?

Uzorci dizajna:

Za starije studente Za mlađe studente



1b Unutrašnje reklamiranje: Povezivanje poruka i medija

Ista poruka poslata putem interneta, na TV-u, ili u knjizi je značajno različita u zavisnosti od upotrijebljenog

medija. Ova aktivnost naglašava kako karaketristike pojedinog medija mogu izmijeniti poruku koja se šalje. S

obzirom da su reklame prsutne u svim komercijalnim medijima, one pružaju prozor u strukturu različitih vrsta

medija. Kreiranjem novih reklama za različite medije, studenti proživljavaju i razmišljaju o jedinstvenim

karakteristikama svakog medija i kako on može uticati na poruku.

Ciljevi: Studenti će biti u mogućnosti da.....

1. Prepoznaju različite tehnike i „jezike“ upotrijebljene u različitim medijima.

2. Spoznaju kako različiti mediji mijenjaju poruku kako bi ostvarili svoju specifičnu svrhu.

3. Manipulišu porukom kako bi komunicirali u različitim medijskim formatima.

Veza sa Mc Rel Nacionalnim standardima:


➢ Ocjene K-2: (S10/2)

➢ Ocjene 3-5: (S9/B7), (S10/B2)

➢ Ocjene 6-8: (S9/B3), (S10/B3)

➢ Ocjene 9-12: (S9/B10)

Integracija obrazovnog programa:

Ova lekcija je dobro integrisana sa predmetom: Zdravlje analiziranjem proizvoda koje studenti

mogu izučavati u Zdravlju, kao što su: duvan, alkohol, zdrava hrana, brza hrana, itd.

Materijali/Priprema:

1. Magazini koje studenti mogu sjeckati.

2. Makaze, tabla za postere ili papir i ljepilo ili selotejp.

Strategije podučavanja :

I. Razlikovanje proizvoda od robnih marki proizvoda

➢ Razmatrajte neskrivenu funkciju reklamiranja – prodati poizvode.

➢ Ispitajte razliku između proizvoda (vrste artikla koji se prodaje), robne marke (naziva pojedinog proizvoda) i korporativnog identiteta (imena kompanije). Na primjer: ukoliko je proizvod slatkiš, marka može biti M&M’s, čak i ako

je kompanija koja ih proizvodi Mars, Inc. Pokažite primjere iz magazina i vježbajte na času razlikovanja proizvoda,

robnih marki i korporativnih identiteta.

Za mlađe studente nastavniku će možda biti potrebno da najprije objasni razliku između oglasa i uredničke kolumne u

novinama i magazinima. Vježbajte razlikovanje reklama ukoliko je potrebno prije nego nastavite.

➢ Kada studenti jednom shvate ovu razliku, dajte im da pretražuju časopise kako bi našli oglase na cijeloj strani.

Mlađi studenti mogu iscijepati cijelu stranu, a zatim isjeći naziv robne marke proizvoda

(ukoliko je vidljiva) i isjeći (ukoliko je vidljiva) sliku poizvoda, i, ukoliko je otkriveno, naziv

kompanije. Zalijepite ih jedno pored drugoga na drugom listu papira. © 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / Lesson 1b • 17


Stariji studenti mogu napraviti spisak proizvoda i robnih marki iz oglasa u magazinu u

tri kolone sa nazivom na vrhu svake kolumne: „proizvod“, „robna marka“ i

„korporativni identitet“

II. Mijenjanje medija – mijenjanje reklama

Neka studenti diskutuju razlike i sličnosti između štampanih oglasa i oglasa na radiju,

televiziji, magazinima, novinama, bilbordima, itd. U grupama, neka studenti naprave spisak

razlika koje bi bile neophodne između oglasa istog proizvoda pronađenih u različitim vrstama

medija. (npr. oglas na radiju može imati muzičku podlogu, dok oglas u magazinu ne bi imao

nikakv zvuk, ali bi mogao imati fotografije ili crteže).

Izaberite jedan proizvod za oglašavanje cijelom razredu (kao što su: patike ili soda). Podijelite

studente u timove i neka svaka grupa kreira reklamu za izabrani proizvod na različitom

mediju. Upotrebljavanjem ljepljivih figura i jednostavnih grafika trebalo bi da kreiraju svoj

oglas na poster papiru, ili napišu tekst koji će izvesti na času:

• Radio • Bilbord

• TV • Internet Oglasi

• Magazin • Majica ili naljepnica na kolima

• Novine

Neka studentski timovi prezentiraju svoje oglase cijelom razredu, a zatim prodiskutuju:

? Koje razlike i sličnosti uočavate publikovanjem istih poruka putem različitih

medijia?

? Kako vrsta medija može uticati na poruku?

Pouka za podučavnje: Kutiija sa magazinima

Mnoge aktivnosti u vezi medijske pismenosti pozivaju studente da sjeckaju magazine kako bi

analizirali reklamiranje, kreiraju kolaže itd. Kako bi pribavili magazine koji odgovaraju

interesovanjima studenata i kako bi obezbijedili raznovrsnost slika, pozovite učenike da donesu

zastarjele magazine iz kuće dok napune kutiju. Podstaknite ih da donesu niz publikacija za mlađe,

informativnih, sportskih, magazina o prirodi i modi - a naročito etničkih magazina, uključujući one

na različitim jezicima koji prave portret različitih kultura

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / Lesson 1b • 18


1c Svijet u 22 minuta: Konstruisanje niza novinskih izvještaja

Značajan dio razumijevanja „konstruktivnosti“ medija je uočavanje da se vrše izbori i da ovi izbori mogu

uticati na ljude i društvo. Odluke o tome što uključiti, a što ostaviti po strani, se neprestano donose jer se

kreatori medija bore da uravnoteže konkurentne interese Ustanovljavanjem uloge producenata vijesti i

organizovanjem jednostavne 22- minutne emisije vijesti studenti se susrijeću sa procesom donošenja

kritičnih odluka o tome što se pušta u etar, a što se nikada neće vidjeti.


1. Iskuse ulogu urednika vijesti.

2. Definišu faktore koji ulaze u novinske odluke.

3. Ispitaju konstrukcionu prirodu vijesti sa spoznajom načina na koji subjektivni izbori utiču na vijesti

koje se objavljuju.


Standardi i referente tačke jezika:

Ocjene 6-8: (S9/B2), (S10/B6)

Ocjene 9-12: (S9/B11), (S10/B3)

Građanski standardi i referentne tačke

Ocjene 6-8: (S19/B3) (S19/B6)

Ocjene 9-12: (S19/B6)


1. Nekoliko setova naslovnih strana dva različita magizina od istog dana (vidi Pouku u vezi sa

podučavanjem na strani 20) Biće vam potrebno dovoljno kopija obije novine tako da svaki student iz

grupe od 4-6 učenika ima svoj primjerak.

2. Kopije štamapnog materijala 1C: “Svijet u 22 minuta.” (Možete izmijeniti naslove uzoraka

novinskih priča ukoliko želite da vježbu učinite realnijom vašem području.)

3. Papir i flomasteri za tablu.


I. Uporedite novine

Distribuirajte svakoj grupi od po 4-6 studenata, dvije naslovne strane koje su se pojavile istog

dana i u različitim novinama. Neka grupe diskutuju i odgovore sljedeća pitanja:

? Uporedite naslovne stane? Kakve osjećaju ili impresije dobijate od različitih naslovnih strana?

? Uporedite naslove iste priče u dvjema novinama. Kako se naslovi razlikuju u tonu i

posljedicama? Kako naslovi utiču na način na koji možemo čitati priču?

? Uporedite fotografije povezane sa istom pričom u dvjema novima. U čemu su slike slične

ili različite? Što slike sugerišu u vezi sa pričom?

? Koji su to načini na koje uočavate da naslovi i fotografije utiču na tumačenje novih priča? © 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / Lesson 1c • 19


II Konstruisanje TV izvještaja

Distribuirajte 1C svakoj grupi uz veliki komad papira za tablu i markere.

Svaki tim će aranžirati 22 minutne vijesti procjenjivanjem jednostavnih novinskih priča,

razamtranjem njhovog konkurentnog značaja, strateški birajući koje priče da uključit, a koje da

ostavi po strani, i aranžirajući ih po redu. Objasnite “Pravila igre TV Vijesti” i konkurišućih

potreba svakog pravila.

Svaki tim treba da odštampa svoju listu priča na velikom papiru i zalijepi ih na zidu kako bi ih

vidio cijeli razred. Jedan student iz svakog tima treba da predstavi izvještaj svoga tima,

objašnjavajući zbog čega su prihvatili izvjesne priče a druge izostavili.

III Razmišljanje o razlikama i sličnostima

Uporedite i suprostavite liste programa istaknutih na zidu

Compare and contrast program lists posted on the walls.

? Koje sličnosti i razlike postoje?

? Kako se osjećate u vezi sa onim što ste morali izbaciti?

? Koje su neke od težih odluka?

? Što ste uvidjeli u vezi sa emitovanjem vijesti koje gledate svakog dana?

Pouka za podučavanje:

Pronalaženje raznovrsnih naslovnih strana novina je lako na web sajtu Newseum-a, interaktivnog

muzeja u Vašington D.C-u posvećenog vijestima i slobodnoj štampi. Može download-ovati naslovne

strane preko 400 novina u 47 država; „map view“ vam pomaže da locirate svoj lokalni časopis,

provjerite glavne gradske novinske listove kako bi našli različite tretmane istih nacionalnih ili

međunarodnih priča. Stranice odštampane 8 1/2 x 11. http ://www.newseum.org/todaysfrontpages

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / Lesson 1c • 20

http://www.newseum.org/todaysfrontpages/http://www.medialit.org/

Brošura 1C

Svijet u 22 minuta Vježbanje vašeg novinskog procjenjivanja

Kao producenti lokalne TV emisije, Svijet u 22 minuta, vaš tim mora donositi „novinske procjene“ i izabrati

najbolji redosljed priča koji će zadržati vaše gledaoce!

Pravila Igre TV vijesti

Odlučivanje o tome koje priče da uključite - i kojim redosledom-

zahtijeva mnogo strategijskog razmišljanja. Uz to morate imati na

umu sljedeća pravila:

1. Valjanost vijesti – U čemu je značaj priče? Da li priča

sadrži kritičnu informaciju koju bi gledaoci trebali da znaju? Što

će održati pažnju vaših gledalaca?Da li će ih ona pokrenuti?

2. Težnja ka ravnoteži – Uključite pozitivno kao i negativno,

glavne vijesti kao i karakteristike od „ljudskog interesa“; priče o

uspjehu kao i priče o konfliktima.

3. Blagovremenost – Da li je potrebno da danas objavite priču ili

se priča može zadržati i za naredni dan?

4. Kvalitet slike - TV vijesti zahtijevaju dobar kvalitet slike i grafika

kako bi održali pažnju gledalaca. Pametno birajte.

5. Vremenska ograničenja - Može li se priča uklopiti u

22 minuta koliko je dodijeljeno vašoj emisiji?

Pouke koje treba imati na umu

• Postarajte se da izaberete priče koje ne

traju više od 22 minuta (reklame i

promocije traju dodatnih 8 minuta)

• Vaša uvodna priča („Uvodnica”) trebalo bi

da bude ona koja je najdojmljivija kako po

sadržaju tako i po slikama. Vi ne želite da

vaša publika klikom pređe kod konkurencije!

• Molimo vas da imate u vidu da su ovi

primjerci vijesti neuobičajeno dugi za ovo

vježbanje. Većina vijesti ne traje duže od

dva minuta, a nekada su kratke i po svega 15

sekundi.

Uzorci novinskih priča Rezime priče

1. Grupa građana protetsuje protiv odlaganja toksičnog otpada na

određenoj lokaciji

2.Potpredsjednik dolazi u posjetu regionalnoj srednoj školi

3. Štrajkači uhapšeni nakon nasilne pobune.

4. Otvaranje opštinskog centra za ugroženu djecu.

5. Bivši gradonačelnik iznenada umro od srčanog udara.

6. Fudbalski tim postao regionalni prvak.

7. Lokalno osiguravajuće društvo optuženo za p'revaru starijih

8. Pop zvijezda dolazi na dobrotvorni skup u lokalnoj bolnici

9. Primaoci socijalne pomoći kažu da se redovi pogoršavaju.

10. Vremenska prognoza sa nadolazećim grafikonima oluja.

11. Profil: lokalni stanovnik sa garažom punom TV-a.

12. Monson razara ruralne djelove Indonezije

13.Ekonomisti prognoziraju nastavak rasta cijena benzina.

14. Nar: novo čudo je pronađeno.

15. Nova ab mašina stvara više mišića manjim vježbanjem

16. Popularni SUV povučen zbog nesipravnih pojaseva za vezivanje.

Kvalitet slike Trajanje

osrednji 1.5 mins.

dobar 2 mins.

dobar 2.5 mins.

osrednji 2 mins.

dobar 3 mins.

osrednji 2.5 mins.

dobar 2 mins

dobar 2 mins.

osrednji 1 mins.

dobar 2 mins.

dobar 2 mins.

dobar 1.5 mins.

osrednji 1 min.

dobar 2 mins.

dobar 2 mins.

slab 1.5 mins.

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / KQ # 1


1d Iza ekrana: Stvaraoci filmova i njihovi izbori

DVD filmovi sa svojim proizvodnim segmentima i „proizvodnja“ videa su pomogli publici da bolje razumije kako se

stvaraju filmovi, TV i drugi mediji. Broj ljudi koji je potrebam i kompleksna struktura kreativnog procesa su neki od

mnogih nivoa koji se mogu ispitivati pitanjem „Ko je stvorio ovu poruku“? Ali ova aktivnost prevazilazi samo učenje

o poslovima u filmskoj industriji; ona pomaže studentima da pojme koncept da mnogi obični ljudi vrše izbore i donose

odluke koje veoma moćno utiču način na koji mi ostali vidimo i razumijemo naš svijet.


1. Uvećaju svoje znanje o ljudima uključenim u stvaranje medija.

2. Izgrade bolje razumijevanje kompleksnosti uključene u stvaranje filmova.

3. Budu u mogućnosti da analiziraju uticaj izvršenih izbora koje su donijeli brojni ljudi

uključeni u filmsku produkciju.



Ocjene K-2: (S10/B4)

Ocjene 3-5: (S10/B3)

Ocjene 6-8: (S10/B5)

Ocjene 9-12: (S10/B3)


1. TV/VCR ili TV/ DVD player

2. Popularni film na videu ili DVD

3. PowerPoint prezentacije sa 3 slajda, vidi Pouku za podučavanje na strani 23za detalje.

4. Za mlađe studente, pročitajte knjigu: The Bionic Bunny Show od Marc Brown-a i Laurene

Krasny Brown. Ova pristupačna knjiga objašnjava kako običan zec postaje TV karakter

super heroj uz garderobu, specijalne efekte i velike napore talentovanih tehničara.

Ukoliko nije već na raspolaganju u biblioteci medija, možete ga naručiti iz CML/GPN

online katalogom izvora na: www.medialit.org/catalog. Unesite broj proizvoda “1203” u

prozoru za kljulnu riječ.


I. Spisak poslova

Pokažite kratak prikaz (3-5 minuta) iz popularnog filma. Počnite diskusiju pitanjem:

? Ko je stvorio ovaj medijski tekst?

Mlađoj djeci pročitajte The Bionic Bunny Show.

Neka studenti rade u grupama kako bi kreirali listu svih ljudi uključenih u stvaranje

filmova. Ukoliko studenti ne znaju naziv posla, dajte im da naprave spisak opisa

poslova. Ukoliko studenti ne znaju u čemu se posao sastoji, ali znaju naziv (npr:

Best Boy) napravite spisak naziva.

Neka cio tim podijeli svoje odgovore i napravite spisak svih poslova na na nivou

cijelog razreda. Primjeri nekih poslova: direktor, producent, kinematograf,

glumac, pisac, montažer, šminker, garderober, tehničar zvuka, osvjetljenja,

menadžer za lokacije, scenografs, itd.

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / Lesson 1d • 22

http://www.medialit.org/catalog./http://www.medialit.org/

Pokažite špicu na kraju filma i pokušajte da nađete dodatne poslove koji nijesu pomenuti.

Ne pokušavajte da ih sve navedete, ali nađite najmanje deset. Neki alternativni izvori za

pronalaženje naziva poslova u filmskoj industriji su:

• Pretražite internet web site-ove za film.

• Ukoliko koristite DVD , on može imati dodatak u kojem neko iz ekipe priča p stvaranju filma

• Konektujte se na internet i pogledajte Reel jobs: www.skillsnet.net

II. Poslovi crtanja

Kako bi primijenili svoje znanje, neka timovi kreiraju crtani strip (priču po

slikama) sa barem tri okvira koji prikazuju aktivnosti nastanka filma, koji se

analizira, iza scene. Svaki okvir treba da prikaže određenu osobu koja obavlja

posao produkcije.

Diskutujte aktivnosti i pitajte:

? Koji posao djeluje najuzbdljiviji?

? Koji posao smatate najznačajnijim i zbog čega?

? Koji posao zahtijeva donošenje najviše odluka koji utiču na cijeli film?

? Koji posao vi preferirate i zbog čega?

Pouka za predavanje:

Microsoft’s PowerPoint program ima opciju štampanja koja može da se adaptira da se

napravi brošura koja se može kopirati studentima da naprave priču po slikama. Na jednoj

strani možete dobiti tri prazna okvira sa linijama pored njih za pisanje dijaloga i

uputstava. Kada uđete u Power Point program idite na File, a zatim na Print.U prozoru

za štampanje postoji opcija: „Šta printati“. Pritisnite opadajuću strelicu i izaberite

„brošure“i opciju „slajdovi po strani“. Ukoliko izaberete 3 slajda po strani, dobićete

išampanu stranicu kao ovu ovdje.

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / Lesson 1d • 23


1e Mape i slike u našim glavama

Kada napravimo spisak vrsta medija, rijetko uključujemo mape. Ali mape, kao masovno proizvedene

reprezentacije, su idealne za dublja istraživanja „konstruktivnosti“ - na primjer, posredne poruke sadrže kako

istinu tako i iskrivljenja istine, tako da izbor što uključiti, a što isključiti može imati političke i socijalne

posljedice, i taj medij, obavijen u naučnu „auru kredibilnosti“ se rijetko dovodi u pitanje. Razotkrivanjem

pristrasnosti i subjektivnosti inherentne mapama, studenti probijaju lažnu pretpostavku da su mape (ili bilo

koji medij) ikada istinski „objektivne“.


1. Procijene prednosti i ograničenja različitih mapa.

2. Prošire proces razumijevanja da su svi mediji kreacija i, stoga, poput mapa, sadrže kako istine i

neistine.

3. Objasne kako dizajn mape (razmjera, boja, projekcija, itd.) može uticati na naše razumijevanje onog

što ona predstavlja.



Razred 3-5: (S9/B1), (S10/B2)

Razred 6-8: (S10/B7)

Razred 9-12: (S9/B10)

Geografski standardi i referentne tačke

Razred 6-8: (S1/B1, B4)



1. Svjetske mape: Mercator, Peter’s Projection, What’s Up? South! Map i globus.Neke od ovih mapa se

mogu pronaći na : www.petersmap.com

2. Kopije brošura 1E #1 “Izazivajuće Maps” ili 1E #2 “Brz kviz o svjetskim mapama” sa pitanjima o

relativnoj veličini zemlje. #1 za osnovne razrede i #2 za više razrede.

3. Za izobilje instrukcionih strategija o pomaganju djeci da naprave sopstvene mape - od prostornih

planova ili njihove sobe do mapa komšiluka-provjerite: Vidim što mislite: Djeca na radu sa vizuelnim

informacijama (Ukoliko nije već na raspolaganju u vašoj medijskoj biblioteci, naručite putem

CML/GPN’s online kataloga na www.medialit.org/catalog. Unesite broj proizvoda “1036” u

prozor sakoj zahtijeva unošenje ključne riječi


I. Osnove pravljenja mapa

Pokažite globus i diskutujte o našoj planeti i kako nam mape mogu dočarati naš svijet.Pitajte:

? Koje informacije možete saznati iz mape?

? Koje različite vrste mapa postoje?

Pokažite Mercator Map i diskutujte teškoće dobijanja okruglog objekta na ravnoj površini (iz tri dmenzije u dvije

dimenzije). Pitajte: © 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / Lesson 1e • 24

http://www.petersmap.com/http://www.medialit.org/catalog.%20Unesite%20broj%20proizvoda%20“1036http://www.medialit.org/

? Da li mape mogu dovesti u zabludu? Na koji način?

? Koje informacije dobijamo iz mapa? II. Upoređivanje relativne veličine zemljišta

Distribuirajte brošuru. Neka studenti u timovima uporede i diskutuju relativnu veličinu

zemljišnih oblika naslikanih na brošuri. Oni bi trebalo da počnu odgovaranjem samo prvih

pitanja, upoređujući relativnu veličinu Evrope i Južne Amerike.

Prilikom diskutovanja u grupama, razmotrite njihove odgovore na prvo pitanje. Jednom kada

saznaju ispravan odgovor, diskutujte o različitim mapama svijeta, analizirajući njihove

prednosti i nedostatke. Pogledajte Peter’s Projection Mapu i What’s Up? South! Map.

Neka se studenti vrati svom timu da prodiskutuju i odgovore na preostala pitanja.

Mlađi studenti upoređuju Grenland i Afriku.

Stariji studenti upoređuju Skandinaviju vs. Indiju i Grenland vs. Kinu.

Pred cijelim razredom, neka studenti prezentiraju i brane svoje odgovore. Upotrijebite različite

mape kako bi došli do odgovora sa kojima se svi slažu. III. Sačinjavanje mapa

Kako bi primijenili svoje znanje „konstrukcionizma“, neka studenti naprave različite vrste

mapa: njihove učionice, ulice, susjedstva, spavaće sobe, tro dimenzionalne mape, slikovne

mape itd.

Analizirajte mape koje su sačinili studenti diskutovanjem koje je elemente svaka osoba

uključila, a koji elementi nedostaju. Takođe preispitajte koje su stvari prikazane većima, a koje

su stvari nacrtane kao manje.

Razmjere, projekcije i simboli su tri aspekta mapa koje uključuju mnoge odluke i utiču da

konačni izgled mape. Za starije studente, lekcija se može proširiti kako po dubini tako i po širini

korišćenjem sljedećih sljedećih sugestija za dalje preispitivanje.

Razmjera:

1. Uporedite mape malih razmjera sa mapama sa velikih razmjerama. Na pimjer:

uporedite mapu svijeta sa mapom neke države, ili uporedite mapu naselja sa mapom

učionice.

2. Utvrdite odnos mape učionice i stvarne učionice: jedan list papira odgovara cijeloj

učionici.

3. Uporedite tu razmjeru sa razmjerim mape svijeta

4. Naslikajte sljedeća pitanja: Koji detalj nedostaje sa mape velike razmjere, a koji je uključen

u mapu male razmjere? Koje su prednosti i nedostaci uključivanja i isključivanja ovih detalja?

Projekcije:

1. Ukažite sa koje perspektive mi posmatramo mapu: da li je posmatramo sa vrha

prema dolje, ili odozdo naniže, ili sa strane?

2. Diskutujte sljedeće pitanja: Što je u sredini mape.? Što je na vrhu, a što je na dnu?

Na koji način bi mogli posmatrati istu scenu i napraviti različitu mapu? Zbog čega je

ovaj pogled bolji ili lošiji od drugog pogleda?

Simboli:

1. Ukažite na i snimite simbole upotrijebljene na različitim mapama

2. Analizirajte koje simbole je najlakše pročitati i prepoznati, a zatim se zapitajte zbog čega.

3. Stvorite simbole za mape na času.

4. Analizirajte boje upotrijebljene na mapama i eksperimentišite izmjenom boja kako bi

dobili različite efekte.

5. Eksperimentišite sa stranim mapama na inostranom jeziku.

Hvala Costasu Criticosu za ideju ovog vježbanja opisanu u La Educacion para los Medios de Comunicacion, Roberto Aparici, ur.; Mexico: Universidad Pedagogica Nacional, 1997.

© 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / Lesson 1e • 25


Brošura 1E #1

Challenging Maps 1. Uporedite veličinu zemlje i izaberite najbolju rečenicu.

❑ Evropa je iste veličine kao Južna Amerika (Evropa = Južna Amerika)

❑ Evropa je manja od Južne Amerike. (Evropa < Južna Amerika)

❑ Evropa je veća od Južne Amerike. (Evropa > Južna Amerika)

2. Uporedite veličinu zemlje i izaberite najbolju rečenicu

❑ Greenland je iste veličine ka Afrika (Greenland = Afrika)

❑ Greenland je manji od Afrike (Greenland < Afrika)

❑ Greenland je veći od Afrike. (Greenland > Afrika) © 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / KQ #1


Brošura 1E #2

A Brzi kviz o mapama svijeta Uporedite relativnu veličinu zemlje i izaberite varijantu koja na najbolji način andopunjuje rečenicu.

Južna Amerika je

iste veličine kao Evropa

dva puta veća od Evrope

Pola veličine Evrope

Skandinavija je

iste veličine kao Indija.

tri puta veća od Indije

jedna trećina Indije.

Greenland je

iste veličine kao Kina.

četiri puta veći od Kine

Jedna četvrtina veličine Kine © 20 05 Center for Media Literacy / www.medialit.org Five Key Questions That Can Change the World / KQ #1


Ključno pitanje #2

# Ključna riječ:

Format

Usmjeravajuća pitanja:

• Što primjećujete…

(o načinu na koji je poruka

konstruisana)?

• Boje? Oblici? Veličina?

• Zvuci, Riječi? Tišina?

• Oslonci, okruženje, odjeća?

• Pokreti?

• Kompozicija? Osvjetljenje?

• Gdje je kamera?

Šta je aspekt?

• Ma koji način se priča vizuelno

saopštava? Što ljudi rade?

• Ima li nelih simbola?

Vizuelnih metafora?

• Kakav je emocionaln doživljaj?

Upotrijebljena sredstva

uvjeravanja?

• Što čini da one izgledaju

“realno?”

Koje kreativne tehnike se koriste da privuku moju pažnju?

Ključni koncept #2

Medijske poruke se konstruišu upotrebom kreativnog jezika

sa sopstvenim pravilima

Drugo ključno pitanje istražuje „format“ medijske poruke i ispituje način na koji je poruka

strukturirana, kreativne komponente koje su upotrijebljene za njihovo povezivanje - riječi,

muzika, boja, pokret, ugao kamere i mnogi drugi. Cilj Ključnog pitanja #2 je da pomogne

studentima da sačine unutrašnju kontrolnu listu koju mogu upotrijebiti na bilo koju

medijsku poruku u bilo koje vrijeme.

Kako bi sačinili ovu kontrolnu listu, moramo najprije obratiti pažnju na to kako je poruka

strukturirana. Putem aktivnosti u ovom odljeljku studenti će uvećati svoje razumijevanje

kako sve forme komunikacije - bilo da su naslovnice magazina, reklame ili horor filmovi

- zavise od vrste „kreativnog jezika“: upotreba boja stvara različita osjećanja, gašenje

kamere prenosi intimnost, zastrašujuća muzika pojačava strah.

“Što primjećujete. . .? ” je jedno od najvažnijih pitanja koje treba postaviti u učinioci o medijskoj pismenosti. I, naravno, svi odgovori su prihvatljivi jer

različiti ljudi primjećuju različite stvari (Više o tome vidi u Ključnom pitanju #3).

S obzirom da toliko mnogo današnje komunikacije, uključujući vijesti, vizuelno dopire do nas, od suštinskog je značaja da studenti nauče osnove vizuelnih komunikacija – osvjetljenje, kompoziciju, ugao kamere, montažu, upotrebu oslonaca, govor tijela, simbole, itd – i kako korišćenje ovih tehnika utiče na

različita značenja koja dobijamo od poruka. Razumijevanje sistema gramatike, sintakse i metafore medija, naročito vizuelnog jezika, nam ne samo pomaže da budemo manje prijemčivi manipulacijama, već uvećava naše uvažavanje medija i uživanje u medijima kao konstruisanom „tekstu“.

Na isti način na koji čitanje razvija ne samo vještine čitanja čitaoca, već i njegovo

razumijevanje dobrog pisanja, najbolji način da razumijete na koji način se sastavljaju mediji je da uradite upravo to – pripremite informaciju o uslugama, kreirate web site, razvijete marketinšku kampanju za školsku aktivnost. Što je realniji, projekt je bolji. Digitalne kamere i kompjuterski autorski programi pružaju jednostavan način integracije projekata kreativne proizvodnje u učionici, od pisanja i ilustrovanja sopstvenih priča u odbaništu, do kreiranja ličnih video

dokumentaraca u starijim razredima.

Četiri najznačajnije umjetničke discipline – muzika, ples, pozorište i vizuelne umjetnosti – mogu takođe pružiti kontekst putem kojeg ljudi razvijaju vještine analize, tumačenja i razumijevanja uz mogućnost praktikovanja samo – izražavanje i kreativne proizvodnje.



2a Osnove vizuelnog jezika I: Tri kamena temeljca

S obzirom da toliko mnogo današnje komunikacije, uključujući i vijesti, vizuelno dopire do nas, od suštinskog je

značaja da studenti nauče osnovne vizuelnih komunikacija. Ova aktivnost izučava tri fundamentalna elementa

vizuelnog jezika: ugao kamere, osvjetljenje i kompoziciju. Kako studenti fotografišu jedan drugog uz različito

osvjetljenje, iz suprotnih uglova fotoaparata i uz različite kompozicije, oni počinju da uviđaju kako ove tehnike

utiču na različita značenja koja dobijamo od vizuelnih poruka.


1. Raspoznaju izbore koje fotografi prave prilikom fotografisanja.

2. Razumiju kako različiti aspekti fotografije mogu uticati na njeno značenje

3. Koriste tri osnovne vizuelne tehnike da snime fotografije: ugao fotoaparata, osvjetljenje i kompozciju



Razred K-2: (S9/B3)

Razred 3-5: (S9/B5), (S9/B4)

Razred 6-8: (S9/B2)



1. Fotoaparata ( Bilo koja vrsta je zadovoljavajuća, ali je najbolji digitalni foto aparat)

2. Projektor ili osvjetljenje.

3. Nastavnik će trebati da pronađe način da snimi slike koje će studenti razviti (štampati) ili projektovati,

tako da razred može uporediti i suprostavljati slike. Digitalne slike se mogu unijeti u većinu dokumenata za

pisanje ili Power Point program, a zatim projektovati i štampati. Razumijevanje je najbolje kada studenti

mogu analizirati sopstvene fotografije.


I. Uvod u vizuelne slike

Počnite stvaranjem razumijevanja za vizuelne slike putem spontanog razmjenjivanja ideja i

solucija o mjestima na kojima se mogu naći vizuelne slike, kao što su fotografije u magazinima,

knjigama, novinama, na TV-u, videu i filmovima, čak i odjeci i kutijama za žitarice, itd. Pitajte

studente:

? Gdje vidimo poruke koje nijesu sastavljene od riječi?

? Da li poruke bez riječi imaju svoj specifičnu vrstu jezika?

Kako bi razmijeli vizuelni jezik, studenti moraju naučiti tri osnovna kamena temeljca vizuelnog

jezika: ugao fotoaparata, osvjetljenje i kompozicija. Oni će snimati fotografije i upoređvati i

suprostavljati različitosti koje uočavaju između svakog niza fotografija.

II. Photo vježba #1: Ugao fotoaparata

Zamolite najvisočije i najniže studente da budu prvi modeli. Izaberite tri druga

studenta da budu fotografi.



Neka najniži student pažljivo stoji na stolici, a neka prvi fotograf sjedi na podu i snimi

fotografiju gledajući u njega/nju (smanjite ugao gledajući ka gore)

Za manju djecu, upotrijebite analoguju žablje perspektive – gledajući sa poda.

Neka najniži student sjedne na pod i pomogne drugom fotografu da stane na stolicu, kako bi

fotografisao gledajući dolje prema njemu/njoj (povisite ugao gledajući ka dolje)

Za manju djecu, upotrijebite analoguju ptice koja gleda sa neba

Na kraju, neka treći fotograf snimi fotografiju u nivou oka oba studenta kao stoje jedan pored

drugog.

Uporedite fotografije kako bi utvrdili kako ugao fotoaparata utiče na percepciju lica koje se

fotografiše. Razmatrajte kada se različiti uglovi fotoaprata koriste u TV vijestima,

popularnim filmovima, ili novinskim fotografijama . II. Photo vježba #2: Osvjetljenje

Izaberite volontera da bude model i dva studenta da budu fotografi. Neka model sjedne na stolicu

i upotrijebite svijetlo osvjetljenje (projektor ili blic osvjetljenje dobro služi) kako bi osvijetlili

ispod modelovog lica. Isključite svijetla u učionici kako bi prostoriju učinili tamnijom.

Osvjetljenje odozdo se zove „osvjetljenje monstruma“ i često se upotrebljava u filmovima strave.

Fotograf bi trebalo da snimi sliku lica modela u nivou oka.

Zatim, izmijeniti osvjetljenje da dopire odozgo. Upalite svijetla u učionici jer ona takođe

osvjetljavaju odozgo. Snimite sliku iz istog ugla kamere kao i poslednjeg puta.

Ohrabrite studente da uporede krajnje razlike u osvjetljenju i ukažu kada su zapazili

osvjetljenje u filmovima ili na fotografijama i kako ono čini da se osjećaju?.

IV. Photo vježba #2: Kompozicija

Izaberite jednog studenta za model, a druga dva da snimaju fotografije. Neka model sjedne na

stolicu ispred cijelog razreda. Prvi fotograf treba da snimi fotografiju koja je ekstremni close –

up. Ovo znači da priđe toliko blizu modelu (preferirajte da koristite fotoaparat sa zumiranjem jer

neki fotoaparati

5 ključnih pitanja · medialit kit / dio ii – pet ključnih pitanja koja mogu promijeniti svijet...

Documents