50 PITANJA I ODGOVORA O ANĐELIMA

1. Od kuda dolazi sama riječ anđeo?

• Riječ anđeo vuče korijene iz grčke riječi «aggelos», koja direktno prevodi hebrejsku riječ «maleak» što znači poslanik, vjesnik ili glasnik. Javljaju se u Bibliji kao bića koja prenose Božje poruke, objavljuju njegovu volju, javljaju se u snu ili slave boga na nebesima. Oni su posrednici između Boga i čovjeka.

2. Kada su stvoreni anđeli?

• Ono što sigurno možemo ustvrditi je da su anđeli stvoreni i da imaju svoj početak. Teže je ustanoviti kada su stvoreni, ali u knjizi Joba 38, 4 - 7 dade se naslutiti da su već postojali kada je Bog stvorio svijet.

3. Što naučava Katekizam Katoličke crkve i čitava Crkva? Tko su anđeli?

• Anđeli su netjelesna bića, čiste duhovne naravi, obdareni milošću, razumom i slobodnom voljom. Anđeli su, u svjetlu vjere, stvorena duhovna bića, potpuno različita od nas, nevidljive ali stvarne osobe, a ne samo znakovi (Usp. Alfons Klein: Engel sind Zeichen, Geist und Leben, 5. – 75.). U očima Crkve, anđeli čuvari nisu nikakve neodređene ptice nebeske, ni neshvatljive pojave, ni čisti simboli. To su stvarna bića, snažne ličnosti i čisti duhovi koji često, dok se prikazuju ljudima u vidljivom obliku, bude strah i udivljenja, kako svjedoči Sveto pismo.

4. Da li su uvijek teolozi bili složni što se tiče anđela?

• Ne, čak je i kod njih došlo do dileme! Enciklika «Humani generis» pape Pije XII oštro osuđuje stajalište pojedinih teologa «koji se pitaju jesu li anđeli osobna bića» na što on jednostavno odgovara da je nužna stanovita prisnost s anđelima čuvarima. Nadahnuta Svetim pismom Enciklika kaže: «Nije li Krist o maloj djeci, koja su uvijek bila tako draga njegovu čistom srcu, punom ljubavi, rekao: «Njihovi anđeli na nebu neprestano gledaju lice mojega nebeskog Oca» (Mt 18,10)? Kad djeca odrastu, zar ih tada njihovi anđeli napuštaju? Sigurno ne!» I na samom kraju Enciklike papa iznosi: «Naučite već sada poznavati ih!»

5. Poznato je obraćanje pape Ivana XXIII ljudima o anđelima uoči 2. vatikanskog sabora. Za što on

zagovara?

• Papa Ivan XXIII uoči održavanja 2. vatikanskog koncila iznosi: «Neka Božji anđeli budu mili glasnici naših riječi…neke govore, ušavši u svaku kuću, o našoj brizi za uspostavljanje društvene sloge, za čistoću morala, za vršenje ljubavi i za mir među narodima. (…) Posebno ćemo moliti našeg anđela čuvara da nam svojim zagovorom pomaže u svagdanjem moljenju časoslova kako bismo to činili dostojanstveno, pažljivo i pobožno, da bude ugodno Bogu i plodno na nas i za duše drugih.»

6. Kako su svetci pisali o anđelima?

Lukavošću svojom želi nas ljudeza sebe pridobiti.Ali, vi o Anđeli, brižni čuvari naroda,čija se narav na licu vašem odražava,o vi Arhanđeli, što primate duše pravednikavi sile, Vlasti i Poglavarstva ,združeni u tajni brojke pet,o Kerubini, Serafini,pečati na tajnama Božjim, hvaljeni!Vi na izvoru gledate komoruSrca Boga vječnoga;vi kao oči u oči vidite Srce Oca našega,kako svoju unutarnju snagu izdišedajući ja vama i narodima.

Donosim vam jednu pjesmu sv. Hildegarda iz Bingena: U svjetlu Anđeoskih korova

O vi Anđeli krasni, svjetlo živo!U mračnoj tajni svakoga stvoravi pred prijestoljem Božanstvau silnom čeznuću oči Božje gledate;i nikad ih se dovoljno nagledati ne možete,kakve divne radosti krije narav vaša,što nedirnutom je ostala od svakog nedjela;kako se ona prvi put pobunilau negdašnjem drugu vašemu,sad već palom anđelu!On letjeti je želio iznad vrhuncašto samo je u Božjoj nutrini skriven;ali u svom je častoljublju zauvijek propao.

7. Kako ljudi u današnjem dobu gledaju na anđele?

• «Premalo je ako kažemo da anđeli više nisu u modi», piše kardinal Garonne. A razlog tomu je što se ljudi nalaze pred dilemom da li da prihvate ta tajanstvena bića zajedno s Crkvom i tako budu «out» ili ne prihvate i budu «in», tj. podrže protivnike Evanđelja.

8. Što je pridonijelo takvom razmišljanju?

• Ne vjerovanju u anđele uvelike je pridonijelo razvoj znanosti koja nameće ljudima da priznaju i prihvate za svoju egzistenciju ono što je znanost otkrila istraživanjem, tzv. «tehnički duh». Taj «tehnički duh» uzrokuje poteškoću psihološke naravi: rasprostranjena je odbojnost prema apstraktnom umovanju. Metafizika je u krizi. U svijetu uznapredovale tehnologije mislimo kako si samo mi sami možemo pomoći bez oslonca nebeske pomoći, te se prije npr. uzdasmo u medicinu kod ozdravljenje nego da se uteknemo anđelima.

• Papa Pavao VI kaže: «U svijetu misli danas se sumnja u sve, pa tako i u religiju. Čini se da duh suvremenog čovjeka može počinuti i smiriti se tek u potpunoj negaciji, u napuštanju svake sigurnosti i svake vjere, kao što se čovjek bolesnih očiju može ugodno osjećati tek u mraku.»

9. A što je s umjetnošću? Jesu li prihvatljivi prikazi baby – anđela?

• Za otpad od vjere u anđele su odgovorni također i religiozna iskvarenost i sladunjava umjetnost čija narav anđela više iskrivljuju nego što je tumače. Npr. bucmasti sladunjavi anđelčići naših crkava koji se toliko puno razlikuju od anđeoskih pojava o kojima govori Danijel ili autor Otkrivenja. Čak se je na koncilu u Fermu moralo upozoriti na opasnost lascivne ljepote nekih umjetničkih djela koja prikazuju anđele.

10. Jeli postoji nekakva hijerarhija među anđelima?

Da, i ona je podijeljena na devet korova podijeljenih na tri reda.

PRVI RED – sudjeluje u Božjoj transcedenciji i iniciraju drugi red, zaduženi su za svijet duha i razumijevanje otajstva.

Serafini - (Seraphim-goruća ljubav) oni se klanjaju, ljube, promatraju i slave Božju ljubav i Presveto Trojstvo u čije su otajstvo uronjeni.Kerubini - (Cherubim) oboružani gorućim mačevima, u svakom trenutku spremni braniti Božje ime i slavu.Prijestolja - ( throni) neprestano prinose Presvetom Trojstvu svoje molitve i djela.

DRUGI RED – primaju Božje svijetlo, pokreću i uređuju svijet, zaduženi su za svijet duše i unutrašnjeg svijeta.

Gospodstva – (Dominationes) pomažu osobama odgovornim za duhovno vodstvo i širenje vjere.Sile - (Virtutes) pomažu grešnicima koji se kaju i vjernicima da izdrže na putu vjere.Vlasti – (Potestates) imaju vlast nad sotonom i unutarnji su vodiči svećenika u njihovim službama.

TREĆI RED – zaduženi su za vanjski materijalni svijet, objavljuju, čuvaju i tumače Božju volju.

Poglavarstva – (Principatus) zaštitnici ljudskih i vjerskih zajednica, klanjatelji pred Presvetim sakramentom.

11. Koja je razlika između anđela i arhanđela?

Arhanđeli – stoje pred prijestoljem Božjim spremni izvršiti njegove naredbe.

Anđeli – zaštitnici ljudi, naši anđeli čuvari.

12. Koji su najpoznatiji arhanđeli?

• Mihael, Gabrijel, Rafael i Uriel.

13. Tko su oni?

• MIHAEL• Njegovo ime znači: «Tko je kao Bog?» i najpoznatiji je od svih

Arhanđela. U Bibliji se spominje kao Anđeo koji se pojavio pred Mojsijem u vidu plamtećeg grma, onaj koji je izbavio Danijela iz lavlje špilje i Mariji najavio njezinu skoru smrt. Branitelj je svjetla i dobrote, borac protiv zla, pa ga najčešće prikazuju s mačem ili kopljem u ruci. Simbolično ga prikazuju sa čeličnim oklopom u obliku Lava ili Zmaja. Lav predstavlja svemoćnu snagu, hrabrost i životnu energiju koju nam Mihael daje. Zmaj je simbol naših strahova koje nam Anđeo pomaže prevladati.

• Mihael je zaštitnik radosti i ravnoteže svih ljudi, ali vodi i ljude negativnih misli prema Božanskom svjetlu. Ovaj Arhanđeo može pročistiti negativnu energiju svakog prostora (kako misli i srca, tako i našeg doma i radnog mjesta). Brine se za našu energiju i entuzijazam donoseći nam nadu.

• GABRIJEL• Arhanđeo je navještenja i glasnik Božje volje. Ime mu znači: «Bog je

moja snaga». Prema Bibliji, upravo je Gabrijel navijestio Mariji rođenje Isusovo, te razdvojio Crveno more kada su Hebreji bježali pred faraonovim vojnicima. Islamskim je vjernicima znan kao Anđeo koji je Muhamedu objavio Kuran (Džibriel). Vjeruje se da je Gabrijel nadahnuo Ivanu Orleansku da pomogne francuskom prijestolonasljedniku. Često ga prikazuju sa srebrnim orlom na grudima koji simbolizira mitsku pticu Feniks, koja se ponovno rađa iz pepela.

• Gabrijela povezuju s emocijama i srcem. Kao glasnik dobrih vijesti donosi svjetlo u istrošene dijelove našega života, ukazuje nam na kreativne mogućnosti i nova iskustva, priliku da krenemo ispočetka. Gabrijel predstavlja vodu, emocije i Zapad. Ako imamo problem emotivne prirode ili nam je neki dio života zablokiran, molimo se Arhanđelu Gabrijelu. Okrenemo se prema Zapadu i zamolimo ga da ispuni svjetlom naš život i pomogne nam sjetiti se svoje božanske svrhe.

• RAFAEL• Vjerojatno je najomiljeniji od svih Arhanđela i najčešće prikazivan u

umjetnosti. Slikali su ga veliki majstori kao Botticelli, Tizian i Rembrandt. Njegovo ime znači: «Bog iscjeljuje». Zadužen je za iscjeljivanje Zemlje i svih njezinih stanovnika. Biblija kaže da je Anđeo Rafael iscijelio Tobijino sljepilo, kao i da je nakon potopa dao Noi «medicinsku knjigu» s uputama za liječenje. Na slikama ga prikazuju sa znakom Vodenjaka na grudima i često s mačem u ruci, no to je mač obrane, a ne napada.

• Rafael je zadužen za čišćenje negativnih misli i brisanje krivih vjerovanja koji u našemu tijelu izazivaju bolest. Ovaj Arhanđeo nam daje zdravlje, vjeru i mentalnu snagu.

• URIEL• Arhanđeo pomoći i mira, ime mu znači: «Božje svjetlo» jer stoluje na

Nebu u blizini samoga Boga. Vjeruje se da je Uriel upozorio Nou na potop, da je iz Raja na Zemlju donio božansku umjetnost alkemije i ljudima predao Kabalu, mističnu hebrejsku tradiciju.

• Anđeo Uriel daje nam snagu da se suočimo s odgovornostima života, donosi nam sigurnost koja već postoji u dubini našeg bića. Njegov je najveći blagoslov što nam pomaže transformirati bolna iskustva i razočaranja u pozitivna kroz razumijevanje Božje misli koja je iza svih događaja. Svojim svjetlom i mirom pomaže nam u otpuštanju ne oprosta i otpora.

• Kada nam ponestane stabilnosti u životu i preplave nas bolna sjećanja, molimo se Arhanđelu Urielu.

14. Koja je uloga anđela čuvara u našem životu?

• Bog ih je stvorio kako bi nas štitili, čuvali i vodili po njegovom planu i promislu, poštujući pri tom našu slobodnu volju. Oni su tu kako se ne bismo udaljili od Krista Gospodina, te nas budno paze. Svaki od nas ima svoga anđela, iako je svaki čišći, slavniji i uzvišeniji od nas. I ne samo da nas štite već potiču naše duše da se po Kristu uzdignu do sjedinjenja s Bogom, tj. naš anđeo čuvar je učitelj askeze i mistike, vodič i pomoćnik na usponu prema vrhuncu. Oni su pozvani da se odupru sotoninim spletkama, da se nastane u dušama te tako očuvaju čovjekov mir. Kada Bog priopćuje ljudima ne neku nadnaravnu milost, nego neku misao, sugestiju ili nadahnuće, obično se služi posredovanjem anđela čuvara koji tajno djeluje na ljudske sposobnosti i moći. (Usp. Toma Akvinski, Summa theologica, I, q. 113, art. 1, ad 2)

15. Od čega treba čovjeka zaštiti?

1. Čovjek po svojoj prirodi je krhak, ranjiv te ga treba zaštiti da ostane uravnotežen. Objava nas naučava ta je ta neuravnoteženost koja slabi ljudske moći i unosi nered u naše ponašanje posljedica istočnog grijeha. Iskonski je grijeh u neku ruku traumatizirao ljudske moći te je razum oslabio, naročito na polju djelovanja, a volja otvrdnula prema dobru, dok su istodobno poteškoće na putu k dobru sve veće, a sve veće je i ljudska požuda. Osobni grijesi čovjeka, njegove mane i katkad naslijeđeni nedostaci još više proširuju ranu koju je nanio istočni grijeh. Izbjegavati govor o istočnom grijehu, dovodi do posljedice za moralno zdravlje čovjekovo, znači na neki način nijekati potrebu zaštite anđela čuvara.

2. Zaštita u neprestanoj izloženosti zasjedama i napadajima sotone. Zli anđeli na zemlji djeluju kako bi kušali ljude u napastima. Sv. Augustin primjerućuje: «Đavao bi vrlo često škodio dušama, ali ne može, jer je njegova moć podvrgnuta drugoj moći. Kad bi uistinu mogao škoditi koliko bi htio, ne bi ostalo pravednika na zemlji.» (Enarrationes in Psalmos, Ps 8). No usprkos tomu, no je i dalje inteligentniji od bilo koje drugog čovjeka na zemlji i sposoban je zavesti svakoga.

16. A ipak koja je najvažnija uloga anđela čuvara u našem životu?

SPOZNATI BOGA, LJUBITI GA I SLUŽITI MU TE LJUBITI LJUDE ZBOG BOGA JE GLAVNA ZADAĆA SVAKOG ČOVJEKA, A ANĐEO ČUVAR MI JE SAMO POMAGAČ U TOJ MISIJI.

17. Što mogu izgubiti ne prihvaćanjem anđela čuvara?

• Kršćanin ne dobiva ništa ako se ponaša kao da ga prijateljska nevidljiva prisutnost, poslana od Boga, ne prati na svakom koraku, spremna da mu pruži pomoć i prosvjetljenje. Naprotiv, on na taj način gubi mnogo na svim razinama svojega bića i na svim područjima svoje aktivnosti.

18. Koja je razlika između anđela i blaženika, svetaca Božjih?

• Blaženici Božji posreduju za ljude, mole se za njih, a anđeli ne samo da posreduju za ljude, nego i direktno djeluju na njih. Anđeli su istodobno branitelji ljudi kod Boga i službenici Božji kod ljudi.

19. Je li se igdje spominju anđeli u Starom Zavjetu?

• Čitavo Sveto pismo je prožeto tajanstvenom prisutnošću anđela: od knjige Postanka i Otkrivenja, preko Tobijine knjige i knjige o Makabejcima.

20. A u Novom Zavjetu? Gdje?

• Novi zavjet:• navještenje Mariji da će začeti i roditi Krista• upozorenje Sv. Josipu u snu da bježi u Egipat • služe Kristu za vrijeme kušnje u pustinji• jedan Ga tješi u Getsemanskom vrtu• sam Isus govori o njima: o anđelima djece koji promatraju Boga i

čuvaju svoje štićenike, o radosti anđela nad obraćenikom, o legijama anđela koji bi ga mogle obraniti u času uhićenja…

• za vrijeme prve crkve: oslobođenje utamničenih apostola, sv. Petra

• sv. Petar se na njegov zagovor susreće s Kornelijom, rimskim satnikom, te ga pokrštava

• (…)

21. Da li možemo reći da anđeli imaju ruke, noge, oblik, neku materiju?

• «Ne možemo to znati jer mi zapravo ne poznajemo ni sami sebe. Nije nam poznat duh po kojemu smo mi ljudi i od kojega primamo ono što je u nama. Kako bismo onda mogli poznavati te uzvišene duhove čija je uzvišenost daleko iznad svega onoga što nam može pokazati čitav svijet?» (Taulerove propovijedi, t. III, str. 129. – 130)

22. Da li su astronauti vidjeli anđele u svemiru?

• Pitali su američkog astronauta McDivitta, inače katolika, da li je osjetio prisutnost anđela u svemiru, na što je on njima odgovorio: «Meni se čini da nema razlike između ovoga i onoga svijeta. Ako već na ovoj zemlji živite u prijateljstvu s anđelima i Bogom, vi ćete tako živjeti i na drugom svijetu. Ako ne osjećate njihovu prisutnost na zemlji, nećete je osjetiti ni na Mjesecu ni na Marsu» (Nostro Tempo, Torino, 22. X. 1967.)

23. Kako možemo komunicirati s drugim anđelima preko svoga anđela?

• Vrlo lijepa tajna pape Ivana XXIII iz 1962.: «Kad nam je dužnost razgovarati s osobom koja je teško pristupačna našim argumentima i kojoj stoga moramo prići s još uvjerljivijim riječima, mi se utječemo svojemu anđelu čuvaru. Molimo ga da posreduje kod anđela čuvara one osobe s kojom ćemo se susresti. Nakon uspostavljanja međusobnog razumijevanja između ta dva anđela, razgovor postaje mnogo lakši (...) postići ćemo njihovu intervenciju i utjecaj na ljudski razum i volju, pa čak i na tehnička sredstva koja zbog krivo shvaćenog natjecanja i zbog traženja rekorda pod svaku cijenu, mogu postati uzrokom ljudske propasti.»

24. Da li se može zao duh pretvoriti u dobroga te nas na taj način zavarati?

• Da, može i to vrlo često i radi! «Sotona se pretvara u anđela svjetla» (2 Kor 11, 14). Zao duh ima sposobnost da poprimi obličje dobra. Takvi demoni se zaodijevaju djelićima istine kako bi je prikazali prihvatljivom, a zapravo nas varaju. Kad navode na grijeh, prekrivaju ga velom kreposti. Zaveden i prevaren, čovjek popušta napasti.

25. Kako djeluju ti demoni?

• Obično ne djeluju općenito i apstraktno, nego uvijek individualno, želeći se tako što više prilagoditi samim potrebama pojedinca, njegovim željama, potrebama, slabostima, interesima, te uskladivši sve to, napadaju. Često se javljaju u snovima, maštarijama, predodžbama koje djeluju veoma primamljivo. U krajnjem slučajnu oni čovjeka dovode do rastresenosti duha.

26. Da li đavao može djelovati i na molitvu?

• Može! On nas može odvraćati od nje, te čini sve što je u njegovoj moći kako bi nas spriječio u njoj i to tako da nam dadne isprazne misli. Misleći ili o proteklom danu večer ili o narednom danu ujutro, đavao nas odvlači od same molitve. Kao što nas odvlači i tijekom same molitve kad nam odvuče misli negdje drugdje. No tada nastane borba između dobroga i zloga anđela gdje se dobri anđeo bori da se ostane u molitvi. On je poticatelj molitve i uzdržavatelj budnosti u njoj. Sveti Ivan od Križa kaže: «Čudno je koliko sotona cijeni kontemplaciju. Sotona smatra da je za njega veći dobitak naštetiti malo molitvenom životu jedne kontemplativne duše, nego veoma naškoditi mnoštvu osoba koje u duhovnom životu nisu toliko napredovale. On čak smatra da je to veći dobitak nego navesti mnogo duša na teški grijeh, jer ove imaju vrlo malo ili ništa da izgube, dok kontemplativna duša posjeduje veliko i neprocjenjivo blago.» Đavao je nepopravljivi neprijatelj na čiju zavodničku prisutnost u našoj neposrednoj blizini često zaboravljamo.

27. Ako su oni toliko jaki, moćniji i lukaviji od nas kako je moguće da

se obranimo od njih?

• Jedan sveti naučavatelj kaže: «Da uvjeti borbe ne bi bili neravnopravni, čovjek dobiva pomoć božanske milosti, a zatim i anđeoske zaštite. Ne boj se, jer ih je više s nama nego s njima!»

28. Što je dakle onda bilo s Adolfom Hitlerom? Na koji način je demon

djelovao preko njega?

• Benediktinac Alojzije Mager, ističe kao je Hitler bio pod velikim utjecajem Sotone. «On bijaše ubojica ljudi od početka i nije stajao čvrsto u istini, jer u njemu nema istine.» (Iv 8, 44). Mager iz te rečenice izvlači dva znaka koje karakteriziraju đavolski svijet: laž i ubojstvo. Laž ubija duhovni život, a ubojstvo tjelesni život. Uništavati i ubijati, to je sotonska taktika. Mnogi su ga počeli nazivati: «medij Sotonin»

29. Što je s ljudima koji su izvan kršćanske vjere?

• Nekršćanin kojemu je uslijed nepremostivih zapreka Objava ostala nepoznata, a koji ipak živi čestitim i ispravnim životom, može se spasiti izvan vidljive Crkve.

30. Na koji način anđeli ostvaruju svoje poslanje u našemu svagdanjem

životu?• «Anđelima je svojim zapovjedio da te čuvaju na svim putovima tvojim. Na

rukama će te nositi da se ne spotakneš o kamen. Nogom ćeš gaziti lava i ljuticu, zgazit ćeš lavića i zmiju.» (PS 91, 11-13). Sv. Toma Akvinski navodi kako oni poznaju neusporedivo bolje od čovjeka materijalni svijet i njegove zakone te imaju na nj tajanstveni utjecaj. Taj utjecaj je tako velik da prelazi granice znanosti i tehnike te nam neka anđeoska djela izgledaju čudesna, a u stvari su prirodna. Anđelu je čuvaru povjereno da mu pomaže u svim njegovim zgodama i nezgodama. On može pomoći čovjeku u fizičkom smislu, noseći ga, uklanjajući s njegova puta neki opasni predmet ili životinju, upozoravajući ga na opasnost ili pogibelj i sl., mada može djelovati i u psihičkom pogledu: da mu prosvijetli pamet, pa mu pomogne na ispitu i sl. Pomoću slika i pokreta anđeli utječu na našu maštu, pamćenje i osjećajnost kako bi nas prosvijetlili. Djelovanje anđela ne ulazi direktno u razum i volju, jer to je moguće samo Bogu, nego ulaze preko slika i koje nam se npr. stvaraju kako riješiti neki problem. Djelovanjem anđela porastu ljudske sposobnosti, proširuju se moći razuma i ljubavi, te ojača inteligencija. I kao što Sv. Toma primjećuje: «…sama anđeoska blizina i prisutnost dovoljne se da nas učine boljima.» On nas uči kako nebeski, obraćajući joj se, jačaju ljudsku dušu prenoseći na nju nešto od vlastitog savršenstva.

31. Ako anđeli imaju takav veliki utjecaj na nas, kako to da nismo toga

svjesni?

• To objašnjava Sv. Toma zajedno s P. Legrandom: «Ne, tu ne postoji nužno nikakav osobni kontakt, jer čovjek prosvijetljen djelovanjem anđela može toga djelovanja ne biti svjestan i misliti da se radi o nekom sretnom slučaju. Čovjek dobiva svjetlo i njime se služi i ne primjećujući da je porast njegove inteligencije i lucidnosti rezultat anđeoske pomoći i utjecaja. (…) Svako biće koje je iznutra prosvijetljeno svjesno je tog prosvjetljenja. Ljudi međutim nisu svjesni da su prosvijetljeni od anđela. Dakle oni to i nisu.»

32. Što znači inspiracija, nadahnuće? Jeli i to djelo anđela?

• Naravno da jeste! Takav čovjek će reći: «Toga dana i časa imao sam osjećaj da primam neku vrst poruke koja me prosvjetljuje i upravlja moje korake u određenom smjeru». Takav čovjek će odmah zapisati ili napraviti to što mu je u tom času dano, pa makar to bilo u 3 sata po noći i trajalo 5 sati jer anđeo dadne inspiraciju koja će se ispuniti i dovršiti kroz sam čin toga – on će te dalje kroz to voditi. Anđeo ima slobodna prostor kretanja ljudskom maštom i osjećajima, ali uvijek u skladu s Božjim odlukama.

33. Zašto uopće postoje anđeli? Zar Bog ne može sve sam obaviti?

• Sigurno da Bogu nije bila potrebna anđeoska pomoć i posredovanje. On je u stanju «demobilizirati» sve anđele čuvare na planeti i sve sam obavljati. Ali nije u tome bit, nego u njegovoj ljubavi, u njegovom davanju svakome, za svakoga. Čovjek ima premalo, a Bog previše, ako tako možemo reći. I upravo zato da bi izlio preobilje i višak svog bogatstva na druge, stvorio je milijarde anđela čuvara.

34. Postoji li između Boga i anđela neka vrst međuovisnosti? Ako je pak anđeoska zaštita tu

zato da prosvijetli razum svoga štićenika, kakva je onda uloga Duha Svetoga u nadahnućima koja

dolaze odozgo?

• Kao što postoji odnos ministar – načelnik koji izvršuje njegove naloge tako postoji i odnos Bog – anđeo. Bog je izvor milosti. Neke milosti dolaze izravno od Njega, a druge posredstvom anđela. Ima milosti koje Bog podjeljuje dušama neposredno, jer anđeli nisu za njih «nadležni». Bog je vrhovni gospodar i čuvar svemira, ali se služi sebi podređenim upraviteljima i čuvarima koji su izvršioci njegovih naloga. Bog se nalazi na vrhu piramide, a anđeli na nižim katovima. Nema tu dakle ni traga nekoj konkurenciji ili protivnosti, nego je posrijedi međuosobna suradnja.

35. Kako se onda mjeri kvaliteta duhovnog života? Prema djelovanju

anđela?

• Ne, anđeli su u nama po dobrim mislima koje nam nadahnjuju, a ne po dobru kojim djeluju. Oni nas na dobro potiču, ali ga ne stvaraju u nama. Naprotiv, Bog je u nama prisutan na taj način da neposredno utječe na našu dušu i obasipa ju darovima ili bolje rečeno, tako da se sam širi u nama i omogućuje nam da postanemo dionici njegova božanstva. Anđeli su s našom dušom, ali Bog je u njoj.

36. Koja je uloga Njegovih izvanrednih darova, kao što su karizme?

• Karizme, na primjer dar jezika, razlikovanje duhova, proroštvo, imaju prvenstveno društveno funkciju. Duša ih ne dobiva u prvom redu radi unapređenja vlastitog duhovnog života, nego radi vođenja i poučavanja drugih. Karizme dolaze od Boga kao izvora, ali posredstvom anđela.

37. Mogu li anđeli čuvari štrajkati ili otići na godišnji odmor?

• Ne! Oni su «dežurni» svaki dan, cijeli dan, 24 sata dnevno od rođenja čovjekova pa do njegove smrti.

38. Da li se anđeo rastuži nad neizlječivim bolestima, patnjom djece…da li pati zbog tih fizičkih i moralnih

zala? Ako da, onda ne može uživati puninu blaženstva i sreće, jer nebo za njega prestaje biti

nebo ili je pak egoist i hladan nad tim problemima? Da li anđeo ima razumijevanja?

• Anđeo ne trpi zbog ljudskih patnji i grijeha. Njemu bi mogli zadati bol i žalost samo događaji i čini protivni njegovoj volji, koja je u skladu s Božjom voljom, a na svijetu se ništa ne događa što bi Božja pravda bila dopustila ili prepustila. Prema tome, ne događa se ništa protivno volji anđela, jer je sve događanje uključeno u planove Božje Providnosti. Sv. Robert Bellarmnin, crkveni naučitelj kaže: «Anđeli čuvari čuvaju ljude od tjelesnih i duhovnih pogibelji. Sve što se odnosi na ljude tiče se i anđela, oni su za sve to zainteresirani i nisu nipošto ravnodušni prema tomu.» Anđeli u nekim slučajevima direktno interveniraju, a nekada se čak i ne ustručavaju energično intervenirati, kako bi zaštitili vječnu sudbinu Božjeg prijatelja.

39. Iz toga onda proizlazi često postavljanje pitanje: zašto Bog uopće dopušta zlo u svijetu?

• Ako Bog dopušta zlo, to je uvijek i isključivo zato da iz njega prije ili kasnije izađe neko dobro. Uvijek poslije kiše dolazi sunce.

40. Kako je to moguće? Ima li koji poznati primjer tomu?

• Uzmimo npr. Svima poznatom Ignacija Lojolskog. Stradao je pod opsadom Pamplone slomivši nogu. I dok su ovi na zemlji vikali: «Kakve li nesreće!», oni na nebu su vikali: »Kakve li sreće! To je oslobođenje!» jer je tada Ignacije zamijenio vojničku karijeru neusporedivo uzvišenijom karijerom, da bi iz svega toga danas ostao njegov trag – isusovci.

41. Da li anđeoska pomoć ovisi o tome koliko oni gledaju Boga ili ne?

• Ne, ne ovisi. U vanjskom djelovanju anđela nema ničega što ne bi bilo povezano s promatranjem Boga, izvora njihova blaženstva. Kao što umjetnik u svoj nutrini promatra plan djela koje izvana ostvaruje, tako i anđeo istodobno promatra Boga i služi ljudima.

42. Kada će anđeo čuvar moći djelovati u nama?

• Onda kada kažemo Bogu da, a najvećem neprijatelju ne. Tko se zatvara pred zlim duhom, otvara se Bogu. Ljudi pak koji se otvaraju Bogu, otvaraju se i njegovim poslanicima i glasnicima na zemlji.

43. Ako anđeli imaju sposobnost da prosvijetle ljude, zašto onda ljudi i dalje

griješe?

• Iz veoma jednostavnog razloga: nije dovoljno da anđeo čuvar daje ljudima dobra nadahnuća; potrebno je da ona budu primljena.

44. Zašto i na temelju čega vjerujemo u anđele?

• Mi ne vjerujemo u njih na temelju nekog moranja u postojanju između Boga i čovjeka, niti zato što i druge religije naučavaju o dobrim i zlim anđelima, nego na temelju Crkve, vjerne tumačiteljice Objave, koja o njima govori kao o istini koju je sam Bog objavio.

• Sv. Augustin: «Postojanje anđela možemo spoznati jedino po vjeri.»

45. Kako možemo opravdano vjerovati u anđele?

• Vjerom! Uzimo primjer rendgena: mi vjerujemo da će nam rendgenske zrake prodrijeti do kosti i da će doktori znati da li se nešto dogodilo ili ne, tj. da li je npr. nastupio prijelom ili ne. Dakle, da bi nešto vidjeli što nam nije dostupno samo osjetilom vida, potreban nam je instrument. U pronalasku anđela još nismo izumili instrument kojim bi ih vidjeli, unatoč tome što ih «vidimo», a «vidimo» ih duhovnim očima, onim istim očima kojim vidimo Boga.

46. Da li se igdje u Nicejsko – Carigradskom vjerovanju spominje da

vjerujemo u anđele?

• U Vjerovanju, na misi, ne spominjemo anđele izričito, nego samo neizravno: ispovijedamo kršćansko vjerovanje «u jednoga Boga, Stvoritelja neba i zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga». A kao što tumači tridentski sabor pod pojmom «nebo i zemlja» između ostaloga ubrajaju se: nebeski svod, sunce, zvijezde, biljke, životinje, ljudi, mnoštvo anđela…

47. Da li nas anđeli napuštaju ako napustimo Boga?

• Ne! Ljubav anđeoska prema čovjeku je vidovita, čista, jaka i postojana. Ljubav anđela proizlazi iz ljubavi Boga prema ljudima te od nje dobiva postojanost i velikodušnost.

48. A u čemu se onda ta ljubav razlikuje od međuljudske ljubavi?

• Ona je postojana, ne podliježe promjenama, zaboravu ili nevjernosti dok međuljudsku ljubav mogu promijeniti glavobolja, razdraženost, uvreda, kritika, sebičnost, koristoljublje, neobazrivost, dvosmislena riječ te tako baciti u zaborav ljubav prema toj osobi, ljubav koja je Bogom bila dana.

49. Koja je najčešća molitva anđelu čuvaru?

• Anđele čuvaru mili, Svojom snagom me zakrili. Prema Božjem obećanju Čuvaj mene noću, danju. Osobito pak me brani Da mi dušu grijeh ne rani. A kad s ovog svijeta pođem, Sretno da u nebo dođem. Da se ondje s tobom mogu Vijekom klanjat dragom Bogu.Amen.

50. Ima li koja kratka molitva koju mogu moliti uvijek i svugdje, u kojoj god se

prilici nalazim?

Anđele Božji, čuvaru moj,tebi me dragi predao Bog,danas (sada) me ravnaj,prosvjećuj Ti,čuvaj i brani me od zla svih.

Sva slava Ocu vječnomu;On sve što Sin ih otkupi,

Što tješitelj ih posveti,Po anđelima čuvao.

prema knjigama:

3. Moj će Anđeo ići pred tobom / Georges Huber ; preveo Radovan Grgec. - 3. izd.. - Zagreb : Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, 2004. - 165 str. ; 21 cm. - (Biblioteka Sveci i svetišta ; 3)

2. Vesperae Sapientiae Christianae / priredio Ivica Raguž. Tribine 1. - 2003. - 220str.; 20 cm. - (Teološke meditacije : biblioteka Družbe katoličkog apostolata ; 17)

Martina Kikić