5. nastavna cjelina - ekonomski odnosi s …^ À µ ] o ] : x : x ^ } u Ç µ k ] i l µ u l } v } u...

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali

Akademska 2018./2019. godina

1

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Globalizacija i

menadžment, doc.dr.sc. Nataša Drvenkar

Ekonomski odnosi s inozemstvom

Ak. 2018./2019. g.Ekonomski fakultet u OsijekuKatedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju

Izv. prof. dr. sc. Nataša DrvenkarIvana Unukić, mag. oec.


„Na ovom svijetu ne postoji sigurnost. Postoji samo prilika.“

(Douglas MacArthur)




2

Veličina•

Udio uvoza i izvoza u BDP-u najčešći je pokazatelj otvorenosti → (IM+X)/Y

Obadić i Tica, 2016.

OtvorenostZemlja intenzivno trguje sa

ostatkom svijeta te je također aktivna na međunarodnim fin.

tržištima Vidljivo kroz platnu bilancu

VeličinaMala gospodarstva su ona koja

nemaju utjecaj na svjetska ekonomska zbivanja (bez utjecaja

na svjetske cijene, inozemne kamatne stope ili međunarodne

tokove kapitala)


Izvor: https://www.wto.org/english/res_e/statis_e/wts2018_e/wts2018_e.pdf





3







Izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2018./2019.g. 9



4

Globalizacija i menadžment, doc.dr.sc. Nataša Drvenkar 10



Globalizacija i menadžment, doc.dr.sc. Nataša Drvenkar 12



5

Vlasničko pravo

• Indeks rizika od korupcije (2017)

Izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2018./2019.g. Izvor: https://www.transparency.org/news/feature/corruption_perceptions_index_2017

Hrvatska 57. od 180 zemalja

13





6


“Države se natječu da bi se razvijale, a što je rezultat

globalizacije – konkuriraju za tržišta, tehnologije, vještine i investicije.

Konkuriraju da bi rasle i podigle svoj životni standard i u takvom natjecateljskom okruženju države su te koje

pružaju naročite prednosti svojim poduzećima.“

Vietor, 2010.Kako se zemlje natječu – Strategija, struktura i državno upravljanje u globalnoj ekonomiji,

Harvard School Press


Zemlje se natječu da bi se razvijale – to je jedan od rezultata globalizacije:– Konkuriraju za tržišta, tehnologije, vještine i investicije– Konkuriraju da bi rasle i podigle svoj životni standard– U takvom natjecateljskom okruženju države su te koje

pružaju naročite prednosti poduzećima: visoku štednju i niske kamatne stope za investiranje, prava vlasništva i upravljanje dobrima, tehnološki motiviranu i predanu radnu snagu, nisku stopu inflacije i brzorastuće domaće tržište;

• Veliki broj direktora zna premalo o svjetskoj ekonomiji - iako bi željeli znati više; ne razumiju kakvu ulogu igra država; gotovo nitko ne podržava strategiju svojih država; (Vietor, 2010.)

18



7

• Budućnost svijeta svakako leži na strani globalizirajućeintegracije u kojoj bi svaka posebnost, specifičnost(kulturnog, socijalnog, političkog i ostalog karaktera) morala biti zagarantirana kao pretpostavka jačanjakako posebnosti, tako i cjelovitosti, univerzalnosti isvijesti o zajedničkoj sudbini (Sergejev, 2007.).


„(Kao) kada stavite zeca i tigra u isti kavez.“Aktivist iz Šri Lanke, 2003.


Nakon II. Svjetskog rata:

rast proizvodnje

Kejnezijanska ekonomska

misao;

1960.-te: Model jednakosti

Regulacija, vladine direktive i inicijative;

“nacionalne industrije” (čelik)

1970.-te:Naftna kriza (OPEC);

Kolaps Bretton-Woodsa; monetaristička

ekonomska misao; inovacije i inovativnost,

dodana vrijednost; industrija + istraživanje

1980.-te:

socijalni problemi i

rastuće nejednakosti; Održivi rast; racionalisti

“izgrađena prednost”

“konkurentska prednost” (Porter)

“apsolutna prednost” (Smith)

“komparativna prednost” (Ricardo)




8

Pregled trendova koji su pridonijeli širenju pojma globalizacije

Nova tržišta Novi akteri Nova pravila i norme Novi komunikacijski alati

• Razvoj globalnih tržišta usluga –bankarstvo, osiguranje i transport,

• Nova financijska tržišta,

• Rast aktivnosti spajanja i preuzimanja,

• Globalno potrošačko tržište s globalnim brandovima

• Multinacionalnekorporacije integriraju svoje proizvodne i marketinške aktivnosti i time vladaju svjetskom proizvodnjom

• WTO, MMF, WB• Razvoj mreže

međunarodnih nevladinih organizacija

• EU, NAFTA, ASEAN i sl.

• Privatizacijskiproces,

• Širenje demokracije,

• Rast broja konvencija o ljudskim pravima,

• Konvencije i sporazumi vezani uz zaštitu okoliša,

• Multilateralni trgovinski sporazumi i sporazumi oko intelektualnog vlasništva

• Internet,• Pokretne

telekomunikacije,• Brži i jeftiniji

zračni, riječni, pomorski i kopneni transport,

• Kompjutorski potpomognuti dizajn i proizvodnja

Izvor: Rahimić i Podrug, 2013., prema: UNDP, 1999. 22

Učinci globalizacije

• Pozitivni:– Veća demokracija, specijalizacija povećava trgovinu,

troškovna efikasnost smanjuje inflaciju, rast životnog standarda, nova tržišta, slobodna trgovina smanjuje korupciju, tehnološki napredak, zdravstveni standard, učinci slobodne trgovine, povećanje produktivnosti.

• Negativni:– Veliki pritisci na radnu snagu razvijenih zemalja i radnu

snagu zemalja u razvoju, standardizacija, dominacija najsnažnijih multinacionalnih korporacija, siromaštvo i jaz, promjene u vrijednostima, slabljenje obiteljskih i društvenih veza, korporacija vs. obitelj, kreditna kriza, otežana zaštita nacionalnih interesa, kultura i vrijednosti, gubitak kompetencija + gubitak autonomije = gubitak legimiteta uloga države???

23

Ekonomska globalizacija omogućila je nevjerojatan učinak prerađivačke industrije, posebice one izvozno orijentirane, a glavni razlog tome bila je gotovo nelimitirana

potražnja za proizvodima prerađivačke industrije razvijenih zemalja

(O'Connor i Kjöllerström, 2008.) .




9

Podsjetimo se…Temeljni impuls koji postavlja i održava „kapitalistički motor“ u pokretu dolazi od novih potrošačkih dobara, novih metoda proizvodnje ili transporta, novih tržišta i nove snage industrijskih organizacija (Schumpeter, 1943.).


• Umjesto potrebe za cijelim nizom vještina i znanja u proizvodnji proizvoda odjednom, javljaju se pojedinačne „jeftine“ specijalizacije niza potrebnih vještina.

• „Siromašne zemlje postaju bogate proizvodeći ono što proizvode bogate zemlje“ (Rodik, 2009., u: Domazet, 2010.).

Globalizacija proizvodnje


Prisjetimo se…

Tehnološki kapaciteti? 1) uvoz tehnologije, 2) licenca i/ili, 3) FDI?

ŠTO? KAKO? ZA KOGA?




10

Obujam vanjsko-trgovinske razmjene načelno ovisi o:

1. razini gospodarskog razvoja,2. prirodnim bogatstvima,3. mjerama ekonomske politike usmjerene na

vanjsko-trgovinsku razmjenu,4. veličini unutrašnjeg tržišta.


Stupanj uključenosti zemlje u međunarodnu razmjenu mjeri se pomoću sljedećih pokazatelja:

1. Apsolutna vrijednost uvoza i izvoza,2. Udio izvoza i uvoza u BDP-u,3. Vrijednost uvoza i izvoza per capita,4. Vrijednost izvoza zemlje/vrijednost

svjetskog izvoza; brojnost stanovništva zemlje/brojnost svjetskog stanovništva.


• Treba razlikovati dva pojma:

1. protekcionizam država ograđuje proizvođače od konkurenata -obrana

2. intervencionizam obrana + podupiranje domaćih proizvođača




11

Nedjelotvornost protekcionizma?

• slobodna trgovina je učinkovita jer omogućava zemljama da specijaliziraju svoju proizvodnju pomoću koje će imati najveću komparativnu prednost;

• trgovinske barijere su nedjelotvorne jer reduciraju veličinu ekonomskog „kolača” generalno, pobjednici slobodne trgovine trebaju biti u mogućnosti nadoknaditi gubitnicima tako što ih potiču da budu bolji – produktivniji i inovativniji konkurentniji.


Koristi vanjsko-trgovinske razmjene

• bolje zadovoljavanje potrošača i gospodarstva;• bolje korištenje raspoloživih resursa;• veća zaposlenost proizvodnih kapaciteta;• povećanje konkurentnih sposobnosti na

međunarodnom tržištu;• povećanje BDP-a;• uravnoteženje platne bilance;• mogućnost bržeg i svestranijeg cjelokupnog

gospodarskog razvoja.


Platna bilanca

• Bilanca plaćanja predstavlja agregirani popis vrijednosti svih transakcija rezidenata neke zemlje s inozemstvom u tijeku jedne godine – ima dva računa: – Tekući račun– Financijski (i kapitalni) račun

• Izrađuje ju HNB prema metodologiji MMF-a.




12

Struktura tekućeg računa

• Struktura:1. Transakcije roba – izvoz/uvoz2. Transakcije usluga - izvoz/uvoz3. Primarni dohodak – Primici/izdaci4. Sekundarni dohodak – Primici/izdaciSaldo= 1+2+3+4Izvoz + primici > uvoz + izdaci suficitIzvoz + primici > uvoz + izdaci deficit

Obadić i Tica, 2016.Akademska 2018./2019. godina

• Uvoz automobila u Hrvatsku?• Odlazak hrvatske obitelji na skijanje u

Austriju?• Izvoz vina i maslinovoga ulja u Njemačku?• Ljetovanje Čeha u Hrvatskoj?


Struktura financijskog računa

• Bilježi financijske transakcije između rezidenata i nerezidenata neke zemlje

• Struktura:1. Izravna ulaganja (FDI) – ulaganje u dionice poduzeća

(više od 10%) greenfield vs. brownfield investicije2. Portfeljna ulaganja – ulaganje u dionice poduzeća (do

10%) i u dužničke vrijednosne papire države ili poduzeća (državne ili korporativne obveznice)

3. Ostala ulaganja – krediti iz inozemstva, gotovina i depoziti

4. Financijski derivati – opcije, futures, swapovi

Obadić i Tica, 2016.Akademska 2018./2019. godina



13

Struktura financijskog računa• Alternativna struktura: 1. Dužnički kapital - financiranje izdavanjem obveznica (tzv. dužnička portfeljna

ulaganja), službeno pozajmljivanje (zaduživanje kod službenih međunarodnih agencija poput Svjetske banke ili MMF-a) i financiranje zaduživanjem kod banaka (inozemni krediti).

2. Vlasnički kapital- inozemna izravna ulaganja i portfeljna ulaganja u vlasništvo poduzeća (dionice)

• Ključne razlike:• Kod dužničkog financiranja dužnik uz nominalnu vrijednost duga mora otplatiti i kamate,

bez obzira na vlastitu sposobnost otplate duga• Kod vlasničkog financiranja se interes investitora ogleda u dividendi, kapitalnom dobitku

i sl. U tom slučaju visina zarade stranih vlasnika ovisi o ekonomskim uvjetima u domaćoj zemlji i kvaliteti poslovanja poduzeća dijeljenje rizika (engl. risk sharing)

Obadić i Tica, 2016.


FDI• Ona predstavljaju prekogranična ulaganja jednog poduzeća u

drugo s ciljem kontrole poduzeća i njegovih aktivnosti. – Škudar (2004.) ističe kako su ona stabilan izvor kapitala za zemlju

primateljicu, pomažu u financiranju deficita tekućeg računa platne bilance i sredstvo su širenja pozitivnih efekata na ostatak gospodarstva kroz efekt prelijevanja (eng. spillover effect).

• Studija Kleina, Aarona i Hadjimichaela (2001.) dokazuje kako FDI potiču ekonomski rast zemalja u razvoju, a ključ tog rasta proizlazi iz prijenosa nove tehnologije i znanja.

• FDI mogu doprinijeti pojavi tzv. tehnološkog skoka (eng. technology leapfrogging), koji nastaje u situaciji kada zemlje u razvoju ili male zemlje nisu u mogućnosti obavljati cijeli niz fundamentalnih istraživanja ili nemaju dostatna sredstva za uvoz tehnologija. – Slabije razvijene zemlje ne investiraju u stare tehnologije, već ih preskaču

pokušavajući sustići razvijene zemlje (engl. catching-up) (Hobday, 1995., u: Lovrinčević, 2009.).


• Osim utjcaja na znanje i tehnologiju (spillover), pozitivni učinci ogledaju se, načelno, u rastudohotka, izvoza, zaposlenosti, produktivnosti ismanjenju deficita tekućeg računa;

• Najčešća podjela: greenfield i brownfield, a ostvaruju se kroz osnivanje vlastitog poduzeća u inozemstvu ili kupnjom minimalno 10% inozemnog poduzeća;

• Mogu imati pozitivne učinke na nacionalnogospodarstvo, ali i negativne….




14



Tranzicijski model rasta?


Odnos štednje i

investicija

Otvorenost gospodarstva

Razlike u prinosima i

rizik

Razvijenije zemlje EU koje imaju veću

štednju od investicija, višak

štednje sele u tranzicijske zemlje s višim prinosom (jer

je kapital oskudan)

Međunarodno seljenje štednje; veličina

unutarnjeg tržišta; sloboda kretanja

financijskog kapitala (novca) - liberalizacija

Razvijenije zemlje investiraju u

tranzicijske zemlje zbog oskudnosti

kapitala i viših stopa prinosa na kapital; investitori su manje

skloni ulagati u visokorizične

zemlje; uloga EU?



15

Sofisticiranost vs. tehnologija• Tehnologija „hardware“ dijelovi proizvodnih procesa, a

sofisticiranost je ono što međusobno razlikuje proizvode i što im dodaje vrijednost.

• Sama kvaliteta organizacije, dizajn, logistika i marketing ističu neki proizvod i čine ga konkurentnim.

• Često je proizvod „tehnološki“ jednostavan, ali organizacijski složen. Primjerice, kod proizvodnje namještaja i odjeće, dizajn je upravo taj „sofisticirani“ faktor.

• Ne treba zanemariti niti tzv. ne-tehnološke organizacijske inovacije poput Just-in-Time production (JIT), Total-Quality-Management (TQM), Continuous Improvement Processes (CIP), „reinventivnost”, „učenje na greškama”, „leapfrogging”


• Međunarodne integracije i proces globalizacije pojačavaju regionalnu specijalizaciju, koncentraciju i udruživanje gospodarskih aktivnosti kao posljedicama polarizacijskih efekata „trickle down“ i „spread“ (Porto, 1980. i Vet, 1993., u: Machado, 1995.).

• Četiri ključna efekta ulaganja koja proizlaze iz ekonomskih integracija: 1. reorganizacija, 2. racionalizacija, 3. defenzivna ulaganja i 4. ofenzivna uvozno supstitutivna

ulaganja.Akademska 2018./2019. godina




16


Izravne mjere poticanja izvoza

1. stimulacija i premije2. oslobađanje obveza i

porezne olakšice3. kreditiranje izvoza


Neizravne mjere poticanja izvoza

1. politika niskih cijena sirovina,energije, transporta

2. sudjelovanje države u financiranju istraživačko - razvojnih projekata

3. sudjelovanje države u snošenju neekonomskih rizika

4. sudjelovanje u prekvalifikaciji radnika i obrazovanju menadžera




17

Konkurentnostje sposobnost zemlje da u slobodnim i

ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test

međunarodnoga tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnoga

dohotka stanovništva (OECD, 2001.).


„Zašto je dobro biti konkurentan?”

• Uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu određena je konkurentskom sposobnošću svih njenih poslovnih subjekata uključenih u vanjskotrgovinsko poslovanje, odnosno u međunarodnu razmjenu konkurentska prednost veća profitabilnost (Grant, 2010.).

• Na globalnom svjetskom tržištu samo one nacionalne ekonomije, odnosno poslovni subjekti tih nacionalnih ekonomija, ostvaruju konkurentsku prednost kada su sposobni kreirati veću ekonomsku vrijednost u odnosu na svoje konkurente (Barney, 2008.).


Kako je krenulo...

• Teorija apsolutne prednosti Adama Smitha: ako jedna zemlja može proizvesti neke proizvode koristeći manje inputa u proizvodnji, onda će ta zemlja imati apsolutnu prednost i treba te proizvode izvoziti;

• Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda: zemlja će se specijalizirati u proizvodnji i izvozu onog proizvoda u kojem joj je relativna produktivnost rada veća.




18



• APSOLUTNA PREDNOST – ako zemlja/proizvođač „X” ulaže manje vremena u proizvodnju nekog proizvoda od zemlje/proizvođača „Y”

• KOMPARATIVNA PREDNOST –zemlja/proizvođač „X” ima komparativnu prednost ukoliko su njegovi oportunitetni troškovi niži od oportunitetnih troškova zemlje/proizvođača „Y”

• OPORTUNITETNI TROŠAK – trošenjem naših resursa na bilo koju aktivnost, ostaje nam manje resursa za neke druge aktivnosti.– Nužna je specijalizacija! koncentriranjem na one

aktivnosti kod kojih smo relativno najproduktivniji, „zajedničkim snagama” možemo proizvesti više i brže nego kada bi se trudili biti neovisni („majstori za sve”).




19

• na individualnoj razini, komparativna prednost često je rezultat prirođenog talenta osobe, ali je ipak češće rezultat obrazovanja, rada i iskustva;

• na nacionalnoj razini, komparativna prednost može proizaći iz različitosti nacionalnih resursa i ona čini specijalizaciju vrlo bitnom čak i ako je konkurent produktivniji;

• što su veće razlike između unutarnjih oportunitetnih troškova i svjetskih oportunitetnih troškova, to zemlja ima više koristi od razmjene s drugim zemljama;


• Sredinom 1970.-ih godina pojavio se novi ekonomski model i okvir kojega karakterizira čista komparativna prednost zemlje kao posljedice procesa globalizacije.

Prethodne dvije koncepcije ne obuhvaćaju novu dinamiku inovacija i sposobnost da ih se iskoristi na način koji će doprinijeti rastu.

„Nova konkurentska prednost“ naglašava regionalni razvoj, a oslanja se na izgrađenu prednost (Best, 2001.). Ta koncepcija, zasnovana na znanju, zahtijeva povezivanja u raznim smjerovima (Cooke, Leydesdorff, 2005.) – ekonomija, vlada, znanstvena infrastruktura, društvo i kultura (kasnije razvijeno u „triple helix model“).


• Konkurentska prednost rezultat je efektivne kombinacije uvjeta koji vladaju u zemlji i strategije koje provode industrijska poduzeća.

• Uvjeti koji vladaju u nacionalnim okvirima mogu stvoriti okruženje u kojem poduzeća mogu ostvariti međunarodnu konkurentsku prednost, ali je na strani poduzeća da te uvjete znaju prepoznati i iskoristiti. Porter temelji svoju teoriju na tzv. Porterovom dijamantu i tzv. Porterovim industrijskim klasterima.




20

Konkurentska vs. Komparativna prednost

• Leontijevljev paradoks• Neko će gospodarstvo izvoziti onu robu za čiju

proizvodnju je potrebno više relativno jeftinijeg proizvodnog faktora, a uvozit će onu robu za čiju proizvodnju bi utrošila više relativno skupljeg proizvodnog faktora s većom akumulacijom kapitala, razvijena

gospodarstva će izvoziti kapitalno-intenzivne proizvode, a manje razvijena gospodarstva radno-intenzivne proizvode.


• Vasilij Leontijev je testirao teoriju raspoloživosti faktora (Hekšer-Olinov model) na primjeru izvoza i uvoza SAD-a krajem 1940-ih. SAD raspolaže relativno obilato faktorom kapitala, a relativno

je rijedak rad (u odnosu na ostatak svijeta). SAD bi trebao izvoziti kapitalno-intenzivne, a uvoziti radno-

intenzivne proizvode.

paradoksalni zaključak: SAD su izvozile radno-intenzivne, a uvozile kapitalno-intenzivne proizvode!


Uvozno supstitutivne industrije vs. Izvozno intenzivne industrije???

1. Bivše socijalističke zemlje Rad je bio relativno skuplji faktor, a kapital se loše angažirao;

2. Hong Kong, Tajvan, Singapur, Južna Koreja u 60-im godinama... + Tajland, Malezija i Kina u 80-ima i 90-ima...




21

Potrošačke mogućnosti uz i bez vanjsko-trgovinske razmjene

• Potrošačke mogućnosti – kombinacija dobara i usluga koje bi građani neke zemlje mogli potrošiti. Odnos između nacionalnih potrošačkih mogućnosti i proizvodnih mogućnosti ovisi o tome je li zemlja otvorena ili zatvorena.

• U zatvorenoj ekonomiji, bez razmjene, građani mogu trošiti samo ona dobra i usluge koja su proizvedena u njihovoj zemlji društvena potrošačka mogućnost = proizvodnoj mogućnosti autarktično gospodarstvo je gospodarstvo koje proizvodi sve što njegovi potrošači (građani) troše –zemlja je ekonomski samodovoljna.

• U otvorenoj ekonomiji, građani nisu obavezni trošiti ono što proizvodi njihova zemlja, jer dio onoga što se proizvede može biti temelj razmjene za druga dobra ili usluge u takvoj ekonomiji, društvena potrošačka mogućnost obično je veća (a nikada neće biti manja) od proizvodne mogućnosti.


Treba li ova zemlja biti izvoznik ili uvoznik računala?


Pobjednici i gubitnici u razmjeni

• Pobjednici: – Potrošači uvezenih dobara - svjetska cijena < domaća

cijena– Proizvođači koji izvoze - svjetska cijena > domaća cijena

• Gubitnici:– Potrošači izvoznih dobara – svjetska cijena > domaće

cijene– Proizvođači uvezenih roba – svjetska cijena < domaće

cijene




22

Razdoblje Karakteristike dinamičkihgospodarstava

Karakteristike hrvatske gospodarske politike

1913.-1948. Uvozno supstitutivneindustrije;

Povećanje carina; proktecionizam;

Uvozno supstitutivne industrije;

1948.-1980. Izvozno propulzivne djelatnosti;

Planska ekonomija, bez tržišta;

1980.-1989. Liberalizam, smanjenje carina;

Postupno otvaranje domaćeg tržišta + protekcionizam;

1990.-1997. Liberalizam, smanjenje carina;

Liberalizam, smanjenje carina;

Izvor: Drvenkar prema: Družić, I. (ur.), 2003.

1965.

1950.

1980.

Opredjeljenje za plansku (ne tržišnu)

ekonomiju

Prva privredna reforma ubrzo

propala

Stabilizacijski programi inflacija, pad proizvodnje nezaposlenost (350.000

radnika odlazi u inozemstvo)

„miraz”


Razlozi stagnacije hrvatskog izvoza• Dužnička kriza Jugoslavije 80.-ih godina i ratno razaranje u

Hrvatskoj 90.-ih godina.• Raspadom Jugoslavije i ratom u Hrvatskoj izgubljena su

najznačajnija tržišta i razoreni reprodukcijski lanci i cjeline. • Skromne stope rasta BDP-a u uvjetima visokog rasta

domaće potrošnje.• U ranijoj fazi nismo uspjeli ući u zone slobodne trgovine i na

taj način proširiti veličinu slobodnog pristupačnog tržišta.• Nedovoljna (još uvijek) koordinacija diplomatskih i

gospodarskih aktivnosti na promoviranju hrvatskog gospodarstva u inozemstvu.

• Nepoticajna makroekonomija, a osobito tečajna politika.


• Investicijske aktivnosti zadržale su se na nezadovoljavajuće niskoj razini zbog:

a) nesređenog financijskog, pravosudnog i administrativnog sustava;

b) problema u privatizaciji;c) visokih troškova rada u odnosu na druga gospodarstva

(precijenjena je valuta).

• Nedovoljno brzo razvijanje institucionalne potpore izvozu (HABOR).

• Nepostojanje izvozne orijentiranosti kao društvenog opredeljenja koje nema alternative u gospodarskoj politici.




23

Inovacije, institucije i efikasnost tržišta rada

Izvor: WEF.

Indeks globalne konkurentnosti – indeks javnihinstitucija, 2016-2017

0

1

2

3

4

5

6

7

Property rights Ethics andcorruption

UndueInfluence

Public SectorPerformance

Top Performer Croatia

Sanja Madžarević Šujster, WB, III. Znanstveni forum, EFOS, 2017.

nekonkurentnost

Usmjerenost na izvoz niže tehnološke složenosti

Složenost izvozne košare, 2004-2014

Source: UN Comtrade

Sanja Madžarević Šujster, WB, III. Znanstveni forum, EFOS, 2017

ROBNI IZVOZ HRVATSKE I SVIJETA


VANJSKO-TRGOVINSKA BILANCA




24

UKUPNI IZVOZ ROBA I USLUGA I VANJSKO-TRGOVINSKA BILANCA


STRUKTURA IZVOZA PO PROIZVODIMA


STRUKTURA IZVOZA PO IZVOZNIM TRŽIŠTIMA




25

IZVOZ PER CAPITA PO ŽUPANIJAMA


Izvor: autorica prema: Robna razmjena hrvatskih županija, 2018, HGK

-300000,00-250000,00-200000,00-150000,00-100000,00

-50000,000,00

50000,00100000,00150000,00

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Saldo robne razmjene 5 županija regije (mil.EUR)

Brodsko-posavska Osječko-baranjska Virovitičko-podravska

Požeško-slavonska Vukovarsko-srijemska

19,7

7,3

15,3

35,4

15,5

13,8

17,3

16,5

20,2

18

4,2

2,8

10

4,2

5,6

1,8

12,3

6,4

2,5

5

3,2

7,1

9

4,5

7,1

B R OD SK O-P OSA V SK A

OSJEČ K O-B A R A N J SK A

V I R OV I T I Č K O-P OD R A V SK A

P OŽEŠK O- SL A V ON S K A

V U K OV A R SK O-SR I JE M SK A

UDIO U IZVOZU ŽUPANIJE, 2017. Italija Njemačka Austrija Mađarska Slovenija Udio u izvozu županije, 2017.



26

PROIZVODI S IZNAD-PROSJEČNIM RASTOM POTRAŽNJE NA TRŽIŠTU EU-28

Naziv proizvoda Stopa rasta2001.-2015.

Rast aps. (u 000 Eura) 2001.-2015.

Klasifikacijaproizvoda

Naftni derivati 8,4 428.941.8000 resursi

Farmaceutski proizvodi 8,5 127.317.958 visoka tehnologija

Plastika i proizvodi od plastike 4,9 79.485.755 srednja tehnologija

Željezo i čelik 5,1 53.753.292 resursi

Proizvodi od željeza i čelika 5,2 37.813.099 srednja tehnologija

Kaučuk i proizvodi od kaučuka 5,4 27.111.157 resursi

Kemijski proizvodi 5,3 26.297.830 srednja tehnologija

Namještaj 4,2 25.948.127 niska tehnologija

Aluminij i proizvodi od aluminija 3,8 20.201.119 resursi

Obuća 4,8 19.259.890 niska tehnologija

Bakar i proizvodi od bakra 6,2 18.716.062 resursi

Meso i jestivi klaonički proizvodi 5,0 17.321.805 primarni proizvodiAkademska 2018./2019. godina

PROIZVODI S IZNAD-PROSJEČNIM RASTOM POTRAŽNJE NA TRŽIŠTU EU-28

Naziv proizvoda Stopa rasta2001.-2015.

Rast aps. (u 000 Eura) 2001.-2015.

Klasifikacijaproizvoda

Jestivo voće i orašasti plodovi 4,8 16.655.413 primarni proizvodi

Rudače, troske i pepeli 6,9 16.613.605 resursi

Mlijeko, mliječni proizvodi, jaja 5,0 16.590.723 primarni proizvodi

Eterična ulja 5,0 15.640.434 primarni proizvodi

Masti, životinjske i biljne 8,6 15.532.470 primarni proizvodi

Pića 3,9 13.213.386 primarni proizvodi

Ostaci, hrana za životinje 5,4 13.013.386 primarni proizvodi

Kakao i proizvodi od kakaa 7,6 12.298.898 primarni proizvodi

Metali 4,1 12.278.512 resursi

Proizvodi od žitarica 6,4 11.827.864 primarni proizvodi

Riba 3,8 11.796.511 primarni proizvodi

Proizvodi od voća i povrća 5,1 10.297.690 primarni proizvodiAkademska 2018./2019. godina

IZVOZ PO STANOVNIKU U EU-28




27

IZVOZ PROIZVODA VISOKE TEHNOLOGIJE PO STANOVNIKU U EU-28


PROSJEČNA GODIŠNJA STOPA PROMJENE IZVOZA U EU-28

2001.-2015. 2001.-2008. 2010.-2015.

Latvija 11,0 12,8 9,7

Bugarska 10,9 13,1 9,2

Rumunjska 10,8 12,0 8,3

Estonija 7,2 7,7 8,1

Poljska 10,9 13,9 8,1

Litva 10,2 13,2 7,9

Hrvatska 5,7 6,5 7,3

Slovačka 11,3 15,6 7,2

Češka 9,6 12,8 6,8

Cipar 3,8 3,1 5,7

Slovenija 5,9 8,2 5,2

Mađarska 6,7 9,3 4,9

Malta 0,4 -0,5 -2,1Akademska 2018./2019. godina

• Stagniranje izvoza s jedne strane i niski pokazatelji rasta hrvatskog gospodarstva s druge, upućuju na činjenicu kako se razvoj ne zasniva na rastu izvoza, već na rastu domaće potrošnje.

• Dugoročno gledajući, takav model rasta nije prihvatljiv i ako se održi samo je pitanje vremena kada se vanjski dug, na kome je zasnovan rast potrošnje, više neće moći „servisirati”.

• Samo zahvaljujući izvozu usluga, poglavito turizma, razmjena s inozemstvom ne pokazuje veći deficit.

• Hrvatski turizam, uz vrlo izraženu „sivu ekonomiju”, ono je što čini gospodarsku situaciju u Hrvatskoj podnošljivom, međutim, to neće moći potrajati.




28

osnovica hrvatskog izvoza je mala !

• Izvoz robe čini samo 21,6 % BDP-a, za razliku od 50 % u izvozno orijentiranim gospodarstvima 10 država članica EU-a, ali i znatno manje nego u EU-u (iznad 30 %):– relativno visoki troškovi rada, znatna slabost necjenovne

konkurentnosti i nepovoljno poslovno okruženje;– upitno je bi li smanjenje plaća samo po sebi bilo dovoljno za znatnije

poboljšanje izvoznih rezultata (IMF, 2012).

• Međuindustrijska trgovina znatno je niža od one usporedivih gospodarstava u regiji, o čemu svjedoči nizak udio trgovine intermedijarnim proizvodima i kapitalnim dobrima (posebno potonjom kategorijom, koja uključuje opremu i njezine dijelove i pribor).


• Osim relativno visokih troškova rada (u apsolutnom smislu), koncentracija hrvatskog izvoza na tržišta nerastućih proizvoda i geografski određena tržišta, ograničeni stupanj integracije u svjetske lance vrijednosti i neučinkovitost na tržištima proizvoda i čimbenika sprečavaju ulazak hrvatskih poduzeća na strana tržišta;

• I dok gotovo sve države članice iz srednje i istočne Europe imaju dohodovnu elastičnost izvoza od oko 1, vrijednostza Hrvatsku je oko 0,6;– Niža dohodovna elastičnost znači da Hrvatska ne može jednako

kao njezini konkurenti iskoristiti prednost blizine bogatih tržišta.


• S iznosom od otprilike 44 %, stopa prodora uvoza u Hrvatskoj znatno je manja od prosječnog iznosa u usporedivim gospodarstvima(35) u regiji (62,5 %) i daleko je ispod prosjeka od 78 % u malim i otvorenim gospodarstvima baltičkih zemalja (23).

• Međutim, ta je stopa u biti odraz relativno zatvorene prirode hrvatskoga gospodarstva i činjenice da hrvatska poduzeća proizvode uglavnom za domaće tržište, a ne da se specijaliziraju u sektorima usmjerenima na izvoz iskorištavanjem komparativnih prednosti specifičnih za zemlju.




29

Pristup EU ne znači i veći standard, pristupanje EU nosi koristi, ali se

one raspodjeljuju među članicama ovisno o

EFIKASNOSTI GOSPODARSTVA.

Izvor slike: http://www.euintheus.org/press-media/meet-croatia-the-next-eu-member-state/Akademska 2018./2019.

godina

Pitanja za ponavljanje gradiva1. Otvorenost gospodarstva. Mala otvorena gospodarstva. Velika otvorena gospodarstva.

Zatvorena ekonomija. Pokazatelji otvorenosti.2. Globalizacija. Izloženost gospodarstva inozemnim šokovima (trgovinski kanal / financijski

kanal).3. Trgovinska politika. Objasnite kako mjerimo stupanj uključenosti zemlje u međunarodnu

razmjenu. Navedite za svaku mjeru primjer RH u međunarodnom okruženju.4. O čemu, načelno, ovisi obujam vanjsko-trgovinske razmjene? Koje su koristi (prednosti)

vanjsko-trgovinske razmjene tj. otvorenosti i uključivanja u međunarodnu trgovinu i financije?

5. Tekući račun platne bilance. Vanjskotrgovinska bilanca. Financijski račun i njegova struktura. 6. Objasnite intervencionizam i protekcionizam. Je li protekcionizam nedjelotvoran? Objasnite.

Objasnite razliku u kreiranju cijena, a potom uvozne i izvozne politike kada se radi o otvorenoj i zatvorenoj ekonomiji. Skicirajte grafički.

7. Koje su izravne, a koje neizravne mjere poticanja izvoza?8. Objasnite konkurentnost, teorije apsolutnih i komparativnih prednosti te teoriju

konkurentnosti. 9. Koja je uloga i koje su najznačajnije dvije vrste izravnih stranih ulaganja (FDI)? Navedite

prednosti/nedostatke FDI.10. Navedite razloge stagnacije hrvatskog izvoza. Navedite nekoliko primjera. Koje su

najznačajnije izvozne grane RH? Objasnite i usporedite sa zemljama iz okruženja ili EU. 11. Objasnite tranzicijski model rasta.

5. nastavna cjelina - ekonomski odnosi s …^ À µ ] o ] : x : x ^ } u Ç µ k ] i l µ u l } v } u...

Documents