57354465 kucne instalacije predavanja split

7/15/2019 57354465 Kucne Instalacije Predavanja Split

1/90

SVEUILITE U SPLITU

GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET

Predmet:


2/90

1

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 1 Uvod, Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Str. 2/44

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

14

Elektroinstalacije

13

12HVAC

11

Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled tritaZajedniki dio9Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije8

Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kunekanalizacije

7

Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi6

Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti

Kanalizacija

5

Poarni vodovod, Priprema tople vode4

Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda3

Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme2

Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Vodovod(hladna i topla

voda)

Vodovod iKanalizacija

1

Tema dvosataUa temaGeneralna

TemaDvosat



Str. 3/44

Povijesno, sve su se velike civilizacije razvile pokraj izvorita vode. Vodaje, nakon zraka, jedna od najvanijih ljudskih potreba. ovjek bez zrakamoe nekoliko minuta, bez vode nekoliko dana a bez hrane dulje odmjesec dana.

Egipat Nil

Babilon Eufrat i Tigris Indija - Ind



Str. 4/44

Potreba za vodom dovela je do velebnih graevina u povijesti, od kojih suneke ouvane sve do danas.

Pont du Gard, Francuska

Rimske terme

Yesdere Sirinyer Akvadukt,Turska

Dioklecijanov akvadukt,Hrvatska


3/90


4/90


5/90

4



Str. 13/44

Potronja vode u naseljima:

250 - 350vile

200 - 300stanovi s kupaonicama, centralnim grijanjem i

toplom vodom

100 - 180stanovi s kupaonicama80 - 120stanovi bez kupaonica

Gradska naselja s kanalizacijom

80 - 100s kunim prikljucima

40 - 60bez kunih prikljuaka

Seoska naselja s vodovodom

30 - 45Seoska naselja bez vodovoda (opskrba iz bunara,

cisterni ili izvora)

l/osobi na dan



Str. 14/44

Potronja vode u javnim zgradama (l/dan):

50 - 100po zatvorenikuZatvor

30po pisoaru

300 - 500po zahodskoj koljciJavni zahod

20po uenikukole (s tuevima)

5 -10po uenikukole (bez tueva)

25 - 50po zaposlenomRobne kue

30 - 80po sjedituRestorani

3 - 5po posjetiteljuKazalita

250 - 300po gostuHoteli

100po djetetuDjeji vrti

250 - 600po krevetuBolnice

3 - 5po posjetiteljuKina

15po posjetiteljuAmbulante

20 - 60po zaposlenomAdministrativne zgrade



Str. 15/44

Potronja vode po sanitarnom predmetu:

33207s ispirnicom

33208s vodokotliemZahod

6-530lijeniki

102318pod mlazom15214kupaonski

Umivaonik

--10050za sue--120-18050-100za rublje

Perilica

--1530laboratorijski-31515kuhinjskiPraonik

(sudoper)

2-8100javni21850u stanu

Tu1031/33Pisoar

2120130Tu kada2120150-200Kada

103818Bide

na sat(2)na dan(1)

UestalostTrajanjeupotrebe

(min)

Koliina zajednu upotrebu

(l)Sanitarni predmet

(1) Za stanove, (2) Za privredne i javne zgrade



Str. 16/44

DOBIVANJE VODE

Za snabdijevanje vodom uobzir dolaze: podzemna,izvorska, povrinska(potona, rijena, jezerska),atmosferska voda (kinica)

i morska voda(desalinizacija).


6/90

5



Str. 17/44

PODZEMNA VODA

Nastaje tako to oborinska voda (kia,snijeg) proe kroz propusne slojeve(pijesak, ljunak) dok ne dospije donepropusnog sloja (glina, kamen). Akoova voda proe kratak put prije zahvataonda je obino zagaena, jer sezagaenje s povrine nije stiglo proistiti.Ako je put dugaak, ova voda se oistimehaniki i bakterioloki, te je dobra za

pie. Openito se moe rei to je zahvatdublji, voda ima bolju kvalitetu.

Eksploatacija ove vode vri se:

Kopanim bunarima (zdencima)

Zabijenim i buenim bunarima(cijevni bunari - zdenci)



Str. 18/44

Kod bunara valja biti naroito paljiv da ne doe do njihovog zagaenja, krozsami bunar ili procjeivanjem iz septike jame i sl.



Str. 19/44

IZVORSKA VODA

Kad vodonosni sloj s podzemnom vodom zbog konfiguracije zemljita izlazi napovrinu, nastaju izvori (vrela).

Prije poetka koritenja izvora potrebno je ispitati izdanost i kvalitetu vode naizvoru.



Str. 20/44

POVRINSKA VODA

U krajevima u kojima nema izvora (ravniarski krajevi), a podzemna voda seiz bilo kojih razloga ne smije iskoritavati, moe se u prikladnim sluajevimakoristiti potona, rijena i jezerska voda.

Da bi ova voda postala upotrebljiva, mora se prethodno, ovisno o stupnjuprirodne istoe, propustiti kroz manji ili vei broj talonica, zatim filtera od

pijeska i ljunka. Pored toga potrebno je unititi i bakterije, to se najeepostie kloriranjem.


7/90

6



Str. 21/44

ATMOSFERSKA VODA

U krajevima u kojima nije mogue dobiti nikakvu drugu vodu, mora se koristitiatmosferska voda.

Zahvatni objekti su cisterne (atrnje, gustijerne).

Kao sabirne povrine najee se koristekrovovi kua ili iste i poploene povrineu blizini cisterne.

Ovakvi objekti su bili temelj opstanka nadinaridskom kru.



Str. 22/44

MORSKA VODA

U sunim krajevima uz more, gdje nema izvora pitke vode, esto se koristimorska voda.

Proces DESALINIZACIJE izdvaja soli iz morske vode i na taj nain ini je (uzeventualno dodatno kondicioniranje) pitkom vodom.

Trokovi proizvodnje pitke vode izmorske vode su veliki stoga se takavnain dobivanja pitke vode koristisamo ukoliko nema alternativnih

izvora pitke vode ili oni zahtijevaju jovee trokove.

Postrojenje za desalinizaciju blizuSydneya, Australija



Str. 23/44

POSTUPCI ZA POPRAVLJANJE KVALITETE VODE

Ako voda koja se dobiva iz prirodnih nalazita ne odgovara uvjetimakvalitete koji se trae na mjestu potronje, potrebno ju je popraviti.Popravljanje (kondicioniranje) vode vri se umjetnim sredstvima na sliannain kao to se to vri prirodnim putem, kad voda, prolazei kroz tlo ili ponjegovoj povrini prima ili gubi neke sastojke. Pri tom se provode postupci:

Taloenje Filtriranje Provjetravanje (Aeracija) Kemijski postupci Specijalni postupci

Berkefeldov filter



Str. 24/44

PRIKUPLJANJE VODE ZA NASELJE

Da bi se u naseljima u svakom trenutku osigurala dovoljna koliina vode idovoljan tlak, grade se spremnici vode, tzv. vodospreme. U ravniarskimkrajevima, gdje nije mogue nai povieno mjesto za postavu vodospreme,grade se vodotornjevi.

Vodosprema ikat,Mali Loinj

Vodotoranj, Zagreb Vodotoranj, Vukovar


8/90

7



Str. 25/44

PRIKUPLJANJE VODE ZA ZGRADU

U zgradama, posebno visokim zgradama, gdje postoji mogunost neredoviteopskrbe vodom (zbog pada tlaka i sl.) takoer se grade spremnici koji sepostavljaju na najviim mjestima ili se postavljaju posude pod tlakom.



Str. 26/44

SPREMNICI

Spremnici se izrauju od elinog ili drugog lima, betona, a u novijevrijeme i od umjetnih materijala kao gotovi proizvodi (PEHD, PP i sl).

Spremnici se postavljaju na najviem mjestu uzgradi, na meukatovima ili u podrumu (spremnikpod tlakom. Osiguravaju dovoljnu koliinu vode ipotreban tlak.

Predgotovljenispremnik za vodu



Str. 27/44

DIMENZIONIRANJE SPREMNIKA

Dimenzioniranje spremnika za male zgrade vri se na jednodnevnupotronju. Za vee zgrade treba izraditi dijagram najvee potronje posatu. Zapremina spremnika je tada jednaka maksimalnoj potronji izmeudva punjenja spremnika.

Spremnik se u principu puni u dobajeftine struje (nou), dakle jednomdnevno. U sluaju da to zahtijeva velikispremnik, spremnik se moe puniti ivie puta dnevno.

Ovakvi spremnici su obino veihteina, pa je to potrebno uzeti u obzirprilikom prorauna konstrukcije zgrade.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 0 1 1 1 2 13 1 4 1 5 16 1 7 1 8 1 9 20 2 1 2 2 23 2 4

Sati u danu

Potronjavodeulitrama



Str. 28/44

POSUDE POD TLAKOM - HIDROFORI

Glavni dio hidrofora je kotao u kojem se, udonjem dijelu nalazi voda, a u gornjem zrak.Pumpa puni kotao vodom i tlai zrak. Tajkomprimirani zrak odrava tlak vode u kotlu i ucijeloj mrei i kad se obustavi pumpanje. Kad

tlak padne ispod minimuma automatski sepokree pumpa i ponovno puni kotao.


9/90

8



Str. 29/44

HIDROFORI

U dananje vrijeme, hidrofori suobino cjelovita postrojenja kojise kao takvi kupuju i ugrauju uzgrade gdje je to potrebno.

MEMBRANSKE POSUDE

POD TLAKOM

Kao posude pod tlakom, u

posljednje vrijeme se koriste iposude s gumenommembranom. Glavna razlika, uodnosu na hidrofore, je da tlak usustavu odrava napetagumena membrana.



Str. 30/44

VODOOPSKRBNA MREA

Vodoopskrbnu mreu, u generalnom sluaju, sainjavaju:

Cijevi (slue za dovod i distribucijuvode unutar vodoopskrbnogpodruja ili zgrade),

Fazonski komadi (slue zausmjeravanje toka vode, promjenuprotjecajnih povrina i izvedbu

razliite vrste spojeva koljena,rave, redukcije i sl.),

Vodovodne armature (slue zaispravno funkcioniranje,upravljanje i odravanjevodovodne mree ventili, slavinei sl.)



Str. 31/44

VODOVODNE CIJEVI

U vodovodnim instalacijama zgrada upotrebljavaju se cijevi od razliitihmaterijala: metalne (olovne, eline, lijevano eljezne, bakrene),betonske (beton, azbest-cement) i cijevi od umjetnih materijala (PVC,keramika, porculan, polietilen, polipropilen).

Generalno gledano, PP (polipropilen) i PEHD (Polietilen visoke gustoe)cijevi su u posljednje vrijeme gotovo istisnule sve druge cijevi iz upotrebe,osim moda elinih pocinanih cijevi (poarna voda!) i bakrenih cijevi.

eline cijeviPEHD cijeviPolipropilenske cijevi



Str. 32/44

ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE)Upotrebljavaju se za instalaciju vode u unutranjosti zgrada i za dvorinevodove. Izrauju se sa avom i bez ava. avne se cijevi mogu koristiti zanazivni tlak do 10 bara, to znai za veinu kunih vodovoda, a beavneizuzetno za vei tlak.

Zbog zatite od korozije, one su izvana i iznutra presvuene tankim slojemcinka (pocinane).

Proizvode se u promjerima: 10 150 mm i duljine 4-8 m. Ne smiju sesavijati jer im presvlaka od cinka otpada i sklone su koroziji. Cijevi na krajuimaju konusni navoj, a ako se sijeku tada se navoj naree naknadno.


10/90

9



Str. 33/44

ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE)Za spajanje, raljanje i mijenjanje smjera slue cijevnice (fitinzi, fazonskielementi) od tempernog lijeva ili mjeda koj imaju cilindrini navoj.

1 Nazuvica (mufa, mufna)2 Prijelazna nazuvica3 Dvostruka uvrtka (nipl)4 Prijelazna dvostruka uvrtka5 Prijelazna uvrtka6 Kapa7 ep8 Protunavrtka

9 Prirubnice10 Luk 90 s naglavkom11 Luk 45 s naglavkom12 Koljeno13 Prijelazno koljeno14 Troluk15 Prava ralja (T-komad)16 Prijelazna prava ralja17 Kri (TT-komad)



Str. 34/44

ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE)Spajanje cijevi vri se namatanjem pramena kudelje namoene u lanenoulje ili teflon trake preko vanjskog navoja, a zatim se preko toga zavrne diokoji se spaja.

Za spojeve koje je potrebno lako razdvojiti upotrebljavaju se cijevne spojke(holenderi).



Str. 35/44

BAKRENE CIJEVI

Upotrebljavaju se za unutarnje instalacije, naroito toplevode (podno grijanje!) i prikljune vodove.

Na unutranjim povrinama bakrenih cijevi vrlo brzo sestvara tanki sloj oksida koji ih titi od daljnjeg nagrizanja.Nije ih uputno koristiti za vode koje sadre znaajnu

koliinu ugljinog dioksida (mineralne vode), koji otapabakar i utjee na okus vode.

Prednost im je to su trajne i elastine, rijetko pucaju prismrzavanju, vrlo su glatke i lako se oblikuju.

Spajaju se zavarivanjem, tvrdim lemljenjem, specijalnimcjevnicama s zavrtnjem i cjevnicama s kapilarnimlemljenjem.

Savijanje cijevi manjeg promjera se radi u hladnomstanju, a cijevi veeg promjera se moraju prethodnozagrijati.



Str. 36/44

PLASTINE (PVC) CIJEVIUpotrebljavaju se za unutarnje i vanjske cijevne mree. Uposljednje gotovo su ih posve istisnule PEHD i PP cijevi.

Materijal od kojeg se izrauju je Polivinilklorid (PVC), podtvornikim nazivima: Juvidur, Totra, Vinidur i sl. Proizvodese za tlakove od 6 i 10 bara, nazivnog promjera 16

400 mm. Duljine su obino 4 i 6 m.Spajanje PVC najee se vri brtvenom gumicom.Brtvena gumica je tvorniki postavljena u naglavku cijevi.Spajanje se moe vriti i zavarivanjem, ali se nepreporua.


11/90

10



Str. 37/44

PEHD (Polyetylen High Density) CIJEVI

Izrauju se od polietilena visoke gustoe (PEHD), kao mekane ili tvrde za dvorine iprikljune vodove (ea namjena), ili samo tvrde za kune vodove.

Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje mala specifina masa (lake su od PVCcijevi i plivaju na vodi), te vrlo visoka savitljivost. Stjenke su im vrlo glatke tooteava stvaranje raznih naslaga. Potpuno su vodonepropusne, otporne nakemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost,trajnost i mali um.

Raspoloivost PEHD cijevi do promjera DN 110 (nominalni promjer) je u kolutimaduine 100 metara, a od promjera DN 110 u ipkama duine 6 ili 12 metara.

PEHD cijevi generalno se koriste za:- transport tekuina (vodovod,

oborinska i fekalna kanalizacija)

- transport plina

- kao zatitne cijevi (zatita TK,energetskih i svjetlovodnih kabela)



Str. 38/44

Ima niz naina spajanja PEHD cijevi: rastavljivi (1. red) i nerastavljivi (2. red).

Rastavljivi fiting Sistem Hawle Prirubnica

Elektrospojnica Objmica za ubuavanje Sueono zavarivanje



Str. 39/44

PEHD cijevi se najee spajaju elektrofuzijskim zavarivanjem pomou spojnihelemenata (elektrospojnica) ili sueonim spojem (vidjeti PP cijevi).

1 i 2 Cijev i nastavak jepotrebno izmjeriti ioznaiti

3 Rubove cijevi jepotrebno adekvatnopripremiti

4 Cijev i nastavak jepotrebno dobrooistiti

5 Umetanje cijevi unastavak

6 Postavljanje cijevi inastavka na nosa

7 Nosa se stegne ivrsto uhvati cijevi

8 Postavljanjeaparature zaelektrofuzijskovarenje

9 Spajanje cijevi

1 2 3

4 5 6

7 8 9



Str. 40/44

PP (Polypropylen)

PP cijevi se koriste za unutarnju vodovodnu mreu, za hladnu i vruu vodu.Proizvode se od Polipropilena s raznim dodacima (tzv. random kopolimera).

Imaju sline karakteristike kao i PEHD cijevi: potpuno su vodonepropusne,otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visokuvrstou i ilavost, trajnost, mali um i dobru toplinsku izolaciju (mogu se koristiti

za instalaciju centralnog grijanja). Spajaju se na iste naine kao i PEHD cijevi..


12/90

11



Str. 41/44

PP (Polypropylen)

Proizvodni program PP cijevi:



Str. 42/44

PP (Polypropylen)

Proizvodni program fitinga



Str. 43/44

PP (Polypropylen) sueono zavarivanje1 - Prije postupka zavarivanja

cijev je potrebno izmjeritina eljenu duinu.

2 - Dijelovi, koji su spremni zazavarivanje, se steu i uodgovarajuoj mjeriispravljaju. Krajevi cijevimoraju biti isti i ravno

izblanjani.3 - Elementi za zavarivanje se

postavljaju u poziciju zazavarivanje. irina ramakamax. 0.5 mm. Cijevi jepotrebno pritisnuti nagrijai element. Nakon tose cijevi zagriju, grijaielement se uklone, a cijevibrzo pritisnu jedna nadrugu.

4 - Nakon hlaenja spoj jeostvaren. U spoju mora bitividljivo ispupenje.

1 2

3 4


13/90

1


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavii sheme

Str. 2/37

ARMATURE

Armature slue za zaustavljanje, priguivanje i reguliranje toka vode, zareguliranje tlaka, mjerenja protoka i za isputanje vode i zraka iz cijevi.

Izrauju se od elika, bakra, mesinga, bronce i drugih metala, a u novijevrijeme izrauju se i od plastinih masa.

U armature spadaju:

- Zatvarai (zasuni, zapornice)

- Ispusne armature (razne ispusnice

- slavine i ispirnice)

- Regulacijske armature (razni ventili)

- Mjerne armature (vodomjeri)


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Str. 3/37

ZATVARAI ZASUNI

Zasuni (zagatke, iberi) slue za zaustavljanje i priguivanje toka vode ucijevima. Obino se postavljaju na lijevanim vodovodnim cijevima i to naprofile od 40 do najveih.

Sastoje se od kuita na kojem se okretanjem runog toka okree vreteno

na ijem se kraju nalazi kruna ploa koja zatvara profil cijevi.

Kod zasuna zatvaranje i otvaranjeje postupno i ne izaziva dinamikeudare, ali zatvaranje nije uvijekpotpuno jerestice suspendiraneu vodi ne dozvoljavaju uvijekpotpuno zatvaranje.

Zasuni se vrlo rijetko koriste ukunoj mrei.



Str. 4/37

ZATVARAI ZAPORNICE

Zapornice (Zaporni ventili, propusni ventili), imaju istu funkciju kao i zasuni.

Zaustavljanje vode kod zapornice vri se okretanjem runog toka na ijemse donjem dijelu nalazi ploica s gumenim prstenom. Ovaj gumeni prstennalijee na svoje sjedite u otvoru pregrade i potpuno zaustavlja tijek vode.

Zapornica ima mnogo vrsta: za raznepoloaje (ravne, kose), naine spajanja(s navojem, prirubnicama), nainerukovanja (s tokom, prekom,polugom, na klju).

Samozapornice su specijalne zapornicekoje slue da propuste vodu odreenovrijeme, a zatim se same zatvore.Koriste se u javnim tuevima, pisoarimai sl.


14/90

2



Str. 5/37

ZATVARAI ZAPORNICE

Neki principi rada zapornica prikazani su na skicama.

Na poetku svakog razvoda vodovodne mreepotrebno je postaviti zapornicu (ventil).



Str. 6/37

ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE I ISPIRNICE

Ispusnice (ispusni ventili) razlikuju se po obliku, konstrukciji, svrsi ipoloaju. Obino ih nazivamo slavinama (pinama).

Moemo ih podijeliti po brojnim kriterijima, pa tako npr. razlikujemo:

Zidne ispusnice - montirane na zidu iznad umivaonika, kade, sudopera i sl.

Stojee ispusnice - montirane na sudoperu, umivaoniku i sl.

esme za pitku vodu - montiraju se na javnim mjestima. Daju mlaz u vidumalog vodoskoka.

tedljive ispusnice montiraju se na javnim mjestima (javni nunici i sl) dabi se ograniilo isputanje vode.

Ispusnice s plovkom ispusnice u vodokotliima, itd.

Ispirnice (ispirni ventili) slue za ispiranje WC koljke ili pisoara direktno izvodovodne cijevi.



Str. 7/37

ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE (SLAVINE)

Tipovi i oblici slavina bitno ovise o proizvoau, te se mogu nai slavineraznih dizajna i mogunosti. Neki tipovi prikazani su na slikama.

Slavina za kadu sprikljukom na zid

Slavina za umivaonik sprikljukom na umivaonik

Slavina zabide sprikljukomna bide

Ruica tua

Old England dvorunaslavina za kadu (prikljuakna zid)



Str. 8/37

REGULACIJSKE ARMATURE

U regulacijske armature spadaju razni ventili za regulaciju toka vode,regulaciju tlaka, usisavanja i isputanja zraka.

U tu svrhu postoje:

Odbojni ventil (povratni jednosmjerni ventil)

Redukcijski ventil (svodni ventil)

Zrani ventil

Sigurnosni ventil

Kombinirani ventil


15/90

3



Str. 9/37

REGULACIJSKE ARMATURE Odbojni ventil

Odbojni ventil (povratni, jednosmjerni ventil) dozvoljava tok vode samo ujednom smjeru. Postavlja se na mjestima gdje se ne smije dozvoliti tokvode u oba smjera npr. kod hidrofora), spremnika, bojlera, vodomjera i sl.

Rade na principu da kada voda pokua protei u drugom smjeru, tlak vodezatvara poklopac.



Str. 10/37

REGULACIJSKE ARMATURE Redukcijski ventil

Redukcijski ventil (svodni ventil) smanjuje previsoki tlak vode u cijevnojmrei na neki nii odreeni i automatski ga odrava.

Ugrauje se samo na osnovu dozvole komunalnog poduzea.

Ovi ventili su esto osjetljivi na suspendirane estice u vodi, pa je isprednjih potrebno ugraditi sita.



Str. 11/37

REGULACIJSKE ARMATURE Zrani ventil

Zrani ventili slue za isputanje zraka iz cijevne(vodovodne) mree (ispusni ventili), za uvlaenje zraka ucijevnu mreu (usisni ventili) i za obje radnje (ispusno-usisni

ventili).

Postavljaju se na najviim i na drugim tokama kune ivanjske vodovodne mree.

Automatizirani su.

Najee rade na principu uzgonakugle i razlike atmosferskog i radnogtlaka u cjevovodu.



Str. 12/37

REGULACIJSKE ARMATURE Sigurnosni ventil

Sigurnosni ventili slue za sprjeavanje opasnog tlaka. Postavljaju se namjestima gdje moe nastati poveanje tlaka i dovesti do razaranja aparata icijevi (npr. kod grijaih kotlova i sl.).


16/90

4



Str. 13/37

REGULACIJSKE ARMATURE Kombinirani ventil

Kako neki ventili esto dolaze u odreenom redoslijedu, izrauju se ujednom komadu kao: Kombinirani ventili.



Str. 14/37

MJERNE ARMATURE

U mjerne armature spadaju ureaji za mjerenje protoka vode, a slue zakontroliranje i obraunavanje potronje vode. To su razni vodomjeri.

Vodomjeri mogu biti mokri (mehanizam koji mjeri potronju je u vodi) ilisuhi, a moemo ih podijeliti u nekoliko skupina:

Vodomjer s krilastim rotorom (najei uzgradama),

Woltmann-ov vodomjer (za vee koliinevode),

Kombinirani vodomjer (za instalacije gdje jepotrebno registrirati i male i velike koliinevode),

Specijalni vodomjeri i mjerai protoka.



Str. 15/37

MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima

Vodomjeri s krilastim rotorima, za potrebe mjerenja potronje ukuanstvima, izrauju se za prikljuke 15 do 65 mm, pa i vee. Moguse ugraivati u horizontalnom ili vertikalnom poloaju.

Kod ovog vodomjera mlaz vode koji prolazi kroz cijev okree rotor s

krilcima koji prenosi okretaje na brojanik koji mjeri potronju.

Vodomjer zaugradnju nahorizontalnucijev

Vodomjer zaugradnju navertikalnucijev



Str. 16/37

MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima

Dole prikazane vodomjere, njemakog proizvoaa: Elster MesstechnikGmbH, mogue je ugraivati u horizontalnom i vertikalnom poloaju.

U posljednje vrijeme sve se vie

ugrauju vodomjeri s daljinskim

oitavanjem. Na slici je jedan takavvodomjer proizvoaa: IKOM Zagreb.


17/90

5



Str. 17/37

MJERNE ARMATURE Woltmann-ov vodomjer

Woltmann-ov vodomjer se postavlja za mjerenje veih koliina vode. On ucilindrinoj kuici ima turbinski krug sa spiralnim lopaticama, koji se podutjecajem toka vode okree i mjeri protok.

Woltmann-ov vodomjer se ugrauje obino za vee protoke (industrija,poarni vodovi i sl.).



Str. 18/37

MJERNE ARMATURE Kombiniranivodomjer

Kombinirani vodomjer koristi se upostrojenjima gdje je potrebno registrirati malei velike koliine vode. Obino se sastoji od

jednog vodomjera s krilastim rotorom (za malepotronje) i jednog Woltmann-ovog za velikupotronju.

Prebacivanje sevri automatski,

prema jainiprotoka, pomouugraenogpreklopnog ventila(prebacivaa).



Str. 19/37

MJERNE ARMATURE Izborvodomjera u kuanstvima

Izbor sustava i veliine vodomjera vri

se prema prosjenom mjesenom

protoku (m3/h), vodei rauna i o

maksimalnom protoku (m3/h) i

minimalno (prijelaznom) protoku(m3/h). Pri tom promjer prikljuka nemora biti jednak promjeru vodomjera.

Svaki proizvoa vodomjera prilae itablicu karakteristika vodomjera.

Tablica desno je tablica proizvoaa:IKOM, Zagreb.



Str. 20/37

VODOVODNI SUSTAVI I SHEME

Prema nainu dovoenja vode vodovode moemo podijeliti na:

Gravitacijski zahvatni se objekt nalazi iznad mjesta potronje, te vodaslobodnim padom dolazi u cijevnu mreu;

S umjetnim podizanjem vode voda se mora podizati pomou pumpi da bise stvorio potreban tlak.

Prema opsegu opskrbe vodom, vodovodi se mogu podijeliti na:

Regionalni (grupni) opskrbljuju vie naselja vodom; Centralni opskrbljuje cijelo naselje vodom Mjesni za grupe zgrada, stambeni blok, industrijski kompleks, bolniki

kompleks, poljoprivredni kompleks i sl.

Pojedinani (kuni) za opskrbu jedne zgrade vodom.


18/90


19/90


20/90

8



Str. 29/37

Razvodna mrea se obino postavlja po granastom sustavu. Ovaj sustav

ima malu duljinu vodova, a voda kratkim putem dolazi do vertikala

(stojnica). Meutim, kvar na poetku glavnog razvoda izaziva zatvaranje

veeg dijela mree.

Prstenasti sustavnema tog nedostatka, jer voda s dvije strane moe doi

do vertikale. Stoga, raspodjela vode je ujednaenija, ali je mrea dulja i

manje dostupna.

Prstenasti sustavGranasti sustav



Str. 30/37

Razvodni vodovi mogu biti postavljeni po zidovima podruma i ispod

podrumskog stropa ili ispod poda najnie etae (podrum ili prizemlje). Bez

obzira gdje se postavljaju, razvodni vodovi moraju biti poloeni s padom prema

zaporno-ispusnom ventilu kod vodomjera.

Ako se razvodni vodovi postavljaju ispod poda podruma, moraju biti ukopani

najmanje 30 cm ispod gornje povrine poda, da se mehaniki udari ne prenose

na cijev, najbolje u pokrivene kanale u kojima se cijevi mogu lako kontrolirati.

Ako je mogue, razvodne vodove je najbolje postavljati po zidu i ispod stropa

podruma (nestambeni prostori).

Razvod ispod poda podrumaRazvod ispod podrumskog stropa



Str. 31/37

Razvodni vodovi postavljeni ispod

podrumskog stropa

Razvodni vodovi postavljeni na podu

etae



Str. 32/37

VERTIKALE (Stojnice, Vertikale,

vertikalni vodovi)

Vertikale se odvajaju od horizontalnihrazvodnih vodova i odvode vodu na viekatove. Postavljaju se tako da opskrbljujupojedine grupe potronih mjesta ili

osamljene aparate. Pri tom se moe zapotroae koji zahtijevaju veu koliinuvode postaviti samostalna vertikala(poarni hidranti).


21/90

9



Str. 33/37

RAZDJELNIK

Razdjelnik se postavlja odmah iza vodomjernog ureaja ili na nekomdrugom prikladnom mjestu, u blizini stubita ili u prikljunoj komori.Postavlja se tako da rukovanje zapornicama bude pristupano, a da serazvodni vodovi mogu lako smjestiti.

U novije vrijeme svaki razvod predstavlja jednog potroaa, pa svaki razvodsadri i svoj vodomjer (stanski vodomjer). Svaki razvod mora sadravatiispusnu slavinu.



Str. 34/37

GRANE I OGRANCI

Odvajaju se od vertikala i opskrbljuju pojedina potrona mjesta na katovima.

Grane su obino horizontalne, a od njih se odvajaju ogranci. U pravilu sepostavljaju po zidovima na visini u takvoj visini da na najprikladniji naindovedu vodu do ispusnica. Zbog toga njihova visina ovisi o vrsti sanitarnogpredmeta. Prikladna visina postavljanja vodovodnih grana je 20-60 cm.

Na poetku svake grane potrebno jepostaviti zapornice, za sluaj da jepotrebno zamijeniti ventil ispusnice

(troilo).



Str. 35/37

KUNI VODOVOD

Kuni vodovod sastoji se od uvijekod voda hladne vode. Kod zgrada slokalnom pripremom tople vode(stambene zgrade) u pojedinimsanitarnim vorovima ili pojedinom

stanu postoji jo i razvod tople vode.U pojedinim stambenim i uglavnom u

javnim zgradama gdje postojicentralna priprema tople vode izvodise mrea (cjevovod) tople vode. Kodzgrada gdje je ta mrea znatneduljine izvodi se i tzv. cirkulativnamrea (cirkulativni cjevovod,cirkulacija).



Str. 36/37

VOENJE VODOVA

Vodovi se polau pravocrtno, a granaju i mijenjaju pravac pod pravimkutom. Pri prolazu kroz zidove, koje je takoer uvijek pod pravim kutom,cijev se ne smije vrsto uzidati, kako se kretanje i slijeganje zida ne biprenosilo na cijev.


22/90

1


Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Str. 2/50

IZVOENJE KUNOG VODOVODA - OPENITO

Kako je ve naglaeno, cijevi u kunom vodovodu se uvijek postavljajupravocrtno, a granaju i savijaju pod pravim kutom. Na mjestima prolaza krozzidove, cijev mora biti uvijek okomita na zid i ne smije se nastavljati.

Vodovi se postavljaju ili horizontalno ili vertikalno. Pod horizontalnim seuvijek podrazumijeva blagi nagib (2-5 %). Ovaj se nagib izvodi da bi sesprijeilo skupljanje zraka u cijevima i da bi se omoguilo pranjenje mree.

Vodovodne cijevi se ne smiju postavljati u dimovodne instalacije (dimnjake)i ventilacijske kanale. Vodovi kune vodovodne mree u dvoritu i prikljuni

vod polau se u rovovima iskopanim u zemlji, kao i ulini.Razvodni vodovi u zgradi se mogu postavljati po zidovima i stropupodruma, a izuzetno ispod podrumskog poda. Vertikale mogu biti vidljive(na zidu/stropu) ili u instalacijskom kanalu, rijetko ugraene u zid (nepreporua se). Grane i ogranci su obino ugraene u zid.



Str. 3/50

VODOVI U ZEMLJI

Dvorini i prikljuni vodovi postavljaju se uvijek u prethodno iskopaneiskope, na dubini ispod zone smrzavanja, ime su zatieni od promjenetemperature i mehanikog oteenja.

Iskopi su obino irine 0.7-0.8 m, a dubine 1.2-1.5 m. Ovisno o kategoriji

zemljita rov je potrebno razupirati. Cijevi se polae na dnu iskopa, obino

na posteljicu od pijeska ili sitnog tucanika. Zatrpavanje treba izvesti paljivoda ne doe do oteenja cijevi.

Pocinane i eline

cijevi koje se

polau u zemlju

treba prijepolaganja zatititi

od korozije

(bitumen, plastinizavoj i sl.).



Str. 4/50

Vodomjerno okno

se moe izraditi izbetona ili kupiti kao

gotov proizvod

(beton, elik,

PEHD).

OKNA U ZEMLJI VODOMJERNO OKNO

Pravilo je da pristup vodovodnom mjerilu mora biti omoguen u bilo kojemtrenutku. Stoga se vodomjerna mjerila najee postavljaju u oknima udvoritu pred zgradom. U posljednje vrijeme prisutno je i postavljanje nasamoj zgradi u zatienom ormariu (slino kao mjerila za struju).


23/90

2



Str. 5/50

VODOVI U ZGRADI - VERTIKALE

Vodovi u zgradama mogu se postavljatiotvoreno: po zidovima ili stropovima izatvoreno: u ljebovima i kanalima. Obanaina imaju dobra i loa svojstva.

Pri postavljanju na zidove/stropovepostavljanje je jeftinije, laka je kontrola, alisu cijevi manje zatiene i nije estetski.Najbolje je kombinirati oba naina (premanamjeni prostorije) ili cijevi postavljati u lakodohvatne ljebove/kanale.



Str. 6/50

VODOVI U ZGRADI GRANE I OGRANCI

Grane i ogranci se takoer mogu postavljati otvoreno: po zidovima ilistropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima ili podbukno.

Otvoreno postavljanje se koristi kod zgrada gdje estetika nije primarnavanost, a znatno je vanija kontrola instalacija. U stambenim i javnimzgradama obino se koristi zatvoreno postavljanje. I ovdje je uputnije cijevisprovoditi kroz ljebove i kanale, a ne ih vrsto uzidati.



Str. 7/50

PRIVRIVANJE VODOVA

Bez obzira da li su na vidnom mjestu ili u kanalu, cijevi se moraju pri vrstitiza konstrukciju pomou draa cijevi. Draa ima raznih, prema podlozi nakoju se cijev privruje i vrsti cijevi.

Razmak na koji se drai postavljaju takoer ovisi o vrsti cijevi i dan je uuputama proizvoaa.



Str. 8/50

TERMIKI RAD CIJEVI

Ako se cijevi, posebice iz umjetnih materijala (PP i PEHD) postavljajunadbukno, potrebno je osigurati mogunost za termiki rad cijevi. PP cijeviimaju termiki koeficijent oko 0.03 mm/mK, to kod slobodno poloenih duihcijevi moe dovesti do znaajne promjene duljine (rastezanja/stezanja).

Ovaj problem se rjeava

ugradnjom

kompenzacijskih koljena

(kod promjene smjera

cijevi) ili kompenzacijskim

lukom (lirom) kod

voenja cijevi u pravcu.

Ugradnja ovih sustava

vri se na duljim cijevima:

dulje horizontale ilivertikale.

Kompenzacijsko koljeno

Kompenzacijski luk


24/90


25/90


26/90


27/90

6



Str. 21/50

LOKALNI GUBICI

Lokalni gubici, kako je ve reeno, nastaju na mjestima naglih promjenapravaca, nagiba, promjera, na zapornicama i raznim armaturama.

g2

vh

2

l =Lokalni gubici se obino izraavaju formulom:

gdje je koeficijent lokalnog otpora i zavisi o vrsti otpora, a odreuje seeksperimentalno. Koeficijent , za dan je u tablici:

Element Koeficijent Element Koeficijent

Rava T oblika - odvajanje 1.50 Rava X oblika - prolaz 2.00

Rava T oblika - spajanje 1.00 Rava X oblika - skretanje 3.00

Luna rava - odvajanje 1.00 Prijelaznica - poveanje 1.00

Luna rava - spajanje 0.50 Prijelaznica - smanjenje 0.50

Izljev 1.00



Str. 22/50

LOKALNI GUBICI

Za pojedine elemente lokalni gubici ovise o profilu cijevi. U donjoj tablicinavedeni su neki elementi i njihovi lokalni gubici.

10, 15 20, 25 32, 40 50 65 80 100

Koljeno, 90, r=1d 2.0 1.5 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0

Luk, 90, r=3d 1.5 1.0 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5

Zatvara/Ventil 1.0 0.5 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3

Zapornica 10.0 8.5 6.0 5.0 5.0 5.0 5.0

Kosa zapornica 3.5 3.0 2.5 2.0 2.0 2.0 2.0

Kutna zapornica 6.0 5.5 5.0 4.0 4.0 4.0 4.0

Odbojni ventil 16.0 12.0 11.0 11.0 11.0 11.0 11.0

Navrtnica 2.0 3.5 3.0 2.7 2.4 2.2 2.0

ElementKoeficijent za profil cijevi (mm)



Str. 23/50

GUBICI NA VODOMJERU

Gubici tlaka na vodomjeru mijenja se premaprotoku. Gubitak tlaka na vodomjeru obino

je do 1 mVS, a u svakom sluaju potrebnoje da bude manji od 2 mVS.

Gubitak na vodomjeru obino dajuproizvoai vodomjera u tablici ili preko

dijagrama.



Str. 24/50

PRORAUN MREE

Proraun kune vodovodne mree vri se na osnovu izraenih nacrtavodovodne mree i pretpostavljenih dimenzija vodova.

Za kunu mreu mogu se usvojiti sljedee inicijalne dimenzije vodova:

VOD Orijentacijska dimenzija DN

Ogranci 15 - 20 mm (1/2" - 3/4")Grane 20 - 25 mm (3/4" - 1")

Razvodi (vertikale) 25 - 32 mm (1" - 1 1/4")

Dovodni vod 32 - 90 mm (1 1/4" - 3 1/2")


28/90

7



Str. 25/50

OZNAKE U NACRTIMA

U svijetu postoji niz naina oznaavanja pojedinih vodovodnih armatura(troila). U tablici su navedeni neke najee koritene oznake.



Str. 26/50

PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI

Priblino dimenzioniranje cijevi moe se sprovesti preko tablice u nastavku.Valja napomenuti da je ovakav nain odreivanja dimenzija cijevi vrloneprecizan.

1.0 1.5 2.0

10 0.1 0.5 1

15 0.5 1.5 2.5

20 2 5 8.5

25 6 13 22

32 17 38 65

40 34 65 125

50 85 175 325

65 250 500 900

80 450 950 1750

100 1350 2800 4900

Izljevne jedinice (IJ)

Brzina vode (m/s)Promjer cijevi

(mm)



Str. 27/50

PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI

Jo jedan primjer

tablice za dimez.

PP cijevi.



Str. 28/50

Princip projektiranja i proraunavodovoda prikazan je na jednomjednostavnom primjeru.

Promotrimo jedan sanitarni vor unekom stanu.

DIMENZIONIRANJE

VODOVODNE

MREE


29/90

8



Str. 29/50

Temeljni razvod je pravocrtan iduljine je 8.20 m.



Str. 30/50

Uzmimo da se sanitarni vor nalazi na4. etai nekog viestambenogobjekta,tj. grane se nalaze na 9.66 m vie odnivoa vodomjerila.



Str. 31/50

Vertikala je postavljena u instalacijskiaht, a prikljuak za sanitarni vor jeizveden probojem kroz nosivi zid.Pretpostavimo inicijalno da je vertikala

25.

Na poetku prikljuka postavljen jeglavni ventil.



Str. 32/50

Horizontalna grana sepostavlja na 50 cm od kote

gotovog poda (oko 60 cm odkote vrha betonske ploe) i

vodi kroz zid.


30/90

9



Str. 33/50

Ogranci se sputaju napotrebnu visinu za svakopojedino troilo.



Str. 34/50

Te se ispusnice (hladna voda)svakog troila mogu ucrtati na

tlocrtu.



Str. 35/50

Razvod tople vode polazi odbojlera do svih potroaa koji

zahtijevaju toplu vodu.

Na kraju je potrebno dodatiinicijalne debljine cijevi, te jetime shema vodovodne mreeu tlocrtu gotova.



Str. 36/50

Duljine cijevi pojedinih granamogu se priblino oitati s

tlocrta.


31/90

10



Str. 37/50

Za projektiranu granu iogranke potrebno je nacrtati

shemu razvoda sa svimduljinama i predvienim

dimenzijama cijevi.

Zelenom bojom su oznaenatroila, crvenom bojom fitinzi,a utom bojom karakteristinetoke razvoda.

Za proraun mree moemoformirati tablicu u kojoj emopratiti mreu hladne vode pokarakteristinim tokama.

Krenimo od toke c. Iz toke

c do toked imamo jedanispust (slavinu) i jednokoljeno, te 0.30 m PP cijevinazivnog promjera 20 mm.



Str. 38/50



Str. 39/50

U toki c imamo ispust za kadu (1.5

IJ), isti profil cijevi 16.2 mm, pamoemo izraunati brzinu vode:

m IJ mm m/s po m ukupni ukupni

1-2 0.3 1.50 16.2 1.49

SUMA: 0.00 0.00

UKUPNA SUMA: 0.00

Gubitak tlaka

Linijski (ht) Lokalni (hl)

Dionica DuinaIzljevne

jediniceisti p ro fi l ci jevi Brz ina

sm49.11006.2

10306.0

A

qv

cm06.24

14.362.1

4

dA

sl306.01.525.0IJ0.25q

4

3

222

=

==

=

=

=

===



Str. 40/50

Linijski gubici (po m cijevi):

Ukupni linijski gubici su:

Lokalni gubici su gubici na ispusnici (=1.0) i gubici nakoljenu (=1.5), ukupno: =2.5.

Hrapavost PP cijevi je 0.020 mm, pa se

prema Colebrooku moe izraunati :

1. Pretpostavljeno: = 1.0Izraunato: = 2.2610-2

2. Pretpostavljeno: = 2.2610-2

Izraunato: = 2.9610-23. Pretpostavljeno: = 2.9610-2

Izraunato: = 2.8810-2

4. Pretpostavljeno: = 2.8810-2

Izraunato: = 2.8910-2


1-2 0.3 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28

2-3

Gubitak tlaka




0.1837000000131.0

0162.049.1dvRe

Re

51.2

71.3

dklog0.2

1

=

=

=

+=

'mm20.0

0.181.92

49.1

0162.0

00.11089.2

g2

v

d

lh

22

2

t

=

=

=

==

m06.020.030.0hlh tcu,t ===

m28.081.92

49.15.2

g2

vh

22

l ===


32/90

11



Str. 41/50

Dionicad-eje duine 0.80 m, profilcijevi je: 20 i ima jedno koljeno (iz

toke d, =1.5).

Na dionicid-e nema novihpotroaa, pa broj izljevnih jedinicaostaje 1.5 (Kada).


1-2 0.3 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28

2-3 0.8 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.17

3-4

4-5

5-6

6-7

SUMA: 0.22 0.45

UKUPNA SUMA: 0.67

Gubitak tlaka






Str. 42/50

Dionicae-fje ukupne duine 2.70m, profil cijevi je i dalje: 20. Na ovomdijelu cjevovoda ima jedno koljeno

(=1.5) i etiri Rt rave (=1.5), sprolazom vode, ukupno uk=7.5.

Na dionici su novi potroai: Bide(IJ=0.25), Umivaonik (IJ=0.5) i Perilicarublja (IJ=1.5). Ukupno s kadom,

IJ=3.75.

Vidljivo je da je brzina vode u tokifna granici 2.35 < 2.50 m/s.


1-2 0.3 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28

2-3 0.8 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.17

3-4 2.7 3.75 16.2 2.35 0.46 1.25 7.5 2.11

4-5

5-6

6-7

SUMA: 1.47 2.56

UKUPNA SUMA: 4.03

Gubitak tlaka






Str. 43/50

Na slian nain moe se popuniti i

ostatak tablice.


1-2 0.30 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28

2-3 0.80 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.17

3-4 2.70 3.75 16.2 2.35 0.46 1.25 7.5 2.11

4-5 0.95 4.00 16.2 2.43 0.49 0.47 4.0 1.20

5-6 9.40 4.00 20.4 1.53 0.16 1.48 1.5 0.18

6-7 6.70 4.00 20.4 1.53 0.16 1.06 6.5 0.78

SUMA: 4.48 4.71

UKUPNA SUMA: 9.19

Gubitak tlaka






Str. 44/50

Varijantno rjeenje je s

cijevima neto veeg profila(25) na dionicama: e-f i

f-g.

U ovom sluaju gubici sumanji (6.03 u odnosu na9.19), i brzina vode ucijevima je ujednaenija.

Dakle, varijanta s cijevima

25 je bolje (i neto skuplje)rjeenje.


1-2 0.30 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28

2-3 0.80 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.17

3-4 2.70 3.75 20.4 1.48 0.15 0.40 7.5 0.84

4-5 0.95 4.00 20.4 1.53 0.16 0.15 4.0 0.48

5-6 9.40 4.00 20.4 1.53 0.16 1.48 1.5 0.18

6-7 6.70 4.00 20.4 1.53 0.16 1.06 6.5 0.78

SUMA: 3.31 2.72

UKUPNA SUMA: 6.03

Gubitak tlaka





33/90

12



Str. 45/50

Ukupni broj IJ je 4.0. Na osnovu togpodatka moe se izraunati ukupanprotok:

Prema tablici (dole) moe se izabratitip vodomjera za nazivni protok ioitati gubitak na vodomjeru

sl50.04.025.0IJ0.25q ===

Qn = 3.0 m3/h = 0.83 l/s

Gubitak tlaka = 0.6 mVS

Qn = 5.0 m3/h = 1.4 l/sGubitak tlaka = 0.6 mVS



Str. 46/50

Dakle, kada se doda ivodomjer, tablica se moekonano ispisati:


1-2 0.30 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28

2-3 0.80 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.17

3-4 2.70 3.75 20.4 1.48 0.15 0.40 7.5 0.84

4-5 0.95 4.00 20.4 1.53 0.16 0.15 4.0 0.48

5-6 9.40 4.00 20.4 1.53 0.16 1.48 1.5 0.18

6-7 6.70 4.00 20.4 1.53 0.16 1.06 6.5 0.78

SUMA (mVS): 3.31 2.72

VODOMJER (mVS): 0.60

UKUPNA SUMA (mVS): 6.63

Gubitak tlaka






Str. 47/50

Pretpostavimo da je na prikljukuosiguran minimalni tlak (2.5 bara = 25mVS). Najvie izljevno mjesto je 9.66 miznad prikljuka, a gubici su 6.63 mVS,tada ostaje razlika tlaka:

25.0 - 9.66 -6.63 = 8.71 mVS

to osigurava da e i u sluaju najvee

potronje na prikljuku biti dostatan tlaki koliina vode.



Str. 48/50

DIMENZIONIRANJE GLAVNOG DOVODA

Glavni dovod se dimenzionira prema ukupnoj potrebi za vodom u nekoj graevini. Uprethodno prikazanoj graevini ukupna koliina vode za prikazani sanitarni vor je 4 IJ.Pretpostavimo da odabrani stan ima jo potronju za sudoper (0.50 IJ) i perilicu sua(1.50 IJ), dakle ukupnu potronju od 6.0 IJ. Pretpostavimo takoer da zgrada ima 10identinih stanova. Dakle ukupni zahtjev za koliinom vode je:

sm00194.0sl94.16025.0IJ0.25q

IJ60610Q3

n

====

==

mm1.35m0351.0

0.2

00194.04

v

q4d

v

q4d

v

q

4

dA

sm0.2v

max

pot

max

pot

max

2

pot

max

==

=

=

=

=

=

Prema maksimalnoj dozvoljenoj brzinivode u cijevima moemo izraunati:


34/90

13



Str. 49/50

DIMENZIONIRANJE VODA TOPLE VODE

Vod tople vode dimenzionira se na isti nain kao i vod hladne vode. Usluaju da je topla voda lokalne namjene (bojler i lokalni razvod) najee

se uzima da je vod tople vode isti kao i vod hladne vode.

DIMENZIONIRANJE CIRKULACIJSKOG VODA

Kako je ranije naglaeno, cirkulacijski vod slui za povratak neiskoritenetople vode u centralni grija. Dijametar cirkulacijskog voda se odabire

prema usvojenom dijametru voda tople vode, prema tablici:

TV DN 20-32 DN 40-50 DN 65-80 DN 100

CV DN 15 DN 20 DN 25 DN 32


35/90

1

Instalacije Dio 1. -Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode

Str. 2/30

POARNI VODOVOD

Poarni vodovod slui za spreavanje irenja poara do dolaskavatrogasnih jedinica.

Kod poarnih vodovoda razlikujemo

- Vanjski poarni vodovod (podzemni i nadzemni)

- Unutranji poarni vodovod (Unutranja hidrantska mrea)

Vanjska hidrantska mrea obino je sastavni diokomunalne mree i projektira se u sklopu

komunalnog ureenja zone. U nekim sluajevimamoe biti i dio dvorine mree (javne zgrade).

Unutranja hidrantska mrea projektira sezajedno s vodovodnom mreom i sastavni je diokune instalacije.



Str. 3/30

VANJSKA HIDRANTSKA MREA

Vanjska hidrantska mrea ima vanjskehidrante na koje se nadovezuje cijev smlaznicom. Ovim ureajem rukujuvatrogasci ili osoblje zgrade (javnazgrada).

Hidranti mogu biti podzemni ilinadzemni (crte desno), a ima ih raznihizvedbi (dole).



Str. 4/30

UNUTARNJA HIDRANTSKA MREA

Unutarnja hidrantska mrea je sastavni dio kune instalacije. To jenajrasprostranjeniji sustav za gaenje poara u zgradama, a svrha mu jeugasiti manji poar, tj. sprijeiti irenje poara dok ne dou vatrogasci.

Unutarnja hidrantska mrea moebiti:

- Mokra u hidrantskim cijevima se

uvijek nalazi voda pod tlakom, ili

- Suha u hidrantskim cijevimanema vode. U sluaju poaravatrogasci ovu mreu prikljuuju navodovodnu mreu i koriste je zagaenje poara.


36/90

2



Str. 5/30

SUHA HIDRANTSKA MREA

Princip rada suhe hidrantske mree prikazan je naslici. Vatrogasno vozilo je prikljueno na vanjskihidrant i opskrbljuje kunu hidrantsku mreu vodom.

Suhe hidrantske mree u pravilu valja izbjegavati, apostavljaju se samo izuzetno, kad postoji opasnostod smrzavanja vode, ili kod previsokih zgrada i sl.

Suhi poarni vodovi se obavezno izvode iz elinihcijevi (negorive!), a obino imaju promjer 50 mm.



Str. 6/30

MOKRA HIDRANTSKA MREA

Mokra hidrantska mrea (najee samo: Hidrantska mrea) sastoji se odpoarne vertikale na koju se prikljuuju zidni hidranti (H) na mjestima gdje supotrebni.

Poarni vod je obino zasebni vod, na koji jetakoer potrebno postaviti vodomjer na

poetku razvoda.

Kao i kod suhe mree, poarni vodovi seobavezno izvode iz elinih cijevi (negorive!), i

takoer obino imaju promjer 50 mm.

Na vrhu vertikaleobino se postavljazrani ventil.

Dobro je na vrhu

vertikale predvidjeti

jedno ili vie stalno

toeih mjesta.



Str. 7/30

MOKRA HIDRANTSKA MREA

Unutranja hidrantska mrea zavravaormariem s namotanim crijevom i

mlaznicom. Crijevo je obino duljine

15 m, izraeno od gumiranog platna

(trevire) i namotano na kolut (postoje i

drugaiji sustavi).

Zidni hidranti se postavljaju na nain

da se s najmanjim brojem hidranata

omogui gaenje vatre koja se moepojaviti na bilo kojem mjestu u zgradi.

Zidni hidrantski ormari mora biti

postavljen na lako dostupnom i

vidljivom mjestu. Obino je oznaen

slovom H.



Str. 8/30

PRORAUN HIDRANTSKE MREE

Hidrantska mrea se proraunava na potpuno isti nain kao i standardnavodovodna mrea.

Koliinu vode i tlakove za unutarnju hidrantsku mreu propisuje MUP udogovoru s vatrogascima, ovisno o namjeni zgrade, njenoj povrini, kubaturi i sl.

Kod uobiajenih

stambenih istambeno-poslovnih

zgrada moe seuzeti da je potrebna

koliina na izljevu za

cijev 50 je 50 IJ, apotreban tlak na

najviem izljevu min.

2-3 mVS uz

istovremeni rad bar

2 hidranta.


37/90


38/90


39/90

5



Str. 17/30

UREAJI ZA PRIPREMU TOPLE VODE

Ureaji za pripremu tople vode sastavni su dijelovi unutranjeg vodovoda, i

njihov poloaj i veliina mora biti obraen projektom Vodovoda iKanalizacije.

Razlikuju se i dijele prema:

- Domet djelovanja: lokalni, centralni i daljinski, i

- Vrsta goriva koju koriste: elektrini, plinski, kruta goriva.

Grijai vode mogu biti niskotlani (otvoreni, netlani pod atmosferskim

tlakom) ili visokotlani (zatvoreni, tlani pod tlakom vodovoda).

Prema nainu proizvodnje tople vode dijele se na:

- Akumulacijski vea koliina vode se zagrije prije poetka potronje

- Protoni voda se zagrijava prilikom proticanja kroz grija

- Kombinirani koriste oba naina istovremeno



Str. 18/30

AKUMULACIJSKI GRIJAI(BOJLERI)

U akumulacijskim elektrinim grijaima

vea koliina vode se unaprijed zagrije i

stalno je na raspolaganju potroau, a pri

potronji i za vrijeme pauza automatski se

dogrijava. Sastoje se od kotla koji je uvijek

pun vode i dobro toplinski izoliran,elektrinog grijaa i automatskog

regulatora.

Iako bojleri, u principu,

mogu biti nisko i

visokotlani, kuanski

bojleri su u pravilu

visokotlani, s nazivnim

tlakom 6 bara.



Str. 19/30

AKUMULACIJSKI GRIJAI(BOJLERI) Princip rada

Otvaranjem ventila za toplu vodu

hladna voda iz cijevne mreeulazi u kotao i istiskuje zagrijanu

vodu kroz cijev na vrhu kotla.

Grijai zapremine preko 10 lmoraju imati odbojni ventil koji

sprjeava da zagrijana voda

prijee u vodovodnu mreu.

Zagrijavanje vode se obino

kontrolira automatskim

termostatom.



Str. 20/30

AKUMULACIJSKI GRIJAI(BOJLERI) Mali kuni sustavi

Kuni bojleri, za pojedinane stanove

ili manje poslovne prostore, obino se

proizvode u dimenzijama zapremine:

5 l, 10 l (za kuhinje), te 30 l, 50 l i 80 l

za kupaonice.

U pravilu su tlani (radni tlak 6 bara), i

sa snagom grijaa od 1000-4000 W.

Iako su u principu vrlo sigurni ureaji,

ipak ih je dobro postavljati ne u

neposrednoj blizini toeih mjesta

(npr. ne iznad kade, ve iznad perilice

rublja!). Ako to nije mogue potrebno

je ugraditi fidovu sklopku na elektro

instalaciju bojlera.

Bojleri: 5 i 10 l

Bojleri:30, 50 i80 l


40/90

6



Str. 21/30

AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Vei sustavi

Kod potrebe za veom koliinom tople vode mogu se instalirati vei bojleri.

Ovi bojleri se rade

standardno u

zapreminama 120, 150 i

200 l, a za vee potrebe

(industrija, bolnice i sl.)

postoje i vei.



Str. 22/30

AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Izbor

Elektrini grijai izabiru se prema potrebnoj koliini vode, njenoj temperaturi,

trajanju zagrijavanja i broju potronih mjesta. Pri tome je potrebno voditi

rauna o ukupnoj snazi elektrinih grijaa, te veliini i mogunosti smjetaja.

U tablici su prikazani neki uobiajeni bojleri s uobiajenim snagama grijaa.

1.0 1.5 2.0 3.0 4.0

5 14

10 38 2830 170 112 85 56 42

50 282 188 140 94 70

80 450 300 225 150 112

100 380 310 188 140

120 450 340 225 170

150 420 282

Trajanje zagrijavanja vode (min)Zapremina

bojlera

(lit)Snaga grijaa (kW)

Veliki bojleri se postavljaju u

kupatilima, sa to kraim duljinamacijevi da se voda to manje hladi.

Mali bojleri se obino postavljaju u

kuhinjama ispod sudopera ili u wc-

ima ispod lavandina.



Str. 23/30

PROTONI BOJLERI

Protoni bojleri zagrijavaju vodu

pri njenom protjecanju. Njihova

veliina je stoga znatno manja od

akumulacijskih bojlera, ali su im

grijai vrlo velike snage. Zbog

toga im je potrebna trofazna

struja i znatno jai elektrinivodovi. Uinak im je dan u tablici:

40 55kada

150 l

praonik

20 l

12 0.09 0.06 27.0 5.5

18 0.14 0.09 18.0 3.5

21 0.16 0.11 15.5 3.0

Snaga

grijaa

(kW)

Protok pri

temp. (l/s)

Trajanje

punjenja (min)



Str. 24/30

CENTRALNI SUSTAVI

Centralna opskrba toplom vodom dolazi u obzir za zgrade kao npr. hoteli,

bolnice, javna kupalita, industrijska postrojenja i sl., ali takoer i za male

zgrade. Takoer, centalni sustavi su i sustavi centralnog grijanja.Centralna opskrba ima nizprednosti: uteda u prostoru(nema lokalnih aparata), topla

voda je uvijek na raspolaganju,ugodna upotreba, relativno manjiinvesticijski i trokovi odravanja.Nedostaci su: duga cijevna mrea(vei gubici topline), ovisnost oreimu loenja, tekoa obraunapotronje i sl.

Stupanj korisnosti starih

instalacija je oko 20%, a novih do

60%, to je jo uvijek relativno

malo.


41/90

7



Str. 25/30

CENTRALNI SUSTAVI

Centralni sustavi se, u pravilu, sastoje od kotlova za zagrijavanje vode

(veliki bojler), skladinih tankova (cisterni) i cjevovodnog sustava.

Kod centralne pripreme tople vode voda senajee koristi i za sanitarne potrebe, a iza potrebe grijanja prostorija.



Str. 26/30

BOJLERI NA SUNEVU ENERGIJU

U zadnje vrijeme prisutni su sustavi grijanja vode nasunevu energiju (solarni kolektori). Ovaj sustav ima

vie varijanti, a najee su: otvoreni, u kojima vodakoju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor nakrovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjenitekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz).

Ovaj sustav je vrlo ekonomian i u EU u stalnomporastu. Plan Europske Unije je instalirati 100milijuna m2 sunevih kolektora do kraja 2010.godine.

Instalacije Dio 1. - VodovodPredavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode

Str. 27/30

DIMENZIONIRANJECIJEVNE MREE ZATOPLU VODU

Kod lokalne pripreme tople

vode (npr. bojler u kupaonici)

cijevna mrea za toplu vodu seobino ne dimenzionira, ve se

dimenzije cijevi odabiru jednakeonima za hladnu vodu.

Kod centralnih sustava

zagrijavanja vode cijevnu mreuje potrebno proraunati po svim

pravilima kao i za hladnu vodu.

Instalacije Dio 1. -VodovodPredavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode

Str. 28/30

IZOLIRANJE CIJEVNE MREE ZATOPLU VODU

Izolacijom cijevi kojima se provodi topla voda

smanjujemo gubitke topline.

Toplinska izolacija cijevi najee se izvodi:

jastucima od staklene ili mineralne vune,

tj.pjenastim izolatorima.

Debljina izolacijskih slojeva ovisi o vrsti

materijala izolacije i cijevi, temperaturi vode i

sl., a najee se kree od 15 mm do 50 mm.

Kotlovi, bojleri i sl. oprema se najee

isporuuje s ugraenom izolacijom.

Pri postavljanju izolacije mora se voditi

rauna o prirubnicama i drugim dijelovima koji

moraju biti dostupni bez skidanja izolacije


42/90

8



Str. 29/30

ZATITA OD KOROZIJE I INKRUSTACIJE

Korozija je nagrizanje i razaranje metala, a inkrustacija je izluivanje kamenca iz

vode i stvaranje sloja koji se vee za cijev, a naroito je izraena kod hrapavihcijevi. Ove pojave su naroito naglaene kod tople vode (iznad 60 C).

Za izbjegavanje obje ove pojave dobro je temperaturu vode drati ispod 60 C ikoristiti cijevi koje su manje hrapave, tj. nisu podlone koroziji (PEHD i PPcijevi).


43/90

1

Instalacije Dio 2. - Kanalizacija

Predavanje br. 5 Opcidio, Sanitarni predmeti

Str. 2/49

KANALIZACIJA - POVIJEST

Poeci kanalizacije seu u pradavna vremena. Iz rimskog doba poznata jetzv. Cloaca Maxima (velika kanalizacija) koja se odrala do danas.

Kanalizacijska cijev,

Jeruzalem oko 100. g. PNE

Meutim, poznato je da su

efikasne kanalizacijske

sustave imali i Babilonci,

Egipani, Maje, Azteci,

Indija, Kina i druge drevne

civilizacije.

Cloaca Maxima, Rim,

oko 600. g. PNE

Kanalizacija otoka

Santorini, oko 200. g. PNE

Instalacije Dio 2. - KanalizacijaPredavanje br. 5 Opcidio, Sanitarni predmeti

Str. 3/49

Kanalizacijski sustav u

Perziji, oko 4000 g. PNE

Kan. Sustav

grada

Harappe,

Pakistan,

oko 5000 g.

PNE

Kanalizacijski sustav grada

Lothala dolina Inda, oko

4000. g. PNE


Str. 4/49

KANALIZACIJA

Nakon propasti Rimskogcarstva, zapoinje period

tzv. srednjeg vijeka, u

kojem se, generalno,

zaputa kanalizacijska

mrea.

U Europskim gradovima,otpadne vode su se

najee izbacivale

direktno na ulicu ili

vodotok (ako ga je bilo).

Posljedica su bile este

epidemije (kuga,

kolera)

Srednjevjekovni zahod,

Dvorac Turku, Finska, 15. st.

Zahod s vedrom (pail closet),

sredina 18. st.Ostatak kanalizacijskog

sustava, ispust fekalija

direktno na ulicu


44/90

2



Str. 5/49

KANALIZACIJA

Poetak modernih kanalizacijskih sustavazapoinje razvojem modernih gradova (19.

stoljee).

Parika kanalizacija

oko 1820. Gradnja NY kanalizacije, oko 1880.Kanalizacija Londona

oko 1870.



Str. 6/49

KANALIZACIJA

Zadatak kanalizacije je da svu otpadnu vodu iz zgrade odvede na prikladno

mjesto, da je uini nekodljivom i da je ukljui u prirodno kruenje vode na

zemlji.

Otpadne vode nastaju upotrebom vode iz raznih vodoopskrbnih sustava, pri

emu se mijenjaju njene prvotne znaajke: fizikalne, kemijske i

mikrobioloke. U otpadne vode svrstavaju se:

Sanitarne otpadne vode

Tehnoloke otpadne vode

Oborinske otpadne vode


Str. 7/49

SANITARNE OTPADNE VODE

U ovu skupinu ubrajaju se sve vode koje se, u irem smislu, upotrebljavaju

za vodoopskrbu stanovnitva, odnosno za zadovoljavanje ivotnih funkcija i

sanitarnih potreba, te za gradsku komunalnu potronju.

Ove vode sadre prljavu vodu iz domainstava (koja nastaje pranjem ljudi,

posua, robe i sl.), fekalnu otpadnu vodu i razne vrste otpatke koji se

ubacuju u kanalizaciju (papir, krpe, razne manje vrste stvari i sl.).

U ovoj vodi ima masti, sapunice,

pijeska, gline, ostataka jela i sl.

U tablici je prikazan priblian

sastav prosjene europske

otpadne vode. BPK5je bioloka

potronja kisika (mg/l O2) za 5

dana, to je obino mjerilo

zagaenosti vode.

Miner.

tvari

Org.

tvariUkupno BPK5

Taloive

suspenzije50 150 200 100

Netaloive

suspenzije25 50 75 50

Otopljene

tvari375 250 625 150

Ukupno 450 450 900 300

Tvari

Miligrama na litru (mg/l)


Str. 8/49

SANITARNE OTPADNE VODE

Otpadna voda sadri uvijek i mikroorganizme, bakterije i viruse, meu

kojima je veina korisna. Ako dolazi od bolesnika tada sadri i patogene

bakterije/viruse.

Takoer, organske tvari sadrane u sanitarnoj otpadnoj vodi podlone su u

velikom stupnju truljenju, kojom prilikom se razvijaju plinovi: CO2, H2S, te

sumporna kiselina: H2SO

4.

Koliina sanitarne vode koja otjee

kanalizacijom slae se otprilike s

koliinom potroene vode. Vee razlike

nastaju samo kada se voda koristi za

zalijevanje vrta i sl.


45/90


46/90


47/90

5



Str. 17/49

SIFONI

Sanitarni ureaji se na kunu kanalizaciju obavezno prikljuuju preko sifona

(zatvarai zadaha). Zadaa sifona je spreavanje povratka plinova i

neugodnih mirisa iz kanalizacijske mree natrag u prostorije.

Najjednostavniji tip sifona, koji dobro funkcionira i bez naroitog odravanja,

nainjen je od savijene cijevi. Nakon pranjenja u njemu ostaje stupac vode

(vodeni ep) koji sprjeava povratak mirisa.



Str. 18/49

SIFONI

Konstrukcija sifona mora osigurati nesmetani protok otpadne vode kroz

cijev. Kako u njemu dolazi do taloenja i mogueg zaepljenja, potrebno je

predvidjeti jednostavan nain ienja sifona.

Sifon za kadu

Podni sifon

Sifon za perilice

Sifon za

Umivaonik


Str. 19/49

SANITARNI PREDMETI

U sanitarne predmete spadaju:

Zahodi (Z)

Bide (B)

Kade (K) i Tu kade (T)

Mokrionici (Pisoari) (P) Umivaonici (U)

Sudoperi (S)


Str. 20/49

SANITARNI PREDMETI - ZAHODI

Primarna svrha zahoda (nunik, klozet, WC koljka) je prijem fekalija, ali se

koristi i za izlijevanje drugih otpadaka (ostaci hrane u tekuem obliku i sl.).

Generalno, zahodi se mogu podijeliti na: zahodi za sjedenje (sjedavci) i

zahodi za uanje (uavci).

Zahodi za sjedenje su ugodniji i vrlo

rasprostranjeni po cijelom svijetu. uavcisu neugodniji, ali higijenski ispravniji i

fizioloki bolji. Rasprostranjeni su na

Sredozemlju i Bliskom i Dalekom istoku.

Prema nainu postavljanja zahodi za

sjedenje mogu biti samostojei ili konzolni.Konzolni ostavljaju slobodan pod za lake

ienje, ali im je postava zahtjevnija.


48/90

6



Str. 21/49

ZAHODIPrema tipovima i unutarnjim i vanjskim oblicima, zahodskih koljki ima vrlo

veliki broj vrsta i oblika, to ovisi o proizvoau i dizajnu same koljke.

Kod projektiranja

posebnih objekata,

kao to su: bolnice,

djeji vrtii, kole i

sl., valja obratiti

panju na specifine

zahtjeve za vrst i

oblik zahodske

koljke koju takvi

objekti (moda)zahtijevaju.



Str. 22/49

ZAHODIS obzirom na nain prikljuka na kanalizacijsku cijev, koljka se generalno

moe imati horizontalni ispust (ispust u zid) ili vertikalni ispust (ispust u pod).


Str. 23/49

POSTAVLJANJE ZAHODA

Prikljuna cijev za wc koljku je uvijek 100 ili 110, s pripadajuom brtvom.

Toan poloaj odvoda bitno ovisi o tipu i proizvoau koljke, pa je prije

postavljanja odvodnih cijevi (mikrolokacija) potrebno odabrati proizvoaa i

tip sanitarije.

Visina postavljanja koljke (bez daske) je 380-420 mm od kote gotovog

poda. Duljina koljke je 480-650 mm, a irina 340-380 mm.


Str. 24/49

ISPIRNI KOTLI I ISPIRNICE

Voda se u zahodsku kolju dovodi putem raznih ispirnih

kotlia i ispirnica. Minimalni profil dovoda vode je 15.

Ispirni kotlii (vodokotlii) mogu biti visoke ili niske

ugradnje, vanjski ili ugradni, ili mogu biti spojeni sa

samom koljkom (monoblok). Zapremine su obino 10 l.

Vodokotlii se na vodovodnu mreu spajaju preko ventila.

Vodokotli niska

ugradnja

Vodokotli visoka

ugradnjaMonoblok

Podbukni (ugradni)

vodokotli


49/90

7



Str. 25/49

ISPIRNI KOTLI I ISPIRNICEIspirnice se, za razliku od vodokotlia koriste znatno rjee. Prednost im je

manja i kontrolirana potronja vode pri ispiranju koljke i manje zauzee

prostora.

Ugradnja ispirnica (senzorskih) je esta kod javnih wc-a.



Str. 26/49

POSEBNE VRSTE ZAHODAOsim standardnih, koji se najee koriste, postoji jo i itav niz tehnikih

izvedbi zahoda koji se koriste u specijalnim prilikama ili uvjetima. To su

npr.: Nesmrzivi zahod Postavlja se na mjestima gdje je mogue

smrzavanje vode u sifonu.

Klozomat (Clos-o-mat) je specijalni ispirni zahod kombiniran s

automatskim pranjem i suenjem umjesto upotrebe papira.

Zatvoreniki zahod Postavlja se u zatvorima, a mora zadovoljiti

uvjet da ne smije omoguavati vezu zatvorenicima, te da bude

dovoljno robustan da se ne moe upotrijebiti kao oruje/orue.

Kemijski zahod Posebna vrsta zahoda bez ispiranja u kojem se

fekalije unitavaju kemijskom smjesom.

Vakuumski zahod Zahod koji umjesto vodenog ima vakuumsko

ispiranje. Koristi se npr. u avionima.


Str. 27/49

ZAHODI ZA INVALIDE

U javnim zgradama (trgovakicentri, kina, kole) uvijek je

potrebno osigurati i invalidski wc.


Str. 28/49

SANITARNI PREDMETI - BIDE

Bide (bidet, perilo) slui za pranje genitalija. Kao i wc koljka moe se

postaviti na pod (samostojei) ili konzolno.

Visina gornjeg ruba ispravno postavljenog bidea je oko 400 mm od kote

gotovog poda. Dimenzije im variraju prema proizvoau, a neki tipovi su

prikazani na slikama.


50/90

8



Str. 29/49

BIDE - DOVOD I ODVOD VODEDovod vode je uvijek putem mijealica. Armature za dovod vode su zidne

(rjee) ili na samom bideu. Armature se pomou fleksibilne cijevi prikljuuju

na zidni dovod (hladna i topla voda), pri emu se, na poetku razvoda

ugradi ventil.

Odvod se vri preko izljevnog ventila,

preljeva i sifona. Izljevni ventil je 32.

Odvodna cijev je obino 40-50.



Str. 30/49

SANITARNI PREDMETI - PISOARIPisoar (Mokrionik) slui za mokrenje za mukarce. Koriste se u svim javnim

zgradama (tvornicama, kolama, trnim centrima, kinima), a izuzetno i u

stanovima.

Prema obliku i postavi moemo ih podijeliti na pojedinane i grupne.

Pojedinani mogu biti tipa: samostojee i zidne koljke, a grupni: niz

samostojeih koljki, niz zidnih koljki, koritasti pisoari i pisoarski zidovi.

Kao i svi ostali sanitarni predmeti, ima ih raznih tipova i dizajna.


Str. 31/49

PISOARI POSTAVA

Postava pisoara bitno ovisi o tipupisoara. Na skicama je prikazan

nain postave za neke

komercijalne proizvode.

Kao i kod WC koljki toan poloaj

cijevi za dovod vode i odvodnju

bitno ovisi o odabranom tipupisoara. Stoga, mikrolokaciju cijevi

treba uvijek odrediti nakon izbora

proizvoaa i tipa pisoara.


Str. 32/49

PISOARI - DOVOD I ODVOD VODE

Za pisoare treba osigurati dovod hladne vode. Ispiranje pisoara vri seispirnicom koja moe biti manualna ili automatska (senzor) koja je

preporuljiva. Minimalni profil dovodne cijevi je 15.

Odvod vode uvijek se vri preko sifona. Izljevni ventil je 32. Odvodna cijev

je obino 40 ili 50.


51/90

9



Str. 33/49

SANITARNI PREDMETI - UMIVAONICIUmivaonici, kao sanitarni predmeti, u pravilu slue za umivanje i pranje

ruku, brijanje, pranje zubi, pranje sitnijih komada rublja i sl., pa njegovu

veliinu odreujemo prema nainu njegove upotrebe. Na tritu je prisutno

vrlo mnogo tipova umivaonika, razliitih veliina, oblika i dizajna.

Konstrukcija umivaonika mora omoguavati njegovo jednostavno

privrivanje i izdrati teret od eventualnog neprimjerenog naina upotrebe

od 100 kg (oslanjanje na rub, sjedenje).



Str. 34/49

UMIVAONICIVeliina umivaonika, dakle, ovisi o njegovoj namjeni, pa se u prodaji

(standardna izvedba) mogu nai umivaonici od 20/25 (piccolo) do 40/50.


Str. 35/49

UMIVAONICI - DOVOD I ODVOD VODE

Za umivaonik treba osigurati dovod hladne i tople vode. Umivaonici se

vodom opskrbljuju pomou slavina koje se mogu postaviti na zid ili na sami

umivaonik. Visina slavine na zidu je 120-130 cm.

Odvod vode se uvijek vri preko sifona. Izljevni ventil je 46. Odvodna cijev

je minimalno 40, obino 50.

Visina postavljanja umivaonika je 80 cm odkote gotovog poda (za odrasle osobe), dok

je za djecu (kole i vrtii) 60-70 cm.


Str. 36/49

UMIVAONICI ZA INVALIDE

U javnim zgradama (trgovaki

centri, kina, kole) uvijek je

potrebno osigurati i invalidski wc.

Pri tome je potrebno obratiti panju

na arhitektonske zahtjeve koje

takvi prostori trebaju imati, a isto

tako i na zahtjeve koje sanitarnipredmeti moraju imati s obzirom na

svoj dizajn i nain postavljanja.


52/90

10



Str. 37/49

SANITARNI PREDMETI - KADEKadama nazivamo sve posude koje slue za kupanje i pranje cijelog tijela.

Kao i ostali sanitarni predmeti, na tritu se mogu nai raznoraznih oblika

veliina. Prema namjeni dijele se uglavnom na: kade za kupanje i tu kade.

U posljednje vrijeme su sve ee prisutne i masane kade, koje osim

dovoda i odvoda vode moraju imati i prikljuak napajanja strujom.

Neki primjeri kada prikazani su na slikama.



Str. 38/49

KADENeki primjeri proizvodnih veliina kada prikazani su na crteima.

Dimenzije slobodnih

i obloenih kada

(dulj/ir/vis) su od

160/60/45 do

185/82/52. Kade zatuiranje se kreu

od 60/60/12 do

135/135/40.

Mogu biti izraeneod lijevanog eljeza,elinog lima i

plastike.


Str. 39/49

KADE

Kade se postavljaju na noge koje mogu biti vrste ili podesive. Kada moe

biti slobodna (ne pokrivena ili pokrivena) ili obzidana opekom ili drugom

vrstom blokova (to je znatno rjee u novije vrijeme).

Rub kade za leanje je obino 55-60 cm iznad povrine gotovog poda.


Str. 40/49

KADE DOVOD VODE

Voda se na kadu uvijek dovodi preko slavine i

mijealice. Za tu se svrhu gotovo uvijek

upotrebljavaju zidne armature. Ove armature su

obino opskrbljene i ruicom tua.

Promjeri dovodnih cijevi su min. 15, no

preporuuje se barem 20 zbog breg punjenja

kade.


53/90

11



Str. 41/49

KADE ODVOD VODEVoda se iz kade odvodi kroz izljevni ventil (ispust), preljev i sifon. Vano je

da bude osiguran pristup sifonu radi ienja. Prikljuak na kanalizaciju

moe biti direktan ili preko podnog sifona. Minimalni promjer odvodne cijevi

je 32, no preporuuje se barem 40 ili 50 radi breg pranjenja.



Str. 42/49

KADE SIFONI ZA KADE I TU KADE


Str. 43/49

SANITARNI PREDMETI - SUDOPER

Sudoper je sastavni dio svake kuhinje u stanu, restoranu, menzi, bolnici,

laboratoriju... Slui za pranje sua, namirnica, odlaganje posua, te

uzimanje vode za razne svrhe.

Najee su pravokutnog oblika, a ponekad su okrugli ili ovalni, kombinirani

s dijelom za cijeenje.

Materijal izrade, u novije vrijeme je inox elik ili plastika.


Str. 44/49

SUDOPER DOVOD VODE

Voda se u sudoper dovodi slavinom, obino mijealicom. Slavina se moe

postaviti na zid ili na sami sudoper (ee u novije vrijeme).

Treba razlikovati da li je priprema tople vode centralna ili lokalna (mali bojler

iznad ili ispod sudopera), jer tip mijealice ovisi o tome.

Takoer, i tip bojlera

ovisi o tome da li seugrauje ispod ili iznad

sudopera.

Ako se slavina

ugrauje na zid, visina

ugradbe je 120-130

cm.

Minimalni profil dovoda

je 15, bolje 20.


54/90

12



Str. 45/49

SUDOPER ODVOD VODEVoda se iz sudopera odvodi

kroz izljevni ventil 32 ili 40

mm, uvijek s epom i sifon.

Sudoperi su obavezno

opskrbljeni i sa sigurnosnim

preljevom.

Otvor ispusta treba bitipregraen ili osiguran

profiliranim limom da u njega ne

upadnu vei komadi. Za

dvodijelni sudoper sifon je

obino zajedniki. Preljev se

radi od cijevi 25 ili 30.

Odvodna cijev je obino 40 ili

50.



Str. 46/49

SUDOPER ODVOD VODE


Str. 47/49

PERILICE DOVOD I ODVOD VODE

Za perilice (Perilica rublja i perilica sua) potrebno

je dovesti hladnu vodu i odvesti prljavu vodu.

Dovod vode je cijevi min. 15 koja je opskrbljena

ventilom.

Odvod se vri preko posebnih sifona za perilice.

Ispust je u cijev 50.

Instalacije Dio 2. - KanalizacijaPredavanje b

57354465 kucne instalacije predavanja split

Documents