5. ra unarski hardver: periferijske jedinice dele se...

15
5. Računarski hardver: periferijske jedinice Informatika 2 dr Marko Petković Periferijske jedinice Periferijske jedinice To su one komponente računarskog sistema preko kojih on komunicira sa okolinom (mahom sa čovekom) i vrši povratno dejstvo na nju Dele se na Ulazne jedinice Tastatura, miš, skener,... Izlazne jedinice Monitor, štampač,... Ulazno-izlazne jedinice Mrežna kartica, modem, ... Informatika 3 dr Marko Petković Tastatura, mi Tastatura, mi š š ,... ,... Informatika 4 dr Marko Petković Podaci se unose pritiskom na taster, nakon čega se znak u binarnom obliku prenosi u računar Tastatura sadrži tastere grupisane u pet pet funkcionalnih celina funkcionalnih celina alfanumeri alfanumeri č č ki tasteri ki tasteri numeri numeri č č ki tasteri ki tasteri funkcijski tasteri funkcijski tasteri tasteri za navigaciju tasteri za navigaciju kontrolni tasteri kontrolni tasteri modifikujući tasteri specijalni tasteri ostali tasteri Tastatura Tastatura

Upload: lekhuong

Post on 01-Feb-2018

221 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

5. Računarski hardver: periferijske jedinice

Informatika 2dr Marko Petković

Periferijske jedinicePeriferijske jedinice

� To su one komponente računarskog sistema preko kojih on komunicira sa okolinom (mahom sa čovekom) i vrši povratno dejstvo na nju

� Dele se na � Ulazne jedinice

� Tastatura, miš, skener,...� Izlazne jedinice

� Monitor, štampač,...� Ulazno-izlazne jedinice

� Mrežna kartica, modem, ...

Informatika 3dr Marko Petković

Tastatura, miTastatura, mišš,...,...

Informatika 4dr Marko Petković

� Podaci se unose pritiskom na taster, nakon čega se znak u binarnom obliku prenosi u računar

� Tastatura sadrži tastere grupisane u pet pet funkcionalnih celinafunkcionalnih celina�� alfanumerialfanumeriččki tasteriki tasteri�� numerinumeriččki tasteriki tasteri�� funkcijski tasterifunkcijski tasteri�� tasteri za navigacijutasteri za navigaciju�� kontrolni tasterikontrolni tasteri

� modifikujući tasteri� specijalni tasteri� ostali tasteri

TastaturaTastatura

Page 2: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 5dr Marko Petković Informatika 6dr Marko Petković

Funkcijski tasteriFunkcijski tasteri

Pojedini korisnički programi koriste ove tipke za posebne svrhe. Program dodeli funkcijskom tasteru proizvoljnu (ili često korišđenu ilineku kompleksnu) naredbu da bi se korisniku olakšalo pozivanje i izvođenje te naredbe. Neki programi dozvoljavaju korisniku da samodredi koja naredba će se izvršavati pritiskom na pojedinu funkcijskutipku. Gotovo svi programi funkcijsku tipku F1 koriste za Help.

Informatika 7dr Marko Petković

AlfanumeriAlfanumeriččki tasteriki tasteri

A - Z, 0 - 9, interpunkcijski znaci, specijalni znaci, Tab: skok kursora u desno za nekoliko mjesta, BackSpace: brisanje znaka levo od kursora, Caps Lock: uključuje/isključuje stalno aktiviranje velikih/malih slovaShift: privremeno uključuje a) velika slova ili b) znakove na gornjoj polovinibrojačkih tasteraEnter: taster za potvrdu upisanog ili slanje naredbe na obradu računaru, Razmak (Space): ubacuje prazno mjesto.

Informatika 8dr Marko Petković

NumeriNumeriččki tasteriki tasteri

Odvojeni tastature (kucanje samo desnom rukom): cifre 0 – 9, decimalnizarez, sabiranje (+), oduzimanje (-), množenje (*) i dijeljenje (/),Enter: ista funkcija kao i Enter na alfanumeričkoj tastaturi,NumLock: uključuje stalni rad s brojkama. Ako je isključeno, aktivni suznakovi na donjoj polovini tipki. Podrazumevano (default) stanje je uključeno.Windows2000 i WindowsXP po defaultu isključuju NumLock.

Page 3: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 9dr Marko Petković

Kursorski tasteriKursorski tasteri

Insert: uključuje i isključuje ubacivanje znakova na mestuDelete: briše znak na kojem je pozicioniran kursor,Home: pozicionira kursor u lijevi gornji ugao ekrana,End: pozicionira kursor u desni doljnji ugao ekrana,PageUp: pomera tekst za veličinu ekrana unazad,PageDown: pomera teksta za veličinu ekrana napred.Kursorki tasteri: ← ↑ ↓ → za pomicanje kursora u svim smerovima.

Informatika 10dr Marko Petković

� Pritiskom na taster šalje se identifikacijski kod tastera u međumemoriju tastature međumemoriju tastature (keyboard buffer)(keyboard buffer) - to je poseban kod da je taster pritisnut ili poseban koda da je taster otpušten ili nije otpušten, što ima posebno značenje i posebnu funkciju.

� Istovremeno je procesoru poslata informacija da s tastature dolazi neki zahtev

� Aktivira se program za upravljanje prekidima koji identifikuje odakle je zahtev za prekid

� Šalje se upit tastaturi� Identifikuje se kod – pročita zapis u bufferu tastature� Pročitani kod tastera ili kombinacije tastera odrediće

značenje i zadatak koji treba obaviti, prekidni program vraća kontrolu aplikacijskom programu koji će sa pritisnutim tasterom radi ono što je predviđeno.

Princip rada tastaturePrincip rada tastature

Informatika 11dr Marko Petković

� Standardna tastatura –QWERTY raspored

� Ergonomska tastatura � Preventiva za moguće

medicinske probleme � Bežična tastatura (wireless)

� Radio talasi� Specijalne tastature

Vrste tastaturaVrste tastatura

Informatika 12dr Marko Petković

� Miš� Touchpad� Pointing stick � Trackball � Joystick � Graphics tablet � Touch screen

Ulazni uredjaji za pokazivanjeUlazni uredjaji za pokazivanje

Page 4: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 13dr Marko Petković

� Miš je nakon tastature najkorišćenija ulazna jedinica. �� SluSlužži i za za crtanjcrtanje e ili pomicanjili pomicanje pokazivae pokazivačča a po po ekranekranu u

monitoramonitora, tj. unošenju podataka iz okruženja u računar.

�� Radi na principu pretvRadi na principu pretvaarranja anja pravopravolinijskog kretanja linijskog kretanja u niz elektriu niz električčnih impulsa. nih impulsa.

MiMišš

Informatika 14dr Marko Petković

� Miš komunicira preko� PS/2 priključka (starije verzije).� USB

� Vrste miševa s obzirom na mehanizam:� Elektromehanički – položaj se prenosi putem kuglice� Optički� Laserski

� Vrste miševa s obzirom na vezu s računarom:� Bežični miševi komuniciraju sa računarom pomoću

infracrvene svetlosti ili radio-talasa, a napajaju se pomoću baterija

� miševi spojeni kablom do računala

Vrste miVrste mišševaeva

Informatika 15dr Marko Petković

� Na njegovoj donjoj strani su smeštene dve komponente. � Prva je LED (ili kod novijih verzija laser) dioda koja

emituje svetlost. � Druga komponenta je CCD (Charged Coupled Device)

(odnosno optoelektronski senzor). Ovaj čip radi po principu kamere, samo što se on pali i gasi u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Naime, kada optičkog miša stavimo na neku površinu koja idealno ne odbija svetlost i kada ga pomeramo, CCD čip registruje te pomeraje.

� Razumljivim jezikom rečeno, CCD čip snima sliku ispod sebe (koju osvetljava LED ili laserska dioda) i pri pomeranju miša CCD čip poredi sliku sa početnog položaja sa slikom koja se dobila pomeranjem i šalje to elektronskom sklopu koji proverava na koju je stranu pomeren miš upoređujući dobijene slike.

Princip rada optiPrincip rada optiččkog mikog miššaa

Informatika 16dr Marko Petković

MonitorMonitor

Page 5: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 17dr Marko Petković

� Glavni delovi video sistema računara� Monitor� Grafička kartica (video kartica, video

adapter)

� Monitor je deo opreme koji nam omogućuje da pratimo aktivnosti u računarskom sistemu.

� To je uređaj za prikazivanje grafike, teksta, animacija, video zapisa i brojčanih vrednosti.

� Računari stvaraju slike slažući jedan po jedan element slike.

Video Video sistemsistem raraččunaraunara

Informatika 18dr Marko Petković

�� PixelPixel - Slika je sastavljena od tačaka koje nazivamo pikselima - oni su organizovani u redovima. � Slika se može sastojati od 480,000 do 1,920,000 i

više piksela. �� RezolucijaRezolucija - je broj piksela (pixel), koji su ustvari

obojene tačke, na monitoru. � Rezolucija je izražena u brojevima piksela koji se

nalaze u horizontalnim i vertikalnim linijama monitora (broj horizontalnih X broj vertikalnih).

� Što je rezolucija veća ove tačke su sve bliže jedna drugoj . Rezolucija: npr. 1024 x 768 = 786.432 piksela

�� Brzina osveBrzina osvežžavanja (en. Refresh Rate)avanja (en. Refresh Rate) - se odnosi na brzinu osvežavanje slike monitora(ponovnog iscrtavanja slike) koja se meri u hercima (Hz). � Što je veća frekvencija to je slika stabilnija i nešto

mutnija, ako je brzina osvežavanja manja onda je slika nestabilna i naporna za ljudsko oko.

Osnovni pojmoviOsnovni pojmovi

Informatika 19dr Marko Petković Informatika 20dr Marko Petković

�� VeliVeliččina ekranaina ekrana - meri se u inčima, neke poznatije veličine su: 15", 15", 17", 19", 21", 22".17", 19", 21", 22".� Kod CRT-a monitora se meri dijagonala čitavog monitora što ne

predstavlja stvarnu veličinu ekrana (marketinški trik), ako je veličina CRT monitora 17", stvarna veličina samog ekrana je 16".

� Kod LCD monitora to nije slučaj.�� Standard Standard prikazaprikaza (en. Aspect Ratio)(en. Aspect Ratio) - odnos širine i visine monitora

� Može imati vrednosti 4:3,4:3, 55:4, 16:9 (widescreen):4, 16:9 (widescreen)�� DubinaDubina bojbojaa (en. Color Depth)(en. Color Depth) - je broj bitova koji sadrži jedan

piksel.� Dubina boja se odnosi na broj različitih boja koje monitor može da

prikaže u jednom trenutku. � Što je veća dubina boje to je veći broj boja i nijansi koliko ih može

prikazati monitor. Najčešće vrednosti su 8b, 16b (high color), 24b (true color)

�� PrikljuPriključčakak - može biti analogni (VGA) i digitalni (DVI) �� OSD (en. On Screen Display)OSD (en. On Screen Display) - kontrole na monitoru pomoću kojih

se na monitoru podešava kontrast, osvetljaj, broj boja, geometrijskioblik slike itd.

Osnovni pojmoviOsnovni pojmovi

Page 6: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 21dr Marko Petković

� Kod običnih ekrana svaki piksel se sastoji od 3 manje tačkice od fosfornog materijala koje svetle kada u njih udare elektroni.

� Te tačkice su crvene, zelene i plave boje (RGB). crvene, zelene i plave boje (RGB). � Sa ove tri boje, od kojih se svakoj može dati različit

intenzitet, dobija se veliki broj drugih boja. Kako se te obojene tačkice nalaze na veoma malom rastojanju, u ljudskom oku stvara se utisak mešanja boja.

Struktura pixelaStruktura pixela

Informatika 22dr Marko Petković

�� CRT (Cathode Ray Tube) CRT (Cathode Ray Tube) -- Monitori sa katodnom Monitori sa katodnom cevicevi

� Katodna cev je zapečaćena staklena komora koja počinje grlićem i konusno se širi, sve dok ne oblikuje široku osnovu.

� Osnova je "ekran" monitora koji je sa unutrašnje strane pokriven matricom od više hiljada sićušnih fosfornih tačaka.

� Fosfor emituje svetlost kada su pobuđeni mlazom elektrona: različiti fosfori emituju svetlost različitih boja.

� Mlaz se pomera po ekranu pomoću magnetnog polja stvorenog u okviru otklonskog sistema. Kada udare o prednji deo ekrana, visoko-eneregetski elektroni se sudaraju sa česticama fosfora, u vezi sa odgovarajućim pikselima slike koja će se stvoriti na ekranu. Ovi sudari pretvaraju energiju u svetlost.

CRT monitoriCRT monitori

Informatika 23dr Marko Petković

� Osnovni nedostaci CRT monitora su:� velike dimenzije, � potrošnja struje, � zračenje,� nesavršena geometrija slike.

� Prednost je niska cena kao i veoma malo vreme odziva.

Prednosti i nedostaciPrednosti i nedostaci

Informatika 24dr Marko Petković

�� Liquid Crystal Display Liquid Crystal Display (displejbaziran na tečnom kristalu)

� Sastoji se od� Lampe koja proizvodi belo

pozadinsko svetlo� Aktivnog filtra u obliku tečnog kristala� Filtra za boje

� Displej radi tako što propuštapromenljive količine belogpozadinskog svetla stalnogintenziteta kroz aktivni filtar.

�� CrveniCrveni, , zelenizeleni i i plaviplavi elementielementipikselapiksela dobijajudobijaju se se jednostavnimjednostavnim filtriranjemfiltriranjem belogbelogsvetlasvetla pomopomoćću filtra za bojeu filtra za boje

LCD monitoriLCD monitori

Page 7: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 25dr Marko Petković

� Postoje dve vrste LCD displeja�Displej sa pasivnom matricom

� Svaki element matrice ima nezavisne kontakte� Koristi se najčešće kod kalkulatora, mobilnih

telefona, itd.

�Displej sa aktivnom matricom (TFT - Thin Film Transistor)� Elementi se aktiviraju pomoću reda i kolone i svaki

element poseduje jedan tranzistor� Koriste se kod monitora, televizora, novijih

mobilnih telefona, itd.

LCD monitoriLCD monitori

Informatika 26dr Marko Petković

�� Prirodna rezolucijaPrirodna rezolucija : LCD monitori su napravljeni da najbolje prikazuju sliku na jednoj rezoluciji koja zavisi od veličine ekrana. Moguće je postaviti rezoluciju koja nije prirodna za neki LCD monitor, ali onda opada kvaliteta slike, kao i što se gubi pravilan geometrijski oblik slike.

�� Brzina Odziva (Response Rate)Brzina Odziva (Response Rate) :Brzina odaziva označava brzinu kojom piksel može da menja boje, brže je bolje, predug odziv znači da će slika "kasniti" te će se pojavljivati anomalije kao što je "ghosting" efekat koji se javlja onda kada je promena boja veoma česta najčešće u filmovima i 3D igrama. Meri se milisekundama (ms).(300 ms za LCD sa pasivnom matricom, 2-25 ms za TFT LCD)

Osobine LCD monitoraOsobine LCD monitora

Informatika 27dr Marko Petković

�� UgaoUgao gledanjagledanja : Za razliku od CRT monitora, LCD monitori ne daju isti kvalitet slike ako se u njih gleda izrazličitih uglova. Obično ako gledamo LCD sa strane, boje gube kvalitetu, prikaz je zamračen ako ne i potpunonečitljiv. Predstavljeni su widescreen ekrani koji suvodoravno produženi što prirodno odgovara oku.

�� OsvetljenjeOsvetljenje i i kontrastkontrast : Osvjetljenje kod LCD monitora se mjeri u Kandelama po kvadratnom metru (cd/m2), običnovarira od 250 do 350 cd/m2. Kontrast meri mogućnostLCD-a da prikazuje bele i tamne tonove, što je odnosveći to je bolje, obično današnji LCD monitori imajuodnos 450:1 pa sve do 6000:1.Recimo Philipsov model 9731d uparavo ima odnos 6000:1.

Osobine LCD monitoraOsobine LCD monitora

Informatika 28dr Marko Petković

� TN (Twisted Nematic)� Najčešće korišćen panel� Odlikuje se veoma malim vremenom odziva, ali i ne

tako velikim uglovima vidljivosti kao i slabijim kvalitetom boja

� Jeftina proizvodnja

� PVA (Pattern Vertical Alignment)� Mnogo bolji kvalitet boja i uglovi vidljivosti od TN

panela� Nešto veće vreme odziva i nešto veća cena

� S-PVA, MVA, ASV, itd.

Tehnologije izrade panelaTehnologije izrade panela

Page 8: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 29dr Marko Petković

�� NEC AccuSyncNEC AccuSync®® LCD73V silver black 17"LCD73V silver black 17"� Profesionalni LCD monitor sa digitalnim TN+

film TFT ekranom � Vreme odziva od 8 ms � Uglovi vidljivosti 140°: 110°� Tehnologija: TN+ film TFT � Maksimalno 16.2 miliona boja � Rezolucija: 1280 x 1024� Osvetljenje : 270 cd/m2

� Kontrast : 500:1� Analogni interfejs � Potrošnja: 36 W � Dimenzije: 368 x 381 x 205 mm � Težina: 4 kg � Okvirna cena : 11000 din

Neki danaNeki današšnji monitorinji monitori

Informatika 30dr Marko Petković

�� Samsung 22" SyncMaster T220Samsung 22" SyncMaster T220� Profesionalni LCD monitor sa digitalnim

TN+ film TFT ekranom � Vreme odziva od 2 ms � Uglovi vidljivosti 170°: 160°� Tehnologija: TN+ film TFT � Maksimalno 16.2 miliona boja � Rezolucija: 1680x1050� Osvetljenje : 300 cd/m2

� Kontrast : 1000:1� Analogni i DVI interfejs� Potrošnja: 45 W � Okvirna cena : 20000din

Neki danaNeki današšnji monitorinji monitori

Informatika 31dr Marko Petković

�� Samsung 19" SyncMaster 971PSamsung 19" SyncMaster 971P� Tip panela: SPVA � 16.7 miliona boja � Input konektori: 15-pin D-sub, DVI-I � Maksimalna potrošnja: 36 W � Posebne karakteristike: 3 (2+1) USB 2.0

porta, Safe Mode ("down scaling" UXGA) � Tehnologije: Magictune, MagicColor,

MagicBright II, MagicRotation, MagicStand, MagicSpeed

� Kompatibilnost: PC/Windows, Macintosh � Dimenzije (sa postoljem): 16.7" x 17" x

9.0" � Okvirna cena : ?????

Neki danaNeki današšnji monitorinji monitori

Informatika 32dr Marko Petković

GrafiGrafiččka karticaka kartica

Page 9: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 33dr Marko Petković

�� GrafiGrafiččkaka karticakartica, , GrafiGrafiččkiki adapter, VGA adapter, VGA karticakartica iliilivideo video karticakartica (en. graphics card, video card, (en. graphics card, video card, vgavgacard, graphics adapter) card, graphics adapter) dajedaje i i obrađujeobrađuje dvodvo--dimenzionalnudimenzionalnu iliili trotro--dimenzionalnudimenzionalnu slikusliku..

� Glavni delovi moderne grafičke kartice su:� PCB (Printed Circuit Board) je štampana

ploča na kojoj se nalaze svi ostali delovi�� GPU (Graphic Processing Unit) GPU (Graphic Processing Unit) grafigrafiččkiki

procesorprocesor, ujedno i glavni deo koji prevodibinarni kod u sliku)

�� RAM (RAM (iliili VRAM VRAM -- Video Random Video Random AccesAccesMemoryMemory ili FRAME BUFERili FRAME BUFER),), služi zamemorisanje nepohodnih podataka za GPU

�� RAMDACRAMDAC čip koji vrši konverziju digitalnih u analogne signale. Kod monitora sa ravnim ekranom ova funkcija nije potrebna.

Osnovni deloviOsnovni delovi

Informatika 34dr Marko Petković

GPUGPU�� GrafiGrafiččki procesor ki procesor -- obavlja neophodna obavlja neophodna

izraizraččunavanja i formira sliku koja ide na monitorunavanja i formira sliku koja ide na monitor� Najveći deo izračunavanja koje obavlja GPU

vezana su za 3D grafiku� Renderovanje objekata � Lepljenje tekstura� Svetla� Particle efekti� Korekcija pravih linija (Anti-Aliasing)

� U novije vreme, koristi se i za izračunavanja vezana za fiziku u kompjuterskim igrama

� U novije vreme se GPU procesori koriste i za naučna izračunavanja

Informatika 35dr Marko Petković

� Video RAM, (Frame buffer) - sadrži sliku koju monitor u datom trenutku treba da prikaže. CPU šalje podatke video kartici. Video procesor formira sliku koja treba biti prikazana na monitoru i smešta je u frame buffer. Slika je velika matrica bitova. Ona se neprekidno koristi za osvežavanje slike na ekranu. Starije kartice su imale 1,2 ili 4 MB RAMa. Danas Danas grafigrafiččke kartice imaju i po 512MB i vike kartice imaju i po 512MB i višše RAM memorije.e RAM memorije.

Princip rada grafiPrincip rada grafiččke karticeke kartice

� GPU proizvodi sliku i smešta je u video RAM. Zatim se slika iz video RAMa šalje na izlaz za monitor. Za analogni izlaz se koristi konvertor RAMDAC koji konvertuje digitalni signal u analogni

Informatika 36dr Marko Petković

� Dva najveća proizvodjača grafičkih procesora (GPU) su NVidia i ATI

� Grafičke kartice se vezuju na� AGP slot� PCI express slot

� Neke ploče imaju nekoliko PCI express slotova i podržavaju paralelni rad više grafičkih kartica. Ova tehnologija se naziva SLI (NVidia) ili CrossFire (ATI)� Pomoću ove tehnologije postižu se do 2x bolje performanse� Ideja je kupiti još jednu grafičku karticu kada cena istoj padne, tj.

kada se pojavi sledeća generacija� Nedostatak : Povećana potrošnja energije

� Vezu izmedju grafičke kartice i ploče obavlja MCH (Northbridge)

Slotovi za grafiSlotovi za grafiččke karticeke kartice

Page 10: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 37dr Marko Petković

�� MSI ATI RX3850 PCIMSI ATI RX3850 PCI--E 2.0E 2.0�� 256256--bitni memorijski interfejs bitni memorijski interfejs �� GPUGPU: ATI Radeon HD 3850 : ATI Radeon HD 3850 �� Memorija: 256MB GDDR3 Memorija: 256MB GDDR3 �� ATI CrossFire podrATI CrossFire podršška ka �� Microsoft DirectX 10.1 Microsoft DirectX 10.1 �� Shader Model 4.1 Shader Model 4.1 �� OpenGL 2.0 optimizacija video OpenGL 2.0 optimizacija video

parametara parametara �� HDMI interfejs HDMI interfejs �� HDTV/HDCP podrHDTV/HDCP podršškaka�� OkvirnaOkvirna cenacena : 6000din: 6000din

Neke danaNeke današšnje grafinje grafiččke karticeke kartice

Informatika 38dr Marko Petković

�� MSI ATI R4870MSI ATI R4870--T2D1GT2D1G�� 256256--bit GDDR5 memorijski interfejs sa 1GB bit GDDR5 memorijski interfejs sa 1GB

memorije memorije �� Druga generacija DirectX 10.1 arhitekture Druga generacija DirectX 10.1 arhitekture �� 24x upotreba filtera anti24x upotreba filtera anti--aliasing (CFAA) i aliasing (CFAA) i

visoke preformanse neravnomernog visoke preformanse neravnomernog filtriranja filtriranja

�� ATI CrossFireX multiATI CrossFireX multi--GPU podrGPU podršška ka �� PCI Express 2.0 specifikacija PCI Express 2.0 specifikacija �� Dynamic geometry akcelerator Dynamic geometry akcelerator �� Game physics moguGame physics moguććnost procesiranja nost procesiranja �� PodrPodršška za HDMI, HDCP, HDTV ka za HDMI, HDCP, HDTV �� OkvirnaOkvirna cenacena : 30000 din: 30000 din

Neke danaNeke današšnje grafinje grafiččke karticeke kartice

Informatika 39dr Marko Petković

�� XFXXFX GTX 285 1GB GTX 285 1GB �� Bus Type: PBus Type: PCCII--E 2.0 E 2.0 �� GPU clock: 648 Mhz GPU clock: 648 Mhz �� Memory Type: DDR3 Memory Type: DDR3 �� Memory Size: 1024 MB Memory Size: 1024 MB �� Memory Speed: 2480 Mhz Memory Speed: 2480 Mhz �� Outputs: HDTVOutputs: HDTV-- DualDual--Link DVI Link DVI �� Feature: cUDA TechnologyFeature: cUDA Technology-- PhysX PhysX

Technology Technology �� Package contents: DVI AdapterPackage contents: DVI Adapter-- HDTV HDTV

component Adapter 6 Pin Y Power cable component Adapter 6 Pin Y Power cable �� Okvirna cena Okvirna cena : 30000 din.: 30000 din.

Neke danaNeke današšnje grafinje grafiččke karticeke kartice

Informatika 40dr Marko Petković

SkeneriSkeneri

Page 11: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 41dr Marko Petković

�� OptiOptiččki ki ččitaitačč (skener)(skener) je uređaj tekst, crtež ili fotografiju sa papira prevodi u električne signale i šalje ih računaru

� Skener se sastoji od lampe koja osvetljava papir i optičkih senzora koji reaguju na reflektovanu svetlost od papira. Lampa se pomera duž papira (skenira ga) dok senzori prihvataju reflektovanu svetlost i pretvaraju je u električke signale koji se šalju u računar

� ako se skenira tekst za koji želimo da i posle skeniranja u računaru bude tretiran kao tekst (a ne kao slika) neophodan je neki program za prepoznavanje teksta

� program za prepoznavanje teksta je program koji sliku nekog teksta pretvaraju u tekst koji se dalje može obrađivati nekim od programa za obradu teksta

OptiOptiččki ki ččitaitačč (scanner)(scanner)

Informatika 42dr Marko Petković

�� RezolucijaRezolucija (meri se u DPI - dots per inch) - kod današnjih skenera u intervalu 75DPI - 9600 DPI

�� Brzina skeniranjaBrzina skeniranja (zavisi od rezolucije)� Kod skenera veliku ulogu ima driver

(podešavanje parametara skeniranja)� Skeneri se najčešće vezuju na USB port

Karakteristike skeneraKarakteristike skenera

Informatika 43dr Marko Petković

ŠŠtampatampačč

Informatika 44dr Marko Petković

� Štampač je uredjaj koji podatke iz računara prenosi (štampa) na papir ili neki drugi medijum

� Postoje tri osnovne vrste štampača�Matrični štampači� Ink-Jet štampači (pljuckavci)�Laserski štampači

Vrste Vrste šštampatampaččaa

Page 12: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 45dr Marko Petković

� Glava za pisanje sadrži veći broj malih iglica (pin)

� 9-pinski štampači – 9 iglica� 24-pinski štampači – 24 iglica� Iglice udaraju u papir preko trake

natopljene mastilom i na taj način se ostavlja otisak na papiru

� Glava se pomera levo-desno i ispisuje liniju po liniju, dok valjak štampača pomera papir naviše

� Pomeranje glave i okretanje valjka reguliše računar

� Danas retko u upotrebi

MatriMatriččni ni šštampatampaččii

Informatika 46dr Marko Petković

� Vrše zapis pomoću mastila koje se nalazi u ketridžima

� Kroz minijaturne cevčice na papir se prska specijalno mastilo

� Pomeranje papira i glave za štampanje i prskanje kontroliše računar

� Može se štampati crno-belo ili u boji� Specijalna vrsta – fotoštampači – za

štampanje fotografija� Niska cena za solidan kvalitet

štampe

InkInk--Jet Jet šštampatampaččii

Informatika 47dr Marko Petković

Laserski Laserski šštampatampačč

� Princip rada� Laserski zrak projektuje sliku stranice na negativno naelektrisani

plastični valjak prekriven fotoreceptorom (selenom). Zahvaljujući fotoprovodnosti naelektriasanje se uklanja (ili obrće), sa oblasti valjka koje su izložene svetlosti.

� Čestice negativno naelektirsanog suvog praha(tonera) bivaju privučene na valjak na onim delovima sa kojih je skinuto negativno naelektrisanje laserom. Sa valjka se prenose na papir i zagrevanjem i pritiskom se naknadno lepe na papir.

� Osnovne karakteristike� Visok kvalitet štampe teksta i slika

(rezolucija do 1200 dpi (dots per inch)� Velika brzine (200 monohromatskih

strana u miniti ili 100 kolor strana u minuti)

Informatika 48dr Marko Petković

papir kroz štampač

vodi sistem valjaka

prelazeći preko fotoreceptora, papir kupi čestice tonera (praha koji ovde služi kao mastilo)

uređaj za topljenje topi toner i trajno ga lepi za papir

korona-žica ravnomerno raspoređuje naelektrisanje na fotoreceptor

laserski zrak upisuje sliku strane tako što na fotoreceptoru stvara površine sa suprotnim naelektrisanjem, koje privlače suprotno naelektrisane čestice tonera

čestice tonera se na papirsa fotoreceptora prenose uz pomoć druge korona-žice

Page 13: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 49dr Marko Petković

Ostali Ostali periferniperiferni uredjajiuredjaji

Informatika 50dr Marko Petković

� Zvučna kartica je deo koji obezbjeđuje zvučni ulaz i izlaz. � Zvučna kartica na sebi sadrži

� DSP (Digital Sound Processor), zvučni procesor koji oslobađa CPU od procesiranja zvučnih signala (ako ga zvučna karta nema, onda to radi CPU).

� CODEC sadrži integrisana dva glavna dela� ADC (Analog Digital Converter) i � DAC (Digital Analog Converter) pretvarač.

� Memorija zvučne kartice.

� Komunikacija sa računarom se odvija preko PCI (ili u poslednje vreme PCIe) interfejsa, dok se komunikacija sa zvučnicima i mikrofonom ostvaruje preko ulaznih i izlaznih konektora.

ZvuZvuččna karticana kartica

Informatika 51dr Marko Petković

� Standardni ulazi na karticama� Line In (nepojačan signal sa npr. muzičkog stuba), � Mic In (mikrofon) i � Interni CD In za slušanje muzike sa ugrađenog CD drajva.

� Izlazi koji se uglavnom nalaze su� Speaker Out (pojačan signal), � Line Out (nepojačan) i na boljim karticama� S/PDIF (Sony/Philips Digital Inteface) digitalni izlaz (optički ili

koaksijalni).

Informatika 52dr Marko Petković

� Modem Modem (MODdulator, DEModulator) (MODdulator, DEModulator)

� Posredni priključak računara u mrežu� Pretvara digitalne signale na predajnoj strani u analogni signal � Prenos telefonskom mrežom� Pretvara analogne signale na prijemnoj strani u digitalne signale

ModemModem

Page 14: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 53dr Marko Petković

�� Asymmetric Digital Subscriber Line (ADSL Asymmetric Digital Subscriber Line (ADSL AsimetriAsimetriččna Digitalna Pretplatnina Digitalna Pretplatniččka Linija)ka Linija) je oblik komunikacione tehnologije koja omogućava brži prenos podataka preko običnih telefonskih linija nego što to konvencionalni modemi za govorni opseg (frekventni opseg govora) mogu da obezbede.

� ADSL to realizuje koristeći frekvencije koje su iznad frekvencija govornog signala.

� Osnovna razlika ADSL-a u odnosu na ostale DSL oblike je da je obim protoka podataka veću u jednom nego u drugom smeru (asimetričan).

� ADSL je namenjen pre svega korisnicima Interneta u relativno pasivnom modu: koriste smer veće brzine za “download” sa Internet-a ali ne nude nikakav servis, koji bi zahtevao veliku brzinu protoka u obrnutom smeru.

ADSL ADSL

Informatika 54dr Marko Petković

� Kablovski modemi su slični kao i standardni voice-band modemi sa izuzetkom što: � Rade na mnogo višim frekvencijama, � Rade sa većim bitskim brzinama

� Zahtevaju mnogo veći propusni opseg od konvencionalnih voice-band modema

� Jedan od sve češće korišćenih načina pristupa Internetu je preko sistema čija je osnovna namena bila distribucija televizijske slike. Kablovski modemi povezuju pretplatnike na kablovsku televiziju, uz pomoć koaksijalnih ili optičkih kablova, pružaju veoma brzi pristup Internetu i obezbeđuju razne video servise.

Kablovski modemiKablovski modemi

Informatika 55dr Marko Petković

MreMrežžna karticana kartica� Koristi se za povezivanje

računara unutar lokalne mreže (LAN - Local Area Network) ili bežične mreže (WAN -Wireless Area Network)

� Često je integrisana na ploči� U zavisnosti od brzine transfera

podataka dele se na � 10 Mb/s kartice� 100 Mb/s kartice� 1Gb/s kartice

Informatika 56dr Marko Petković

� Napajanje� Napaja sve komponente u

računaru� Pretvara naizmenični napon iz

mreže u jednosmerni (3.3V, 5V, 12V)

� Važna komponenta u računaru� Ukoliko je napajanje suviše slabo,

neke komponente će prestati sa radom ili se čak i oštetiti

� Ukoliko je dobro napajanje, ono će apsorbovati sve promene izlaznog napona u mreži

KuKuććiiššte i napajanjete i napajanje

Page 15: 5. Ra unarski hardver: periferijske jedinice Dele se natesla.pmf.ni.ac.rs/people/dexter/old/Geografija/05-Periferni... · 5. Ra čunarski hardver: periferijske jedinice dr Marko Petkovi

Informatika 57dr Marko Petković

� Kućište� Sadrži sve komponente računara� Neka kućišta idu zajedno sa

napajanjem i/ili poseduju dodatni hladnjak

� U novije vreme, sa prednje strane kućište sadrži USB konektore i konektore za zvučnu karticu

KuKuććiiššte i napajanjete i napajanje