MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJANa temelju lanka 15. stavka 4. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 149/09) i lanka 4. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, br. 32/10) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

TEHNOLOKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU VOA ZA 2012. GODINU

1

SADRAJ1. PODIZANJE NASADA..................................................................................................... 4 1.1 NAJMANJA VELIINA NASADA ......................................................................... 4 2. GNOJIDBA........................................................................................................................ 4 2.1 Meliorativna gnojidba (gnojidba i poboljanje tla prije ............................................. 5 sadnje vonjaka)..................................................................................................................... 5 2.2 Humus u tlu ................................................................................................................ 5 2.3 Reakcija tla ili pH vrijednost tla................................................................................. 5 Dodavanjem fizioloki kiselih, odnosno fizioloki lunatih gnojiva i poboljivaa tla namijenjenih za tu namjeru, potrebno je postii optimalnu pH vrijednost tla koja je za pojedine vrste voaka navedena u tablici 1. Preporuuje se prije sadnje vonjaka dodati poboljivae tla........................................................................................................................... 5 2.4 Gnojidba fosforom i kalijem ...................................................................................... 5 2.5 Gnojidba duikom ...................................................................................................... 6 3. NAVODNJAVANJE.......................................................................................................... 7 4. OBRADA TLA U VONJAKU ........................................................................................ 7 4.1 HERBICIDNI POJAS ................................................................................................ 7 5. REZIDBA........................................................................................................................... 8 6. MEHANIZACIJA U VOARSTVU................................................................................. 8 7. BERBA I SKLADITENJE............................................................................................... 8 8. INTEGRIRANA ZATITA VONIH VRSTA ................................................................ 8 8.1 MJERE ZATITE ...................................................................................................... 8 8.1.1 Mehanike mjere ................................................................................................ 8 8.1.2 Bioloke mjere.................................................................................................... 8 8.1.3 Biotehnike mjere .............................................................................................. 9 8.1.4 Kemijske mjere .................................................................................................. 9 8.1.5 Mjere opreza....................................................................................................... 9 8.1.6 Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja....................................................... 9 8.2 INTEGRIRANA ZATITA JABUKA OD TETNIH ORGANIZAMA ............... 11 8.3 INTEGRIRANA ZATITA KRUAKA OD TETNIH ORGANIZAMA............ 25 8.4 INTEGRIRANA ZATITA LJIVA OD TETNIH ORGANIZAMA.................. 33 8.5 INTEGRIRANA ZATITA TREANJA I VIANJA OD TETNIH ORGANIZAMA................................................................................................................... 37 8.6 INTEGRIRANA ZATITA MARELICA OD TETNIH ORGANIZAMA .......... 40 8.7 INTEGRIRANA ZATITA BRESAKA I NEKTARINA OD TETNIH ORGANIZAMA................................................................................................................... 43 8.8 INTEGRIRANA ZATITA MALINE OD TETNIH ORGANIZAMA................ 49 8.9 INTEGRIRANA ZATITA KUPINE OD TETNIH ORGANIZAMA ................ 52 8.10 INTEGRIRANA ZATITA ORAHA OD TETNIH ORGANIZAMA................. 55 8.11 INTEGRIRANA ZATITA LJENJAKA OD TETNIH ORGANIZAMA ......... 58 8.12 NTEGRIRANA ZATITA JAGODA OD TETNIH ORGANIZAMA ................ 61 8.13 INTEGRIRANA ZATITA AGRUMA OD TETNIH ORGANIZAMA ............. 65 8.14 INTEGRIRANA ZATITA MASLINA OD TETNIH ORGANIZAMA............. 69 9. SUZBIJANJE KOROVA U VOARSTVU (osim jagoda i maslina)..................... 74 9.1 INTEGRIRANA ZATITA OD GLODAVACA.................................................... 75

2

POPIS TABLICATablica 1: Tablica 2: Tablica 3: Optimalna reakcija (PH) tla.................................................................................. 5 Razred opskrbljenosti C s obzirom na tip tla ......................................................... 6 Maksimalno dozvoljene koliine istog duika po ha koje se godinje mogu

dodati pojedinim vonim vrstama ............................................................................................. 6

3

UVODIntegrirana proizvodnja voa podrazumijeva uravnoteenu primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i toksikolokih imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama.

1. PODIZANJE NASADAPrije podizanja vonjaka, preporuuje se zadovoljiti sljedee: - odgovarajui okoli; - organizacija gospodarstva; - osigurani tehniki i logistiki imbenici (mehanizacija, trite voa, skladita, hladnjae, mogunost transporta); - struna pomo u tehnologiji proizvodnje. Primjereni poloaji jesu oni: koji odgovaraju zahtjevima za uzgoj pojedinih vonih vrsta i sorti, koji su osunani, otvoreni, prozrani s manjom opasnou od pojave mraza. Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan, proizveden sukladno zahtjevima propisanim Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 140/05 i NN 35/08) i Zakonom o biljnom zdravstvu (NN 75/05). Uzgojni oblik mora omoguiti ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova kronje, razvoj kvalitetnih plodova, ravnomjerno rasporeivanje sredstava za zatitu bilja ( u daljnjem tekstu: SZB) po svim dijelovima kronje i olakan rad pri rezidbi i berbi. 1.1 NAJMANJA VELIINA NASADA Minimalna ukupna povrina vonjaka za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji, mora biti najmanje 0,25 ha. Najmanja veliina pojedinanog vonjaka mora biti 0,1 ha i mora biti posaena u najmanje dva reda.

2. GNOJIDBAGnojidba u integriranoj proizvodnji voa je ekoloki prihvatljiva i ekonomski opravdana s osnovnim ciljem uravnoteene ishrane same voke sa svim potrebnim hranjivima. S integriranom gnojidbom se odrava i poboljavanja plodnost tla. Prednost treba dati organskim gnojivima, a razliku u potrebnim hranjivima dodati kroz mineralno gnojivo vodei rauna o stvarnim potrebama voke. Rizik od oneienja podzemnih voda gnojivima osobito nitratima, mora se svesti na najmanju moguu mjeru. Gnojidba i popravak plodnosti tla se kod viegodinjih nasada obavlja prije podizanja nasada (meliorativna gnojidba) i za vrijeme rasta i rodnosti voke. Poljoprivredni proizvoa je obavezan voditi evidenciju u koju upisuje sve podatke o vrsti i koliini gnojiva koje unosi u vonjak. Poljoprivredni proizvoa mora unositi gnojiva na temelju rezultata analize opskrbljenosti tla pojedinim hranivima , te opeg vizualnog stanja voke. Analiza tla na sadraj duika (N) je obvezna, a preporua se obaviti je N-min metodom.

4

Analiza tla na sadraj fosfora (P), kalija (K), magnezija (Mg), humus, te utvrivanje pH vrijednosti tla je obvezna: 1. prije podizanja nasada zbog odreivanja koliine gnojiva za meliorativnu gnojidbu, te 2. svakih pet godina u postojeim nasadima. 2.1 MELIORATIVNA GNOJIDBA (GNOJIDBA I POBOLJANJE TLA PRIJE SADNJE VONJAKA) Na osnovu analize tla, prije sadnje vonjaka tj. prije dubokog rahljenja tla obavezno je provesti odreene mjere i metode s ciljem boljeg rasta i plodonoenja same voke. Obavezno je potrebno uravnoteiti koliinu humusa u tlu, popraviti pH vrijednost, te po potrebi dodati makroelemente. Ako je opskrbljenost hranivima slabija od razreda dobre opskrbljenosti tla (C razred), poljoprivredni proizvoa moe za meliorativnu gnojidbu koristiti najvie 250 kg/ha P205 i 300 kg/ha K2O godinje. 2.2 HUMUS U TLU Minimalna koliina humusa u tlu je 2 % Ako je u tlu koliina humusa ispod 2%, obavezno je provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i poboljati tlo na bazi organskih gnojiva minimalno do 2% humusa. Ako je u tlu koliina humusa od 2 do 3% preporuuje se primijeniti zelenu gnojidbu i/ili dodavanje poboljivaa tla na osnovi organskih gnojiva kao to je kompost, stajski gnoj i slino. Tijekom koritenja nasada preporuuje se redovna gnojidba organskim gnojivima i odravanje koliine humusa u tlu. Gnojidba muljem iz komunalnih ureaja za proiavanje odnosno gnojidba kompostom dobivenim od tog mulja je zabranjena. Organska gnojiva ne smiju sadravati teke metale i patogene mikroorganizme. 2.3 REAKCIJA TLA ILI PH VRIJEDNOST TLA Dodavanjem fizioloki kiselih, odnosno fizioloki lunatih gnojiva i poboljivaa tla namijenjenih za tu namjeru, potrebno je postii optimalnu pH vrijednost tla koja je za pojedine vrste voaka navedena u tablici 1. Preporuuje se prije sadnje vonjaka dodati poboljivae tla. Tablica 1: Optimalna reakcija (PH) tla VONA VRSTA kesten maslina borovnica druge vone vrste pH vrijednost 4 5,5 i aktivnog vapna manje od 3 % 6,5 - 8,5 4,0 - 4,5 5-7

2.4 GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM U sluaju, da rezultati analize pokazuju prekomjernu opskrbljenost tla hranivima, poljoprivredni proizvoa mora izostaviti gnojidbu hranjivom kojeg ima u tlu u prekomjernoj koliini.

5

Tablica 2: Razred opskrbljenosti C s obzirom na tip tla Razred opskrbljenosti C (mg/100 g ) K20 kalij P205 - fosfor LAKA TLA 16 -25 SREDNJE TEKA TLA 20-30 12- 25 TEKA TLA 23-33

2.5 GNOJIDBA DUIKOM Preporuuje se minimalna gnojidba sa duikom s kojom se postie normalan rast i rodnost voke. Na osnovi vizualnog pregleda, ako biljka ima preveliku koliinu duika, obavezno izostaviti gnojidbu duikom ili je smanjiti. Preporuuje se duino gnojivo dodavati u vie obroka u toku vegetacije, a u ukupnoj koliini do maksimalno dozvoljene koliine navedene u tablici 3. U meliorativnoj gnojidbi ne preporuuje se dodavanje duika. Pri jesenskoj gnojidbi prije otpadanja lia, najkasnije do 31. listopada, poljoprivredni proizvoa moe dodati najvie 20 kg istog duika po ha (osim kod kotiavih vonih vrsta i lijeske, kod kojih se moe dodati najvie 40 kg istog duika po ha). Prihranjivanje duinim mineralnim gnojivima poetkom vegetacije moe se obaviti od poetka cvatnje voaka ili ozelenjavanje zatravljenog tla u vonjaku, do kraja lipnja kao i u razdoblju od rujna do kraja listopada. Iznimno se moe obaviti prihrana trenje i lijeske nakon berbe. Maslinu poljoprivredni proizvoa moe prihraniti od kraja veljae do sredine lipnja, a orah od kraja oujka do sredine lipnja. Tablica 3: Maksimalno dozvoljene koliine istog duika po ha koje se godinje mogu dodati pojedinim vonim vrstama N (kg /ha) breskva 150 marelica 150 trenja 140 ljiva 140 maslina 90 kaki 90 jabuke, kruke* 60 (sorte Zlatni delies i Gala 90) kivi 150 orah 120 lijeska 120 kesten 120 jagoda 60 borovnica 60 * kod jabuke i kruke iznimno se najvee dozvoljene koliine navedene u tablici 2. mogu poveati za 50 kg/ha, i to samo ako je ispunjen jedan od tri uvjeta: ako je prethodno bila napravljena analiza Nmin metodom, ako je fizioloko stanje stabala takvo, da duina jednogodinjeg prirasta iz terminalnih pupoljaka nije vea od 30 cm, ako sadraj humusa u tlu ne premauje 4 %.

6

3. NAVODNJAVANJEOpskrba vodom mora biti prilagoena potrebama voaka i travnjaka, vremenskim prilikama i tipu tla. Dodavanje hranjivih tvari u vodu za navodnjavanje (fertirigacija) dozvoljeno je kod lokalnih naina navodnjavanja (sustav kap po kap). Poljoprivredni proizvoa koliinu hranjivih tvari koritenih kod fertirgacije ubraja u ukupnu godinju dozvoljenu koliinu.

4. OBRADA TLA U VONJAKUPoljoprivredni proizvoa mora odravati travnjak u prostoru izmeu redova, s iznimkom: u nasadima breskve i marelice na terenima koje nije mogue navodnjavati, i u mladim nasadima prije dostizanja konanog rodnog volumena: breskve (do 3. godine), trenje, vinje, ljive (do 5. godine), masline (do 7. godine), u nasadima jagoda. Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje). Nije dozvoljeno uestalo koritenje strojeva koji jako usitnjuju tlo i unitavaju strukturu (rotovatora). Ovi se strojevi mogu koristiti samo kad se pomou njih unosi u tlo vea koliina organske tvari (korova i biljaka koje se zbog gnojidbe unose u tlo, stajskog gnojiva, ...). Od listopada do kraja veljae tlo se ne obrauje. - U kontinentalnom podruju obrauje se najvie 30 % povrine tla od ukupne povrine nasada, osim u mediteranskom podruju gdje je dozvoljena obrada tla na itavoj povrini nasada od proljea do jeseni. Kod jagodastih vonih vrsta dozvoljena je uporaba mal folije. - Da bi se omoguilo zatvoreno kruenje tvari, poljoprivredni proizvoa ostavlja pokoenu travu u nasadu. - U novim nasadima, osim iznimaka iz prvog stavka, obvezno je zatravljivanje odmah nakon sadnje voaka. - U nasadima na terasama obvezna je kosidba travnjaka na rubovima terasa . - Korove u pojasu ispod stabala, poljoprivredni proizvoa odstranjuje na sljedee naine: prirodnim zatravljivanjem pojasa niskim biljkama koje imaju plitko korijenje, pokrivanjem pojasa ispod stabala organskim materijalima ili folijom, provoenjem drugih mehanikih mjera, primjena herbicida. 4.1 HERBICIDNI POJAS irina herbicidog pojasa ne smije premaivati u nasadu u prosjeku 1/3 udaljenosti izmeu redova. Za jagode odredbe herbicidnog pojasa ne vrijede. Iznimke kod irine herbicidnog pojasa vrijede: za nasade vie sorata jabuka i kruaka, posaene do 1991. godine, kod istih je dozvoljena irina herbicidnog pojasa do 45 % (po krenju nasada ta iznimka otpada), Takoer i u nasadima bez njegovanog travnjaka, irina herbicidnog pojasa ne smije 7

premaivati vrijednosti navedene u prvom stavku. Kod oraha i lijeske se u vremenu sazrijevanja i berbe plodova dozvoljava irina herbicidnog pojasa do 2/3 udaljenosti meu redovima. a od poetka vegetacije do sazrijevanja plodova ne smije biti vea od 1/4 udaljenosti meu redovima.

5. REZIDBAPoljoprivredni proizvoa obavlja rezidbu ovisno o vonoj vrsti, uzgojnom obliku, plodnosti tla i gnojidbi.

6. MEHANIZACIJA U VOARSTVUU integriranoj proizvodnji nuna je sljedea mehanizacija: pogonski strojevi traktori ije su tehnike izvedbe usklaene s radnim uvjetima u nasadu i koji omoguavaju kvalitetnu provedbu predvienih agrotehnikih mjera; ureaji za primjenu SZB ureaji koji omoguavaju sigurnu primjenu SZB sukladno uputi za uporabu navedenoj na etiketi; strojevi za odravanje tla; maleri sa stalnom ili promjenjivom radnom irinom.

7. BERBA I SKLADITENJEPoljoprivredni proizvoa treba potivati tehnoloke rokove berbe ovisno o sortnim karakteristikama. Potrebno je voditi detaljnu evidenciju o integriranoj proizvodnji sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10). Poljoprivredni proizvoa se brine za oznaavanje integrirano proizvedenog voa.

8. INTEGRIRANA ZATITA VONIH VRSTA8.1 MJERE ZATITE 8.1.1 Mehanike mjere

Poljoprivredni proizvoa mora sprjeavati irenje tetnih organizama i korova mehaniki (npr.: izrezivanjem i odstranjivanjem dijelova voke s rakastim tvorevinama, izboja zaraenih pepelnicom, titastim uima, potkornjacima i parazitskim biljkama, odstranjivanje trulih plodova zaraenih monilijom (mumija) i lia zaraenog fuzikladijem, i dr.). 8.1.2 Bioloke mjere Poljoprivredni proizvoa stvara pogodne ivotne uvjete za razvoj korisnih ivotinja tako da: uva i sadi ivu ogradu, grmlje i drugo raznovrsno raslinje, njeguje raznovrsne potkulture, za sklonite korisnih ivotinja ureuje kamenjare i hrpe granja, postavlja kuice za korisne ptice, postavlja visoke motke za privlaenje ptica grabljivica, prati, unosi i kontrolira korisnu faunu (prije svega grabeljive grinje, parazitske 8

osice, osolike muhe, zlatooke, stjenice i bubamare). 8.1.3 Biotehnike mjere Poljoprivredni proizvoa u okviru mogunosti koristi feromonske mamce (metodu zbunjivanja), druge naine lova kukaca, te akustine aparate za odbijanje ptica i glodavaca. 8.1.4 Kemijske mjere Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (NN 70/05) poljoprivredni proizvoai smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi. Tehnoloke upute sadre samo SZB koja su u trenutku izdavanja tehnolokih uputa registrirana u Republici Hrvatskoj za predvienu primjenu i koja sadre aktivnu tvar doputenu za uporabu u integriranoj proizvodnji na odreenoj kulturi. SZB koja su navedena u tehnolokim uputama i kojima tijekom godine istjee rok valjanosti registracija, poljoprivredni proizvoa smije koristiti do propisanog roka za primjenu zaliha. Dozvoljena SZB smiju se koristiti samo u propisanim koncentracijama i dozama. Primjena SZB mora biti sukladna normama u istim uputama i prilagoena stanju vegetacije. Sva nova SZB koja e se na tritu pojaviti poslije izdavanja godinjih tehnolokih uputa, poljoprivredni proizvoai e smjeti koristiti sukladno rjeenju o registraciji i uputama za uporabu na etiketi, iako nee biti navedeni u tablicama tehnolokih uputa. O koritenim SZB poljoprivredni proizvoai duni su voditi evidenciju sukladno Pravilniku o uputama kojih su se obvezni pridravati korisnici SZB te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08) i Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10). 8.1.5 Mjere opreza Sukladno odredbama Pravilnika o uputama kojih su se obvezni pridravati korisnici SZB te uvjetima kojima moraju udovoljavati te uputama za uporabu na etiketi mora se sprijeiti da SZB dospiju na susjedne kulture, pridravati se ostalih mjera opreza, uvaavati naela dobre poljoprivredne prakse i zatite okolia. Potrebno je osigurati zatitne zone - pomo mogu biti razliite zatitne ograde ili pregrade. Ako proizvoa za proizvodnju vone vrste izabere povrinu na kojoj postoji mogunost pojave zanoenja sa susjednih povrina, rizik mora preuzeti na sebe. 8.1.6 Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja

Izvjetajno prognoznim poslovima u zatiti bilja predvia se pojava tetnih organizama, te vrijeme, nain i mjere njihovog suzbijanja. Preporuke i informacije javno su dostupne na internetskim stranicama (http://www.komora.hr i http://www.hcphs.hr). S namjerom da se preporuke priblie to veem broju proizvoaa, Hrvatska Poljoprivredna Komora, Javna poljoprivredna savjetodavna sluba, na regionalnoj razini, objavljuje preporuke za suzbijanje u lokalnim medijima (radiju i novinama), a Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje prognoze na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju.

9

STRUNA OSPOSOBLJENOST I EKOLOKA SVIJEST PROIZVOAA UKLJUENIH U INTEGRIRANU PROIZVODNJU Tijekom godine proizvoai trebaju prisustvovati predavanjima o integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji u trajanju od 5 sati te za to dobiti odgovarajuu potvrdu. Proizvoai trebaju detaljno poznavati ciljeve i naela integrirane proizvodnje (tehnoloke upute za integriranu proizvodnju) i biti ekoloki osvijeteni u svim aspektima te proizvodnje.

10

8.2 INTEGRIRANA ZATITA JABUKA OD TETNIH ORGANIZAMAMJERE SUZBIJANJA TETNI ORGANIZAM I OPIS Mrljavost lista i krastavost ploda jabuke Venturia inaequalis Zaraza se moe javiti od otvaranja pupa do kraja vegetacije na svim zelenim nadzemnim organima i plodovima. Listovi s velikim brojem maslinastih pjega poinju otpadati. Povrina zaraenih plodova raspucava se te oni trunu i otpadaju. Zaraza izbojaka vrlo je rijetka. Gljiva prezimi u obliku saprofitskog micelija u otpalom liu. Plodita iz kojih izlaze askospore potrebna su za primarne zaraze, a uglavnom dozore krajem oujka. Nakon toga tijekom kinih dana mogu se oekivati prve zaraze na liu. Agrotehnike mjere: - izbor prozranih i sunanih poloaja, - prozranost kronje, - sadnja tolerantnih sorata, - odstranjivanje otpalog lia iz vonjaka. Kemijske mjere: Povoljne agrometeoroloke uvjete za zarazu prate djelatnici HPK, JPSS Pristup zatiti s fungicidima jest preventivi, a po potrebi kurativni. Broj prskanja ovisi o pritisku zaraze. Za prvo prskanje tijekom bubrenja pupova rabe se bakreni pripravci. Razmaci izmeu prskanja tijekom travnja obino su krai, a produavaju se u svibnju i najdui su u lipnju. Do poetka cvatnje rabe se povrinski fungicidi, tijekom cvatnje pa do kraja lipnja sistemini fungicidi i strobilurini. Izbor pripravaka tijekom travnja i svibnja prilagoava se stanju zaraenosti pepelnicom. Uinak povrinskih fungicida slabiji je ako nakon aplikacije padne vie od 30 mm kie, a uinak izostaje ako padne vie od 50 mm kie. Zatitno djelovanje sisteminih triazolskih fungicida protiv krastavosti plodova u drugom dijelu vegetacijske sezone manje je nego tijekom proljea. Povrinski fungicidi imaju dosta dugo preventivno i kratko kurativno djelovanje (ciprodinil i pirimetanil 50 - 60 sati, ditianon do 48, kaptan i mankozeb do 36, metiram do 30 sati). Sistemini fungicidi imaju krae preventivno djelovanje i due kurativno djelovanje (70 - 96 sati), ako je temperatura oko 10 C. Pri viim temperaturama kurativno djelovanje se skrauje za 15 pa ak i za 20 sati. Veliki broj kurativnih prskanja moe utjecati na bri razvoj rezistentnosti gljive. U praksi se za poetak prskanja ne eka do kraja kurativnog djelovanja osim ako na to ne prisile Cu-sulfat Modra galica, Plavi kamen AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB MAX. BROJ PRSKANJA U GODINI 3x

Cu-oksid

Nordox 75 WG

Cu-oksiklorid

Cu-hidroksid

Bakreno vapno WP 50, Gypso, Kupropin, Cupro caffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram WG Champion, Champion 50 WG, Blauvit, Champion tekui, Cuproline, Kocide DF Bordoka suspenzija WP-20, Bordoka juha, Bordoka juha caffaro 20 WP, Bordoka juha 20 WPmanica, Bordoka juha 20 WP, Bordoka suspenzija S-20 Cuprablau Z, Cuprablau Z ultra

3x

2x

Cu-hidroksid Ca-sulfat kompleks

Cu-hidroksid Ca-klorid kompleks + cink sulfid kaptan

3x

Merpan 80 WDG, Stoper, Captan WP50, Merpan 50 WP Topas- C 50 WP

3-5 x

kapatn + penkonazol

4x

kapatn + trifloksistrobin

Zato plus

3x

ciprodinil flukinkonazol + pirimetanil

Chorus 75 WG Clarinet

4x 3x

11

vremenske prilike. Strobilurinski pripravci glede trajanja preventivnog i kurativnog djelovanja imaju sljedee karakteristike. Neposredno kurativno djelovanje traje do 48 sati, nakon isteka tog vremena mogu je razvoj gljive, iako ne stvara mnogo konidija. Za listove je to prihvatljivo, no za mlade plodove nije. Djelovanje triazolskih pripravaka, djelomino i strobilurinskih, pri niim temperaturama slabije je. Ciprodinil i pirimetanil dobro djeluju i pri niim temperaturama. Napomena: Pripravci na osnovi mankozeba i metirama imaju negativne uinke na predatorske grinje te je ogranien broj tretiranja tim pripravcima na najvie 4 godinje. Sistemini pripravci na osnovi triazola u kritinom periodu uvijek se mijeaju sa povrinskim fungicidima. Pri tome se doza kontaktnog fungicida moe smanjiti za 10 - 20 %. Za pripravake na osnovi dodina potrebno je dosljedno potivati upute za mijeanje. Za pripravke na osnovi boskalida karenca je 10 dana za jabuku koja se ne skladiti.

mankozeb

Dithane M-45, Pinozeb M-45, Mankozeb, Star 80 WP, Crittox MZ 80, Caiman WP, Mankonor 80 WP, Cadillac 80WP, Mankokal, Dithane DG neotec Delan SC 750, Delan 500 SC, Delan 700 WDG Polyram DF

4x

ditianon

4x

metiram

4x

bitertanol

Baycor WP 25

3x

tebukonazol

Folicur WP 25

2x

krezoksim-metil

Stroby WG

3x

fenbukonazol kinoksifen difenkonazol miklobutanil trifloksistrobin dodine boskalid + piraklostrobin propineb piraklostrobin+ditianon flusilazol

Indar 5 EW Crystal Score 250 EC, Cros, Difcor, Scissor Systhane 12 E, Fond 12 E Zato 50 WG Dodin S-65, Chromodin S-65 Bellis Antracol WP 70, Chromoneb S-70, upineb S-70 Tercel Punch 10 EW

3x 4x 4x 3x 3x 3x 3x 2x 4x

12

Pepelnica jabuke Podosphaera leucotricha Bolest se javlja na svim zelenim nadzemnim dijelovima kod nekih sorata i na plodovima tijekom itave vegetacijeske sezone. Primarne zaraze poinju tijekom pupanja i tada bolest moe unititi cvatove. U veine sorata zaraza plodova potpuno je beznaajna. Glavni problem su uniteni izbojci - osnova za razvoj rodnog drva i cvatova.

Agrotehnike mjere: - izbor prozranih poloaja, - prozrana kronja, - sadnja tolerantnih sorata, - uravnoteena gnojidba manjim koliinama duika da se ne bi javio trei porast, - viekratno odstranjivanje i spaljivanje zaraenih izboja. Kemijske mjere: Suzbijanje se provodi prije svega preventivno. Pepelnica se pokuava zaustaviti u travnju i svibnju, a kasnije se rezidbom odstranjuju zaraeni izbojci. Unato uporabi fungicida bolest se ne moe sasvim sprijeiti. Odstranjivanje zaraenih izboja kod osjetljivih sorata treba ponoviti vie puta. Uinkovitost dugo rabljenih triazolskih fungicida (penkanozol, difenkonazol) slabija je pa su se kao najuinkovitija pokazala sredstva na osnovi trifloksistrobina i krezoksim-metila. Samo ako je pred cvatnju toplo vrijeme (vie od 12 oC) ima smisla ve tada rabiti triazolske pripravke: miklobutanil ili strubilurine. U to vrijeme mogu se rabiti sumporni pripravci (0,3 %). Jo uvijek prevladava miljenje da je za suzbijanje pepelnice potrebno vie od 500 litara kropiva po hektaru. U jako zaraenim bujnim vonjacima strobilurinske pripravke ima smisla rabiti i kasnije tijekom ljeta, da bi se sprijeila zaraza izbojaka. Napomena: Pripravci na osnovi sumpora imaju postrano akaricidno djelovanje na tetne, ali i na korisne grinje. Za pripravke na osnovi boskalida karenca je 10 dana za jabuku koja se ne skladiti.

sumpor

Thiovit jet, Kumulus DF, Kalinosul 80 WG, Chromosul 80, Kossan WG, Sulfolac WG 80, Kvaljivi sumpor, Cosavet DF, Sumpor micro 80 WP, Sumpor moivi tiosam 80, Mikro, Sumpor SC-80, Tekui sumpor, Sulfolac 85 SC Clarinet

5X

flukvinkonazol + pirimetanil

4X

difenkonazol

Score 250 EC, Cros, Difcor, Scissor

4X

miklobutanil

Systhane 12 E, Fond 12E

3X

penkonazol

Topas 100 EC, Trapez

4X

krezoksim-metil

Stroby DF

3X

trifloksistrobin

Zato 50 WG

3X

boskalid + piraklostrobin

Bellis

2X

piraklostrobin+ditianon

Tercel

4X

fenbukonazol flusilazol

Indar 5 EW Punch 10 EW

13

Trule plodova Monila fructigena Gljiva uzrokuje trule plodova u vonjaku i u skladitu. Prezimi u obliku micelija u zaraenim plodovima, tzv. mumijama. Na jainu zaraze utjeu vremenski uvjeti i drugi imbenici koji oteuju plod. Rak kore Nectria galligena Bolest se vidi na povrini kore grana i debla u obliku rakastih rana. Ako rana obuhvati itavu granu ili deblo, taj dio se osui. Infekcije s askosporama ili konidijama zbivaju se tijekom itavog ljeta. Za zarazu je najvanije vrijeme tijekom opadanja lia i intenzivnog rasta mladica do sredine svibnja.

Agrotehnike mjere: - odstranjivanje mumija - prozrana i ne pregusta kronja prorjeivanje plodova Kemijske mjere: Prije svega mora se smanjiti mogunost oteivanja plodova na bilo koji naina (tetnici, ptice, vjetar i dr) Na trule u skladitu znatno utjeu oteenja prilikom berbe i transporta te uvjeti prije skladitenja (promjene temperature plodova i promjene vlanosti u ambalai). Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih sadnica, - intenzivan rez zaraenih izbojaka, - uzgojni oblik s prozranom kronjom da se izbojci ne dodiruju, - izbjegavati sadnju na mjestima gdje dolazi do smrzavanja. Kemijske mjere: Rak kore uzrokuje najvie potekoa u planinskom podruju (vii vlani poloaji). Kemijskim suzbijanjem ne moe se potpuno suzbiti bolest ako su prisutni optimalni uvjeti za njezin razvoj. U osjetljivih sorata (npr. Gala, Braeburn, Jonagold, Golen delicious, Pinova i Fuji) izbjegava se rezidba koja uzrokuje nastanak velikih rana. Vee rane nastale pri rezidbi ili dugim zahvatima (maliranje, vezanje, ) potrebno je premazati. Tijekom proljea obavi se jedno kasno prskanje pripravcima na osnovi bakra, a kasnije se rabe preventivni fungicidi namijenjeni suzbijanju krastavosti jabuka. Neposredno nakon berbe moe se prskati pripravcima na osnovi bakra. Tijekom iznimno kiovitih i toplih jeseni potrebna su dva prskanja u periodu otpadanja listova. Agrotehnike mjere: - vonjak se podie na prozranim, propusnim i dobro strukturiranim tlima, - tlo treba drenirati tako da se ne zadrava oborinska voda na povrini, - potrebno je sustavno suzbijati korove da je korijenov vrat to krae vlaan,

ciram

Biopol V

Rak korijenova vrata Phytophthora cactorum Glavno mjesto ulaza gljive jesu rane i raspukline na korijenovu vratu. Starenjem vonjaka osjetljivost se poveava. Kora na zaraenom mjestu

metalaksil-M

Fonganil Gold

2x

14

postaje crvenkastoljubiasta i vlana. Gnjilo tkivo pjege ima miris po bademovom ulju. Kada gnjiloa obuhvati stablo - biljka propadne. Gljiva napada i korijenje sadnica i plodove (smea gnjiloa plodova).

- odabiru se sadnice koje su to vie cijepljene. Za problematine poloaje ne izabiru se osjetljive podloge (jako su osjetljive MM 106, M 26 i M7), - oteenja koja nastaju tijekom obrade na deblu treba nastojati smanjiti, - zaraene plodove potrebno je odstraniti iz vonjaka. Mjere suzbijanja: Zaraena stabla potrebno je im prije iskriti. Pri podsaivanju treba prozraiti tlo i dodati veliku koliinu organskih gnojiva. Agrotehnike mjere: - zdrav sadni materijal, - mehaniko odstranjivanje zaraenih izbojaka 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo, a odrezane izbojke spaliti, - pri rezidbi alat (kare, pile) treba dezinficirati, - ako je stablo potpuno zaraeno potrebno ga je iskriti i spaliti. Kemijske mjere: Provode se preventivno u poetku vegetacije primjenom pripravaka na osnovi bakra u dozama kao i za suzbijanje krastavosti jabuke, a u cvatnji primjenom fosetila.

Bakterijska pale jezgriavog voa Erwinia amylovora Bakterijska pale najopasnija je bolest jabuke. Zaraena stabla izgledaju kao opaljena vatrom pa je po tome i bolest dobila ime. Zaraeno lie smee je boje i izgleda kao opreno. Primarna zaraza najee se ostvaruje preko cvijeta. irenju bakterije pogoduju visoka relativna vlaga zraka i temperature vie od 18 C. Prenosi se kiom, kukcima i sadnim materijalom. Bolesti u skladitu Schizothyrium pomi, Gloeodes pomigena, Gloeosporium sp. Prve dvije gljive javljaju se tijekom kinih jeseni u slabo prozranim nasadima. Gljive se nalaze na povrini ploda i smanjuju im trnu vrijednost, ali oni ne propadaju. Gorka trule (Gloeosporium sp.) opasnija je jer plodovi propadaju ve u nasadu i kasnije u skladitu.

Cu-oksid Cu-hidroksid Ca-klorid kompleks + cink sulfid fosetil

Nordox 75 WG Cuprablau Z Aliette flash, Avi

Kemijske mjere: Svi pripravci koji se rabe za suzbijanje skladinih bolesti tijekom kinih jeseni moraju se uporabiti dva puta pri tome je potrebno potivati karencu Napomena: Za pripravke na osnovi boskalida karenca je 10 dana za jabuku koja se ne skladiti.

boskalid + piraklostrobin

Bellis

3X

15

Jabuni savija Cydia pomonella Laspeyresia pomonella/ Carpocapsa pomonella Gusjenice jabunog savijaa oteuju plodove jezgriavih voaka ubuujui se u njih te prouzroe crvljivost plodova. Jabuni savija ima dvije generacije godinje. Leptiri lete od kraja travnja do sredine rujna. Gusjenice su aktivne od sredine svibnja do zavretka listopada. Jabuni savija prezimi kao gusjenica u zapretku u raspuklinama kore. Leptiri najrae odlau jaja na sortama koje imaju sitne plodove u gronjama (npr. Elstar). Gusjenice se ubuuju u plodove odmah nakon izlaska iz jaja. Prije nego krene prema sjemenim zamecima gusjenica napravi spiralan hodnik. S poveanjem nadmorske visine i padanjem srednje dnevne temperature slabe uvjeti za razvoj jabunog savijaa.

Agrotehnike mjere: - prorjeivanje plodova, - odstranjivanje oteenih plodova, - obavijanje debla u jesen valovitom ljepenkom i unitavanje zapredenih gusjenica. Kemijske mjere: Jabuni savija je tetnik koji se pojavljuje u vonjacima redovito u velikim populacijama te zahtjeva nekoliko tretiranja insekticidima. Samo preciznim praenjem pojave i intenziteta napada ovog tetnika sprjeavamo nastanak velikih teta, s jedne strane, i izbjegavamo prekomjerna tretiranja insekticidima, s druge strane. Cilj pri suzbijanju jabunog savijaa jest upotreba insekticida najvie etiri puta tijekom vegetacije. U zadnje vrijeme u mnogim vonjacima s velikim populacijama leptira (esto lete bez prekida izmeu dviju generacija i s djelominom rezistentnou na pojedine insekticide), takav pristup u zatiti jabuka ne zadovoljava. Unato tome, ne smijemo lakomisleno poveati broj prskanja. Pri svakom suzbijanju potrebno je upotrijebiti insekticid iz druge kemijske skupine. Naalost izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje optimalan izbor pripravka. Insekticide rabimo na osnovi preporuka savjetodavne slube, na osnovi ulova na feromonske klopke, analize sume efektivnih temperatura, analize srednjih temperatura u poslijepodnevnim satima i na osnovi broja oteenih plodova. Za prag tetnosti prve generacije uzimamo 2 % oteenih crvljivih plodova, za drugu 1 % oteenih plodova. U zadnjim godinama let leptira poinje ve krajem travnja i traje jo i tijekom rujna. Zbog toga je vrijeme suzbijanja znatno produeno. Teko je odrediti optimalne rokove za suzbijanje samo na temelju ulova leptira. Prag ulova po feromonskoj klopki uzimamo 3 - 5 leptira, ovisno o rodnosti vonjaka. Regulatore razvoja upotrebljavamo kada suma efektivnih temperatura (prag 10 C) mjerena od kritinog ulova leptira na feromonsku klopku dosegne 75 - 85 C, a kontaktne insekticide pri sumi 90 C. Slijedea tretiranja ovise o

tiakloprid

Calypso SC 480

2X

lufenuron

Match 50 EC

2X

tebufenozid

Mimic

2X

metoksifenozid

Runner 240 EC

3X

klorpirifos-metil

Reldan 40 EC, Lino, Rely 40

2X

teflubenzuron

Nomolt SC

1X

fenoksikarb

Insegar 25 WP

2X

klorpirifos-etil

Pyrinex 250 ME,

2X

acetampirid

Mospilan

2X

16

letu leptira, perzistentnosti insekticida i oborinama. Za prskanje protiv jabunog savijaa potrebno je rabiti najmanje 400 l kropiva po hektaru, prska se po mogunosti pri visokoj vlazi zraka i temperaturama niim od 20 oC. Napomena: Pri analizi oteenih plodova - tete od jabunog savijaa moraju biti razdvojene od teta koje uzrokuju drugi tetnici. tete se mogu lako zamijeniti sa tetama od breskvina savijaa i kukuruznog moljca. Breskvin savija vrlo esto tijekom zadnje dekade kolovoza i prve dekade rujna uzrokuje crvljivost plodova jabuka. Ako se napad ponavlja vie godina insekticide je potrebno upotrijebiti najkasnije sukladno karenci. Savijai pupova Archips rosana, Spilonota ocellana, Hedya nubiferana Savijai koice ploda Adoxophyes reticulana, Archips podana, Pandemis heparana Gusjenice prve generacije nagrizaju i zapredaju pupove, cvjetne rosete i izboje, djelomino plodove, a gusjenice druge generacije vie oteuju plodove izgrizajui koicu ploda. Izgriena povrina ploda je nepravilnog oblika.. Kemijske mjere: U veini vonjaka odvojene primjene insekticida za savijae koice ploda nisu potrebne, posebno ne onda kad insekticide protiv jabunog savijaa moramo rabiti 5 ili ak 6 puta. Mogue ih je pratiti pomou feromonskih klopki. Veu pozornost im treba obratiti tamo gdje su manje populacije jabunog savijaa i tamo gdje se primjenjuje metoda konfuzije. Tada moramo korekcijsku upotrebu insekticida prilagoditi ovim tetnicima, prije svega savijau koice ploda (A. reticulana). Gusjenice jesenje generacije savijaa koice ploda, javljaju se tik pred berbu, a prije odlaska na prezimljenje izgrizaju koicu ploda u obliku plitkih grizotina, te grizotine nisu meusobno spojene. Tada suzbijanje nije mogue zbog karence. Oteenja se skoro ne zamjeuju, ali uzrokuju ranije propadanje plodova u skladitu. Na takvim lokacijama smisleno je suzbijanje prezimjelih gusjenica rano u proljee prije cvatnje (prag je vie od 5 - 6 % zapredenih pupova). Isti prag odnosi se i na prvu generaciju savijaa koice ploda dok se gusjenice hrane na izbojima (kraj lipnja). Drugu generaciju suzbijamo tijekom kolovoza, kada naemo vie od 3 5 % zapredenih izbojaka ili poetke oteenja na 0,5 % plodova. lufenuron metoksifenozid fenoksikarb spinosad Match 50 EC Runner 240 EC Insegar 25 WP Laser 1-2X 3X 2X 2X

metoksifenozid

Runner 240 EC

2X

Mali mrazovac Operophtera brumata

metoksifenozid

Runner 240 EC

2x

17

Gusjenice malog mrazovca u proljee izgrizaju pupove, listove, cvjetove, a mogu napasti i male plodie izgrizajui povrinu ploda u obliku jamica. Plod se deformira, a jamice prekrije pluto. leptira, koje se hrane listovima i cvjetovima. Moljac krunih mina Leucoptera malifoliella/ Cemiostoma scitella Ova vrsta zbog uestalosti pojave i velikih teta koje ini u intezivnim nasadima jabuke je svakako najvanija od svih ostalih vrsta lisnih minera koji se javljaju na jabuci Gusjenice moljca okruglih minase nakon izlaska iz jaja, koja su pojedinano odloena na naliju lista, ubuuju se u list gdje kruno hranjenjem prave okruglu minu promjera od 10 - 12 mm dobro vidljivu s gornje strane lista. minu. Ovaj tetnik ima tri generacije. Miner prezimi kao kukuljica koja se nalazi u raljama grana ili na deblu .Kukuljice su bijele boje veliine i oblika sjemenki trava. Sve vie je informacija da moljac krunih mina postaje i sanitarni problem. Kukuljice se nalaze na plodovima uz peteljku i aku to smeta i odbija kupce.

Agrotehnike mjere: - struganje stabala na kojima prezime kukuljice Kemijske mjere: napad Prisutnost velikog broja mina ovog tetnika u jesen te nazonost kukuljica tijekom zime je prvi signal o potrebi praenja leta leptira prve generacije, odlaganju jaja i poetku ubuivanja gusjenice u list. Praenje pojave leptira minera obavlja se feromonskim klopkama koje treba u vonjak postaviti ve u cvatnji jabuka.. Nakon ulova leptira na feromonsku klopku trae se jaja tetnika. Jaja se u pravilu nalaze na naliju 4-tog lista od vrha izbojka, ali i na listovima u cvjetnoj roseti, a mogue ih je nai samo pomou lupe koja poveava najmanje 5 puta. Kritini broj je 100 jaja na 100 pregledanih listova. Prva se generacija javlja u cvatnji sorte Idared, a razvojni ciklus pojedine generacije traje oko mjesec dana. Minera pokuavamo takoer suzbiti zajedno s lisnim uima, jabunom osicom i savijaem. Katkad se rokovi poklope, a katkad i ne. Najuinkovitije suzbijanje postie se suzbijanjem prve generacije kada su razvojni stadiji meusobno odvojeni u odnosu na drugu i treu generaciju kada su prisutni svi razvojni stadiji. Suzbijanje ovog tetnika poinje ve u stadiju jaja nakon cvatnje jabuka i to biotehnikim insekticidima iz skupine regulatora razvoja kukaca. Drugo tretiranje treba obaviti u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja tj. pojavom malih mina veliine 1 mm s insekticidima iz skupina neonikotinoida i naturalita. Uinak suzbijanja na kasnije stadije liinki znatno je slabiji. Za suzbijanje se mogu rabiti neonikotinoidi ili regulatori razvoja kukaca. Organofosforni insekticidi, koje se rabe protiv lisnih ui i jabunog savijaa imaju slab postrani uinak na minere. Pri suzbijanju tree generacije na ranim

acetamprid klorpirifos-metil imidakloprid

Mospilan 20 SP Reldan 40 EC, Lino rely 40 Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200 SL, Dali, Congo Calypso SC 480 Insegar 25 WP Nomolt Laser Runner 240 EC

2X 2X 2X

tiakloprid fenoksikarb teflubenzuron spinosad metoksifenozid

2X 2X 1X 2X 3X

18

sortama karenca je ograniavajui faktor primjene. Patuljasti moljac miner Stigmella/Nepticula malella Moljac vreastih mina Phyllonorycter/Lithocolletis corylifoliella Moljac vijugavih mina Lyonetia clekella Gusjenice na listovima rade mine razliitih oblika ovisno o vrsti. Mineri imaju dvije generacije godinje Jabuna zelena u Aphis pomi Jabuna pepeljasta u Dysaphis plantaginea Jabuna pepeljasta u izaziva kovranje lia, deformiranje i zastoj izboja u rastu i oteenja mladih plodova Jabuna u ikarica Dysaphis devecta Ui sisanjem na izbojcima, granicama, cvjetnim rosetama i plodovima uzrokuju zastoj u rastu, izoblienje izbojaka i plodova. Izluivanjem medne rose oneiste dodatno plodove. Ui prezime u obliku crnih jaja veliine 0,5 mm odloenih na izbojcima. Najtetnija je jabuna pepeljasta u, koja svojim izluinama uzrokuje deformacije plodova, koji se ne razvijaju i ne dozrijevaju. Agrotehnike mjere: - unitavanje otpalog lia - struganje stabala na kojima prezime kukuljice - plitkom obradom tla unite se gusjenice koje prezime u tlu Nain suzbijanja: Mineri se redovito javljaju u vonjacima jabuka, no nije ih potrebno posebno suzbijati. Katkad se prenamnoi patuljasti moljac miner (S. malella), za kojeg je prag tetnosti 2 - 3 mine po listu. Rokovi za suzbijane i pripravci isti su kao i za moljca krunih mina. NAPOMENA: Isto kao i za moljca krunih mina. Agrotehnike mjere: - umjeren rast i izbalansirana gnojidba - ouvanje prirodnih neprijatelja - suzbijanje korova koji su ljetni domaini lisnih uu - unoenje prirodnih neprijatelja Kemijske mjere: Ui pokuavamo suzbiti u dva roka. Ako se na izbojcima prilikom zimskog pregleda granica nae vie od 25 jaja na duni metar, primjenjuju se mineralna ulja koja za tu namjenu koristimo do faze bubrenja pupova najkasnije do fenofaze mije ui.. Prije cvatnje i neposredno nakon cvatnje prati se brojnost populacije i s obzirom na prag tetnosti odluuje se za suzbijanje. Prag tetnosti izraava se u postotku napadnutih izbojaka ili broju kolonija na 100 izbojaka. Visina praga prilagoava se vremenu pojave i bujnosti voaka. U bujnim vonjacima tolerira se vii prag tetnosti. Poslije cvatnje za zelenu jabunu u iznosi 8 - 10 kolonija na 100 izbojaka, za pepeljastu u 1 - 2 kolonije, a za ui ikarice vie od 5 napadnutih listova na 100 pregledanih. .Neposredno tretiranje provodi se najvie dva puta godinje, inae se regulacija populacije ostavlja prirodnim neprijateljima Isto kao i za moljca krunih mina. Isto kao i za moljca krunih mina. Isto kao i za moljca krunih mina.

acetamprid

Mospilan 20 SP

2X

tiametoksam

Actara 25 WG

2X

klorpirifos-metil

Reldan 40 EC, Lino, Rely 40

2X

tiakloprid

Calypso SC 480

2X

imidakloprid

Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200 SL, Dali, Congo Pirimor 50 WG

2X

pirimikarb

3X

flonikamid

Teppeki

3X

19

(osice najeznice, boje ovice, mreokrilka, predatorske stjenice, i dr.). Prednost pri suzbijanju lisnih uiju daje se pirimikarbu i flonikamidu, koji su aficidi i nemaju negativno djelovanje na prirodne neprijatelje, zatim neonikotinoidima koji su uinkoviti i za suzbijanje jabune osice koju treba suzbiti odmah nakon cvatnje., da bi se ublaio razvoj rezistentnosti na organofosforne insekticide, koji se esto rabe

klorpirifos

Finish E-48,Pirifos EC

Jabuna osica Hoplocampa testudinea Osice zapoinju letjeti neposredno pred poetak cvatnje jabuka. Na napad ovog tetnika podlonije su sorte s bijelim laticama npr. Idared. Jaja ulau u aku cvijeta. Pagusjenice osica mlaih razvojnih stadija prave plitke vijugave hodnike ispod koice ploda koji rastom ploda oplutave Ti plodovi ostaju na stablu do berbe.. Starijei vee pagusjenice ulaze u drugi plod, ubuuju se do sjemenog zametka kojeg izgrizaju. Takovi plodovi (veliine ljenjaka) prijevremeno otpadaju na tlo. Voari su esto u neodumici mislei dase radi o tetama od jabunog savijaa. raJedna pagusjenica oteti 4 - 5 plodia. Jae su napadnute sorte koje kasnije cvatu. Pagusjenice prezime u tlu, zakukulje se tek krajem zime. tetnik ima jednu generaciju godinje

Agrotehnike mjere: - plitka obrada tla ispod stabala uniti dio pagusjenica, koje se nalaze u tlu - masovni ulov osica na velik broj bijelih ljepljivih ploa moe znatno smanjiti populaciju osica Kemijske mjere: Pred kraj cvatnje, kada je optimalni rok za suzbijanje, moe se upotrijebiti samo pripravak na osnovi tiakloprida, koji je selektivan za pele. Osobitu pozornost treba pridavati pelama i prskanje obaviti u sumrak, kada se opasnost za pele znatno smanjuje. Potreba za prskanjem odreuje se na osnovi ulova osica na bijelim ljepljivim ploama. Ploe se postave sedam dana prije poetka cvatnje (priblino 1 plou dimenzije 0,2 0,3 m po ha) u gornju treinu kronje da budu dobro vidljive. Ulov 20 osica po bijeloj ljepljivoj ploi smatra se pragom tetnosti, a u sluaju slabije cvatnje taj prag je i nii. .S obzirom da je napad osica u vonjaku najee jako neravnomjeran i da jaina napada ne mora biti u skladu s ulovom na ploama, potrebno je obavljati pregled odloenih jaja i za suzbijanje se odluiti kada se odloena jaja ili oteenja nau na vie od 3 % plodova. Ako je oplodnja bila slaba, prag odluke moe biti i nii.

tiakloprid acetamiprid tiametoksam

Calypso SC 480 Mospilan 20 Actara 25 WG

2X 2X 2x

20

Jabuni cvjetar (cvjetojed) Anthonomus pomorum Imaga koja prezime ispod raslinja i u umama sele se kad srednja dnevna temperatura dosegne 10 C u vonjake u blizini uma. enke se dopunski hrane izbojcima i odlau jaja u pupove. Liinke poderu unutarnje organe cvijeta prije otvaranja latica. Napadnuti cvjetovi prepoznaju se po posmeenju latica koje se ne otvaraju, nalik su na oteenje od mraza.

Agrotehnike mjere: -rezanje i unitavanje napadnutih izboja prije nego cvjetar zavri ivotni ciklus. Kemijske mjere: Napad cvjetara jai je u vonjacima u blizini ume. Kasnije sorte obino su jae napadnute. Napad ovisi o vremenskim uvjetima. to cvatnja dulje traje, to je napad jai. Stabla udaljena 50 - 80 metara od ume znatno su manje napadnuta pa ima smisla suzbijati samo rubne redove uz umu. Prag tetnosti odreuje se prema broju imaga, broju ubodenih pupova i broju odloenih jaja. Prag je takoer ovisan o sorti i broju cvjetova. Ako se metodom otresanja (klopf metoda) na 100 grana ulovi 20 - 30 imaga, mogu se oekivati tete. Potom se pregledavaju pupovi. U vonjaku s manjim brojem cvjetnih pupova odluujemo se za suzbijanje ako je vie od 20 % ubodenih pupova ili vie od 15 % pupova sa odloenim jajima. U vonjaku sa velikim brojem cvjetova prag je u oba primjera vii za 10 % (30 % ubodenih pupova ili 25 % pupova s odloenim jajima). Djelotvornost doputenih insekticida na imaga i duboko odloena jaja kreu se izmeu 50 - 70 %.

Mineralno ulje

Bijelo ulje

2X

21

Jabuna krvava u Eriosoma lanigerum Prezime enke na izbojcima, korijenovom vratu ili na plitkom korijenju. Tijelo modrikasto smee ui koje ima crvenu limfnu tekuinu pokriveno je dugim votanim nitima koje je tite od negativnog utjecaja okoline i od kontaktnog djelovanja insekticida.

Agrotehnike mjere: - rezanje jako zaraenih grana i premazivanje rana Kemijske mjere: Krvava u posredno se suzbija suzbijanjem ostalih vrsta ui, savijaa i drugih tetnika. esto to nije dovoljno i potrebno je provesti dodatno suzbijanje. Moe se provesti prije kretanja vegetacije ili nakon berbe. esto rabimo mjeavine mineralnih ulja s drugim insekticidima.. Za suzbijanje je potrebno utroiti 800 l kropiva po hektaru. Kao prag tetnosti uzima se 5 - 8 % napadnutih izbojaka, nekad i manje, ako je mlai vonjak i ui se nalaze na deblu na kojem prouzrokuju rakaste rane. Korjienovi izdanci i rak rane na korijenovu vratu mjesta su gdje se ove ui najbolje razmnoavaju zato je potrebno rasprskivae prskalica usmjeriti prema tim dijelovima. Najvaniji prirodni neprijatelj jest parazitska osica Aphelinus mali, u vonjacima u kojima se ne rabe insekticidi moe parazitirati i do 90 % populacije te ui. Krvavu u najbolje suzbijaju insekticidi s dobrim povrinskim djelovanjem..

imidakloprid

Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200 SL, Dali, Congo

2X

pirimikarb

Pirimor 50 WG

2x

22

Kalifornijska titasta u Quadriaspidiotus perniciosus Jabuna koma u Lepidosaphes ulmi Liinke i imaga kalifornijske titaste ui siu na izbojcima tijekom itave godine. Za jakog napada siu i na plodovima, gdje na mjestu sisanja oko tita nastaje crveni prsten. Izboji se sue, a kambijski sloj pod korom postaje crvenkast do ljubiast. Kalifornijska titasta u prezimi kao liinka, a jabuna koma u u obliku jaja, koja su skrivena ispod tita odrasle enke. tit jabune koma ui ima oblik zareza.

Agrotehnike mjere: - sadnja sadnica na kojima nema ui - rezanje zaraenih izbojaka - unoenje parazitskih osica - uzgoj u vonjacima tako da se ne dodiruju kronje susjednih stabala - struganje debla na kojima prezimljuju liinke Kemijske mjere: titaste ui mogu se suzbijati tijekom triju razdoblja. U mirovanju, pupanju i izlaenju liinki prve i druge generacije. Tijekom pupanja upotrebljavaju se uljni pripravci ili mineralna ulja u kombinaciji s drugim insekticidima. Prag tetnosti nije tono odreen. Ako je napad manji, mogu se tretirati samo zaraena stabla, inae se tretira cijeli vonjak. Suzbijanje treba provesti ako se na 2 - 3 % izboja nau titii ui. Uspjeh suzbijanja jabune koma ui tijekom pupanja slab je, jer su jaja vrlo dobro zatiena pod titovima enki. Zato je bolje suzbijati krajem prve ili druge dekade svibnja kada je iz jaja izaao velik broj liinki. Liinke kalifornijske titaste ui zadnjih godina pojavljuju se kasnije, pa se suzbija krajem svibnja i poetkom lipnja. Liinke druge generacije javljaju se poetkom kolovoza. Tada se moe suzbijanje titastih ui povezati sa suzbijanjem savijaa. Za uspjeno suzbijanje potrebno je 800 l kropiva po ha. Napomena: Osim ovih dviju vrsta titastih ui na jabukama se mogu nai i druge vrste koje obino nije potrebno suzbijati. Agrotehnike mjere: - odravanje umjerene bujnosti - omoguavanje razvoja predatorskih grinja - unoenje predatorskih grinja iz drugih vonjaka - paljiv izbor fungicida i insekticida koji ne suzbijaju prirodne neprijatelje crvenog pauka Nain suzbijanja: Osnovno naelo suzbijanja crvenog vonog pauka u

mineralno ulje

Bijelo ulje

2X

Crveni voni pauk Panonychus ulmi Priblino 0,4 mm veliki pauci sa etiri para nogu siu na listovima, to uzrokuje da listovi poprime bakrenastusmeu boju boju. tetnik ima 4 - 7 generacija. Prezimi u obliku crvenih jaja veliine 0,1 mm na

mineralno ulje

Bijelo ulje, Crveno ulje, Plavo ulje

2X

klofentezin

Apollo 50 SC

1X

fenazakvin

Demitan

1-2X

23

izbojcima. Najvie jaja enka odloi u blizini pupova na dvogodinjem drvu.

Hrasta grinja jabuke Aculus schlechtendali Hrasta grinja velika je oko 0,15 mm, sie s obje strane listova mladih bujnih izbojaka. Listovi se uvijaju prema gore i postaju krti. Ta grinja moe biti tetna prije svega u mladim vonjacima, kad uzrokuje zastoj u rastu i smanjenje rodnog drva. U mladim vonjacima ima velik utjecaj na obojenost plodova. Najee se prenamnoi tijekom druge polovine ljeta. Osjetljive sorte su Elstar i Jonagold, na kojima se grinje nasele i na plodove, na kojima uzrokuju mreavost.

integriranoj proizvodnji jest odravanje ravnotee izmeu pauka i njegovih prirodnih neprijatelja. Uporaba akaricida moe biti samo pomo u izvanrednim situacijama . Korisne grinje lako se unose, ali mora se paziti i da ih se ne uniti insekticidima irokog spektra. Prirodna ravnotea uspostavljena je, ako je prisutna jedna predatorska grinja na 10 - 20 jedinki crvenog vonog pauka. Dobro je sprijeiti razvoj prve generacije. Ako se pregledom dvo-godinjih granica nae vie od 1.000 jaja na duinski metar ima smisla provoditi suzbijanje. Mogu se rabiti uljni pripravci ili kasnije tijekom izlaenja liinki (krajem prve dekade travnja) klofentezin. Moe se rabiti fenazakvin ili fenpiroksimat, kad je 35 - 50 % liinki prve generacije izilo iz jaja.Tijekom vegetacije prag tetnosti odreuje se prema broju pauka po listu. Kao praktian prag primjenjuje se pravilo produkt 500. Po tom pravilu zadovoljen je prag kada umnoak broja paukova po listu i broja dana do berbe vei od 500. Tako je prag sredinom svibnja 5 paukova po listu, kada je do berbe otprilike oko 110 dana i umnoak iznosi 550, to je vie od 500. Agrotehnike mjere: - iste kao i za crvenog vonog pauka. Nain suzbijanja: U starijim vonjacima ovu vrstu grinja nije potrebno suzbijati. Njezina je prisutnost naprotiv dobrodola, jer u vrijeme kad u vonjaku nema crvenog vonog pauka dobra su alternativna hrana prirodnim neprijateljima. Suzbijanje se provodi u mladim vonjacima ako je vie od 25 % izbojaka napadnuto. Zadnji rok suzbijanja sredina je srpnja..

fenpiroksimat

Ortus 5 SC

1X

abamectin

Vertimec 018 EC, Kraft 18 EC

1X

heksitiazoks

Nissorun 10 EC

1X

spirodiklofen

Envidor SC 240

1X

ulje uljane repice

Prima

2X

etoksazol

Zoom 11 SC

1x

24

Muica ikarica lia jabuke Dasyneura mali Liinke muice ikarice ive na vrnom liu izboja jabuke koje svojom ishranom uvijaju list prema gore. Napadnuto lie pocrveni, otvrdne i gubi svoju funkciju. Liinke tek izale iz jaja su bjelkaste, razvojem postaju ruiasto-crvene. Muica ikarica tjekom godine ima 3 4 generacije. Liinke prve generacije javljaju se nakon cvatnje jabuke.

Agrotehnike mjere: Odstranjivanjem i spaljivanjem napadnutih listova zajedno s liinkama smanjuje se tetnost ali i pojava u narednim generacijama .Nain suzbijanja: Muica ikarica prvenstveno je tetna u mladim nasadima jabuke te u rasadnicima na sadnicama jer sprjeava rast napadnutih izboja potrebnih za oblikovanje kronje. Primjena insekticida za suzbijanje glavnih tetnika jabuke kao to je jabuna osa pilatka, jabuni savija, lisne i titaste ui ima uinaki na smanjenje populacije muice ikarice.

8.3 INTEGRIRANA ZATITA KRUAKA OD TETNIH ORGANIZAMAMJERE SUZBIJANJA TETNI ORGANIZAM I OPIS Mrljavost lista i krastavost ploda kruke Venturia pyrina Za razliku od krastavosti plodova jabuka, napad na krukama je jai. Zaraze krastavou kruaka moe se javiti od otvaranja pupa do kraja vegetacije na svim zelenim nadzemnim organima i plodovima. Listovi starenjem bre postaju otporni na zarazu, pa ne otpadaju tako brzo kao kod jabuka. Povrina zaraenih plodova raspucava, te oni trunu i otpadaju. Zaraza izbojaka vaan je izvor zaraze u rano proljee. Agrotehnike mjere: izbor prozranih i sunanih poloaja prozranost kronje sadnja tolerantnih sorata rezanje zaraenih izbojaka Kemijske mjere: Pristup zatiti s fungicidima jest preventivi, a po potrebi kurativni. Zaraza je kod kruaka u poetku vegetacije, prije cvatnje, esto jaa nego kod jabuka. Za prvo prskanje tijekom bubrenja pupova rabe se bakreni pripravci. Razmaci izmeu prskanja tijekom travnja obino su krai, a produavaju se u svibnju i najdui su u lipnju. Do poetka cvatnje rabe se povrinski fungicidi, tijekom cvatnje pa do kraja lipnja sistemini fungicidi. Razmaci izeu prskanja ovise o vremenskim prilikama. Cu-sulfat Cu-oksid Cu-oksiklorid Modra galica, Plavi kamen Nordox 75 WG Gypso GD, Kupropin, Cupro caffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram WG Champion, Champion 50 WG, Blauvit, Champion tekui, Cuproline, Kocide DF Bordoka suspenzija WP-20, Bordoka juha, Bordoka juha caffaro 20 WP, Bordoka juha 20 WPmanica, Bordoka juha 20 WP, Bordoka suspenzija S20 Cuprablau Z, Cuprablau Z ultra Merpan 80 WDG, Stoper. Captan 50 WP, Merpan 50 WP, Captan WP 50 2-3X AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB MAX. BROJ PRSKANJA U GODINI 3X

Cu-hidroksid

2X

Cu-hidroksid Ca-sulfat kompleks

3X

Cu-hidroksid Ca-klorid kompleks + cink sulfid kaptan

3X 3-5X

25

kapatn + penkonazol kapatn + trifloksistrobin mankozeb

Topas C 50 WP Zato plus Dithane M-45, Pinozeb M-45, Mankozeb, Star 80 WP, Crittox MZ 80, Caiman WP, Mankonor 80 WP, Mankokal, Dithane DG neotec, Cadillac 80 WP Folpan50WP, Futura 50 WP Delan SC 750, Delan 500 SC Baycor WP 25 Dodin S-65, Chromodin S-65 Antracol WP 70, Chromoneb S-70, upineb S-70

4X 3X 4X

folpet ditianon bitertanol dodine propineb

4X 5X 3X 3X

Trule plodova Monila fructigena

Gljiva uzrokuje trule plodova u vonjaku i u skladitu. Prezimi u obliku micelija u zaraenim plodovima, tzv. mumijama. Na jainu zaraze utjeu vremenski uvjeti i drugi imbenici koji oteuju plod.Rak kore Nectria galligena

Agrotehnike mjere: - odstranjivanje mumija - prozrana i ne pre gusta kronja - prorjeivanje plodova. Prije svega mora se smanjiti mogunost oteivanja plodova na bilo koji naina (tetnici, ptice, vjetar i dr.). Na trule u skladitu znatno utjeu oteenja prilikom berbe i transporta te uvjeti prije skladitenja (promjene temperature plodova i promjene vlanosti u ambalai). Agrotehnike mjere:- sadnja zdravih sadnica - intenzivan rez zaraenih izbojaka - uzgojni oblik s prozranom kronjom da se izbojci ne dodiruju - izbjegavati sadnju na mjestima gdje dolazi do smrzavanja

ciram

Biopol V

Bolest se vidi na povrini kore grana i debla u obliku rakastih rana. Ako rana obuhvati itavu granu ili deblo, taj dio se osui. Infekcije s askosporama ili konidijama zbivaju

Rak kore uzrokuje najvie potekoa u planinskom

26

se tijekom itavog ljeta. Za zarazu je najvanije vrijeme tijekom opadanja lia i intenzivnog rasta mladica do sredine svibnja.Rak korijenovog vrata Phytophthora cacatorum

Glavno mjesto ulaza gljive jesu rane i raspukline na korijenovu vratu. Starenjem vonjaka osjetljivost se poveava. Kora na zaraenom mjestu postaje crvenkastoljubiasta i vlana. Gnjilo tkivo pjege ima miris po bademovom ulju. Kada gnjiloa obuhvati stablo - biljka propadne. Gljiva napada i korijenje sadnica i plodove (smea gnjiloa plodova). Krukin pikac Gymnosporangium sabinae Do zaraze dolazi u svibnju, prvi znakovi zaraze javljaju se u lipnju i srpnju na listovima, vrlo rijetko i na plodovima. Na licu lista uoljive su naranaste pjege, a na naliju lista karakteristine izrasline. Tijekom srpnja jako zaraeno lie moe otpadati u veem broju Bakterijska pale jezgriavog voa Erwinia amylovora Bakterijska pale najopasnija je bolest kruaka. Zaraena stabla izgledaju kao opaljena vatrom pa je po tome i bolest dobila ime. Zaraeno lie crne je boje i izgleda kao opreno. Primarna zaraza najee se ostvaruje preko cvijeta. irenju bakterije pogoduje visoka relativna

podruju (vii vlani poloaji). Kemijskim suzbijanjem ne moe se u potpuno suzbiti bolest ako su prisutni optimalni uvjeti za njezin razvoj. Vee rane nastale pri rezidbi ili dugim zahvatima (maliranje, vezanje, ) potrebno je premazati. Agrotehnike mjere: Vonjak se podie na prozranim, propusnim i dobro strukturiranim tlima. Tlo treba drenirati tako da se ne zadrava oborinska voda na povrini. Potrebno je sustavno suzbijati korove da je korjenov vrat to krae vlaan. Odabiru se sadnice koje su to vie cijepljene. Oteenja debla koja nastaju tijekom obrade treba to vie smanjiti. Zaraene plodove potrebno je odstraniti iz vonjaka. Mjere suzbijanja: Najee nisu uspjene, osobito ne sa standardnim nainima prskanja. Zaraena stabla potrebno je im prije iskriti. Pri podsaivanju treba temeljito prozraiti tlo i dodati veliku koliinu organskih gnojiva. Krukin pikac je vrsta koja ima dva domaina jedan je kruka, a drugi borovica (Juniperus sabinae). Najvanija agrotehnika mjera kojom se moe sprijeiti pojava krukinog pikca je krenje borovica u blizini nasada. Sredstva za zatitu od krastavosti kruaka uinkovita su u protiv krukinog pikca, a primjenjuju se u vrijeme kada dolazi do zaraze ovom bolesti, pa posebna prskanja nisu potrebna.

Agrotehnike mjere: - zdrav sadni materijal - mehaniko odstranjivanje zaraenih izbojaka 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo, a odrezane izbojke spaliti - pri rezidbi alat (kare, pile) treba dezinficirati - ako je stablo potpuno zaraeno potrebno ga je iskriti i spaliti.

27

vlaga zraka i temperature vie od 18 C. Prenosi se kiom, kukcima i sadnim materijalom. Jabuni savija Laspeyresia pomonella Gusjenice jabunog savijaa oteuju plodove. Jabuni savija ima dvije generacije godinje. Leptiri lete od kraja travnja do sredine rujna. Gusjenice su aktivne od sredine svibnja do zavretka listopada. Jabuni savija prezimi kao gusjenica u zapretku u raspuklinama kore. Gusjenice se ubuuju u plodove odmah nakon izlaska iz jaja. Prije nego krene prema sjemenim zamecima gusjenica napravi spiralan hodnik. S poveanjem nadmorske visine i padanjem srednje dnevne temperature slabe uvjeti za razvoj jabunog savijaa.

Agrotehnike mjere: - prorjeivanje plodova - odstranjivanje oteenih plodova - obavijanje debla u jesen valovitom ljepenkom i unitavanje zapredenih gusjenica. Kemijske mjere: Jabuni savija je tetnik koji se pojavljuje u vonjacima redovito u velikim populacijama te zahtjeva viekratna tretiranja insekticidima. Samo preciznim praenjem pojave i intenziteta napada ovog tetnika sprjeavamo nastanak velikih teta, s jedne strane, i izbjegavamo prekomjerna tretiranja insekticidima, s druge strane Cilj pri suzbijanju jabunog savijaa jest upotreba insekticida najvie etiri puta tijekom vegetacije. U zadnje vrijeme u mnogim vonjacima s velikim populacijama leptira koji esto nemaju prekid izmeu dviju generacija i djelominom rezistentnou na neke insekticide takav pristup u zatiti jabuka ne zadovoljava potpuno. Unato tome, ne smijemo lakomisleno poveati broj prskanja. Pri svakom suzbijanju potrebno je upotrijebiti insekticid iz druge kemijske skupine. Naalost izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje optimalan izbor pripravka. Insekticide rabimo na osnovi preporuka savjetodavne slube, na osnovi ulova na feromonske klopke, analize sume efektivnih temperatura, analize srednjih temperatura u poslijepodnevnim satima i na osnovi broja oteenih plodova. Za prag tetnosti prve generacije uzimamo 2 % oteenih crvljivih plodova, za drugu 1 % oteenih plodova. U zadnjim godinama let leptira poinje ve krajem travnja i traje jo i tijekom rujna. Zbog toga je vrijeme suzbijanja znatno produeno. Teko je odrediti optimalne rokove za suzbijanje samo na temelju ulova leptira. Prag

tiakloprid

Calypso SC 480

2X

lufenuron

Match 50 EC

1-2X

tebufenozid

Mimic

2X

klorpirifos-metil

Reldan 40 EC, Lino, Rely 40

2X

teflubenzuron

Nomolt SC

2X

fenoksikarb

Insegar 25 WP

2X

klorpirifos-etil

Pyrinex 250 ME

2X

metoksifenozid

Runner 240 SC

2x

28

ulova po feromonskoj klopki uzimamo 3 5 leptira, ovisno o rodnosti vonjaka. Regulatore razvoja upotrebljavamo kad suma efektivnih temperatura (prag 10 C) mjerena od kritinog ulova leptira na feromonsku klopku dosegne 75 - 85 C, a kontaktne insekticide pri sumi 90 C. Slijedea tretiranja ovise o letu leptira perzistentnosti insekticida i oborinama. Za prskanje protiv jabunog savijaa potrebno je rabiti najmanje 400 l kropiva po hektaru, prska se po mogunosti pri visokoj vlazi zraka i temperaturama niim od 20 oC. Napomene: Pri analizi oteenih plodova - tete od jabunog savijaa moraju biti razdvojene od teta koje uzrokuju drugi tetnici. tete se mogu lako zamijeniti sa tetama od breskvina savijaa i kukuruznog moljca. Breskvin savija vrlo esto tijekom zadnje dekade kolovoza i prve dekade rujna uzrokuje crvljivost plodova jabuka. Ako se napad ponavlja vie godina insekticide je potrebno upotrijebiti najkasnije sukladno karenci. Krukina osica Hoplocampa brevis Osice zapoinju letjeti neposredno pred poetak cvatnje sorte. Jaja ulau u aku cvijeta. Pagusjenice osice izgrizaju tkivo tek zametnutih plodova. Jae su napadnute sorte koje kasnije cvatu. Pagusjenice prezime u tlu, zakukulje se tek krajem zime. tetnik ima jednu generaciju godinje. Agrotehnike mjere: - plitka obrada tla ispod stabala uniti dio pagusjenica, koje se nalaze u tlu masovni ulov osica na velik broj bijelih ljepljivih ploa moe znatno smanjiti populaciju osica. Mjere suzbijanja: Kritini broj odreuje se na osnovi ulova osica na bijelim ljepljivim ploama. Ploe se postave sedam dana prije poetka cvatnje (priblino 1 plou dimenzije 0,2 0,3 m po ha) u gornju treinu kronje da budu dobro vidljive. S obzirom da je napad osica u vonjaku najee jako neravnomjeran i da jaina napada ne mora biti u skladu s ulovom na ploama, potrebno je obavljati pregled odloenih jaja i za suzbijanje se odluiti kada se odloena jaja ili oteenja nau na vie od 3 % plodova. Ako je oplodnja bila slaba, prag odluke moe biti i nii.

29

Krukina pepeljasta u Dysaphis piri Smea krukina u Melanaphis pyraria Krukina u ikarica Anuraphis farfare Jabuna zelena u Aphis pomi Ui sisanjem na izbojcima, granicama, cvjetnim rosetama i plodovima uzrokuju zastoj u rastu, izoblienje izbojaka i plodova. Izluivanjem medne rose oneiste dodatno plodove. Ui prezime u obliku crnih jaja veliine 0,5 mm odloenih na izbojcima. Najtetnija je jabuna pepeljasta u, koja svojim izluinama uzrokuje deformacije plodova, koji se ne razvijaju i ne dozrijevaju.

Agrotehnike mjere: -umjeren rast i izbalansirana gnojidba, - ouvanje prirodnih neprijatelja, -suzbijanje korova koji su ljetni domaini lisnih uiju, -unoenje prirodnih neprijatelja. Kemijske mjere: Ui pokuavamo suzbiti u dva roka. Kritini broj je 25 jaja na duni metar. Prije cvatnje i neposredno nakon cvatnje prati se brojnost populacije i s obzirom na prag tetnosti odluuje se za suzbijanje. Neposredno tretiranje provodi se najvie dva puta godinje, inae se regulacija populacije ostavlja prirodnim neprijateljima (osice najeznice, boje ovice, mreokrilka, predatorske stjenice, i dr.). Prag tetnosti izraava se u postotku napadnutih izbojaka ili broju kolonija na sto izbojaka. Visina praga prilagoava se vremenu pojave i bujnosti voaka. U bujnim vonjacima tolerira se vii prag tetnosti. Poslije cvatnje za zelenu jabunu u iznosi 8 10 kolonija na 100 izbojaka, za pepeljastu u 1 - 2 kolonije..a za u ikaricu vie od 5 napadnutih listova na 100 pregledanih . Prednost pri suzbijanju daje se specifinim aficidima koji nemaju negativno djelovanje na prirodne neprijatelje.

tiametoksam klorpirifos-metil tiakloprid imidakloprid

Actara 25 WG Reldan 40 EC, Lino, Rely 40 Calypso SC 480 Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200 SL, Dali, Congo Pirimor 50 WG Finish E-48, Pirifos EC

2X 2X 2X 2X

pirimikarb klorpirifos

3X

Krukina buha Cacopsylla pyri Odrasle buhe i njihove liinke siu na granicama, listovima i plodovima. Buhe izluuju puno medene rose, koja oneisti plodove i tako dodatno smanjuju njihovu trinu vrijednost.

Agrotehnike mjere: - sve mjere koje smanjuju bujan rast kruaka (uravnoteena gnojidba i rezidba) znaajno smanjuju mogunosti za razvoj krukine buhe - ljetna rezidba izboja na kojima ive liinke krukine buhe. Kemijske mjere: . Suzbijanje krukine buhe sloeno je i to zbog njene otpornosti na mnoge insekticide, ali i obilnog

teflubenzuron

Nomolt SC

2X

novoluron

Rimon 10 EC

2X

Abamectin

Kraft 18 EC

1X

30

Velika krukina buha Cacopsylla pyrisuga ini slinu tetu kao obina krukina buha. Opseg tete je daleko manji jer ima samo jednu generaciju godinje. tetna je prije svega u mladim nasadima gdje deformira i iprjeava rast izbojaka i time rodnog drva. Izluivanje medene rose nije tako obilno kao kod krukine buhe. Krukin cvjetar Anthonomus piri Za razliku od jabunog cvjetara liinke tog kukca izjedu pupove ve tijekom zime ili u rano proljee a ne

izluivanja medne rose koja umanjuje uinkovitost insekticida. Samo preciznim praenjem pojave i intenziteta napada krukine buhe kao i poznavanjem nazone populacije prirodnih neprijatelja (npr. predatorske stjenice, bubamare, mreokrilke) koji utjeu na smanjenje populacije buhe, sprjeavamo nastanak velikih teta..Vano je da uspjeno zaustavimo razvoj prve generacije protiv koje poduzimamo mjere kada brojnost tetnika prijee prag tetnosti. Kasnije odravanje ravnotee prepustimo prirodnim neprijateljima grabeljivim stjenicama (npr. stjenice roda Anthocoris) i drugim prirodnim neprijateljima. Ako prije pupanja metodom otresanja uhvatimo vie od 100 prezimjelih enki, kemijsko suzbijanje ima smisla. Opasnost da pri tome suzbijemo prirodne neprijatelje je tada mala. Suzbijanje liinki mora se obaviti u mlaim razvojnim stadijima, tj. u stadiju mladih liinki nakon to su izale iz jaja i prije obilnijeg luenja medne rose Izbor pripravaka za suzbijanje drugih tetoina mora biti prilagoen buhi i njenim prirodnim neprijateljima, inae se buha prerazmnoi. Cilj kod suzbijanja je da insekticide protiv buhe namjenski rabimo. Kod suzbijanja savijaa i lisnih ui suzbijamo je posredno. Prednost dajemo uporabi inhibitora razvoja kukaca. Ako populacija izmakne kontroli moemo upotrijebiti abamektin. Agrotehnike mjere: Isto kao kod krukine buhe. Mjere suzbijanja: Suzbijanje je potrebno jedino u mladim nasadima. Moe se pojaviti neto kasnije od krukine buhe, zato je kod ranih prskanja ne suzbijemo potpuno. Ako je potrebno moemo protiv nje u svibnju rabiti iste pripravke kao kod krukine buhe. Prag tetnosti u mladom nasadu je vie od 15% napadnutih izbojaka. Kemijske mjere: Isto kao kod krukine buhe. Agrotehnike mjere: Izrezivanje i spaljivanje granica s napadnutim pupovima prije nego to liinka zavri svoj razvoj. Mjere suzbijanja: U veini sluajeva suzbijanje tog tetnika nije potrebno. Suzbijamo ga samo iznimno ako se jak

2x

tiametoksam

Actara 25 WG

klorpirifos

Finish E-48, Pirifos EC

klorpirifos

Finish E-48, Pirifos EC

31

u cvatnji. Jai napadi mogu je u nasadima koji su u blizini ume. Ponekad napadnuti pupovi izgledaju kao pupovi zaraeni bakterijskom palei. Kalifornijska titasta u Quadriaspidiotus perniciosus Jabuna koma u Lepidosaphes ulmi Liinke i imaga kalifornijske titaste ui siu na izbojcima tijekom itave godine. Za jakog napada siu i na plodovima, gdje na mjestu sisanja oko tita nastaje crveni prsten. Izboji se sue, a kambijski sloj pod korom postaje crvenkast do ljubiast. Kalifornijska titasta u prezimi kao liinka, a jabuna koma u u obliku jaja, koja su skrivena ispod tita odrasle enke. tit jabune koma ui ima oblik zareza. Crveni voni pauk Panonychus ulmi Priblino 0,4 mm veliki pauci sa etiri para nogu siu na listovima, to uzrokuje da listovi poprime bakrenastusmeu boju. tetnik ima 4 - 7 generacija. Prezimi u obliku crvenih jaja veliine 0,1 mm na izbojcima. Najvie jaja enka odloi u blizini pupova na dvogodinjem drvu.

napad pojavi vie godina uzastopce. Prag tetnosti je premaen ako na jesen krajem rujna poslije berbe kruaka primijetimo ubode enki na vie od 30% pupova. Agrotehnike mjere: - sadnja sadnica na kojima nema ui - rezanje zaraenih izbojaka - unoenje parazitskih osica - uzgoj u vonjacima tako da se ne dodiruju kronje susjednih stabala - struganje debla na kojima prezimljuju liinke NAPOMENA: Osim ovih dviju vrsta titastih ui na jabukama se mogu nai i druge vrste koje obino nije potrebno suzbijati. mineralno ulje Bijelo ulje 2X

Agrotehnike mjere: - odravanje umjerene bujnosti - omoguavanje razvoja predatorskih grinja - unoenje predatorskih grinja iz drugih vonjaka - paljiv izbor fungicida i insekticida koji ne suzbijaju prirodne neprijatelje crvenog pauka. Nain suzbijanja: Pojava crvenog vonog pauka na krukama nije esta. Osnovno naelo suzbijanja crvenog vonog pauka u integriranoj proizvodnji jest odravanje ravnotee izmeu pauka i njegovih prirodnih neprijatelja. Korisne grinje lako se unose, ali mora se paziti i da ih se ne uniti insekticidima irokog spektra. Prirodna ravnotea uspostavljena je, ako je prisutna jedna predatorska grinja na 10 - 20 jedinki crvenog vonog pauka. Dobro je sprijeiti razvoj prve generacije. Pragovi tetnosti isti su kao kod jabuka Agrotehnike mjere: Iste kao i za crvenog vonog pauka.

mineralno ulje klofentezin fenazakvin abamectin spirodiklofen ulje uljane repice etoksazol

Bijelo ulje Apollo 50 SC Demitan Vertimec 018 EC, Kraft 18 EC Envidor SC 240 Prima Zoom 11 SC

2X 1X 1-2X 1X 1X 2X 1x

Krukina grinja ikarica Eriophyes pyri

32

Hrasta grinja kruke Epitrimerus pyri Hrasta grinja sie s obje strane listova mladih bujnih izbojaka.Listovi postaju hrasti i krti. Ta grinja moe biti tetna prije svega u mladim vonjacima, kad uzrokuje zastoj u rastu. Najee se prenamnoi tijekom druge polovine ljeta kada grinje nasele i na plodove, na kojima uzrokuju mreavost. Grinja ikarica uzrokuje formiranje mjehurastih iki zbog kojih lie otpadne prije vremena. Plodove obino ne napada Mali mrazovac Operophtera brumata

Nain suzbijanja: Te dvije grinje posebno ne suzbijamo, na njih posredno utjeemo kod suzbijanja drugih vrsta.

metoksifenozid

Runner 240 SC

2x

8.4 INTEGRIRANA ZATITA LJIVA OD TETNIH ORGANIZAMAMJERE SUZBIJANJA TETNI ORGANIZAM I OPIS Roga ljive (Taphrina pruni) Prepoznaje se po deformiranim plodovima koji su 2 - 3 puta vei od zdravih i izgledaju poput "rogaa". Kasnije rogai pocrne i osue se te otpadnu ili ostanu visjeti na stablu. Naranasta pjegavost lia ljive (plamenjaa) (Polystigma rubrum) Na listovima se pojavljuju ute, a kasnije utocrvene pjege. Jak napad plamenjae moe uzrokovati prijevremeno opadanje listova Kemijske mjere: Prvo preventivno prskanje provodi se rano u proljee poetkom pupanja (faza B - C), kada su pupovi ve dobro nabubrili. Prednost se daje proizvodima na osnovi bakra. AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB MAX. BROJ PRSKANJA U GODINI

Kemijske mjere: Prvo prskanje protiv plamenjae provodi se odmah nakon cvatnje.

kaptan folpet mankozeb

Stoper , Captan 50 , Merpan 50 WP, Captan WP 50 Folpan 50 WP, Futura 50 WP Caiman WP, Crittox MZ 80, Dithane M-45, Mankokal

3X 4X 3X

33

upljikavost lista (Stigmina carpophila) Na listovima, mladicama i plodovima nalaze se okruglaste do ovalne crveno-smee pjege obrubljene tamnijim rubom. Na listovima ispada unutarnji dio pjege pa oni postaju upljikavi. Zaraeni plodovi mogu biti deformirani, lue smolu, koa plodova puca. Zaraene se mladice sue.

Agrotehnike mjere - ograniiti gnojidbu duikom, - ukloniti i spaliti zaraene grane. Kemijske mjere Prskanje provesti nakon opadanja lia proizvodima na osnovi bakra. Ako je zaraza jaka, prskati nakon cvatnje organskim fungicidima. Napomena; Sredstva na osnovi bakra imaju postrano djelovanje i na roga ljive.

bakreni sulfat bakreni oksiklorid

Modra galica, Plavi kamen Bakreno vapno WP 50, Gypso GD, Kupropin, Cuprocaffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram Bordoka suspenzija WP-20, Bordoka juha 20, Bordoka juha caffaro 20 WP, Bordoka juha 20 WP manica, Bordoka suspenzija S-20 Cuprablau-Z, Cuprablau-Z ultra Stoper WP, Captan 50 WP, Merpan 50 WP, Captan WP 50 Delan SC 750

3x 2X

bakreni hidroksid Ca-sulfat kompleks

bakreni hidroksid Ca-klorid kompleks + Zn-sulfid kaptan ditianon

3X 3X 6X

Monilija (Monilinia laxa) Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se sue. Gljiva se iz cvijeta iri u izbojke na kojima se pojavljuju rane koje smole i sue se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo putem rana.

Agrotehnike mjere: Jako osjetljive sorte ljiva ne treba saditi na vlane i neprozrane poloaje. Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom. Treba orezati zaraene izbojke i odstraniti ih iz nasada. Prilikom zimske rezidbe odstranjuju se sve mumije plodova iz prethodne sezone. Kemijske mjere: Kod osjetljivih sorata, npr. Stanley, spomenuta gljiva uzrokuje trule cvjetova i odumiranje jednogodinjih izbojaka zajedno sa cvjetovima. Samo jako osjetljive sorte tretiraju se jednim od navedenih proizvoda u poetku cvatnje, kad je otvoreno do 10 % cvjetova. Ako je tijekom cvatnje kiovito vrijeme takve se sorte prskaju jo jednom, kada poinju otpadati latice.

tebukonazol

Folicur EW 250, Foliar 250, Folicur WP 25 Bavistin FL, Zino

2x

karbendazim

fenheksamid

Teldor SC 500

3x

boskalid+piraklostrobin

Signum

3x

prokloraz

Octave 50 WP

2x

fludioksonil

Switch 6,25 WG

2x

34

Trule plodova (Monilinia fructigena, M. laxa) Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo putem rana. Rane na plodovima mogu nastati pucanjem, mehanikim oteenjima ili oteenjima od insekata i ptica. arka ljive (Plum Pox Potyvirus) Najopasnija virusna bolest ljive, posebno u sorte Bistrica. Tipini svijetli prstenasti znakovi zaraze uoavaju se na listovima i sjemenci ljiva te na plodovima koji se smeuraju i imaju gorki okus. ljivina u uvijalica, (Brachycaudus helichrysi) ljivina u uvijalica uzrokuje uvijanje listova i ograniava rast izbojaka. ljivina zelena u (Hyalopterus pruni) ljivina zelena u stvara velike kolonije na donjoj strani listova i izluuje obilato mednu rosu. ljivina velika u (Brachycaudus cardui) jivina velika u izaziva kovranje lia, zastoj izboja u rastu i oteenja mladih plodova. ljivin savija (Cydia funebrana) Gusjenice savijaa hrane se tkivom

Kemijske mjere Tretiranje provesti 5 - 6 tjedana nakon cvatnje. Prskanje ponoviti nakon 15 - 20 dana.

folpet fenheksamid fludioksonil

Folpan WP-50, Futura 50 WP Teldor SC 500 Switch 6,25 WG

4x 3x 2x

Agrotehnike mjere Osnovna preventivna mjera je sadnja sadnog materijala nezaraenog arkom ljive. Ako je mogue treba poduzeti preventivu prostornu izolaciju izmeu postojeih nasada kotiavog voa i novih nasada. Sadnja tolerantnih sorata. Suzbijanje lisnih, titastih ui i drugih vektora virusa. Prag tetnosti Vie od 5 % izbojaka napadnutih uima. Napomena; Suzbijanje je opravdano samo ako je brojnost vea od praga tetnosti. Najpogodnije vrijeme za pregled i suzbijanje jest nakon cvatnje. pirimikarb flonikamid klorpirifos tiakloprid Pirimor 50 WG Teppeki 50 WG Finish E-48, Pirifos EC Calypso SC 480 2X 3X

ljivin savija po ivotnom ciklusu vrlo je slian jabunom savijau i pojavljuje se manje vie istovremeno. Prva generacija leptira leti tijekom svibnja i poetkom lipnja i uzrokuje crvljivost ljiva

fenoksikarb

Insegar 25 WP

35

ploda i izazivaju tzv. crvljivost plodova

tijekom lipnja, ali ne uzrokuje vee tete, zato se obino suzbija prva generacija. Znaajnija je druga generacija. Leptiri lete od sredine srpnja do kraja kolovoza i uzrokuju tzv. crvljivost plodova. Prag tetnosti: Od 5 do 10 ulovljenih leptira na feromonske mamce tjedno NAPOMENA: Pri svakom suzbijanju potrebno je rabiti insekticid iz druge kemijske skupine. Naalost, izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje optimalan izbor pripravka.

Mali mrazovac (Operophtera brumata) Gusjenica izgriza cvjetne i lisne pupove.

Prag tetnosti : Vie od 5 % napadnutih izboja.

uta ljivina osica i (Hoplocampa flava) crna ljivina osica (Hoplocampa minuta) Liinke osica ubuuju se u zametnute plodie i izgrizaju sjemenku pa plodii opadaju.

Tjedan dana prije cvatnje u nasad se objese ljepljive ploe. Rabimo bijele ljepljive ploe (35 x 20 cm). Ploe pregledamo neposredno nakon cvatnje. Suzbijamo je ako je prekoraen prag tetnosti, kada otpadne veina latica (precvjetavanje). ljivine osice uzrokuju tzv. ranu crvljivost plodova. Prljavo bijele pagusjenice nalazimo u plodovima ve kada su veliine omanjeg ljenjaka. Prag tetnosti: Vie od 30 ulovljenih osica na bijele ljepljive ploe.

Tripsi (Thrips spp.) Tripsi sisanjem na plodnici oteuju koicu ploda. Jako oteeni plodovi ostaju maleni i deformirani, a na manje oteenim plodovima stvara se plutasto tkivo i smanjuje se trna vrijednost plodova.

36

ljivina titasta u (Eulecanium corni) titaste ui siu biljne sokove i na taj nain iscrpljuju stabla. Obilno izluuju mednu rosu

Kemijske mjere Kemijsko suzbijanje opravdano je samo ako se tetnici prenamnoe. Optimalno vrijeme za njihovo suzbijanje jest u fazi pupanja. Napomena: Mineralna ulja rabe se dok su pupovi jo zatvoreni ili u smanjenim dozama tijekom vegetacije. Ako se dosljedno potuju naela integrirane zatite, crveni voni pauk rijetko se kada prenamnoi. Tijekom svibnja i u lipnju svakih 14 dana treba pregledati vonjak na prisutnost tetnika, da on svojom pojavom ne iznenadi u vrijeme kada se zbog karence akaricidi vie ne mogu rabiti.

mineralno ulje

Bijelo ulje, Crveno ulje, Plavo ulje

2X

Crveni voni pauk (Panonychus ulmi) Pauci siu na naliju listova. Lice listova ljive poprima srebrnkastu boju.

8.5 INTEGRIRANA ZATITA TREANJA I VIANJA OD TETNIH ORGANIZAMAMJERE SUZBIJANJA TETNI ORGANIZAM I OPIS upljikavost lista Stigmina carpophila Prvi znakovi zaraze na listovima su okrugle tamno crvene pjege obrubljene klorotinim prstenom. Kasnije sredina pjege posmei, tkivo u okviru pjege nekrotizira i na kraju nekrotizirano tkivo ispada. Na mjestu pjege ostaju okrugle rupice, pa lie izgleda upljikavo. Na mladicama primjeuju se crvene pjege koje se ire, a tkivo ispod ranice nekrotizira Agrotehnike mjere: Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom. Ljetnom rezidbom poveavamo prozranost kronje i reduciramo bujnost rasta. Kemijsko suzbijanje: Protiv upljikavosti lista prskamo ve u jesen neposredno nakon otpadanja listova, ili tijekom zime u feno-fazi B. Prednost dajemo proizvodima na osnovi bakra.U kinim godinama je potrebna dodatna zatita u feno-fazama H-I kaptanom. Protiv upljikavosti lista najee je potrebno prskati, ovisno o koliini oborina i nakon berbe. U to vrijeme bakreni sulfat bakreni oksiklorid Modra galica, Plavi kamen Bakreno vapno WP 50, Gypso GD, Kupropin, Cupro caffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram Champion, Blauvit, Champion tekui, Cuproline, Bordoka juha 20, Bordoka juha caffaro 20 WP, Bordoka juha 20 WP manica, Bordoka juha 20 WP, AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB MAX. BROJ PRSKANJA U GODINI 3X 2X

bakreni hidroksid bakreni hidroksid Ca-sulfat kompleks

2-3X

37

pa se stvaraju rak rane. Na stapkama plodova (slika ) primjeuju se crvene pjege koje se ire isto kao i na mladicama. Na zaraenim plodovima (slika ) pojavljuju se pjege tamnog ruba, a svjetlije sredine.

zatita se uklapa u mjere suzbijanja koziavosti lista vinje i trenje (Blumeriella jaapii). Napomena; Bakrene pripravke rabiti do 2 puta u sezoni. Kaptan rabiti 1puta u sezoni dok se plodovi ne svuku.

Bordoka suspenzija, Bordoka suspenzija S-20 ditianon bakreni hidroksid Ca-klorid kompleks kaptan Delan SC 750 Cuprablau Z,CuprablauZultr Stoper, Captan 50, Merpan 50 WP, Captan WP 50 Teldor SC 500 Folicur WP 25 Teldor SC 500 Signum Switch 6,25 WG 2x 6X 3X 2-3X 3x 2X

Siva plijesan Botrytis cinerea Suenje granica i trule plodova (monilija) Monilinia laxa, M. fructigena Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se sue. Gljiva se iz cvijeta iri u izbojke na kojima se pojavljuju rane koje smole i sue se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo putem rana. Rane na plodovima mogu nastati uslijed pucanja, mehanikih oteenja ili oteenja od insekata i ptica. Agrotehnike mjere: Vinje i trenje potrebno je saditi na prozranim poloajima. Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom. Zaraene izboje odreemo i odstranimo iz nasada. Vinje i trenje potrebno je obrati temeljito kako se gljiva ne bi zadrala na stablima u obliku mumija. Pucanje i trule kao posljedicu moemo sprijeiti pokrivanjem nasada u asu zriobe treanja. Kemijske mjere: Vinje i jako osjetljive sorte treanja prskamo jednim od navedenih proizvoda na poetku cvatnje, kada je otvoreno oko 10 % cvjetova. Ako je tijekom cvatnje kiovito vrijeme, prskamo jo jedan puta kada latice ponu otpadati ili prije prognoziranih oborina. Napomena: Karenca za fenheksamid, ako se koristi u sprijeavanju trulei plodova je 2 dana.

fenheksamid tebukonazol fenheksamid boskalid fludioksonil

Koziavost lia vinje i trenje Blumeriella jaapii, Phleoeosporella padi Znakovi zaraze nalaze se na listovima, rjee na peteljkama listova, stapkama plodova, plodovima i mladicama. Pjege na licu lista nisu

bitertanol Redovito jesensko ili rano proljetno prskanje protiv upljikavosti lista smanjuje i pojavu koziavosti vinje. Dodatna 2 - 3 prskanja obavimo poslije berbe vianja ili treanja. Protiv bolesti poinjemo s prskanjem im se pojave prvi znaci bolesti. To je obino poslije berbe, posebno ako je ljeto kiovito. Pri tome pratimo vremensku prokloraz mankozeb

Baycor WP 25 Octave 50 WP Dithane M-45, Pinozeb M-45, Mankozeb, Star 80 WP, Crittox MZ 80, Caiman WP, Mankonor 80 WP,

3X 2X 3X

38

otro omeene, prvo su crvenolubiaste, a kasnije tamno-smee. Na naliju lista pjege su omeene lisnim ilama. Pjege se prvo javljaju na rubovima listova, a kasnije na itavoj plojci

prognozu i prskamo prije najavljenih oborina. Osjetljive sorte vianja moramo ponekad prskati i prije berbe obino se vrijeme prskanja poklapa sa prskanjem protiv muhe. Ako je to po iskustvima iz prijanjih godina nuno potrebno, prskamo po zavretku cvatnje, do vremena, kada su plodovi veliki kao zrno graha.

Cadillac 80 WP, Mankokal, Dithane DG Neotec dodine bakreni hidroksid Dodine S-65, Chromodin S-65 Cuproline 3X 2X

Crna trenjina u Myzus cerasi Na mladim izbojima i vrnom liu stvara brojne kolonije. Lie se kovra, a ui izluuju obilje medne rose.

Suzbijanje je opravdano samo ako, je prekoraen prag tetnosti. Najpogodnije vrijeme za pregled i suzbijanje je neposredno poslije cvatnje. Prag tetnosti: 3 % napadnutih izbojaka poslije cvatnje Navedene pripravke smijemo koristiti najvie jedan put tijekom vegetacije.

tiakloprid

Calypso SC 480

2X

klorpirifos

Finish E-48, Pirifosc EC

Trenjina muha Rhagoletis cerasi Odlae jaja u plodove kada oni poinju mijenjati boju i postaju meki. Najee se u plodu razvije samo jedna liinka. Na mjestu uboda, plod omeka, mijenja boju i podloan je truljenju.

U integriranoj proizvodnji obavezno je praenje leta trenjine muhe pomou utih ljepljivih ploa. Ploe postavljamo, pred promjenu boje treanja. tetnika suzbijamo samo, ako je brojnost vea od praga tetnosti. *Koristiti samo jedan puta tijekom vegetacije. Najvia dozvojena koncentracija sredstva je 0,0375 %. Djeluje i protiv crne trenjine ui. Prag tetnosti: Jedna muha na dvije ploe do faze, kada trenje ponu mjenjati boju iz zelene u crvenu. Kod ranijih sorata treanja trenjinu muhu nije potrebno suzbijati. Mehanike mjere: Prije prvih jesenskih mrazeva stabla obavijamo irokom ljepljivom trakom koja sprijei enke malog mrazovca da se popne na drvo i tamo poloi jaja. Prag tetnosti: Vie od 5 % napadnutih izbojaka.

acetampirid

Mospilan

2X

Mali mrazovac Operophtera brumata i drugi savijai lista

39

ilogriz Capnodis tenebrionis tete rade odrasli kukci i liinke. Odrasli kukci izgrizaju pupove, listove i mlade izbojke. Liinke ilogriza ubuuju se u krojenje i korijenov vrat gdje se intenzivno hrane. titaste ui titaste ui siu sokove uslijed ega voka slabi, daje manji prirod, a nakon viegodinjeg napada mogu se osuiti cijela stabla. Neke vrste lue mednu rosu koja ini dodatne tete uslijed naseljavanja aavice

Agrotehnike mjere: U vonjacima je potrebno provoditi navodnjavanje. Osim toga, potrebna je meuredna obrada i obrada tla u redovima, posebno u razdoblju odlaganja jaja (lipanj - srpanj). Pri takvoj obradi unitavaju se i korovi koji slue enkama kao sklonite pri odlaganju jaja. Trenjom stabala i skupljanjem kukaca u jutarnjim satima moe se smanjiti populacija tetnika. Rijetko kada je potrebno suzbijanje titastih ui na vinjama i trenjama. Spomenuta sredstva koristimo samo, ako se pri zimskom pregledu izbojaka ustanovili jai napad. Napomena: Mineralna ulja rabimo, dok su pupovi jo zatvoreni. U nekim zemljama EU registrirani su i pripravci na osnovi diazinona (K = 21 dan). mineralno ulje Bijelo ulje 2X

8.6 INTEGRIRANA ZATITA MARELICA OD TETNIH ORGANIZAMAMJERE SUZBIJANJA TETNI ORGANIZAM I OPIS Monilija Monilinia laxa, M. fructigena Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se sue. Iz cvijeta gljiva se iri u izbojke na kojima se pojavljuju rane koje smole i sue se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo putem rana. Agrotehnike mjere Marelice se sade na prozrane poloaje. Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom. Zaraene izbojke treba orezati i odstraniti iz nasada. Marelice se temeljito oberu, da se gljiva ne odrava u obliku mumija na stablima. Mumificirani plodovi izvor su zaraze u iduoj godini. boskalid Signum AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB MAX. BROJ PRSKANJA U GODINI

40

Dio zaraenih plodova smeura se, osui i ostane na voki, a dio pada na tlo. Monilinia fructigena rijetko zarazi plod, a i tada napad nije jak

Kemijske mjere Marelice se tretiraju jednim od navedenih proizvoda u poetku cvatnje, kad je otvoreno priblino 10 % cvjetova. Drugi se put prska kada poinju otpadati latice ili prije prognozirane kie. Ako je tijekom cvatnje kiovito vrijeme, drugo prskanje svakako treba provesti, jer se u protivnom prinos znatno smanjuje. Agrotehnike mjere Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom. Ljetnom rezidbom poveava se prozranost kronje i reducira bujnost rasta. Zaraeni izbojci izreu se i odstrane iz nasada.

fludioksonil

Switch 6,25 WG

2x

upljikavost lista Stigmina carpophila, Clasterosporium carpophilum Na listovima mladicama i plodovima nalaze se okruglaste do ovalne crveno-smee pjege obrubljene tamnijim rubom. Unutarnji dio pjege lista ispada pa oni postaju upljikavi. Zaraeni plodovi mogu biti deformirani, lue smolu, koa plodova puca. Zaraene se mladice sue. Krastavost breskve na marelici Venturia carpophila U vlanim godinama moe se krastavost breskve jae pojaviti i na marelicama. Uzrokuje povrinsku krastavost, a kasnije i plutavost p