HRVATSKI AUTOKLUB

AUTORIdr Mladen Kratohvil

dr Vlatko Bičanićdr Vera Peljušić

PRUŽANJE PRVE POMOĆI OSOBAMA OZLIJEĐENIMA

U PROMETNOJ NESREĆI

Zagreb 2006

IZDAVAČ

HRVATSKI AUTOKLUB Zagreb 2006

Za izdavača Tomi slav Družak d ipl oec

UREDNIK IZDANJA d r Mladen Krato hvil

RECENZENTI prof d r sc Lju bo Pavelić

prof d r sc M il an Matij evi ć

FOTOGRAFIJE d r Mladen Krato hvil

LEKTURA Mirjana Zec prof

Grafička priprema Snježana Grbić Čavić MGM studi o Novel Zagreb

Tisak Ke rsehoffset do o

ClP - Kata logizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjiž nica - Zagreb

UDK 61486(035)

KRA TOHVIl Mladen Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenima u prometnoj nesreći autori Mladen Kratohvil Vlatko Bičanić Vera Pejušić ltfotografije M laden Kratohvilgt - Zagreb Hrvatski autoklub 2006

ISBN 953-6605- 11 -2

1 Bićanić Vlatko 2 Pejušić Vera I Prometne nesreće -- Prva pomoć II Prva pomoć -- Priručnik

300816026

Sadržaj

1 POSTUPAK U PRO

11 POSTUPAK S 0 zufE( 111 O rijentacijsk r shy1 12 Postupak s oz =-~ 1 13 Izvlačenje oz ~ ~=-shy

11 4 Pregled oz lijeo - shy

115 Stanje privid ~E -shy

116 Postupak s ooec 12 KUTIJA PRVE potOO

2 NEODGODI A pg

- STANJA U KO)I t 21 KRVARENJE

2 11 Zaustavljanje c- 5

21 2 Unutarnje k Z- 7

2 13 Iskrvarenje _

2 14 Šok __ _

22 BESVJESNO STA

23 STANJE PRIVIDE S

23 1 Umjetno d isa -0= __

232 Umjetno disa e

233 Masaža srca

3 OZLJEDE _

31 RANE

32 OPEKLINE

3_21 Prva pomoć ~oe

322 Prva pomoć koe

I zdavač pridržava sva prava Zabranjeno je umnožavanje i prepisivanje ovog pri ručn i ka bilo kojom tehnikom

Sdržaj

Sadržaj 2006

_ 7 gtTug priručnika bilo kojom tehnikom

stranica

1 POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI 1

11 POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA 1

111 Orijentacijski pregled u vozilu 1

112 Postupak s ozlijeđenima u gradu i izvan naselja 2

113 Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila 2

114 Pregled ozlijeđenih osoba nakon izvlačenja iz vozila 3

11S Stanje prividne smrti i sigurna smrt 4

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga 4

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I MATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI 5

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ

- STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI 7

21 KRVARENJE 7

211 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja 7

212 Unutarnje krvarenje 10

213 Iskrvarenje 10

214 Šok 11

22 BESVJESNO STANJE 13

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI 1S

231 Umjetno disanje usta na nos 15

232 Umjetno disanje usta na usta 16

233 Masaža srca 17

3 OZLJEDE 21

31 RANE 21

32 OPEKLINE 2S

321 Prva pomoć kod opeklina toplinom 2S

322 Prva pomoć kod opeklina sumpornom kiselinom 2S

Sadržaj

stranica

33 OZLJEDE GLAVE bull 25

34 OZLJEDE PRSNOGA KOŠA bullbullbull bull 26

35 OZLJEDE TRBUHA 26

4 PRIJELOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVA bull bull 27

41 PRIJELOM KRALJEŽNICE bull 30

411 Pregled ozlijeđenog pri sumnji na ozljedu kralježnice 31

412 Postupak pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice 31

413 Imobilizacija pri oz ljedi kralježnice 33

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU bull bull 34

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM 34

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTJECAJI 35

AUTOMOB ILSKA BOLEST 35

SUNČAN ICA I TOPLI NSKI UDAR 35

OZEB LI NE 3S

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMijE 36

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERG IJSKI UČiNCI KUIltACA BILJAKA I DR 36

UGRIZI ŽiVOTINJA 36

UTAPANjE bull bullbull bull bull 36

TROVANJE ANTIFRIZOM ~

GUŠENJE STRAN IM TIJELOM HEIMLlCHOV HVAT 36

UDAR GROMA ILI ELEKTRiČNE STRUjE 38

TROVANJE HRANOM 38

TROVANJE UGLJiČN IM MONOKSIDOMmiddot ISPUŠNIM PLINOM 38

KRATKOTRAJNA NESVjESTICA 38

VOD

O aj je priručnik n~- -=--1-=-shyPuces osposobJjac- -= ~ ~ oje znanje jz pneuro- 00- shy

~2nju unesrećenima _-= ~2 poslu u školi )0[ ~ e knj ižice 0 5no e _ ~(O pomoći unesEc-=-shy

~ianje pne poc--xc U ~ oIn eza svakog čia 2 -2~_ adanin dužan pr ~ - middotpasnosti ž i ot O c~tz--~

xl PIvom POmoći ~_ euro se tu zatek~ _ 2

~i(ja prve PQiTIoćI -_~

~odno prui anje 0 - ~ -1 na cesti u pla- _

- l05im reme15 __ lt al euro zdra s~-e-~ _~ - -euroĆi i hitnosti _ o _ ~ bull

=e zdra Ije e )ES=-- _ - a zbog Pa e -- tor oot ivotni ir 2 - = ==L~

b- i h i zdra cd ~ J=

s bili li bESE5-r shy

t= -raspo --~ middot 2- _~-J ~ri e do12SQ _ ~ =0 pogtOc

--=S~2~h da 52 - Jo-=

-a spasi žh ol_ -~=-= =ua~ 02 p -_tshy-2 ce 05-=eL 7i--J

- džJE- Z - =-= - -=- orJ o ~(Joi~-

eb2 c 0

- -

Uvod

stranica

middot bull 25

middot bull bull bull 26

bull bull bull bull bull bull bull 26

27 30

bull 31

bull bullbull 31

bull 33

34

0 _ 34

bullbull 35

35 middot

35

bull bull 35

36

~ _ 1-1 I DR 36

36

36

6

36

_ bull bull 38

38

bull bull bull bull 3BD bull 3B

UVOD

Ch aj je p riručnik namijenjen prvenstveno polaznicima tečaj a PRVE POMOĆI uklju čen ima u nroces osposobljavanja za vozače motornih vozila a dobro će doć i svakome tko želi obnoviti 5 oje znanje iz prve pomoći podsjetiti se na najbitnije čimbeni ke pri spašavanju života i pomashysanju u nes rećenima ne samo u prometu nego i u svakodnevnom životu na uli ci kod ku će a poslu u škol i Dobro će doć i i onima koji se s pIVom pomoć i još ni su susreli Naučit će iz oe knjižice osnove prve pomoć i tj kako i što moraju uč initi kad se nađu na mjestu nes reće ako pomoć i unesrećenome kako mu spasit i život

ružanje prve pomoć i djelo je ljudske solidarnosti i humanosti ali pri je svega to Je i moralna obveza svakog č lana našeg društva Ta obveza je utvrđena i zakonskim propi som koji m je svaki građanin dužan prema svojoj mogućnosti drugome pružiti prvu pomoć a ako je dru goj osobi _ opasnosti život o tome obavijes ti ti najbližu zdravstvenu ustanovu ili zdravstvenog djelatnika

Jod prvom pomoći razumijeva se pomoć što je unes rećen i ma na mjestu nezgode pružaju osobe middot oje se tu zateknu Najčešće to nisu zdravstveni djelatnici jer se vri jeme i mjesto potrebe ružanja pIVe pomoći ne može predvidjeti Nesreće ranjavanja i druga stanja u kojima je neshyophodno pružanje prve pomoć i unesrećen ima pojavljuju se neoček i vano i u raznim okolnostishya na cesti u planini u kući u radionici često u uda ljenim i na teško pri stupaćn im mjestima i u lošim vremenskim uvjetima na mjestima gdje u blizini nema zdravstvenog djelatnika niti 0 middot 0 kakve zdravstvene ustanove a nije ni mogu će brzo obavij estiti stručno zdravstveno osoblje o les reć i i hitnosti njihova do laska na mjesto nes reće

2middot ot i zdravlje unes rećenih čes to ovise o znanju i spretnosti onih koji se u tom času zateknu u - i zin i a zbog nepravovremenog ili pogrešnog pružanja prve pomoći unes rećena osoba može ostati doživotni invalid (vezan uz invalidska kolica) ili može umri jeti Veli k broj unesrećenih ostao bi živ i zdrav da im je pravovremeno i pravilno pru žena prva pomoć M nogi unesrećeni -oji su bili u besvjesnom stanju izgubili su život u transportu jer nisu bili postavljeni u bočni položaj Transportirani u pogrešnom po ložaju zbog neznanja ili nemara oni Su se ugušili i _ -ul i prije dolaska u zdravstvenu ustanovu odnosno prije nego što im je struč ni zdravstveni djeshyatnik mogao pomoć i

- nastojanju da svaki pojedinac stekne bar osnovna znanja iz prve pomoć i tj da svojim posshymiddot_pcima spasi život unesrećenome i da mu svojim pružanjem prve pomoć i ne našteti odlučili lO izdati ovaj pr iru čn i k prve pomoći u nad i da će on kod većine pobud iti određeni interes ffin ima će osvježiti zaboravljeno d rugi će proširi ti svoje znanje a bit će j onih kojima će služimiddot aa udžbenik Želimo da svatko nauč i ono najnužnije kako bi u nevolji mogao pomoć i svom

znjem ili bilo kojem u nes rećenom kad se nađe u bli zini Međutim najviše bismo željeli da ~ takva potreba za pomoć i nikada ni ne ukaže

bull2ialost svi moramo biti svjesni vremen a u kojem živimo Cijena napretka koja se ogleda i u ~ - ećem razvoju prometa svakodnevno se p l aća I uz primjenu svih zaštitnih mjera neizbshyei~o se pojavljuje od ređeni broj ozlijeđe nih Samo znanjem i priseb nošću onih koji se zateknu

mm času u neposrednoj blizini mogu se smanjiti ili izbjeći posljed ice nes reće

0 0 je naš skromni prilog tome a ostal o prepuštamo vamal Ako svladate mudrosti ove knj ishy middotce vaši najbliži i vaši s ugrađani moći će računati na vas a vi ćete moć i udovoljit i osnovnim a~tjevima pri pružanju prve pomoć i Bit ćete u mogućnosti SPASITI ŽiVOT i svojim postupci shy- a EĆETE NAŠTETITI unes rećenima

Autori

I Kome je namijenjen ovaj prirutnik

KOME JE NAMIJENJEN OVAJ PRIRUČNIK 1 POSTUPAK

Ovaj priručnik namijenjen je prvenstveno kanshy ras l ih na tečaj evima natjecanj ima iz prve poshy Svaka osoba koja se == ~_ ne nesreće ili na iđe 2 _ ~didat ima za vozače za osposobljavanje jz predshy moć i i ispi t ima Svoje iskustvo su iskor istili kako

meta Pružanje prve pomoći osobama oz lijeshy bi vam ponud il i priručnik koj i je napisan vrlo dužna j e ozlijeđen i 0S0i0a=--J

đenima u prometnoj nesreć i ali će dobro doć i jednostavno pr i s tupačan i razumlj iv svakome a Uz to još i vozač or~ ~ prevesti Ozlijeđene dc -svakome tko želi steć i il i obnoviti svoje znanje mnoštvo fotografij a i crteža pomoć i će vam da

iz pružanja prve pomoći ne samo u prometu još bo lje shvatite napisani sadržaj usta no ve Oz l ijeđene ltgtsot _ jed ino ako se moze Oč=-nego i u svakodnevnom životu la hitne pomoći i a~o seshyNaravno pri tome praktične radnje morate

Priru čnik su pisali autori s više od trideset godishy uvježbati ti jekom nastave iz predmeta Pružanje nim il i neodgovarajuc shyšana njihovo sta njena iskustva u predavanjima i isp it ima pružanja prve pomoći te svakako savjetujemo da joj neshy

prve pomoći na osposobljavanj u i djece i od- izostavno prisustvujete Osoba koja je sudjeirna kojoj je netko izgubio 2 = dužna je ponašati se lt ~ ~ a) ne smije se udaljiti 5 _ ~I

maže se privremeno d= pružanja prve pOJll()C njoj pruŽi prva POmoc

b obvezatno je p odUZE _

nesreće ne bi doSio dc ijest iti policiju o wo-~ at i njihov dolazak 2 -

đaja ukloniti s kofnia

Jo teret ili rasute SP-shy

arugom odsutnom SC(

-iti svoje ime prezjr~ -e smije dok se ne OGC

oolna pića opoj G = lace ne smiju ujJOi=-~ = ~e ožnje

-a pravo traž iti Jl(Id2 =shy

=- bife nazočne u e- _ tlOgodila

- c vC U prometnoj -5~ ~ - policije ako oc-

i-E~e nesreće

~ 1ion prorneuroIeuro -5~~ - - bull 0--- od ozila OC----Cshy

5i-~ E- iz oz ~ CJOL r- 0S00e_ ~~_o e- oc ~~ IC=

-O~ g2še- ~ $E

---oa Yeb~c ~ 2~2 ~ ar_- E--

0 Pco--~ -=6a ~~~~da ~ JO ~e-C

-2jecanjima iz p~~e poshy_ ltustvo su iskonsttIl kako

- _~~~ koji je napisan vrlo -= ~ i razumljiv svakome a

---eza pomoći će vam da -oiIOLa- sadržaj

- ~ractične radnje morate _ -~-e tl predmeta Pr~žanje ~ 2 savjetujemo da JOJ neshy

1 POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI

Svaka osoba koja se zatekne na mjestu prometshyne nesreće ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužna je ozlijeđenim osobama pomoći Ako je uz to još i vozač onda mora u slučaju potrebe prevesti ozlijeđene do najbliže zdravstvene ustanove Ozlijeđene osobe ne transportiraju se jed ino ako se može očekivati brz dolazak vozishyla hitne pomoći i ako se ocijeni da bi nestručshynim ili neodgovarajućim prijevozom bilo pogorshyano njihovo stanje

Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći u ajoj je netko izgubio život ili ima ozlijeđenih Južna je ponašati se na sljedeći način 2 ne smije se udaljiti s mjesta nesreće odnosno

može se privremeno udaJjiti i to samo radi pružanja prve pomoći ozlijeđenima ili da se njoj pruži prva pomoć

J obvezatno je poduzeti mjere kako na mjestu nesreće ne bi došlo do druge nesreće obashyvijestiti policiju o prometnoj nesreći i pričeshykati njihov dolazak a nakon obavljenog uvishyđaja ukloniti s kolnika svoje neispravno vozishylo teret ili rasute stvari ako je to moguće te drugom odsutnom sudioniku u nesreći dostashyi ti svoje ime prezime i adresu

- ne smije dok se ne obavi uviđaj uzimati alshykohol na pića opojne droge ili lijekove koji se inače ne smiju upotrebljavati prije ili za vrishyeme vožnje

ima pravo tražiti podatke i adresu osoba koje su bile nazočne u trenutku kada se nesreća

dogodila

~_-dionik u prometnoj nesreći mora pričekati -_ azak policije ako to zahtijeva drugi sudionik

--letne nesreće

- ) ie nakon prometne nesreće došlo do požara - - ekom od vozila potrebno je odmah prisshy__ j gašenju te iz vozila pokušati izvući ozli shy~Ee osobe Ako je odjeća ozlijeđenih osoba _ dmen u gašenje se obavlja tako da se na aljenoga prebaci kakva teža tkanina kao što -- deka kaput prekrivač ili slično ali ne preko _ e Potom osobu treba poleći na tlo pa rukashy-- agano udarati po zapaljenom mjestu Takvo

~ašenje može se obaviti i posipanjem ~ e ili pijeska na zapaljena mjesta odjeće

_ zahvaćenu plamenom možemo pokušati

Postupak u prometnoj nesreći

valjati odnosno kotrljati po tlu kako bi se upaljeshyna odjeća ugasila

PODSJETNIK ZA POSTUPAK U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE

Ako se dogodi prometna nesreća u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih potrebno je

označiti mjesto nesreće trokutom a noću

svjetiljkom

pružiti prvu pomoć ozlijeđenima

Pozvati liječničku pomoć i policiju HITNA POMOĆ 94 POLICIJA 92

11 POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA

LLL Orijentacijski pregled u vozilu Na mjestu prometne nesreće neophodno je što prije obaviti orijentacijski pregled ozlijeđenih Prvo provjeravamo je li osoba pri svijesti kako bismo od nje dobili podatke o eventualnoj ozljedi

Postupak u prometnoj nesreći

Ako se tijekom pregleda kod ozlijedene osobe uoč i jako krvarenje neophodno ga je odmah zaustaviti

Ako je ozlijeđeni bez svijesti potrebno mu je odmah osigurati prohodnost dišnih putova i položiti ga u baćni položaj ili mu zabaci ti glavu i čeljust podignuti gore i tako je držati

Ako ozlijeđeni ne diše i ne radi mu srce mora se odmah pristupiti ož ivljavanju

Situacije prethodno naveden im redoslijedom jesu NEODGODIVA PRVA POMOĆ tj postupshyci koji se moraju ODMAH primijeniti jer predshystavljaju izravnu opasnost za život

ZAPAMTITE Obilna krvarenja vrlo brzo uzrokuju smrt Osoba bez svijesti vrlo se lako i brzo može ugušiti Mozak bez kisika živi u prosjeku samo još 3 do 5 minuta

Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prishyjelom i kostiju te druge ozl jede Najvažnije je pravodobno otkriti ozljede kralježnice jer nakon pažljivog i ispravnog izvl ačenja iz vozila ako je to potrebno bez stručne medicinske pomoć i

smanjujemo mogućnost tež ih posljedica Višeshystruke ozljede mogu otežati uočavanje ozljede kralježnice

Ako je vozilo u plamenu ili postoji neposredna ži votna opasnost od požara utapanja pada u provaliju ili sličnih nes reća ozlijeđene osobe iz v l ačima iz voz ila bez prethodnog pregleda

1_12 Postupak S ozlijeđenima u gradu i izvan naselja Ako se prometna nesreća dogodil a u naseljeshynom mjestu odnosno ako je moguć brz dolazak stručne medicinske pomoći treba uč initi samo ono što j e prijeko potrebno dakle pruž iti ozli jeshyđenima neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja s prječavanje gušenja oživljavanje)

Ako se nesreća dogodila izvan naseljenog mjeshysta odnosno tamo gdje nije moguć brz dolazak

stručne medicinske pomoći potrebno je obaviti ori jentaci jsk i pregled osoba u vozilu pružiti neshyodgodivu prvu pomoc te izvući osobe iz vozila Nakon toga j e nužno obaviti detaljan pregled pružiti oz lij eđenima odgovarajuću prvu pomoć te organizirati prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove

113 Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila I zvl ačenje ozijedenog iz vozila je vrlo važan postupak a redoslijed radnji u postupku izvlashyčenja izravno je ovisan o ozljedi odnosno sumshynji na postojanje ozljede kralježni ce Ako je moshyguće oz li jeđenog je najbolje izvući iz vozila zashyjedno sa sjedalom na kojemu se nalazio u treshynutku nesreće i u položaju u kojemu je zatečen

Slika 7 Izvlačenje ozlijeđene osobe iz vozila

Ako ne sumnjamo na lomove osobito ne na ozshyljedu kralježnice jednu ruku oz lij eđenog stavshyljamo na njegov trbuh (PAZITI da ruka nije slomljena) a svoje ruke prov l ač ima ispod pashyzuha oz lijeđenog i hvatamo ga za podlakticu (koja je na njegovu trbuhu) te ga lagano i zvIač ishyma iz vozila (s l 1)

) ka 2 Izvlačenje oZFie6e-~ -~ ozljedu kralježnice

-middot 0 5a _smo kod ozl ijeđeI10 t- JOma ruke ili noge _~ sect-shy

- -a posebno pridrzacshy~ 00a lagano povlaćeuroĆF _ ~ r-lt- Pridržavajući IL 0shy

- eurosa pfjjeloma

5-_ -gtrtjamo na oz ec e pažljivo ispla ~

-e- euro ozlijeđenog Cz - lE oje moraju -c3

-ir -esmrćno _fp=

~2 Z~ U21l oo-s _~ c

- - oz ijeđenoga 1= fi ~ da se O~ ~_= _

~ 2 f ozJ=jeđeI05c = =__ ~

e---~Oa O~ --lt-=_

~- middotaza- 10 12 ~

-~ od ijee8Jit iz ozia

--- -= ~ _o shy~ =-- - shy- ~

2

~ Onoći potrebno je obaviti c O5Oba u vozi lu pružiti neshy

x e izvući osobe iz vozila ~-o obaviti detaljan pregled

_ ~ odgovarajuću prvu pomoć ~ c z do najbliže zd ravstvene

ozlijeđenih osoba iz vozila ~ _- _02 iz vozila je vrlo vazan -_~ ed radnji u postupku izvl ashy~ _ _1 o ozljedi odnosno sumshy~ ~-= ede kralježnice Ako je moshy__ - aooIJe IZVUCI IZ vazda zashy

_ mjemu se nalazIo u treshy_ teložaju u kojemu je zatečen

z edene osobe iz vozila

__ _ -2 lomove osobito ne na ozshy- _ o_ _ ed ruku ozl ij eđenog stavshy

- _-- =-OOh (pAZITI da ruka nije ~-- ~ -e ~e provl ačimo ispod pashy_-~ h atamo ga za pod l akti ~ ~ - ~ t-buhul te ga lagano izvlacl-

Slika 2 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji ~a ozljedu kralježnice

lto smo kod oz lij eđenoga ustanovili postojanje rijeloma ruke ili noge onda se taj dio tijela lOra posebno pridržavati i to za dva susjedna globa lagano povlačeći u suprotnim smjerovishy--a i pridržavajući rukom neposredno ispod --middotesta prijeloma

- 0 sumnjamo na ozljedu kralježnice neopshy-odno je pažlj ivo isplanirati svaki postupak Za - ačenje oz lijeđenog iz vozila potrebne su tri osobe koje moraju raditi uz najveć i mogući -Qez jer nestručno i nepažljivo i zv l ačenje moshy= -mati za izravnu posljed icu trajnu inva li dnost

smrt ozl ij eđenoga Redoslijed postupaka - o a biti takav da se os igura zasebno pridržavamiddot - ~ glave ozlijeđenoga zdj elice i nogu te tij ela _= -jeđenoga koga moramo prihvatiti na način 0 sto je prikazano na sli ci 2

bull bull 1 ~ Pregled ozlijeđenih osoba nakon mtaćenja iz vozila --ged ozl ijeđenoga te pružanje prve pomoć i

)Zmiddotl ja se nakon orijentacij skog pregleda u - - u i i zvlačenja ozlijeđenoga iz vozi la CiJj

2 inog pregleda je otkrivanje svih postoj eć ih

Postupak u prometnoj nesreći

ozljeda i poremeća j a općeg stan ja organizma Nakon što je orijentacijskim pregledom iskljushyčeno možebitno krvarenje gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca pregled se neopshyhodno nastavlja bez žurbe Treba najprije proshynaći ozljede na površini tijela zatim pokušati saznati postoje li unutarnje ozljede i oci jeniti opće stanje Pregled može biti o lakšan ako je ozlijeđeni pri svijesti pa nam može pomoć i u otkrivanju ozljede odnosno mOže ukazati na eventualne bolove kao znakove unutarnjih oz lshyjeda Iskaš lj avanje i povraćanj e krvavog sashydržaja krvarenje ili sukrvica iz nosa i uha takoshyđer mogu biti znakovi unutarnjih oz ljeda Ako je ozlijeđeni bez svijesti pregled je otežan i va lja pomno pregledati cijelo t ijelo

Slika 3 Procjena rada srca pipanjem na vratnoj žjU kucavici (od Adamove jabučiceN spustimo se do žJijeba ispred vratnog mišića)

Slika 4 Provjera disanja zabacimo glavu i prishyslanjamo svoj obraz uz lice unesrećenoga

3

Postupak u prometnoj nesreći

Radi ocjene općeg stanja organizma neophodshyno je utvrditi odnosno pod uzeti slj edeće

bull pokušati komunicirati s osobom postavljashynjem jednostavnih upita i istodobno je lagano št ipati za kožu na ruc i č i me ćemo utvrd iti prisutnost ili odsutnost sv ijes ti

bull provjeriti rad srca pipanjem ž ile kucavice na vratu jagodicama prstiju u udubini između grkljana i velikoga vratnog mišića u visini Adamove j abučice (normalan ritam rada srca je oka 80 puta u minuti) (s l 3)

bull disanje provjerava mo stavlj anjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog istodobno mu zabacujući glavu te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam disanja 12 do 16 puta u minuti) (s l 4)

bull promjena boje kože također može govoriti O

općem stanju organizma

Z nakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma često su jedini znac i unutarnj ih ozshyljeda

115 Stanje prividne sm rti i sigurna smrt Osoba koja pregledava ozlijeđenoga mora tijeshykom pregjeda ustanoviti je Ji ozlijeđena osoba mrtva iJi nije Prestanak disanja i rada srca predshystavlja PRIVIDNU SMRT odnosno to sU NESI shyGURN I ZNACI SM RTI jer se pravodobnim i pri shymjerenim postupcima prve pomoć i mogu vratiti te izgubljene funkcije

Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeđenoga

nastupila sigurna smrt poči nju se pojavljivati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja SIGURNI ZNAKOVI SMRTI pojavljuju se dakle nakon pola sata i dulje To su

1 mačje oko 2 mrtvačke pjege 3 mlohavost koja pre lazi u ukočenost tijela

MAČJE O KO ćemo opaziti kada očnu jabuči cu stisnemo s obje strane i time izdužimo zjenicu koja je kod mrtvoga vrlo proširen a Kad popustishyma pri tisak kod prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno okrugla) Kod mrtva će čovjeka nakon popuštanja pritiska prstima zjenica ostati izdužena u obliku mačjeg oka (oko je izgubilo e lastičnost) (sl 5)

~tm~C $-~ 0 iTl QiS-1 ~

--J

Slika 5 Mačje oko

MRTVAČKE PJEGE sU tamnolju bičaste boje i na shystaju slijevanjem krv i u donje dijelove tijel a zbog prestanka rada srca tj cirkul acije krvi POshyj avljuju se oko pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju

UKOČENOST TIJELA pojav ljuje se nakon početshyne mlohavosti odnosno opuštenosti mi š i ća tako da se tij elo potpuno ukoč i u zglobovima za oko 6 do 8 sati

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeđenoshyga i nakon toga mu pružit i prvu pomoć moramo ga oslobod iti odjeće i obuće naroč ito s onih dijelova tijela gdje se ozl jede nalaze Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepažljivo svl aćenje odjeće može uzrokova ti jače ozljeshyđivanje te se može izazvati ili poj ačati bol

bull Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeđenoga otklanja naj češće paranjem po šavovima (sl 6)

bull Odjeća se svlač i prvo sa zdravog di jela tijela a zatim s ozlijedenoga dijel a Oblači se obrshynutim redoslijedom (s l 7)

bull Nagorjela odjeća i zalijepljena za tijelo ne smij e se skidat i (može se obrezati ška rama)

bull Za li jepljena odjeća se skida ako je natopljena kemikalijama (kemijske opekline)

bull Skidanje kacige motoristi prepustite stručnom djelatn iku hitne pomoći a izn imno ako je prijeka potreba (životna opasnost) skidaju je dvije osobe jedna osoba pridržava glavu vrat a druga oprezno skida kacigu

-- 5 lacenje Ot1--ece 5 ~

- - KUTJA PRVE POOC I HER ljAL ZA PR eL TE lOCI

e lOrOC~ ~shy

c a ~a ~-

- ~- e oc--x oc =-e-shy ~ -) shy

-=~ - = =-- e ~ ec =-

-oć-lt -i-~č

4

~ =~ 2nno1jubičaste boje i nashy_ _ II donje dijelove tIJOI

-a ~ca tj cirkulacije krvi POshy_ aa nakon prestanka rada ~ ~- paju i povećavaju

=-__ x)a l juje se nakon početshy--0 opuštenosti mišića tako

___ ~oči u zglobovima za oko A~_shy

odjećom ozlijeđenoga - pregledati ozlijeđenoshy

-= pru pomoć mora~o otMće naročito s onth _ ede nalaze Pri tome je

~ ~ z~mo5t jer nepažljivO zrokovati jače ozljeshy

- -__ ~ 1 i1i pojačati bol

c =bog toga s ozlijeđenoga ~-= 3022t--em po šavovima (s l

- o sa zdravog dijela tiJela ~ a dijela OblaČI se obrshy

- 5

~2 a1ijepljena za tijelo ne aze se obrezati škarama)

~2 se skida ako je natopljena

-4 er~iise opekline) _e- -Oioristi prepustite stručno~

_ )(ffioći a iznimno ako Je _~- z otna opasnost) skidaju j~

edna osoba pridržava glavu I

ia DyeznO skida kacigu

Slika 6 Uklanjanje odjeće 5 unesrećenoga

_ lta 7 Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOC I

~~ja prve pomoći je obvezatni dio opreme ~ 3 Og vozila na cesti Oblik veli č in a te sadržaj

_e prve pomoći određeni su standardom a Žaj je koncipiran tako da omogućuje prushy

middote osnovne prve pomoći na mjestu gdje je o do oz ljeđivanja edinačna namjena navedenog materijala je ~a

Postupak u prometnoj nesreći

bull Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne gaze Koristi se za pokrivanje svih rana ozljeda i pri zaustavshyljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju) Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postavshyljanja na ranu i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrst i zavoshyjem Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postavshyljanj a na ranu

U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal bull prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom) bull ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom) bull Aluplast za opekline (2 kom) bull steri lna gaza - komprese (5 x 5 10 kom

10 x 20 2 kom) bull flaster (5 kom) bull samoljepiva vrpca bull trokutni rubac (2 kom) bull igle sigurnice bull škare sa zaobljenim vrhom bull rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) bull plast i čna vrećica bull meta lizirana folija (m inimalno 150 x 200) bull foli ja zaštitna za umjetno disanje

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001 godine

bull Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavi shyti izravno na ranu Služi za pri ćvršć iva nje

kom prese sterilne gaze na ranu za postavshylj anje kompresivnog zavoja za pričv ršćivashy

nje oz lij eđenoga dijela tijela za imobilizaci shyj u i slič no

bull Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrishyvanje rane veće površine (razderotine otvoshyrene ozljede trbuha) za prekrivanje opeklina pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl Učvršćuje se drugim zavojem trakom flastera ili na drugi nač in

bull Komprese sterilne gaze su manji komadi gashyze priprem ljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine a učvršćuju se također zavojem ili flasterom

bull ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje ili omatanje opečen i h mjesta na tijelu

5

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

IZDAVAČ

HRVATSKI AUTOKLUB Zagreb 2006

Za izdavača Tomi slav Družak d ipl oec

UREDNIK IZDANJA d r Mladen Krato hvil

RECENZENTI prof d r sc Lju bo Pavelić

prof d r sc M il an Matij evi ć

FOTOGRAFIJE d r Mladen Krato hvil

LEKTURA Mirjana Zec prof

Grafička priprema Snježana Grbić Čavić MGM studi o Novel Zagreb

Tisak Ke rsehoffset do o

ClP - Kata logizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjiž nica - Zagreb

UDK 61486(035)

KRA TOHVIl Mladen Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenima u prometnoj nesreći autori Mladen Kratohvil Vlatko Bičanić Vera Pejušić ltfotografije M laden Kratohvilgt - Zagreb Hrvatski autoklub 2006

ISBN 953-6605- 11 -2

1 Bićanić Vlatko 2 Pejušić Vera I Prometne nesreće -- Prva pomoć II Prva pomoć -- Priručnik

300816026

Sadržaj

1 POSTUPAK U PRO

11 POSTUPAK S 0 zufE( 111 O rijentacijsk r shy1 12 Postupak s oz =-~ 1 13 Izvlačenje oz ~ ~=-shy

11 4 Pregled oz lijeo - shy

115 Stanje privid ~E -shy

116 Postupak s ooec 12 KUTIJA PRVE potOO

2 NEODGODI A pg

- STANJA U KO)I t 21 KRVARENJE

2 11 Zaustavljanje c- 5

21 2 Unutarnje k Z- 7

2 13 Iskrvarenje _

2 14 Šok __ _

22 BESVJESNO STA

23 STANJE PRIVIDE S

23 1 Umjetno d isa -0= __

232 Umjetno disa e

233 Masaža srca

3 OZLJEDE _

31 RANE

32 OPEKLINE

3_21 Prva pomoć ~oe

322 Prva pomoć koe

I zdavač pridržava sva prava Zabranjeno je umnožavanje i prepisivanje ovog pri ručn i ka bilo kojom tehnikom

Sdržaj

Sadržaj 2006

_ 7 gtTug priručnika bilo kojom tehnikom

stranica

1 POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI 1

11 POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA 1

111 Orijentacijski pregled u vozilu 1

112 Postupak s ozlijeđenima u gradu i izvan naselja 2

113 Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila 2

114 Pregled ozlijeđenih osoba nakon izvlačenja iz vozila 3

11S Stanje prividne smrti i sigurna smrt 4

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga 4

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I MATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI 5

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ

- STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI 7

21 KRVARENJE 7

211 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja 7

212 Unutarnje krvarenje 10

213 Iskrvarenje 10

214 Šok 11

22 BESVJESNO STANJE 13

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI 1S

231 Umjetno disanje usta na nos 15

232 Umjetno disanje usta na usta 16

233 Masaža srca 17

3 OZLJEDE 21

31 RANE 21

32 OPEKLINE 2S

321 Prva pomoć kod opeklina toplinom 2S

322 Prva pomoć kod opeklina sumpornom kiselinom 2S

Sadržaj

stranica

33 OZLJEDE GLAVE bull 25

34 OZLJEDE PRSNOGA KOŠA bullbullbull bull 26

35 OZLJEDE TRBUHA 26

4 PRIJELOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVA bull bull 27

41 PRIJELOM KRALJEŽNICE bull 30

411 Pregled ozlijeđenog pri sumnji na ozljedu kralježnice 31

412 Postupak pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice 31

413 Imobilizacija pri oz ljedi kralježnice 33

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU bull bull 34

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM 34

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTJECAJI 35

AUTOMOB ILSKA BOLEST 35

SUNČAN ICA I TOPLI NSKI UDAR 35

OZEB LI NE 3S

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMijE 36

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERG IJSKI UČiNCI KUIltACA BILJAKA I DR 36

UGRIZI ŽiVOTINJA 36

UTAPANjE bull bullbull bull bull 36

TROVANJE ANTIFRIZOM ~

GUŠENJE STRAN IM TIJELOM HEIMLlCHOV HVAT 36

UDAR GROMA ILI ELEKTRiČNE STRUjE 38

TROVANJE HRANOM 38

TROVANJE UGLJiČN IM MONOKSIDOMmiddot ISPUŠNIM PLINOM 38

KRATKOTRAJNA NESVjESTICA 38

VOD

O aj je priručnik n~- -=--1-=-shyPuces osposobJjac- -= ~ ~ oje znanje jz pneuro- 00- shy

~2nju unesrećenima _-= ~2 poslu u školi )0[ ~ e knj ižice 0 5no e _ ~(O pomoći unesEc-=-shy

~ianje pne poc--xc U ~ oIn eza svakog čia 2 -2~_ adanin dužan pr ~ - middotpasnosti ž i ot O c~tz--~

xl PIvom POmoći ~_ euro se tu zatek~ _ 2

~i(ja prve PQiTIoćI -_~

~odno prui anje 0 - ~ -1 na cesti u pla- _

- l05im reme15 __ lt al euro zdra s~-e-~ _~ - -euroĆi i hitnosti _ o _ ~ bull

=e zdra Ije e )ES=-- _ - a zbog Pa e -- tor oot ivotni ir 2 - = ==L~

b- i h i zdra cd ~ J=

s bili li bESE5-r shy

t= -raspo --~ middot 2- _~-J ~ri e do12SQ _ ~ =0 pogtOc

--=S~2~h da 52 - Jo-=

-a spasi žh ol_ -~=-= =ua~ 02 p -_tshy-2 ce 05-=eL 7i--J

- džJE- Z - =-= - -=- orJ o ~(Joi~-

eb2 c 0

- -

Uvod

stranica

middot bull 25

middot bull bull bull 26

bull bull bull bull bull bull bull 26

27 30

bull 31

bull bullbull 31

bull 33

34

0 _ 34

bullbull 35

35 middot

35

bull bull 35

36

~ _ 1-1 I DR 36

36

36

6

36

_ bull bull 38

38

bull bull bull bull 3BD bull 3B

UVOD

Ch aj je p riručnik namijenjen prvenstveno polaznicima tečaj a PRVE POMOĆI uklju čen ima u nroces osposobljavanja za vozače motornih vozila a dobro će doć i svakome tko želi obnoviti 5 oje znanje iz prve pomoći podsjetiti se na najbitnije čimbeni ke pri spašavanju života i pomashysanju u nes rećenima ne samo u prometu nego i u svakodnevnom životu na uli ci kod ku će a poslu u škol i Dobro će doć i i onima koji se s pIVom pomoć i još ni su susreli Naučit će iz oe knjižice osnove prve pomoć i tj kako i što moraju uč initi kad se nađu na mjestu nes reće ako pomoć i unesrećenome kako mu spasit i život

ružanje prve pomoć i djelo je ljudske solidarnosti i humanosti ali pri je svega to Je i moralna obveza svakog č lana našeg društva Ta obveza je utvrđena i zakonskim propi som koji m je svaki građanin dužan prema svojoj mogućnosti drugome pružiti prvu pomoć a ako je dru goj osobi _ opasnosti život o tome obavijes ti ti najbližu zdravstvenu ustanovu ili zdravstvenog djelatnika

Jod prvom pomoći razumijeva se pomoć što je unes rećen i ma na mjestu nezgode pružaju osobe middot oje se tu zateknu Najčešće to nisu zdravstveni djelatnici jer se vri jeme i mjesto potrebe ružanja pIVe pomoći ne može predvidjeti Nesreće ranjavanja i druga stanja u kojima je neshyophodno pružanje prve pomoć i unesrećen ima pojavljuju se neoček i vano i u raznim okolnostishya na cesti u planini u kući u radionici često u uda ljenim i na teško pri stupaćn im mjestima i u lošim vremenskim uvjetima na mjestima gdje u blizini nema zdravstvenog djelatnika niti 0 middot 0 kakve zdravstvene ustanove a nije ni mogu će brzo obavij estiti stručno zdravstveno osoblje o les reć i i hitnosti njihova do laska na mjesto nes reće

2middot ot i zdravlje unes rećenih čes to ovise o znanju i spretnosti onih koji se u tom času zateknu u - i zin i a zbog nepravovremenog ili pogrešnog pružanja prve pomoći unes rećena osoba može ostati doživotni invalid (vezan uz invalidska kolica) ili može umri jeti Veli k broj unesrećenih ostao bi živ i zdrav da im je pravovremeno i pravilno pru žena prva pomoć M nogi unesrećeni -oji su bili u besvjesnom stanju izgubili su život u transportu jer nisu bili postavljeni u bočni položaj Transportirani u pogrešnom po ložaju zbog neznanja ili nemara oni Su se ugušili i _ -ul i prije dolaska u zdravstvenu ustanovu odnosno prije nego što im je struč ni zdravstveni djeshyatnik mogao pomoć i

- nastojanju da svaki pojedinac stekne bar osnovna znanja iz prve pomoć i tj da svojim posshymiddot_pcima spasi život unesrećenome i da mu svojim pružanjem prve pomoć i ne našteti odlučili lO izdati ovaj pr iru čn i k prve pomoći u nad i da će on kod većine pobud iti određeni interes ffin ima će osvježiti zaboravljeno d rugi će proširi ti svoje znanje a bit će j onih kojima će služimiddot aa udžbenik Želimo da svatko nauč i ono najnužnije kako bi u nevolji mogao pomoć i svom

znjem ili bilo kojem u nes rećenom kad se nađe u bli zini Međutim najviše bismo željeli da ~ takva potreba za pomoć i nikada ni ne ukaže

bull2ialost svi moramo biti svjesni vremen a u kojem živimo Cijena napretka koja se ogleda i u ~ - ećem razvoju prometa svakodnevno se p l aća I uz primjenu svih zaštitnih mjera neizbshyei~o se pojavljuje od ređeni broj ozlijeđe nih Samo znanjem i priseb nošću onih koji se zateknu

mm času u neposrednoj blizini mogu se smanjiti ili izbjeći posljed ice nes reće

0 0 je naš skromni prilog tome a ostal o prepuštamo vamal Ako svladate mudrosti ove knj ishy middotce vaši najbliži i vaši s ugrađani moći će računati na vas a vi ćete moć i udovoljit i osnovnim a~tjevima pri pružanju prve pomoć i Bit ćete u mogućnosti SPASITI ŽiVOT i svojim postupci shy- a EĆETE NAŠTETITI unes rećenima

Autori

I Kome je namijenjen ovaj prirutnik

KOME JE NAMIJENJEN OVAJ PRIRUČNIK 1 POSTUPAK

Ovaj priručnik namijenjen je prvenstveno kanshy ras l ih na tečaj evima natjecanj ima iz prve poshy Svaka osoba koja se == ~_ ne nesreće ili na iđe 2 _ ~didat ima za vozače za osposobljavanje jz predshy moć i i ispi t ima Svoje iskustvo su iskor istili kako

meta Pružanje prve pomoći osobama oz lijeshy bi vam ponud il i priručnik koj i je napisan vrlo dužna j e ozlijeđen i 0S0i0a=--J

đenima u prometnoj nesreć i ali će dobro doć i jednostavno pr i s tupačan i razumlj iv svakome a Uz to još i vozač or~ ~ prevesti Ozlijeđene dc -svakome tko želi steć i il i obnoviti svoje znanje mnoštvo fotografij a i crteža pomoć i će vam da

iz pružanja prve pomoći ne samo u prometu još bo lje shvatite napisani sadržaj usta no ve Oz l ijeđene ltgtsot _ jed ino ako se moze Oč=-nego i u svakodnevnom životu la hitne pomoći i a~o seshyNaravno pri tome praktične radnje morate

Priru čnik su pisali autori s više od trideset godishy uvježbati ti jekom nastave iz predmeta Pružanje nim il i neodgovarajuc shyšana njihovo sta njena iskustva u predavanjima i isp it ima pružanja prve pomoći te svakako savjetujemo da joj neshy

prve pomoći na osposobljavanj u i djece i od- izostavno prisustvujete Osoba koja je sudjeirna kojoj je netko izgubio 2 = dužna je ponašati se lt ~ ~ a) ne smije se udaljiti 5 _ ~I

maže se privremeno d= pružanja prve pOJll()C njoj pruŽi prva POmoc

b obvezatno je p odUZE _

nesreće ne bi doSio dc ijest iti policiju o wo-~ at i njihov dolazak 2 -

đaja ukloniti s kofnia

Jo teret ili rasute SP-shy

arugom odsutnom SC(

-iti svoje ime prezjr~ -e smije dok se ne OGC

oolna pića opoj G = lace ne smiju ujJOi=-~ = ~e ožnje

-a pravo traž iti Jl(Id2 =shy

=- bife nazočne u e- _ tlOgodila

- c vC U prometnoj -5~ ~ - policije ako oc-

i-E~e nesreće

~ 1ion prorneuroIeuro -5~~ - - bull 0--- od ozila OC----Cshy

5i-~ E- iz oz ~ CJOL r- 0S00e_ ~~_o e- oc ~~ IC=

-O~ g2še- ~ $E

---oa Yeb~c ~ 2~2 ~ ar_- E--

0 Pco--~ -=6a ~~~~da ~ JO ~e-C

-2jecanjima iz p~~e poshy_ ltustvo su iskonsttIl kako

- _~~~ koji je napisan vrlo -= ~ i razumljiv svakome a

---eza pomoći će vam da -oiIOLa- sadržaj

- ~ractične radnje morate _ -~-e tl predmeta Pr~žanje ~ 2 savjetujemo da JOJ neshy

1 POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI

Svaka osoba koja se zatekne na mjestu prometshyne nesreće ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužna je ozlijeđenim osobama pomoći Ako je uz to još i vozač onda mora u slučaju potrebe prevesti ozlijeđene do najbliže zdravstvene ustanove Ozlijeđene osobe ne transportiraju se jed ino ako se može očekivati brz dolazak vozishyla hitne pomoći i ako se ocijeni da bi nestručshynim ili neodgovarajućim prijevozom bilo pogorshyano njihovo stanje

Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći u ajoj je netko izgubio život ili ima ozlijeđenih Južna je ponašati se na sljedeći način 2 ne smije se udaljiti s mjesta nesreće odnosno

može se privremeno udaJjiti i to samo radi pružanja prve pomoći ozlijeđenima ili da se njoj pruži prva pomoć

J obvezatno je poduzeti mjere kako na mjestu nesreće ne bi došlo do druge nesreće obashyvijestiti policiju o prometnoj nesreći i pričeshykati njihov dolazak a nakon obavljenog uvishyđaja ukloniti s kolnika svoje neispravno vozishylo teret ili rasute stvari ako je to moguće te drugom odsutnom sudioniku u nesreći dostashyi ti svoje ime prezime i adresu

- ne smije dok se ne obavi uviđaj uzimati alshykohol na pića opojne droge ili lijekove koji se inače ne smiju upotrebljavati prije ili za vrishyeme vožnje

ima pravo tražiti podatke i adresu osoba koje su bile nazočne u trenutku kada se nesreća

dogodila

~_-dionik u prometnoj nesreći mora pričekati -_ azak policije ako to zahtijeva drugi sudionik

--letne nesreće

- ) ie nakon prometne nesreće došlo do požara - - ekom od vozila potrebno je odmah prisshy__ j gašenju te iz vozila pokušati izvući ozli shy~Ee osobe Ako je odjeća ozlijeđenih osoba _ dmen u gašenje se obavlja tako da se na aljenoga prebaci kakva teža tkanina kao što -- deka kaput prekrivač ili slično ali ne preko _ e Potom osobu treba poleći na tlo pa rukashy-- agano udarati po zapaljenom mjestu Takvo

~ašenje može se obaviti i posipanjem ~ e ili pijeska na zapaljena mjesta odjeće

_ zahvaćenu plamenom možemo pokušati

Postupak u prometnoj nesreći

valjati odnosno kotrljati po tlu kako bi se upaljeshyna odjeća ugasila

PODSJETNIK ZA POSTUPAK U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE

Ako se dogodi prometna nesreća u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih potrebno je

označiti mjesto nesreće trokutom a noću

svjetiljkom

pružiti prvu pomoć ozlijeđenima

Pozvati liječničku pomoć i policiju HITNA POMOĆ 94 POLICIJA 92

11 POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA

LLL Orijentacijski pregled u vozilu Na mjestu prometne nesreće neophodno je što prije obaviti orijentacijski pregled ozlijeđenih Prvo provjeravamo je li osoba pri svijesti kako bismo od nje dobili podatke o eventualnoj ozljedi

Postupak u prometnoj nesreći

Ako se tijekom pregleda kod ozlijedene osobe uoč i jako krvarenje neophodno ga je odmah zaustaviti

Ako je ozlijeđeni bez svijesti potrebno mu je odmah osigurati prohodnost dišnih putova i položiti ga u baćni položaj ili mu zabaci ti glavu i čeljust podignuti gore i tako je držati

Ako ozlijeđeni ne diše i ne radi mu srce mora se odmah pristupiti ož ivljavanju

Situacije prethodno naveden im redoslijedom jesu NEODGODIVA PRVA POMOĆ tj postupshyci koji se moraju ODMAH primijeniti jer predshystavljaju izravnu opasnost za život

ZAPAMTITE Obilna krvarenja vrlo brzo uzrokuju smrt Osoba bez svijesti vrlo se lako i brzo može ugušiti Mozak bez kisika živi u prosjeku samo još 3 do 5 minuta

Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prishyjelom i kostiju te druge ozl jede Najvažnije je pravodobno otkriti ozljede kralježnice jer nakon pažljivog i ispravnog izvl ačenja iz vozila ako je to potrebno bez stručne medicinske pomoć i

smanjujemo mogućnost tež ih posljedica Višeshystruke ozljede mogu otežati uočavanje ozljede kralježnice

Ako je vozilo u plamenu ili postoji neposredna ži votna opasnost od požara utapanja pada u provaliju ili sličnih nes reća ozlijeđene osobe iz v l ačima iz voz ila bez prethodnog pregleda

1_12 Postupak S ozlijeđenima u gradu i izvan naselja Ako se prometna nesreća dogodil a u naseljeshynom mjestu odnosno ako je moguć brz dolazak stručne medicinske pomoći treba uč initi samo ono što j e prijeko potrebno dakle pruž iti ozli jeshyđenima neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja s prječavanje gušenja oživljavanje)

Ako se nesreća dogodila izvan naseljenog mjeshysta odnosno tamo gdje nije moguć brz dolazak

stručne medicinske pomoći potrebno je obaviti ori jentaci jsk i pregled osoba u vozilu pružiti neshyodgodivu prvu pomoc te izvući osobe iz vozila Nakon toga j e nužno obaviti detaljan pregled pružiti oz lij eđenima odgovarajuću prvu pomoć te organizirati prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove

113 Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila I zvl ačenje ozijedenog iz vozila je vrlo važan postupak a redoslijed radnji u postupku izvlashyčenja izravno je ovisan o ozljedi odnosno sumshynji na postojanje ozljede kralježni ce Ako je moshyguće oz li jeđenog je najbolje izvući iz vozila zashyjedno sa sjedalom na kojemu se nalazio u treshynutku nesreće i u položaju u kojemu je zatečen

Slika 7 Izvlačenje ozlijeđene osobe iz vozila

Ako ne sumnjamo na lomove osobito ne na ozshyljedu kralježnice jednu ruku oz lij eđenog stavshyljamo na njegov trbuh (PAZITI da ruka nije slomljena) a svoje ruke prov l ač ima ispod pashyzuha oz lijeđenog i hvatamo ga za podlakticu (koja je na njegovu trbuhu) te ga lagano i zvIač ishyma iz vozila (s l 1)

) ka 2 Izvlačenje oZFie6e-~ -~ ozljedu kralježnice

-middot 0 5a _smo kod ozl ijeđeI10 t- JOma ruke ili noge _~ sect-shy

- -a posebno pridrzacshy~ 00a lagano povlaćeuroĆF _ ~ r-lt- Pridržavajući IL 0shy

- eurosa pfjjeloma

5-_ -gtrtjamo na oz ec e pažljivo ispla ~

-e- euro ozlijeđenog Cz - lE oje moraju -c3

-ir -esmrćno _fp=

~2 Z~ U21l oo-s _~ c

- - oz ijeđenoga 1= fi ~ da se O~ ~_= _

~ 2 f ozJ=jeđeI05c = =__ ~

e---~Oa O~ --lt-=_

~- middotaza- 10 12 ~

-~ od ijee8Jit iz ozia

--- -= ~ _o shy~ =-- - shy- ~

2

~ Onoći potrebno je obaviti c O5Oba u vozi lu pružiti neshy

x e izvući osobe iz vozila ~-o obaviti detaljan pregled

_ ~ odgovarajuću prvu pomoć ~ c z do najbliže zd ravstvene

ozlijeđenih osoba iz vozila ~ _- _02 iz vozila je vrlo vazan -_~ ed radnji u postupku izvl ashy~ _ _1 o ozljedi odnosno sumshy~ ~-= ede kralježnice Ako je moshy__ - aooIJe IZVUCI IZ vazda zashy

_ mjemu se nalazIo u treshy_ teložaju u kojemu je zatečen

z edene osobe iz vozila

__ _ -2 lomove osobito ne na ozshy- _ o_ _ ed ruku ozl ij eđenog stavshy

- _-- =-OOh (pAZITI da ruka nije ~-- ~ -e ~e provl ačimo ispod pashy_-~ h atamo ga za pod l akti ~ ~ - ~ t-buhul te ga lagano izvlacl-

Slika 2 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji ~a ozljedu kralježnice

lto smo kod oz lij eđenoga ustanovili postojanje rijeloma ruke ili noge onda se taj dio tijela lOra posebno pridržavati i to za dva susjedna globa lagano povlačeći u suprotnim smjerovishy--a i pridržavajući rukom neposredno ispod --middotesta prijeloma

- 0 sumnjamo na ozljedu kralježnice neopshy-odno je pažlj ivo isplanirati svaki postupak Za - ačenje oz lijeđenog iz vozila potrebne su tri osobe koje moraju raditi uz najveć i mogući -Qez jer nestručno i nepažljivo i zv l ačenje moshy= -mati za izravnu posljed icu trajnu inva li dnost

smrt ozl ij eđenoga Redoslijed postupaka - o a biti takav da se os igura zasebno pridržavamiddot - ~ glave ozlijeđenoga zdj elice i nogu te tij ela _= -jeđenoga koga moramo prihvatiti na način 0 sto je prikazano na sli ci 2

bull bull 1 ~ Pregled ozlijeđenih osoba nakon mtaćenja iz vozila --ged ozl ijeđenoga te pružanje prve pomoć i

)Zmiddotl ja se nakon orijentacij skog pregleda u - - u i i zvlačenja ozlijeđenoga iz vozi la CiJj

2 inog pregleda je otkrivanje svih postoj eć ih

Postupak u prometnoj nesreći

ozljeda i poremeća j a općeg stan ja organizma Nakon što je orijentacijskim pregledom iskljushyčeno možebitno krvarenje gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca pregled se neopshyhodno nastavlja bez žurbe Treba najprije proshynaći ozljede na površini tijela zatim pokušati saznati postoje li unutarnje ozljede i oci jeniti opće stanje Pregled može biti o lakšan ako je ozlijeđeni pri svijesti pa nam može pomoć i u otkrivanju ozljede odnosno mOže ukazati na eventualne bolove kao znakove unutarnjih oz lshyjeda Iskaš lj avanje i povraćanj e krvavog sashydržaja krvarenje ili sukrvica iz nosa i uha takoshyđer mogu biti znakovi unutarnjih oz ljeda Ako je ozlijeđeni bez svijesti pregled je otežan i va lja pomno pregledati cijelo t ijelo

Slika 3 Procjena rada srca pipanjem na vratnoj žjU kucavici (od Adamove jabučiceN spustimo se do žJijeba ispred vratnog mišića)

Slika 4 Provjera disanja zabacimo glavu i prishyslanjamo svoj obraz uz lice unesrećenoga

3

Postupak u prometnoj nesreći

Radi ocjene općeg stanja organizma neophodshyno je utvrditi odnosno pod uzeti slj edeće

bull pokušati komunicirati s osobom postavljashynjem jednostavnih upita i istodobno je lagano št ipati za kožu na ruc i č i me ćemo utvrd iti prisutnost ili odsutnost sv ijes ti

bull provjeriti rad srca pipanjem ž ile kucavice na vratu jagodicama prstiju u udubini između grkljana i velikoga vratnog mišića u visini Adamove j abučice (normalan ritam rada srca je oka 80 puta u minuti) (s l 3)

bull disanje provjerava mo stavlj anjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog istodobno mu zabacujući glavu te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam disanja 12 do 16 puta u minuti) (s l 4)

bull promjena boje kože također može govoriti O

općem stanju organizma

Z nakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma često su jedini znac i unutarnj ih ozshyljeda

115 Stanje prividne sm rti i sigurna smrt Osoba koja pregledava ozlijeđenoga mora tijeshykom pregjeda ustanoviti je Ji ozlijeđena osoba mrtva iJi nije Prestanak disanja i rada srca predshystavlja PRIVIDNU SMRT odnosno to sU NESI shyGURN I ZNACI SM RTI jer se pravodobnim i pri shymjerenim postupcima prve pomoć i mogu vratiti te izgubljene funkcije

Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeđenoga

nastupila sigurna smrt poči nju se pojavljivati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja SIGURNI ZNAKOVI SMRTI pojavljuju se dakle nakon pola sata i dulje To su

1 mačje oko 2 mrtvačke pjege 3 mlohavost koja pre lazi u ukočenost tijela

MAČJE O KO ćemo opaziti kada očnu jabuči cu stisnemo s obje strane i time izdužimo zjenicu koja je kod mrtvoga vrlo proširen a Kad popustishyma pri tisak kod prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno okrugla) Kod mrtva će čovjeka nakon popuštanja pritiska prstima zjenica ostati izdužena u obliku mačjeg oka (oko je izgubilo e lastičnost) (sl 5)

~tm~C $-~ 0 iTl QiS-1 ~

--J

Slika 5 Mačje oko

MRTVAČKE PJEGE sU tamnolju bičaste boje i na shystaju slijevanjem krv i u donje dijelove tijel a zbog prestanka rada srca tj cirkul acije krvi POshyj avljuju se oko pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju

UKOČENOST TIJELA pojav ljuje se nakon početshyne mlohavosti odnosno opuštenosti mi š i ća tako da se tij elo potpuno ukoč i u zglobovima za oko 6 do 8 sati

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeđenoshyga i nakon toga mu pružit i prvu pomoć moramo ga oslobod iti odjeće i obuće naroč ito s onih dijelova tijela gdje se ozl jede nalaze Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepažljivo svl aćenje odjeće može uzrokova ti jače ozljeshyđivanje te se može izazvati ili poj ačati bol

bull Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeđenoga otklanja naj češće paranjem po šavovima (sl 6)

bull Odjeća se svlač i prvo sa zdravog di jela tijela a zatim s ozlijedenoga dijel a Oblači se obrshynutim redoslijedom (s l 7)

bull Nagorjela odjeća i zalijepljena za tijelo ne smij e se skidat i (može se obrezati ška rama)

bull Za li jepljena odjeća se skida ako je natopljena kemikalijama (kemijske opekline)

bull Skidanje kacige motoristi prepustite stručnom djelatn iku hitne pomoći a izn imno ako je prijeka potreba (životna opasnost) skidaju je dvije osobe jedna osoba pridržava glavu vrat a druga oprezno skida kacigu

-- 5 lacenje Ot1--ece 5 ~

- - KUTJA PRVE POOC I HER ljAL ZA PR eL TE lOCI

e lOrOC~ ~shy

c a ~a ~-

- ~- e oc--x oc =-e-shy ~ -) shy

-=~ - = =-- e ~ ec =-

-oć-lt -i-~č

4

~ =~ 2nno1jubičaste boje i nashy_ _ II donje dijelove tIJOI

-a ~ca tj cirkulacije krvi POshy_ aa nakon prestanka rada ~ ~- paju i povećavaju

=-__ x)a l juje se nakon početshy--0 opuštenosti mišića tako

___ ~oči u zglobovima za oko A~_shy

odjećom ozlijeđenoga - pregledati ozlijeđenoshy

-= pru pomoć mora~o otMće naročito s onth _ ede nalaze Pri tome je

~ ~ z~mo5t jer nepažljivO zrokovati jače ozljeshy

- -__ ~ 1 i1i pojačati bol

c =bog toga s ozlijeđenoga ~-= 3022t--em po šavovima (s l

- o sa zdravog dijela tiJela ~ a dijela OblaČI se obrshy

- 5

~2 a1ijepljena za tijelo ne aze se obrezati škarama)

~2 se skida ako je natopljena

-4 er~iise opekline) _e- -Oioristi prepustite stručno~

_ )(ffioći a iznimno ako Je _~- z otna opasnost) skidaju j~

edna osoba pridržava glavu I

ia DyeznO skida kacigu

Slika 6 Uklanjanje odjeće 5 unesrećenoga

_ lta 7 Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOC I

~~ja prve pomoći je obvezatni dio opreme ~ 3 Og vozila na cesti Oblik veli č in a te sadržaj

_e prve pomoći određeni su standardom a Žaj je koncipiran tako da omogućuje prushy

middote osnovne prve pomoći na mjestu gdje je o do oz ljeđivanja edinačna namjena navedenog materijala je ~a

Postupak u prometnoj nesreći

bull Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne gaze Koristi se za pokrivanje svih rana ozljeda i pri zaustavshyljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju) Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postavshyljanja na ranu i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrst i zavoshyjem Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postavshyljanj a na ranu

U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal bull prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom) bull ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom) bull Aluplast za opekline (2 kom) bull steri lna gaza - komprese (5 x 5 10 kom

10 x 20 2 kom) bull flaster (5 kom) bull samoljepiva vrpca bull trokutni rubac (2 kom) bull igle sigurnice bull škare sa zaobljenim vrhom bull rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) bull plast i čna vrećica bull meta lizirana folija (m inimalno 150 x 200) bull foli ja zaštitna za umjetno disanje

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001 godine

bull Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavi shyti izravno na ranu Služi za pri ćvršć iva nje

kom prese sterilne gaze na ranu za postavshylj anje kompresivnog zavoja za pričv ršćivashy

nje oz lij eđenoga dijela tijela za imobilizaci shyj u i slič no

bull Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrishyvanje rane veće površine (razderotine otvoshyrene ozljede trbuha) za prekrivanje opeklina pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl Učvršćuje se drugim zavojem trakom flastera ili na drugi nač in

bull Komprese sterilne gaze su manji komadi gashyze priprem ljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine a učvršćuju se također zavojem ili flasterom

bull ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje ili omatanje opečen i h mjesta na tijelu

5

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Sdržaj

Sadržaj 2006

_ 7 gtTug priručnika bilo kojom tehnikom

stranica

1 POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI 1

11 POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA 1

111 Orijentacijski pregled u vozilu 1

112 Postupak s ozlijeđenima u gradu i izvan naselja 2

113 Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila 2

114 Pregled ozlijeđenih osoba nakon izvlačenja iz vozila 3

11S Stanje prividne smrti i sigurna smrt 4

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga 4

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I MATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI 5

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ

- STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI 7

21 KRVARENJE 7

211 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja 7

212 Unutarnje krvarenje 10

213 Iskrvarenje 10

214 Šok 11

22 BESVJESNO STANJE 13

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI 1S

231 Umjetno disanje usta na nos 15

232 Umjetno disanje usta na usta 16

233 Masaža srca 17

3 OZLJEDE 21

31 RANE 21

32 OPEKLINE 2S

321 Prva pomoć kod opeklina toplinom 2S

322 Prva pomoć kod opeklina sumpornom kiselinom 2S

Sadržaj

stranica

33 OZLJEDE GLAVE bull 25

34 OZLJEDE PRSNOGA KOŠA bullbullbull bull 26

35 OZLJEDE TRBUHA 26

4 PRIJELOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVA bull bull 27

41 PRIJELOM KRALJEŽNICE bull 30

411 Pregled ozlijeđenog pri sumnji na ozljedu kralježnice 31

412 Postupak pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice 31

413 Imobilizacija pri oz ljedi kralježnice 33

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU bull bull 34

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM 34

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTJECAJI 35

AUTOMOB ILSKA BOLEST 35

SUNČAN ICA I TOPLI NSKI UDAR 35

OZEB LI NE 3S

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMijE 36

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERG IJSKI UČiNCI KUIltACA BILJAKA I DR 36

UGRIZI ŽiVOTINJA 36

UTAPANjE bull bullbull bull bull 36

TROVANJE ANTIFRIZOM ~

GUŠENJE STRAN IM TIJELOM HEIMLlCHOV HVAT 36

UDAR GROMA ILI ELEKTRiČNE STRUjE 38

TROVANJE HRANOM 38

TROVANJE UGLJiČN IM MONOKSIDOMmiddot ISPUŠNIM PLINOM 38

KRATKOTRAJNA NESVjESTICA 38

VOD

O aj je priručnik n~- -=--1-=-shyPuces osposobJjac- -= ~ ~ oje znanje jz pneuro- 00- shy

~2nju unesrećenima _-= ~2 poslu u školi )0[ ~ e knj ižice 0 5no e _ ~(O pomoći unesEc-=-shy

~ianje pne poc--xc U ~ oIn eza svakog čia 2 -2~_ adanin dužan pr ~ - middotpasnosti ž i ot O c~tz--~

xl PIvom POmoći ~_ euro se tu zatek~ _ 2

~i(ja prve PQiTIoćI -_~

~odno prui anje 0 - ~ -1 na cesti u pla- _

- l05im reme15 __ lt al euro zdra s~-e-~ _~ - -euroĆi i hitnosti _ o _ ~ bull

=e zdra Ije e )ES=-- _ - a zbog Pa e -- tor oot ivotni ir 2 - = ==L~

b- i h i zdra cd ~ J=

s bili li bESE5-r shy

t= -raspo --~ middot 2- _~-J ~ri e do12SQ _ ~ =0 pogtOc

--=S~2~h da 52 - Jo-=

-a spasi žh ol_ -~=-= =ua~ 02 p -_tshy-2 ce 05-=eL 7i--J

- džJE- Z - =-= - -=- orJ o ~(Joi~-

eb2 c 0

- -

Uvod

stranica

middot bull 25

middot bull bull bull 26

bull bull bull bull bull bull bull 26

27 30

bull 31

bull bullbull 31

bull 33

34

0 _ 34

bullbull 35

35 middot

35

bull bull 35

36

~ _ 1-1 I DR 36

36

36

6

36

_ bull bull 38

38

bull bull bull bull 3BD bull 3B

UVOD

Ch aj je p riručnik namijenjen prvenstveno polaznicima tečaj a PRVE POMOĆI uklju čen ima u nroces osposobljavanja za vozače motornih vozila a dobro će doć i svakome tko želi obnoviti 5 oje znanje iz prve pomoći podsjetiti se na najbitnije čimbeni ke pri spašavanju života i pomashysanju u nes rećenima ne samo u prometu nego i u svakodnevnom životu na uli ci kod ku će a poslu u škol i Dobro će doć i i onima koji se s pIVom pomoć i još ni su susreli Naučit će iz oe knjižice osnove prve pomoć i tj kako i što moraju uč initi kad se nađu na mjestu nes reće ako pomoć i unesrećenome kako mu spasit i život

ružanje prve pomoć i djelo je ljudske solidarnosti i humanosti ali pri je svega to Je i moralna obveza svakog č lana našeg društva Ta obveza je utvrđena i zakonskim propi som koji m je svaki građanin dužan prema svojoj mogućnosti drugome pružiti prvu pomoć a ako je dru goj osobi _ opasnosti život o tome obavijes ti ti najbližu zdravstvenu ustanovu ili zdravstvenog djelatnika

Jod prvom pomoći razumijeva se pomoć što je unes rećen i ma na mjestu nezgode pružaju osobe middot oje se tu zateknu Najčešće to nisu zdravstveni djelatnici jer se vri jeme i mjesto potrebe ružanja pIVe pomoći ne može predvidjeti Nesreće ranjavanja i druga stanja u kojima je neshyophodno pružanje prve pomoć i unesrećen ima pojavljuju se neoček i vano i u raznim okolnostishya na cesti u planini u kući u radionici često u uda ljenim i na teško pri stupaćn im mjestima i u lošim vremenskim uvjetima na mjestima gdje u blizini nema zdravstvenog djelatnika niti 0 middot 0 kakve zdravstvene ustanove a nije ni mogu će brzo obavij estiti stručno zdravstveno osoblje o les reć i i hitnosti njihova do laska na mjesto nes reće

2middot ot i zdravlje unes rećenih čes to ovise o znanju i spretnosti onih koji se u tom času zateknu u - i zin i a zbog nepravovremenog ili pogrešnog pružanja prve pomoći unes rećena osoba može ostati doživotni invalid (vezan uz invalidska kolica) ili može umri jeti Veli k broj unesrećenih ostao bi živ i zdrav da im je pravovremeno i pravilno pru žena prva pomoć M nogi unesrećeni -oji su bili u besvjesnom stanju izgubili su život u transportu jer nisu bili postavljeni u bočni položaj Transportirani u pogrešnom po ložaju zbog neznanja ili nemara oni Su se ugušili i _ -ul i prije dolaska u zdravstvenu ustanovu odnosno prije nego što im je struč ni zdravstveni djeshyatnik mogao pomoć i

- nastojanju da svaki pojedinac stekne bar osnovna znanja iz prve pomoć i tj da svojim posshymiddot_pcima spasi život unesrećenome i da mu svojim pružanjem prve pomoć i ne našteti odlučili lO izdati ovaj pr iru čn i k prve pomoći u nad i da će on kod većine pobud iti određeni interes ffin ima će osvježiti zaboravljeno d rugi će proširi ti svoje znanje a bit će j onih kojima će služimiddot aa udžbenik Želimo da svatko nauč i ono najnužnije kako bi u nevolji mogao pomoć i svom

znjem ili bilo kojem u nes rećenom kad se nađe u bli zini Međutim najviše bismo željeli da ~ takva potreba za pomoć i nikada ni ne ukaže

bull2ialost svi moramo biti svjesni vremen a u kojem živimo Cijena napretka koja se ogleda i u ~ - ećem razvoju prometa svakodnevno se p l aća I uz primjenu svih zaštitnih mjera neizbshyei~o se pojavljuje od ređeni broj ozlijeđe nih Samo znanjem i priseb nošću onih koji se zateknu

mm času u neposrednoj blizini mogu se smanjiti ili izbjeći posljed ice nes reće

0 0 je naš skromni prilog tome a ostal o prepuštamo vamal Ako svladate mudrosti ove knj ishy middotce vaši najbliži i vaši s ugrađani moći će računati na vas a vi ćete moć i udovoljit i osnovnim a~tjevima pri pružanju prve pomoć i Bit ćete u mogućnosti SPASITI ŽiVOT i svojim postupci shy- a EĆETE NAŠTETITI unes rećenima

Autori

I Kome je namijenjen ovaj prirutnik

KOME JE NAMIJENJEN OVAJ PRIRUČNIK 1 POSTUPAK

Ovaj priručnik namijenjen je prvenstveno kanshy ras l ih na tečaj evima natjecanj ima iz prve poshy Svaka osoba koja se == ~_ ne nesreće ili na iđe 2 _ ~didat ima za vozače za osposobljavanje jz predshy moć i i ispi t ima Svoje iskustvo su iskor istili kako

meta Pružanje prve pomoći osobama oz lijeshy bi vam ponud il i priručnik koj i je napisan vrlo dužna j e ozlijeđen i 0S0i0a=--J

đenima u prometnoj nesreć i ali će dobro doć i jednostavno pr i s tupačan i razumlj iv svakome a Uz to još i vozač or~ ~ prevesti Ozlijeđene dc -svakome tko želi steć i il i obnoviti svoje znanje mnoštvo fotografij a i crteža pomoć i će vam da

iz pružanja prve pomoći ne samo u prometu još bo lje shvatite napisani sadržaj usta no ve Oz l ijeđene ltgtsot _ jed ino ako se moze Oč=-nego i u svakodnevnom životu la hitne pomoći i a~o seshyNaravno pri tome praktične radnje morate

Priru čnik su pisali autori s više od trideset godishy uvježbati ti jekom nastave iz predmeta Pružanje nim il i neodgovarajuc shyšana njihovo sta njena iskustva u predavanjima i isp it ima pružanja prve pomoći te svakako savjetujemo da joj neshy

prve pomoći na osposobljavanj u i djece i od- izostavno prisustvujete Osoba koja je sudjeirna kojoj je netko izgubio 2 = dužna je ponašati se lt ~ ~ a) ne smije se udaljiti 5 _ ~I

maže se privremeno d= pružanja prve pOJll()C njoj pruŽi prva POmoc

b obvezatno je p odUZE _

nesreće ne bi doSio dc ijest iti policiju o wo-~ at i njihov dolazak 2 -

đaja ukloniti s kofnia

Jo teret ili rasute SP-shy

arugom odsutnom SC(

-iti svoje ime prezjr~ -e smije dok se ne OGC

oolna pića opoj G = lace ne smiju ujJOi=-~ = ~e ožnje

-a pravo traž iti Jl(Id2 =shy

=- bife nazočne u e- _ tlOgodila

- c vC U prometnoj -5~ ~ - policije ako oc-

i-E~e nesreće

~ 1ion prorneuroIeuro -5~~ - - bull 0--- od ozila OC----Cshy

5i-~ E- iz oz ~ CJOL r- 0S00e_ ~~_o e- oc ~~ IC=

-O~ g2še- ~ $E

---oa Yeb~c ~ 2~2 ~ ar_- E--

0 Pco--~ -=6a ~~~~da ~ JO ~e-C

-2jecanjima iz p~~e poshy_ ltustvo su iskonsttIl kako

- _~~~ koji je napisan vrlo -= ~ i razumljiv svakome a

---eza pomoći će vam da -oiIOLa- sadržaj

- ~ractične radnje morate _ -~-e tl predmeta Pr~žanje ~ 2 savjetujemo da JOJ neshy

1 POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI

Svaka osoba koja se zatekne na mjestu prometshyne nesreće ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužna je ozlijeđenim osobama pomoći Ako je uz to još i vozač onda mora u slučaju potrebe prevesti ozlijeđene do najbliže zdravstvene ustanove Ozlijeđene osobe ne transportiraju se jed ino ako se može očekivati brz dolazak vozishyla hitne pomoći i ako se ocijeni da bi nestručshynim ili neodgovarajućim prijevozom bilo pogorshyano njihovo stanje

Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći u ajoj je netko izgubio život ili ima ozlijeđenih Južna je ponašati se na sljedeći način 2 ne smije se udaljiti s mjesta nesreće odnosno

može se privremeno udaJjiti i to samo radi pružanja prve pomoći ozlijeđenima ili da se njoj pruži prva pomoć

J obvezatno je poduzeti mjere kako na mjestu nesreće ne bi došlo do druge nesreće obashyvijestiti policiju o prometnoj nesreći i pričeshykati njihov dolazak a nakon obavljenog uvishyđaja ukloniti s kolnika svoje neispravno vozishylo teret ili rasute stvari ako je to moguće te drugom odsutnom sudioniku u nesreći dostashyi ti svoje ime prezime i adresu

- ne smije dok se ne obavi uviđaj uzimati alshykohol na pića opojne droge ili lijekove koji se inače ne smiju upotrebljavati prije ili za vrishyeme vožnje

ima pravo tražiti podatke i adresu osoba koje su bile nazočne u trenutku kada se nesreća

dogodila

~_-dionik u prometnoj nesreći mora pričekati -_ azak policije ako to zahtijeva drugi sudionik

--letne nesreće

- ) ie nakon prometne nesreće došlo do požara - - ekom od vozila potrebno je odmah prisshy__ j gašenju te iz vozila pokušati izvući ozli shy~Ee osobe Ako je odjeća ozlijeđenih osoba _ dmen u gašenje se obavlja tako da se na aljenoga prebaci kakva teža tkanina kao što -- deka kaput prekrivač ili slično ali ne preko _ e Potom osobu treba poleći na tlo pa rukashy-- agano udarati po zapaljenom mjestu Takvo

~ašenje može se obaviti i posipanjem ~ e ili pijeska na zapaljena mjesta odjeće

_ zahvaćenu plamenom možemo pokušati

Postupak u prometnoj nesreći

valjati odnosno kotrljati po tlu kako bi se upaljeshyna odjeća ugasila

PODSJETNIK ZA POSTUPAK U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE

Ako se dogodi prometna nesreća u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih potrebno je

označiti mjesto nesreće trokutom a noću

svjetiljkom

pružiti prvu pomoć ozlijeđenima

Pozvati liječničku pomoć i policiju HITNA POMOĆ 94 POLICIJA 92

11 POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA

LLL Orijentacijski pregled u vozilu Na mjestu prometne nesreće neophodno je što prije obaviti orijentacijski pregled ozlijeđenih Prvo provjeravamo je li osoba pri svijesti kako bismo od nje dobili podatke o eventualnoj ozljedi

Postupak u prometnoj nesreći

Ako se tijekom pregleda kod ozlijedene osobe uoč i jako krvarenje neophodno ga je odmah zaustaviti

Ako je ozlijeđeni bez svijesti potrebno mu je odmah osigurati prohodnost dišnih putova i položiti ga u baćni položaj ili mu zabaci ti glavu i čeljust podignuti gore i tako je držati

Ako ozlijeđeni ne diše i ne radi mu srce mora se odmah pristupiti ož ivljavanju

Situacije prethodno naveden im redoslijedom jesu NEODGODIVA PRVA POMOĆ tj postupshyci koji se moraju ODMAH primijeniti jer predshystavljaju izravnu opasnost za život

ZAPAMTITE Obilna krvarenja vrlo brzo uzrokuju smrt Osoba bez svijesti vrlo se lako i brzo može ugušiti Mozak bez kisika živi u prosjeku samo još 3 do 5 minuta

Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prishyjelom i kostiju te druge ozl jede Najvažnije je pravodobno otkriti ozljede kralježnice jer nakon pažljivog i ispravnog izvl ačenja iz vozila ako je to potrebno bez stručne medicinske pomoć i

smanjujemo mogućnost tež ih posljedica Višeshystruke ozljede mogu otežati uočavanje ozljede kralježnice

Ako je vozilo u plamenu ili postoji neposredna ži votna opasnost od požara utapanja pada u provaliju ili sličnih nes reća ozlijeđene osobe iz v l ačima iz voz ila bez prethodnog pregleda

1_12 Postupak S ozlijeđenima u gradu i izvan naselja Ako se prometna nesreća dogodil a u naseljeshynom mjestu odnosno ako je moguć brz dolazak stručne medicinske pomoći treba uč initi samo ono što j e prijeko potrebno dakle pruž iti ozli jeshyđenima neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja s prječavanje gušenja oživljavanje)

Ako se nesreća dogodila izvan naseljenog mjeshysta odnosno tamo gdje nije moguć brz dolazak

stručne medicinske pomoći potrebno je obaviti ori jentaci jsk i pregled osoba u vozilu pružiti neshyodgodivu prvu pomoc te izvući osobe iz vozila Nakon toga j e nužno obaviti detaljan pregled pružiti oz lij eđenima odgovarajuću prvu pomoć te organizirati prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove

113 Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila I zvl ačenje ozijedenog iz vozila je vrlo važan postupak a redoslijed radnji u postupku izvlashyčenja izravno je ovisan o ozljedi odnosno sumshynji na postojanje ozljede kralježni ce Ako je moshyguće oz li jeđenog je najbolje izvući iz vozila zashyjedno sa sjedalom na kojemu se nalazio u treshynutku nesreće i u položaju u kojemu je zatečen

Slika 7 Izvlačenje ozlijeđene osobe iz vozila

Ako ne sumnjamo na lomove osobito ne na ozshyljedu kralježnice jednu ruku oz lij eđenog stavshyljamo na njegov trbuh (PAZITI da ruka nije slomljena) a svoje ruke prov l ač ima ispod pashyzuha oz lijeđenog i hvatamo ga za podlakticu (koja je na njegovu trbuhu) te ga lagano i zvIač ishyma iz vozila (s l 1)

) ka 2 Izvlačenje oZFie6e-~ -~ ozljedu kralježnice

-middot 0 5a _smo kod ozl ijeđeI10 t- JOma ruke ili noge _~ sect-shy

- -a posebno pridrzacshy~ 00a lagano povlaćeuroĆF _ ~ r-lt- Pridržavajući IL 0shy

- eurosa pfjjeloma

5-_ -gtrtjamo na oz ec e pažljivo ispla ~

-e- euro ozlijeđenog Cz - lE oje moraju -c3

-ir -esmrćno _fp=

~2 Z~ U21l oo-s _~ c

- - oz ijeđenoga 1= fi ~ da se O~ ~_= _

~ 2 f ozJ=jeđeI05c = =__ ~

e---~Oa O~ --lt-=_

~- middotaza- 10 12 ~

-~ od ijee8Jit iz ozia

--- -= ~ _o shy~ =-- - shy- ~

2

~ Onoći potrebno je obaviti c O5Oba u vozi lu pružiti neshy

x e izvući osobe iz vozila ~-o obaviti detaljan pregled

_ ~ odgovarajuću prvu pomoć ~ c z do najbliže zd ravstvene

ozlijeđenih osoba iz vozila ~ _- _02 iz vozila je vrlo vazan -_~ ed radnji u postupku izvl ashy~ _ _1 o ozljedi odnosno sumshy~ ~-= ede kralježnice Ako je moshy__ - aooIJe IZVUCI IZ vazda zashy

_ mjemu se nalazIo u treshy_ teložaju u kojemu je zatečen

z edene osobe iz vozila

__ _ -2 lomove osobito ne na ozshy- _ o_ _ ed ruku ozl ij eđenog stavshy

- _-- =-OOh (pAZITI da ruka nije ~-- ~ -e ~e provl ačimo ispod pashy_-~ h atamo ga za pod l akti ~ ~ - ~ t-buhul te ga lagano izvlacl-

Slika 2 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji ~a ozljedu kralježnice

lto smo kod oz lij eđenoga ustanovili postojanje rijeloma ruke ili noge onda se taj dio tijela lOra posebno pridržavati i to za dva susjedna globa lagano povlačeći u suprotnim smjerovishy--a i pridržavajući rukom neposredno ispod --middotesta prijeloma

- 0 sumnjamo na ozljedu kralježnice neopshy-odno je pažlj ivo isplanirati svaki postupak Za - ačenje oz lijeđenog iz vozila potrebne su tri osobe koje moraju raditi uz najveć i mogući -Qez jer nestručno i nepažljivo i zv l ačenje moshy= -mati za izravnu posljed icu trajnu inva li dnost

smrt ozl ij eđenoga Redoslijed postupaka - o a biti takav da se os igura zasebno pridržavamiddot - ~ glave ozlijeđenoga zdj elice i nogu te tij ela _= -jeđenoga koga moramo prihvatiti na način 0 sto je prikazano na sli ci 2

bull bull 1 ~ Pregled ozlijeđenih osoba nakon mtaćenja iz vozila --ged ozl ijeđenoga te pružanje prve pomoć i

)Zmiddotl ja se nakon orijentacij skog pregleda u - - u i i zvlačenja ozlijeđenoga iz vozi la CiJj

2 inog pregleda je otkrivanje svih postoj eć ih

Postupak u prometnoj nesreći

ozljeda i poremeća j a općeg stan ja organizma Nakon što je orijentacijskim pregledom iskljushyčeno možebitno krvarenje gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca pregled se neopshyhodno nastavlja bez žurbe Treba najprije proshynaći ozljede na površini tijela zatim pokušati saznati postoje li unutarnje ozljede i oci jeniti opće stanje Pregled može biti o lakšan ako je ozlijeđeni pri svijesti pa nam može pomoć i u otkrivanju ozljede odnosno mOže ukazati na eventualne bolove kao znakove unutarnjih oz lshyjeda Iskaš lj avanje i povraćanj e krvavog sashydržaja krvarenje ili sukrvica iz nosa i uha takoshyđer mogu biti znakovi unutarnjih oz ljeda Ako je ozlijeđeni bez svijesti pregled je otežan i va lja pomno pregledati cijelo t ijelo

Slika 3 Procjena rada srca pipanjem na vratnoj žjU kucavici (od Adamove jabučiceN spustimo se do žJijeba ispred vratnog mišića)

Slika 4 Provjera disanja zabacimo glavu i prishyslanjamo svoj obraz uz lice unesrećenoga

3

Postupak u prometnoj nesreći

Radi ocjene općeg stanja organizma neophodshyno je utvrditi odnosno pod uzeti slj edeće

bull pokušati komunicirati s osobom postavljashynjem jednostavnih upita i istodobno je lagano št ipati za kožu na ruc i č i me ćemo utvrd iti prisutnost ili odsutnost sv ijes ti

bull provjeriti rad srca pipanjem ž ile kucavice na vratu jagodicama prstiju u udubini između grkljana i velikoga vratnog mišića u visini Adamove j abučice (normalan ritam rada srca je oka 80 puta u minuti) (s l 3)

bull disanje provjerava mo stavlj anjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog istodobno mu zabacujući glavu te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam disanja 12 do 16 puta u minuti) (s l 4)

bull promjena boje kože također može govoriti O

općem stanju organizma

Z nakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma često su jedini znac i unutarnj ih ozshyljeda

115 Stanje prividne sm rti i sigurna smrt Osoba koja pregledava ozlijeđenoga mora tijeshykom pregjeda ustanoviti je Ji ozlijeđena osoba mrtva iJi nije Prestanak disanja i rada srca predshystavlja PRIVIDNU SMRT odnosno to sU NESI shyGURN I ZNACI SM RTI jer se pravodobnim i pri shymjerenim postupcima prve pomoć i mogu vratiti te izgubljene funkcije

Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeđenoga

nastupila sigurna smrt poči nju se pojavljivati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja SIGURNI ZNAKOVI SMRTI pojavljuju se dakle nakon pola sata i dulje To su

1 mačje oko 2 mrtvačke pjege 3 mlohavost koja pre lazi u ukočenost tijela

MAČJE O KO ćemo opaziti kada očnu jabuči cu stisnemo s obje strane i time izdužimo zjenicu koja je kod mrtvoga vrlo proširen a Kad popustishyma pri tisak kod prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno okrugla) Kod mrtva će čovjeka nakon popuštanja pritiska prstima zjenica ostati izdužena u obliku mačjeg oka (oko je izgubilo e lastičnost) (sl 5)

~tm~C $-~ 0 iTl QiS-1 ~

--J

Slika 5 Mačje oko

MRTVAČKE PJEGE sU tamnolju bičaste boje i na shystaju slijevanjem krv i u donje dijelove tijel a zbog prestanka rada srca tj cirkul acije krvi POshyj avljuju se oko pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju

UKOČENOST TIJELA pojav ljuje se nakon početshyne mlohavosti odnosno opuštenosti mi š i ća tako da se tij elo potpuno ukoč i u zglobovima za oko 6 do 8 sati

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeđenoshyga i nakon toga mu pružit i prvu pomoć moramo ga oslobod iti odjeće i obuće naroč ito s onih dijelova tijela gdje se ozl jede nalaze Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepažljivo svl aćenje odjeće može uzrokova ti jače ozljeshyđivanje te se može izazvati ili poj ačati bol

bull Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeđenoga otklanja naj češće paranjem po šavovima (sl 6)

bull Odjeća se svlač i prvo sa zdravog di jela tijela a zatim s ozlijedenoga dijel a Oblači se obrshynutim redoslijedom (s l 7)

bull Nagorjela odjeća i zalijepljena za tijelo ne smij e se skidat i (može se obrezati ška rama)

bull Za li jepljena odjeća se skida ako je natopljena kemikalijama (kemijske opekline)

bull Skidanje kacige motoristi prepustite stručnom djelatn iku hitne pomoći a izn imno ako je prijeka potreba (životna opasnost) skidaju je dvije osobe jedna osoba pridržava glavu vrat a druga oprezno skida kacigu

-- 5 lacenje Ot1--ece 5 ~

- - KUTJA PRVE POOC I HER ljAL ZA PR eL TE lOCI

e lOrOC~ ~shy

c a ~a ~-

- ~- e oc--x oc =-e-shy ~ -) shy

-=~ - = =-- e ~ ec =-

-oć-lt -i-~č

4

~ =~ 2nno1jubičaste boje i nashy_ _ II donje dijelove tIJOI

-a ~ca tj cirkulacije krvi POshy_ aa nakon prestanka rada ~ ~- paju i povećavaju

=-__ x)a l juje se nakon početshy--0 opuštenosti mišića tako

___ ~oči u zglobovima za oko A~_shy

odjećom ozlijeđenoga - pregledati ozlijeđenoshy

-= pru pomoć mora~o otMće naročito s onth _ ede nalaze Pri tome je

~ ~ z~mo5t jer nepažljivO zrokovati jače ozljeshy

- -__ ~ 1 i1i pojačati bol

c =bog toga s ozlijeđenoga ~-= 3022t--em po šavovima (s l

- o sa zdravog dijela tiJela ~ a dijela OblaČI se obrshy

- 5

~2 a1ijepljena za tijelo ne aze se obrezati škarama)

~2 se skida ako je natopljena

-4 er~iise opekline) _e- -Oioristi prepustite stručno~

_ )(ffioći a iznimno ako Je _~- z otna opasnost) skidaju j~

edna osoba pridržava glavu I

ia DyeznO skida kacigu

Slika 6 Uklanjanje odjeće 5 unesrećenoga

_ lta 7 Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOC I

~~ja prve pomoći je obvezatni dio opreme ~ 3 Og vozila na cesti Oblik veli č in a te sadržaj

_e prve pomoći određeni su standardom a Žaj je koncipiran tako da omogućuje prushy

middote osnovne prve pomoći na mjestu gdje je o do oz ljeđivanja edinačna namjena navedenog materijala je ~a

Postupak u prometnoj nesreći

bull Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne gaze Koristi se za pokrivanje svih rana ozljeda i pri zaustavshyljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju) Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postavshyljanja na ranu i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrst i zavoshyjem Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postavshyljanj a na ranu

U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal bull prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom) bull ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom) bull Aluplast za opekline (2 kom) bull steri lna gaza - komprese (5 x 5 10 kom

10 x 20 2 kom) bull flaster (5 kom) bull samoljepiva vrpca bull trokutni rubac (2 kom) bull igle sigurnice bull škare sa zaobljenim vrhom bull rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) bull plast i čna vrećica bull meta lizirana folija (m inimalno 150 x 200) bull foli ja zaštitna za umjetno disanje

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001 godine

bull Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavi shyti izravno na ranu Služi za pri ćvršć iva nje

kom prese sterilne gaze na ranu za postavshylj anje kompresivnog zavoja za pričv ršćivashy

nje oz lij eđenoga dijela tijela za imobilizaci shyj u i slič no

bull Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrishyvanje rane veće površine (razderotine otvoshyrene ozljede trbuha) za prekrivanje opeklina pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl Učvršćuje se drugim zavojem trakom flastera ili na drugi nač in

bull Komprese sterilne gaze su manji komadi gashyze priprem ljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine a učvršćuju se također zavojem ili flasterom

bull ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje ili omatanje opečen i h mjesta na tijelu

5

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Sadržaj

stranica

33 OZLJEDE GLAVE bull 25

34 OZLJEDE PRSNOGA KOŠA bullbullbull bull 26

35 OZLJEDE TRBUHA 26

4 PRIJELOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVA bull bull 27

41 PRIJELOM KRALJEŽNICE bull 30

411 Pregled ozlijeđenog pri sumnji na ozljedu kralježnice 31

412 Postupak pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice 31

413 Imobilizacija pri oz ljedi kralježnice 33

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU bull bull 34

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM 34

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTJECAJI 35

AUTOMOB ILSKA BOLEST 35

SUNČAN ICA I TOPLI NSKI UDAR 35

OZEB LI NE 3S

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMijE 36

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERG IJSKI UČiNCI KUIltACA BILJAKA I DR 36

UGRIZI ŽiVOTINJA 36

UTAPANjE bull bullbull bull bull 36

TROVANJE ANTIFRIZOM ~

GUŠENJE STRAN IM TIJELOM HEIMLlCHOV HVAT 36

UDAR GROMA ILI ELEKTRiČNE STRUjE 38

TROVANJE HRANOM 38

TROVANJE UGLJiČN IM MONOKSIDOMmiddot ISPUŠNIM PLINOM 38

KRATKOTRAJNA NESVjESTICA 38

VOD

O aj je priručnik n~- -=--1-=-shyPuces osposobJjac- -= ~ ~ oje znanje jz pneuro- 00- shy

~2nju unesrećenima _-= ~2 poslu u školi )0[ ~ e knj ižice 0 5no e _ ~(O pomoći unesEc-=-shy

~ianje pne poc--xc U ~ oIn eza svakog čia 2 -2~_ adanin dužan pr ~ - middotpasnosti ž i ot O c~tz--~

xl PIvom POmoći ~_ euro se tu zatek~ _ 2

~i(ja prve PQiTIoćI -_~

~odno prui anje 0 - ~ -1 na cesti u pla- _

- l05im reme15 __ lt al euro zdra s~-e-~ _~ - -euroĆi i hitnosti _ o _ ~ bull

=e zdra Ije e )ES=-- _ - a zbog Pa e -- tor oot ivotni ir 2 - = ==L~

b- i h i zdra cd ~ J=

s bili li bESE5-r shy

t= -raspo --~ middot 2- _~-J ~ri e do12SQ _ ~ =0 pogtOc

--=S~2~h da 52 - Jo-=

-a spasi žh ol_ -~=-= =ua~ 02 p -_tshy-2 ce 05-=eL 7i--J

- džJE- Z - =-= - -=- orJ o ~(Joi~-

eb2 c 0

- -

Uvod

stranica

middot bull 25

middot bull bull bull 26

bull bull bull bull bull bull bull 26

27 30

bull 31

bull bullbull 31

bull 33

34

0 _ 34

bullbull 35

35 middot

35

bull bull 35

36

~ _ 1-1 I DR 36

36

36

6

36

_ bull bull 38

38

bull bull bull bull 3BD bull 3B

UVOD

Ch aj je p riručnik namijenjen prvenstveno polaznicima tečaj a PRVE POMOĆI uklju čen ima u nroces osposobljavanja za vozače motornih vozila a dobro će doć i svakome tko želi obnoviti 5 oje znanje iz prve pomoći podsjetiti se na najbitnije čimbeni ke pri spašavanju života i pomashysanju u nes rećenima ne samo u prometu nego i u svakodnevnom životu na uli ci kod ku će a poslu u škol i Dobro će doć i i onima koji se s pIVom pomoć i još ni su susreli Naučit će iz oe knjižice osnove prve pomoć i tj kako i što moraju uč initi kad se nađu na mjestu nes reće ako pomoć i unesrećenome kako mu spasit i život

ružanje prve pomoć i djelo je ljudske solidarnosti i humanosti ali pri je svega to Je i moralna obveza svakog č lana našeg društva Ta obveza je utvrđena i zakonskim propi som koji m je svaki građanin dužan prema svojoj mogućnosti drugome pružiti prvu pomoć a ako je dru goj osobi _ opasnosti život o tome obavijes ti ti najbližu zdravstvenu ustanovu ili zdravstvenog djelatnika

Jod prvom pomoći razumijeva se pomoć što je unes rećen i ma na mjestu nezgode pružaju osobe middot oje se tu zateknu Najčešće to nisu zdravstveni djelatnici jer se vri jeme i mjesto potrebe ružanja pIVe pomoći ne može predvidjeti Nesreće ranjavanja i druga stanja u kojima je neshyophodno pružanje prve pomoć i unesrećen ima pojavljuju se neoček i vano i u raznim okolnostishya na cesti u planini u kući u radionici često u uda ljenim i na teško pri stupaćn im mjestima i u lošim vremenskim uvjetima na mjestima gdje u blizini nema zdravstvenog djelatnika niti 0 middot 0 kakve zdravstvene ustanove a nije ni mogu će brzo obavij estiti stručno zdravstveno osoblje o les reć i i hitnosti njihova do laska na mjesto nes reće

2middot ot i zdravlje unes rećenih čes to ovise o znanju i spretnosti onih koji se u tom času zateknu u - i zin i a zbog nepravovremenog ili pogrešnog pružanja prve pomoći unes rećena osoba može ostati doživotni invalid (vezan uz invalidska kolica) ili može umri jeti Veli k broj unesrećenih ostao bi živ i zdrav da im je pravovremeno i pravilno pru žena prva pomoć M nogi unesrećeni -oji su bili u besvjesnom stanju izgubili su život u transportu jer nisu bili postavljeni u bočni položaj Transportirani u pogrešnom po ložaju zbog neznanja ili nemara oni Su se ugušili i _ -ul i prije dolaska u zdravstvenu ustanovu odnosno prije nego što im je struč ni zdravstveni djeshyatnik mogao pomoć i

- nastojanju da svaki pojedinac stekne bar osnovna znanja iz prve pomoć i tj da svojim posshymiddot_pcima spasi život unesrećenome i da mu svojim pružanjem prve pomoć i ne našteti odlučili lO izdati ovaj pr iru čn i k prve pomoći u nad i da će on kod većine pobud iti određeni interes ffin ima će osvježiti zaboravljeno d rugi će proširi ti svoje znanje a bit će j onih kojima će služimiddot aa udžbenik Želimo da svatko nauč i ono najnužnije kako bi u nevolji mogao pomoć i svom

znjem ili bilo kojem u nes rećenom kad se nađe u bli zini Međutim najviše bismo željeli da ~ takva potreba za pomoć i nikada ni ne ukaže

bull2ialost svi moramo biti svjesni vremen a u kojem živimo Cijena napretka koja se ogleda i u ~ - ećem razvoju prometa svakodnevno se p l aća I uz primjenu svih zaštitnih mjera neizbshyei~o se pojavljuje od ređeni broj ozlijeđe nih Samo znanjem i priseb nošću onih koji se zateknu

mm času u neposrednoj blizini mogu se smanjiti ili izbjeći posljed ice nes reće

0 0 je naš skromni prilog tome a ostal o prepuštamo vamal Ako svladate mudrosti ove knj ishy middotce vaši najbliži i vaši s ugrađani moći će računati na vas a vi ćete moć i udovoljit i osnovnim a~tjevima pri pružanju prve pomoć i Bit ćete u mogućnosti SPASITI ŽiVOT i svojim postupci shy- a EĆETE NAŠTETITI unes rećenima

Autori

I Kome je namijenjen ovaj prirutnik

KOME JE NAMIJENJEN OVAJ PRIRUČNIK 1 POSTUPAK

Ovaj priručnik namijenjen je prvenstveno kanshy ras l ih na tečaj evima natjecanj ima iz prve poshy Svaka osoba koja se == ~_ ne nesreće ili na iđe 2 _ ~didat ima za vozače za osposobljavanje jz predshy moć i i ispi t ima Svoje iskustvo su iskor istili kako

meta Pružanje prve pomoći osobama oz lijeshy bi vam ponud il i priručnik koj i je napisan vrlo dužna j e ozlijeđen i 0S0i0a=--J

đenima u prometnoj nesreć i ali će dobro doć i jednostavno pr i s tupačan i razumlj iv svakome a Uz to još i vozač or~ ~ prevesti Ozlijeđene dc -svakome tko želi steć i il i obnoviti svoje znanje mnoštvo fotografij a i crteža pomoć i će vam da

iz pružanja prve pomoći ne samo u prometu još bo lje shvatite napisani sadržaj usta no ve Oz l ijeđene ltgtsot _ jed ino ako se moze Oč=-nego i u svakodnevnom životu la hitne pomoći i a~o seshyNaravno pri tome praktične radnje morate

Priru čnik su pisali autori s više od trideset godishy uvježbati ti jekom nastave iz predmeta Pružanje nim il i neodgovarajuc shyšana njihovo sta njena iskustva u predavanjima i isp it ima pružanja prve pomoći te svakako savjetujemo da joj neshy

prve pomoći na osposobljavanj u i djece i od- izostavno prisustvujete Osoba koja je sudjeirna kojoj je netko izgubio 2 = dužna je ponašati se lt ~ ~ a) ne smije se udaljiti 5 _ ~I

maže se privremeno d= pružanja prve pOJll()C njoj pruŽi prva POmoc

b obvezatno je p odUZE _

nesreće ne bi doSio dc ijest iti policiju o wo-~ at i njihov dolazak 2 -

đaja ukloniti s kofnia

Jo teret ili rasute SP-shy

arugom odsutnom SC(

-iti svoje ime prezjr~ -e smije dok se ne OGC

oolna pića opoj G = lace ne smiju ujJOi=-~ = ~e ožnje

-a pravo traž iti Jl(Id2 =shy

=- bife nazočne u e- _ tlOgodila

- c vC U prometnoj -5~ ~ - policije ako oc-

i-E~e nesreće

~ 1ion prorneuroIeuro -5~~ - - bull 0--- od ozila OC----Cshy

5i-~ E- iz oz ~ CJOL r- 0S00e_ ~~_o e- oc ~~ IC=

-O~ g2še- ~ $E

---oa Yeb~c ~ 2~2 ~ ar_- E--

0 Pco--~ -=6a ~~~~da ~ JO ~e-C

-2jecanjima iz p~~e poshy_ ltustvo su iskonsttIl kako

- _~~~ koji je napisan vrlo -= ~ i razumljiv svakome a

---eza pomoći će vam da -oiIOLa- sadržaj

- ~ractične radnje morate _ -~-e tl predmeta Pr~žanje ~ 2 savjetujemo da JOJ neshy

1 POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI

Svaka osoba koja se zatekne na mjestu prometshyne nesreće ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužna je ozlijeđenim osobama pomoći Ako je uz to još i vozač onda mora u slučaju potrebe prevesti ozlijeđene do najbliže zdravstvene ustanove Ozlijeđene osobe ne transportiraju se jed ino ako se može očekivati brz dolazak vozishyla hitne pomoći i ako se ocijeni da bi nestručshynim ili neodgovarajućim prijevozom bilo pogorshyano njihovo stanje

Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći u ajoj je netko izgubio život ili ima ozlijeđenih Južna je ponašati se na sljedeći način 2 ne smije se udaljiti s mjesta nesreće odnosno

može se privremeno udaJjiti i to samo radi pružanja prve pomoći ozlijeđenima ili da se njoj pruži prva pomoć

J obvezatno je poduzeti mjere kako na mjestu nesreće ne bi došlo do druge nesreće obashyvijestiti policiju o prometnoj nesreći i pričeshykati njihov dolazak a nakon obavljenog uvishyđaja ukloniti s kolnika svoje neispravno vozishylo teret ili rasute stvari ako je to moguće te drugom odsutnom sudioniku u nesreći dostashyi ti svoje ime prezime i adresu

- ne smije dok se ne obavi uviđaj uzimati alshykohol na pića opojne droge ili lijekove koji se inače ne smiju upotrebljavati prije ili za vrishyeme vožnje

ima pravo tražiti podatke i adresu osoba koje su bile nazočne u trenutku kada se nesreća

dogodila

~_-dionik u prometnoj nesreći mora pričekati -_ azak policije ako to zahtijeva drugi sudionik

--letne nesreće

- ) ie nakon prometne nesreće došlo do požara - - ekom od vozila potrebno je odmah prisshy__ j gašenju te iz vozila pokušati izvući ozli shy~Ee osobe Ako je odjeća ozlijeđenih osoba _ dmen u gašenje se obavlja tako da se na aljenoga prebaci kakva teža tkanina kao što -- deka kaput prekrivač ili slično ali ne preko _ e Potom osobu treba poleći na tlo pa rukashy-- agano udarati po zapaljenom mjestu Takvo

~ašenje može se obaviti i posipanjem ~ e ili pijeska na zapaljena mjesta odjeće

_ zahvaćenu plamenom možemo pokušati

Postupak u prometnoj nesreći

valjati odnosno kotrljati po tlu kako bi se upaljeshyna odjeća ugasila

PODSJETNIK ZA POSTUPAK U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE

Ako se dogodi prometna nesreća u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih potrebno je

označiti mjesto nesreće trokutom a noću

svjetiljkom

pružiti prvu pomoć ozlijeđenima

Pozvati liječničku pomoć i policiju HITNA POMOĆ 94 POLICIJA 92

11 POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA

LLL Orijentacijski pregled u vozilu Na mjestu prometne nesreće neophodno je što prije obaviti orijentacijski pregled ozlijeđenih Prvo provjeravamo je li osoba pri svijesti kako bismo od nje dobili podatke o eventualnoj ozljedi

Postupak u prometnoj nesreći

Ako se tijekom pregleda kod ozlijedene osobe uoč i jako krvarenje neophodno ga je odmah zaustaviti

Ako je ozlijeđeni bez svijesti potrebno mu je odmah osigurati prohodnost dišnih putova i položiti ga u baćni položaj ili mu zabaci ti glavu i čeljust podignuti gore i tako je držati

Ako ozlijeđeni ne diše i ne radi mu srce mora se odmah pristupiti ož ivljavanju

Situacije prethodno naveden im redoslijedom jesu NEODGODIVA PRVA POMOĆ tj postupshyci koji se moraju ODMAH primijeniti jer predshystavljaju izravnu opasnost za život

ZAPAMTITE Obilna krvarenja vrlo brzo uzrokuju smrt Osoba bez svijesti vrlo se lako i brzo može ugušiti Mozak bez kisika živi u prosjeku samo još 3 do 5 minuta

Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prishyjelom i kostiju te druge ozl jede Najvažnije je pravodobno otkriti ozljede kralježnice jer nakon pažljivog i ispravnog izvl ačenja iz vozila ako je to potrebno bez stručne medicinske pomoć i

smanjujemo mogućnost tež ih posljedica Višeshystruke ozljede mogu otežati uočavanje ozljede kralježnice

Ako je vozilo u plamenu ili postoji neposredna ži votna opasnost od požara utapanja pada u provaliju ili sličnih nes reća ozlijeđene osobe iz v l ačima iz voz ila bez prethodnog pregleda

1_12 Postupak S ozlijeđenima u gradu i izvan naselja Ako se prometna nesreća dogodil a u naseljeshynom mjestu odnosno ako je moguć brz dolazak stručne medicinske pomoći treba uč initi samo ono što j e prijeko potrebno dakle pruž iti ozli jeshyđenima neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja s prječavanje gušenja oživljavanje)

Ako se nesreća dogodila izvan naseljenog mjeshysta odnosno tamo gdje nije moguć brz dolazak

stručne medicinske pomoći potrebno je obaviti ori jentaci jsk i pregled osoba u vozilu pružiti neshyodgodivu prvu pomoc te izvući osobe iz vozila Nakon toga j e nužno obaviti detaljan pregled pružiti oz lij eđenima odgovarajuću prvu pomoć te organizirati prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove

113 Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila I zvl ačenje ozijedenog iz vozila je vrlo važan postupak a redoslijed radnji u postupku izvlashyčenja izravno je ovisan o ozljedi odnosno sumshynji na postojanje ozljede kralježni ce Ako je moshyguće oz li jeđenog je najbolje izvući iz vozila zashyjedno sa sjedalom na kojemu se nalazio u treshynutku nesreće i u položaju u kojemu je zatečen

Slika 7 Izvlačenje ozlijeđene osobe iz vozila

Ako ne sumnjamo na lomove osobito ne na ozshyljedu kralježnice jednu ruku oz lij eđenog stavshyljamo na njegov trbuh (PAZITI da ruka nije slomljena) a svoje ruke prov l ač ima ispod pashyzuha oz lijeđenog i hvatamo ga za podlakticu (koja je na njegovu trbuhu) te ga lagano i zvIač ishyma iz vozila (s l 1)

) ka 2 Izvlačenje oZFie6e-~ -~ ozljedu kralježnice

-middot 0 5a _smo kod ozl ijeđeI10 t- JOma ruke ili noge _~ sect-shy

- -a posebno pridrzacshy~ 00a lagano povlaćeuroĆF _ ~ r-lt- Pridržavajući IL 0shy

- eurosa pfjjeloma

5-_ -gtrtjamo na oz ec e pažljivo ispla ~

-e- euro ozlijeđenog Cz - lE oje moraju -c3

-ir -esmrćno _fp=

~2 Z~ U21l oo-s _~ c

- - oz ijeđenoga 1= fi ~ da se O~ ~_= _

~ 2 f ozJ=jeđeI05c = =__ ~

e---~Oa O~ --lt-=_

~- middotaza- 10 12 ~

-~ od ijee8Jit iz ozia

--- -= ~ _o shy~ =-- - shy- ~

2

~ Onoći potrebno je obaviti c O5Oba u vozi lu pružiti neshy

x e izvući osobe iz vozila ~-o obaviti detaljan pregled

_ ~ odgovarajuću prvu pomoć ~ c z do najbliže zd ravstvene

ozlijeđenih osoba iz vozila ~ _- _02 iz vozila je vrlo vazan -_~ ed radnji u postupku izvl ashy~ _ _1 o ozljedi odnosno sumshy~ ~-= ede kralježnice Ako je moshy__ - aooIJe IZVUCI IZ vazda zashy

_ mjemu se nalazIo u treshy_ teložaju u kojemu je zatečen

z edene osobe iz vozila

__ _ -2 lomove osobito ne na ozshy- _ o_ _ ed ruku ozl ij eđenog stavshy

- _-- =-OOh (pAZITI da ruka nije ~-- ~ -e ~e provl ačimo ispod pashy_-~ h atamo ga za pod l akti ~ ~ - ~ t-buhul te ga lagano izvlacl-

Slika 2 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji ~a ozljedu kralježnice

lto smo kod oz lij eđenoga ustanovili postojanje rijeloma ruke ili noge onda se taj dio tijela lOra posebno pridržavati i to za dva susjedna globa lagano povlačeći u suprotnim smjerovishy--a i pridržavajući rukom neposredno ispod --middotesta prijeloma

- 0 sumnjamo na ozljedu kralježnice neopshy-odno je pažlj ivo isplanirati svaki postupak Za - ačenje oz lijeđenog iz vozila potrebne su tri osobe koje moraju raditi uz najveć i mogući -Qez jer nestručno i nepažljivo i zv l ačenje moshy= -mati za izravnu posljed icu trajnu inva li dnost

smrt ozl ij eđenoga Redoslijed postupaka - o a biti takav da se os igura zasebno pridržavamiddot - ~ glave ozlijeđenoga zdj elice i nogu te tij ela _= -jeđenoga koga moramo prihvatiti na način 0 sto je prikazano na sli ci 2

bull bull 1 ~ Pregled ozlijeđenih osoba nakon mtaćenja iz vozila --ged ozl ijeđenoga te pružanje prve pomoć i

)Zmiddotl ja se nakon orijentacij skog pregleda u - - u i i zvlačenja ozlijeđenoga iz vozi la CiJj

2 inog pregleda je otkrivanje svih postoj eć ih

Postupak u prometnoj nesreći

ozljeda i poremeća j a općeg stan ja organizma Nakon što je orijentacijskim pregledom iskljushyčeno možebitno krvarenje gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca pregled se neopshyhodno nastavlja bez žurbe Treba najprije proshynaći ozljede na površini tijela zatim pokušati saznati postoje li unutarnje ozljede i oci jeniti opće stanje Pregled može biti o lakšan ako je ozlijeđeni pri svijesti pa nam može pomoć i u otkrivanju ozljede odnosno mOže ukazati na eventualne bolove kao znakove unutarnjih oz lshyjeda Iskaš lj avanje i povraćanj e krvavog sashydržaja krvarenje ili sukrvica iz nosa i uha takoshyđer mogu biti znakovi unutarnjih oz ljeda Ako je ozlijeđeni bez svijesti pregled je otežan i va lja pomno pregledati cijelo t ijelo

Slika 3 Procjena rada srca pipanjem na vratnoj žjU kucavici (od Adamove jabučiceN spustimo se do žJijeba ispred vratnog mišića)

Slika 4 Provjera disanja zabacimo glavu i prishyslanjamo svoj obraz uz lice unesrećenoga

3

Postupak u prometnoj nesreći

Radi ocjene općeg stanja organizma neophodshyno je utvrditi odnosno pod uzeti slj edeće

bull pokušati komunicirati s osobom postavljashynjem jednostavnih upita i istodobno je lagano št ipati za kožu na ruc i č i me ćemo utvrd iti prisutnost ili odsutnost sv ijes ti

bull provjeriti rad srca pipanjem ž ile kucavice na vratu jagodicama prstiju u udubini između grkljana i velikoga vratnog mišića u visini Adamove j abučice (normalan ritam rada srca je oka 80 puta u minuti) (s l 3)

bull disanje provjerava mo stavlj anjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog istodobno mu zabacujući glavu te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam disanja 12 do 16 puta u minuti) (s l 4)

bull promjena boje kože također može govoriti O

općem stanju organizma

Z nakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma često su jedini znac i unutarnj ih ozshyljeda

115 Stanje prividne sm rti i sigurna smrt Osoba koja pregledava ozlijeđenoga mora tijeshykom pregjeda ustanoviti je Ji ozlijeđena osoba mrtva iJi nije Prestanak disanja i rada srca predshystavlja PRIVIDNU SMRT odnosno to sU NESI shyGURN I ZNACI SM RTI jer se pravodobnim i pri shymjerenim postupcima prve pomoć i mogu vratiti te izgubljene funkcije

Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeđenoga

nastupila sigurna smrt poči nju se pojavljivati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja SIGURNI ZNAKOVI SMRTI pojavljuju se dakle nakon pola sata i dulje To su

1 mačje oko 2 mrtvačke pjege 3 mlohavost koja pre lazi u ukočenost tijela

MAČJE O KO ćemo opaziti kada očnu jabuči cu stisnemo s obje strane i time izdužimo zjenicu koja je kod mrtvoga vrlo proširen a Kad popustishyma pri tisak kod prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno okrugla) Kod mrtva će čovjeka nakon popuštanja pritiska prstima zjenica ostati izdužena u obliku mačjeg oka (oko je izgubilo e lastičnost) (sl 5)

~tm~C $-~ 0 iTl QiS-1 ~

--J

Slika 5 Mačje oko

MRTVAČKE PJEGE sU tamnolju bičaste boje i na shystaju slijevanjem krv i u donje dijelove tijel a zbog prestanka rada srca tj cirkul acije krvi POshyj avljuju se oko pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju

UKOČENOST TIJELA pojav ljuje se nakon početshyne mlohavosti odnosno opuštenosti mi š i ća tako da se tij elo potpuno ukoč i u zglobovima za oko 6 do 8 sati

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeđenoshyga i nakon toga mu pružit i prvu pomoć moramo ga oslobod iti odjeće i obuće naroč ito s onih dijelova tijela gdje se ozl jede nalaze Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepažljivo svl aćenje odjeće može uzrokova ti jače ozljeshyđivanje te se može izazvati ili poj ačati bol

bull Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeđenoga otklanja naj češće paranjem po šavovima (sl 6)

bull Odjeća se svlač i prvo sa zdravog di jela tijela a zatim s ozlijedenoga dijel a Oblači se obrshynutim redoslijedom (s l 7)

bull Nagorjela odjeća i zalijepljena za tijelo ne smij e se skidat i (može se obrezati ška rama)

bull Za li jepljena odjeća se skida ako je natopljena kemikalijama (kemijske opekline)

bull Skidanje kacige motoristi prepustite stručnom djelatn iku hitne pomoći a izn imno ako je prijeka potreba (životna opasnost) skidaju je dvije osobe jedna osoba pridržava glavu vrat a druga oprezno skida kacigu

-- 5 lacenje Ot1--ece 5 ~

- - KUTJA PRVE POOC I HER ljAL ZA PR eL TE lOCI

e lOrOC~ ~shy

c a ~a ~-

- ~- e oc--x oc =-e-shy ~ -) shy

-=~ - = =-- e ~ ec =-

-oć-lt -i-~č

4

~ =~ 2nno1jubičaste boje i nashy_ _ II donje dijelove tIJOI

-a ~ca tj cirkulacije krvi POshy_ aa nakon prestanka rada ~ ~- paju i povećavaju

=-__ x)a l juje se nakon početshy--0 opuštenosti mišića tako

___ ~oči u zglobovima za oko A~_shy

odjećom ozlijeđenoga - pregledati ozlijeđenoshy

-= pru pomoć mora~o otMće naročito s onth _ ede nalaze Pri tome je

~ ~ z~mo5t jer nepažljivO zrokovati jače ozljeshy

- -__ ~ 1 i1i pojačati bol

c =bog toga s ozlijeđenoga ~-= 3022t--em po šavovima (s l

- o sa zdravog dijela tiJela ~ a dijela OblaČI se obrshy

- 5

~2 a1ijepljena za tijelo ne aze se obrezati škarama)

~2 se skida ako je natopljena

-4 er~iise opekline) _e- -Oioristi prepustite stručno~

_ )(ffioći a iznimno ako Je _~- z otna opasnost) skidaju j~

edna osoba pridržava glavu I

ia DyeznO skida kacigu

Slika 6 Uklanjanje odjeće 5 unesrećenoga

_ lta 7 Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOC I

~~ja prve pomoći je obvezatni dio opreme ~ 3 Og vozila na cesti Oblik veli č in a te sadržaj

_e prve pomoći određeni su standardom a Žaj je koncipiran tako da omogućuje prushy

middote osnovne prve pomoći na mjestu gdje je o do oz ljeđivanja edinačna namjena navedenog materijala je ~a

Postupak u prometnoj nesreći

bull Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne gaze Koristi se za pokrivanje svih rana ozljeda i pri zaustavshyljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju) Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postavshyljanja na ranu i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrst i zavoshyjem Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postavshyljanj a na ranu

U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal bull prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom) bull ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom) bull Aluplast za opekline (2 kom) bull steri lna gaza - komprese (5 x 5 10 kom

10 x 20 2 kom) bull flaster (5 kom) bull samoljepiva vrpca bull trokutni rubac (2 kom) bull igle sigurnice bull škare sa zaobljenim vrhom bull rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) bull plast i čna vrećica bull meta lizirana folija (m inimalno 150 x 200) bull foli ja zaštitna za umjetno disanje

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001 godine

bull Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavi shyti izravno na ranu Služi za pri ćvršć iva nje

kom prese sterilne gaze na ranu za postavshylj anje kompresivnog zavoja za pričv ršćivashy

nje oz lij eđenoga dijela tijela za imobilizaci shyj u i slič no

bull Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrishyvanje rane veće površine (razderotine otvoshyrene ozljede trbuha) za prekrivanje opeklina pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl Učvršćuje se drugim zavojem trakom flastera ili na drugi nač in

bull Komprese sterilne gaze su manji komadi gashyze priprem ljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine a učvršćuju se također zavojem ili flasterom

bull ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje ili omatanje opečen i h mjesta na tijelu

5

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Uvod

stranica

middot bull 25

middot bull bull bull 26

bull bull bull bull bull bull bull 26

27 30

bull 31

bull bullbull 31

bull 33

34

0 _ 34

bullbull 35

35 middot

35

bull bull 35

36

~ _ 1-1 I DR 36

36

36

6

36

_ bull bull 38

38

bull bull bull bull 3BD bull 3B

UVOD

Ch aj je p riručnik namijenjen prvenstveno polaznicima tečaj a PRVE POMOĆI uklju čen ima u nroces osposobljavanja za vozače motornih vozila a dobro će doć i svakome tko želi obnoviti 5 oje znanje iz prve pomoći podsjetiti se na najbitnije čimbeni ke pri spašavanju života i pomashysanju u nes rećenima ne samo u prometu nego i u svakodnevnom životu na uli ci kod ku će a poslu u škol i Dobro će doć i i onima koji se s pIVom pomoć i još ni su susreli Naučit će iz oe knjižice osnove prve pomoć i tj kako i što moraju uč initi kad se nađu na mjestu nes reće ako pomoć i unesrećenome kako mu spasit i život

ružanje prve pomoć i djelo je ljudske solidarnosti i humanosti ali pri je svega to Je i moralna obveza svakog č lana našeg društva Ta obveza je utvrđena i zakonskim propi som koji m je svaki građanin dužan prema svojoj mogućnosti drugome pružiti prvu pomoć a ako je dru goj osobi _ opasnosti život o tome obavijes ti ti najbližu zdravstvenu ustanovu ili zdravstvenog djelatnika

Jod prvom pomoći razumijeva se pomoć što je unes rećen i ma na mjestu nezgode pružaju osobe middot oje se tu zateknu Najčešće to nisu zdravstveni djelatnici jer se vri jeme i mjesto potrebe ružanja pIVe pomoći ne može predvidjeti Nesreće ranjavanja i druga stanja u kojima je neshyophodno pružanje prve pomoć i unesrećen ima pojavljuju se neoček i vano i u raznim okolnostishya na cesti u planini u kući u radionici često u uda ljenim i na teško pri stupaćn im mjestima i u lošim vremenskim uvjetima na mjestima gdje u blizini nema zdravstvenog djelatnika niti 0 middot 0 kakve zdravstvene ustanove a nije ni mogu će brzo obavij estiti stručno zdravstveno osoblje o les reć i i hitnosti njihova do laska na mjesto nes reće

2middot ot i zdravlje unes rećenih čes to ovise o znanju i spretnosti onih koji se u tom času zateknu u - i zin i a zbog nepravovremenog ili pogrešnog pružanja prve pomoći unes rećena osoba može ostati doživotni invalid (vezan uz invalidska kolica) ili može umri jeti Veli k broj unesrećenih ostao bi živ i zdrav da im je pravovremeno i pravilno pru žena prva pomoć M nogi unesrećeni -oji su bili u besvjesnom stanju izgubili su život u transportu jer nisu bili postavljeni u bočni položaj Transportirani u pogrešnom po ložaju zbog neznanja ili nemara oni Su se ugušili i _ -ul i prije dolaska u zdravstvenu ustanovu odnosno prije nego što im je struč ni zdravstveni djeshyatnik mogao pomoć i

- nastojanju da svaki pojedinac stekne bar osnovna znanja iz prve pomoć i tj da svojim posshymiddot_pcima spasi život unesrećenome i da mu svojim pružanjem prve pomoć i ne našteti odlučili lO izdati ovaj pr iru čn i k prve pomoći u nad i da će on kod većine pobud iti određeni interes ffin ima će osvježiti zaboravljeno d rugi će proširi ti svoje znanje a bit će j onih kojima će služimiddot aa udžbenik Želimo da svatko nauč i ono najnužnije kako bi u nevolji mogao pomoć i svom

znjem ili bilo kojem u nes rećenom kad se nađe u bli zini Međutim najviše bismo željeli da ~ takva potreba za pomoć i nikada ni ne ukaže

bull2ialost svi moramo biti svjesni vremen a u kojem živimo Cijena napretka koja se ogleda i u ~ - ećem razvoju prometa svakodnevno se p l aća I uz primjenu svih zaštitnih mjera neizbshyei~o se pojavljuje od ređeni broj ozlijeđe nih Samo znanjem i priseb nošću onih koji se zateknu

mm času u neposrednoj blizini mogu se smanjiti ili izbjeći posljed ice nes reće

0 0 je naš skromni prilog tome a ostal o prepuštamo vamal Ako svladate mudrosti ove knj ishy middotce vaši najbliži i vaši s ugrađani moći će računati na vas a vi ćete moć i udovoljit i osnovnim a~tjevima pri pružanju prve pomoć i Bit ćete u mogućnosti SPASITI ŽiVOT i svojim postupci shy- a EĆETE NAŠTETITI unes rećenima

Autori

I Kome je namijenjen ovaj prirutnik

KOME JE NAMIJENJEN OVAJ PRIRUČNIK 1 POSTUPAK

Ovaj priručnik namijenjen je prvenstveno kanshy ras l ih na tečaj evima natjecanj ima iz prve poshy Svaka osoba koja se == ~_ ne nesreće ili na iđe 2 _ ~didat ima za vozače za osposobljavanje jz predshy moć i i ispi t ima Svoje iskustvo su iskor istili kako

meta Pružanje prve pomoći osobama oz lijeshy bi vam ponud il i priručnik koj i je napisan vrlo dužna j e ozlijeđen i 0S0i0a=--J

đenima u prometnoj nesreć i ali će dobro doć i jednostavno pr i s tupačan i razumlj iv svakome a Uz to još i vozač or~ ~ prevesti Ozlijeđene dc -svakome tko želi steć i il i obnoviti svoje znanje mnoštvo fotografij a i crteža pomoć i će vam da

iz pružanja prve pomoći ne samo u prometu još bo lje shvatite napisani sadržaj usta no ve Oz l ijeđene ltgtsot _ jed ino ako se moze Oč=-nego i u svakodnevnom životu la hitne pomoći i a~o seshyNaravno pri tome praktične radnje morate

Priru čnik su pisali autori s više od trideset godishy uvježbati ti jekom nastave iz predmeta Pružanje nim il i neodgovarajuc shyšana njihovo sta njena iskustva u predavanjima i isp it ima pružanja prve pomoći te svakako savjetujemo da joj neshy

prve pomoći na osposobljavanj u i djece i od- izostavno prisustvujete Osoba koja je sudjeirna kojoj je netko izgubio 2 = dužna je ponašati se lt ~ ~ a) ne smije se udaljiti 5 _ ~I

maže se privremeno d= pružanja prve pOJll()C njoj pruŽi prva POmoc

b obvezatno je p odUZE _

nesreće ne bi doSio dc ijest iti policiju o wo-~ at i njihov dolazak 2 -

đaja ukloniti s kofnia

Jo teret ili rasute SP-shy

arugom odsutnom SC(

-iti svoje ime prezjr~ -e smije dok se ne OGC

oolna pića opoj G = lace ne smiju ujJOi=-~ = ~e ožnje

-a pravo traž iti Jl(Id2 =shy

=- bife nazočne u e- _ tlOgodila

- c vC U prometnoj -5~ ~ - policije ako oc-

i-E~e nesreće

~ 1ion prorneuroIeuro -5~~ - - bull 0--- od ozila OC----Cshy

5i-~ E- iz oz ~ CJOL r- 0S00e_ ~~_o e- oc ~~ IC=

-O~ g2še- ~ $E

---oa Yeb~c ~ 2~2 ~ ar_- E--

0 Pco--~ -=6a ~~~~da ~ JO ~e-C

-2jecanjima iz p~~e poshy_ ltustvo su iskonsttIl kako

- _~~~ koji je napisan vrlo -= ~ i razumljiv svakome a

---eza pomoći će vam da -oiIOLa- sadržaj

- ~ractične radnje morate _ -~-e tl predmeta Pr~žanje ~ 2 savjetujemo da JOJ neshy

1 POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI

Svaka osoba koja se zatekne na mjestu prometshyne nesreće ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužna je ozlijeđenim osobama pomoći Ako je uz to još i vozač onda mora u slučaju potrebe prevesti ozlijeđene do najbliže zdravstvene ustanove Ozlijeđene osobe ne transportiraju se jed ino ako se može očekivati brz dolazak vozishyla hitne pomoći i ako se ocijeni da bi nestručshynim ili neodgovarajućim prijevozom bilo pogorshyano njihovo stanje

Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći u ajoj je netko izgubio život ili ima ozlijeđenih Južna je ponašati se na sljedeći način 2 ne smije se udaljiti s mjesta nesreće odnosno

može se privremeno udaJjiti i to samo radi pružanja prve pomoći ozlijeđenima ili da se njoj pruži prva pomoć

J obvezatno je poduzeti mjere kako na mjestu nesreće ne bi došlo do druge nesreće obashyvijestiti policiju o prometnoj nesreći i pričeshykati njihov dolazak a nakon obavljenog uvishyđaja ukloniti s kolnika svoje neispravno vozishylo teret ili rasute stvari ako je to moguće te drugom odsutnom sudioniku u nesreći dostashyi ti svoje ime prezime i adresu

- ne smije dok se ne obavi uviđaj uzimati alshykohol na pića opojne droge ili lijekove koji se inače ne smiju upotrebljavati prije ili za vrishyeme vožnje

ima pravo tražiti podatke i adresu osoba koje su bile nazočne u trenutku kada se nesreća

dogodila

~_-dionik u prometnoj nesreći mora pričekati -_ azak policije ako to zahtijeva drugi sudionik

--letne nesreće

- ) ie nakon prometne nesreće došlo do požara - - ekom od vozila potrebno je odmah prisshy__ j gašenju te iz vozila pokušati izvući ozli shy~Ee osobe Ako je odjeća ozlijeđenih osoba _ dmen u gašenje se obavlja tako da se na aljenoga prebaci kakva teža tkanina kao što -- deka kaput prekrivač ili slično ali ne preko _ e Potom osobu treba poleći na tlo pa rukashy-- agano udarati po zapaljenom mjestu Takvo

~ašenje može se obaviti i posipanjem ~ e ili pijeska na zapaljena mjesta odjeće

_ zahvaćenu plamenom možemo pokušati

Postupak u prometnoj nesreći

valjati odnosno kotrljati po tlu kako bi se upaljeshyna odjeća ugasila

PODSJETNIK ZA POSTUPAK U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE

Ako se dogodi prometna nesreća u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih potrebno je

označiti mjesto nesreće trokutom a noću

svjetiljkom

pružiti prvu pomoć ozlijeđenima

Pozvati liječničku pomoć i policiju HITNA POMOĆ 94 POLICIJA 92

11 POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA

LLL Orijentacijski pregled u vozilu Na mjestu prometne nesreće neophodno je što prije obaviti orijentacijski pregled ozlijeđenih Prvo provjeravamo je li osoba pri svijesti kako bismo od nje dobili podatke o eventualnoj ozljedi

Postupak u prometnoj nesreći

Ako se tijekom pregleda kod ozlijedene osobe uoč i jako krvarenje neophodno ga je odmah zaustaviti

Ako je ozlijeđeni bez svijesti potrebno mu je odmah osigurati prohodnost dišnih putova i položiti ga u baćni položaj ili mu zabaci ti glavu i čeljust podignuti gore i tako je držati

Ako ozlijeđeni ne diše i ne radi mu srce mora se odmah pristupiti ož ivljavanju

Situacije prethodno naveden im redoslijedom jesu NEODGODIVA PRVA POMOĆ tj postupshyci koji se moraju ODMAH primijeniti jer predshystavljaju izravnu opasnost za život

ZAPAMTITE Obilna krvarenja vrlo brzo uzrokuju smrt Osoba bez svijesti vrlo se lako i brzo može ugušiti Mozak bez kisika živi u prosjeku samo još 3 do 5 minuta

Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prishyjelom i kostiju te druge ozl jede Najvažnije je pravodobno otkriti ozljede kralježnice jer nakon pažljivog i ispravnog izvl ačenja iz vozila ako je to potrebno bez stručne medicinske pomoć i

smanjujemo mogućnost tež ih posljedica Višeshystruke ozljede mogu otežati uočavanje ozljede kralježnice

Ako je vozilo u plamenu ili postoji neposredna ži votna opasnost od požara utapanja pada u provaliju ili sličnih nes reća ozlijeđene osobe iz v l ačima iz voz ila bez prethodnog pregleda

1_12 Postupak S ozlijeđenima u gradu i izvan naselja Ako se prometna nesreća dogodil a u naseljeshynom mjestu odnosno ako je moguć brz dolazak stručne medicinske pomoći treba uč initi samo ono što j e prijeko potrebno dakle pruž iti ozli jeshyđenima neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja s prječavanje gušenja oživljavanje)

Ako se nesreća dogodila izvan naseljenog mjeshysta odnosno tamo gdje nije moguć brz dolazak

stručne medicinske pomoći potrebno je obaviti ori jentaci jsk i pregled osoba u vozilu pružiti neshyodgodivu prvu pomoc te izvući osobe iz vozila Nakon toga j e nužno obaviti detaljan pregled pružiti oz lij eđenima odgovarajuću prvu pomoć te organizirati prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove

113 Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila I zvl ačenje ozijedenog iz vozila je vrlo važan postupak a redoslijed radnji u postupku izvlashyčenja izravno je ovisan o ozljedi odnosno sumshynji na postojanje ozljede kralježni ce Ako je moshyguće oz li jeđenog je najbolje izvući iz vozila zashyjedno sa sjedalom na kojemu se nalazio u treshynutku nesreće i u položaju u kojemu je zatečen

Slika 7 Izvlačenje ozlijeđene osobe iz vozila

Ako ne sumnjamo na lomove osobito ne na ozshyljedu kralježnice jednu ruku oz lij eđenog stavshyljamo na njegov trbuh (PAZITI da ruka nije slomljena) a svoje ruke prov l ač ima ispod pashyzuha oz lijeđenog i hvatamo ga za podlakticu (koja je na njegovu trbuhu) te ga lagano i zvIač ishyma iz vozila (s l 1)

) ka 2 Izvlačenje oZFie6e-~ -~ ozljedu kralježnice

-middot 0 5a _smo kod ozl ijeđeI10 t- JOma ruke ili noge _~ sect-shy

- -a posebno pridrzacshy~ 00a lagano povlaćeuroĆF _ ~ r-lt- Pridržavajući IL 0shy

- eurosa pfjjeloma

5-_ -gtrtjamo na oz ec e pažljivo ispla ~

-e- euro ozlijeđenog Cz - lE oje moraju -c3

-ir -esmrćno _fp=

~2 Z~ U21l oo-s _~ c

- - oz ijeđenoga 1= fi ~ da se O~ ~_= _

~ 2 f ozJ=jeđeI05c = =__ ~

e---~Oa O~ --lt-=_

~- middotaza- 10 12 ~

-~ od ijee8Jit iz ozia

--- -= ~ _o shy~ =-- - shy- ~

2

~ Onoći potrebno je obaviti c O5Oba u vozi lu pružiti neshy

x e izvući osobe iz vozila ~-o obaviti detaljan pregled

_ ~ odgovarajuću prvu pomoć ~ c z do najbliže zd ravstvene

ozlijeđenih osoba iz vozila ~ _- _02 iz vozila je vrlo vazan -_~ ed radnji u postupku izvl ashy~ _ _1 o ozljedi odnosno sumshy~ ~-= ede kralježnice Ako je moshy__ - aooIJe IZVUCI IZ vazda zashy

_ mjemu se nalazIo u treshy_ teložaju u kojemu je zatečen

z edene osobe iz vozila

__ _ -2 lomove osobito ne na ozshy- _ o_ _ ed ruku ozl ij eđenog stavshy

- _-- =-OOh (pAZITI da ruka nije ~-- ~ -e ~e provl ačimo ispod pashy_-~ h atamo ga za pod l akti ~ ~ - ~ t-buhul te ga lagano izvlacl-

Slika 2 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji ~a ozljedu kralježnice

lto smo kod oz lij eđenoga ustanovili postojanje rijeloma ruke ili noge onda se taj dio tijela lOra posebno pridržavati i to za dva susjedna globa lagano povlačeći u suprotnim smjerovishy--a i pridržavajući rukom neposredno ispod --middotesta prijeloma

- 0 sumnjamo na ozljedu kralježnice neopshy-odno je pažlj ivo isplanirati svaki postupak Za - ačenje oz lijeđenog iz vozila potrebne su tri osobe koje moraju raditi uz najveć i mogući -Qez jer nestručno i nepažljivo i zv l ačenje moshy= -mati za izravnu posljed icu trajnu inva li dnost

smrt ozl ij eđenoga Redoslijed postupaka - o a biti takav da se os igura zasebno pridržavamiddot - ~ glave ozlijeđenoga zdj elice i nogu te tij ela _= -jeđenoga koga moramo prihvatiti na način 0 sto je prikazano na sli ci 2

bull bull 1 ~ Pregled ozlijeđenih osoba nakon mtaćenja iz vozila --ged ozl ijeđenoga te pružanje prve pomoć i

)Zmiddotl ja se nakon orijentacij skog pregleda u - - u i i zvlačenja ozlijeđenoga iz vozi la CiJj

2 inog pregleda je otkrivanje svih postoj eć ih

Postupak u prometnoj nesreći

ozljeda i poremeća j a općeg stan ja organizma Nakon što je orijentacijskim pregledom iskljushyčeno možebitno krvarenje gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca pregled se neopshyhodno nastavlja bez žurbe Treba najprije proshynaći ozljede na površini tijela zatim pokušati saznati postoje li unutarnje ozljede i oci jeniti opće stanje Pregled može biti o lakšan ako je ozlijeđeni pri svijesti pa nam može pomoć i u otkrivanju ozljede odnosno mOže ukazati na eventualne bolove kao znakove unutarnjih oz lshyjeda Iskaš lj avanje i povraćanj e krvavog sashydržaja krvarenje ili sukrvica iz nosa i uha takoshyđer mogu biti znakovi unutarnjih oz ljeda Ako je ozlijeđeni bez svijesti pregled je otežan i va lja pomno pregledati cijelo t ijelo

Slika 3 Procjena rada srca pipanjem na vratnoj žjU kucavici (od Adamove jabučiceN spustimo se do žJijeba ispred vratnog mišića)

Slika 4 Provjera disanja zabacimo glavu i prishyslanjamo svoj obraz uz lice unesrećenoga

3

Postupak u prometnoj nesreći

Radi ocjene općeg stanja organizma neophodshyno je utvrditi odnosno pod uzeti slj edeće

bull pokušati komunicirati s osobom postavljashynjem jednostavnih upita i istodobno je lagano št ipati za kožu na ruc i č i me ćemo utvrd iti prisutnost ili odsutnost sv ijes ti

bull provjeriti rad srca pipanjem ž ile kucavice na vratu jagodicama prstiju u udubini između grkljana i velikoga vratnog mišića u visini Adamove j abučice (normalan ritam rada srca je oka 80 puta u minuti) (s l 3)

bull disanje provjerava mo stavlj anjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog istodobno mu zabacujući glavu te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam disanja 12 do 16 puta u minuti) (s l 4)

bull promjena boje kože također može govoriti O

općem stanju organizma

Z nakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma često su jedini znac i unutarnj ih ozshyljeda

115 Stanje prividne sm rti i sigurna smrt Osoba koja pregledava ozlijeđenoga mora tijeshykom pregjeda ustanoviti je Ji ozlijeđena osoba mrtva iJi nije Prestanak disanja i rada srca predshystavlja PRIVIDNU SMRT odnosno to sU NESI shyGURN I ZNACI SM RTI jer se pravodobnim i pri shymjerenim postupcima prve pomoć i mogu vratiti te izgubljene funkcije

Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeđenoga

nastupila sigurna smrt poči nju se pojavljivati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja SIGURNI ZNAKOVI SMRTI pojavljuju se dakle nakon pola sata i dulje To su

1 mačje oko 2 mrtvačke pjege 3 mlohavost koja pre lazi u ukočenost tijela

MAČJE O KO ćemo opaziti kada očnu jabuči cu stisnemo s obje strane i time izdužimo zjenicu koja je kod mrtvoga vrlo proširen a Kad popustishyma pri tisak kod prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno okrugla) Kod mrtva će čovjeka nakon popuštanja pritiska prstima zjenica ostati izdužena u obliku mačjeg oka (oko je izgubilo e lastičnost) (sl 5)

~tm~C $-~ 0 iTl QiS-1 ~

--J

Slika 5 Mačje oko

MRTVAČKE PJEGE sU tamnolju bičaste boje i na shystaju slijevanjem krv i u donje dijelove tijel a zbog prestanka rada srca tj cirkul acije krvi POshyj avljuju se oko pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju

UKOČENOST TIJELA pojav ljuje se nakon početshyne mlohavosti odnosno opuštenosti mi š i ća tako da se tij elo potpuno ukoč i u zglobovima za oko 6 do 8 sati

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeđenoshyga i nakon toga mu pružit i prvu pomoć moramo ga oslobod iti odjeće i obuće naroč ito s onih dijelova tijela gdje se ozl jede nalaze Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepažljivo svl aćenje odjeće može uzrokova ti jače ozljeshyđivanje te se može izazvati ili poj ačati bol

bull Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeđenoga otklanja naj češće paranjem po šavovima (sl 6)

bull Odjeća se svlač i prvo sa zdravog di jela tijela a zatim s ozlijedenoga dijel a Oblači se obrshynutim redoslijedom (s l 7)

bull Nagorjela odjeća i zalijepljena za tijelo ne smij e se skidat i (može se obrezati ška rama)

bull Za li jepljena odjeća se skida ako je natopljena kemikalijama (kemijske opekline)

bull Skidanje kacige motoristi prepustite stručnom djelatn iku hitne pomoći a izn imno ako je prijeka potreba (životna opasnost) skidaju je dvije osobe jedna osoba pridržava glavu vrat a druga oprezno skida kacigu

-- 5 lacenje Ot1--ece 5 ~

- - KUTJA PRVE POOC I HER ljAL ZA PR eL TE lOCI

e lOrOC~ ~shy

c a ~a ~-

- ~- e oc--x oc =-e-shy ~ -) shy

-=~ - = =-- e ~ ec =-

-oć-lt -i-~č

4

~ =~ 2nno1jubičaste boje i nashy_ _ II donje dijelove tIJOI

-a ~ca tj cirkulacije krvi POshy_ aa nakon prestanka rada ~ ~- paju i povećavaju

=-__ x)a l juje se nakon početshy--0 opuštenosti mišića tako

___ ~oči u zglobovima za oko A~_shy

odjećom ozlijeđenoga - pregledati ozlijeđenoshy

-= pru pomoć mora~o otMće naročito s onth _ ede nalaze Pri tome je

~ ~ z~mo5t jer nepažljivO zrokovati jače ozljeshy

- -__ ~ 1 i1i pojačati bol

c =bog toga s ozlijeđenoga ~-= 3022t--em po šavovima (s l

- o sa zdravog dijela tiJela ~ a dijela OblaČI se obrshy

- 5

~2 a1ijepljena za tijelo ne aze se obrezati škarama)

~2 se skida ako je natopljena

-4 er~iise opekline) _e- -Oioristi prepustite stručno~

_ )(ffioći a iznimno ako Je _~- z otna opasnost) skidaju j~

edna osoba pridržava glavu I

ia DyeznO skida kacigu

Slika 6 Uklanjanje odjeće 5 unesrećenoga

_ lta 7 Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOC I

~~ja prve pomoći je obvezatni dio opreme ~ 3 Og vozila na cesti Oblik veli č in a te sadržaj

_e prve pomoći određeni su standardom a Žaj je koncipiran tako da omogućuje prushy

middote osnovne prve pomoći na mjestu gdje je o do oz ljeđivanja edinačna namjena navedenog materijala je ~a

Postupak u prometnoj nesreći

bull Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne gaze Koristi se za pokrivanje svih rana ozljeda i pri zaustavshyljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju) Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postavshyljanja na ranu i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrst i zavoshyjem Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postavshyljanj a na ranu

U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal bull prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom) bull ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom) bull Aluplast za opekline (2 kom) bull steri lna gaza - komprese (5 x 5 10 kom

10 x 20 2 kom) bull flaster (5 kom) bull samoljepiva vrpca bull trokutni rubac (2 kom) bull igle sigurnice bull škare sa zaobljenim vrhom bull rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) bull plast i čna vrećica bull meta lizirana folija (m inimalno 150 x 200) bull foli ja zaštitna za umjetno disanje

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001 godine

bull Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavi shyti izravno na ranu Služi za pri ćvršć iva nje

kom prese sterilne gaze na ranu za postavshylj anje kompresivnog zavoja za pričv ršćivashy

nje oz lij eđenoga dijela tijela za imobilizaci shyj u i slič no

bull Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrishyvanje rane veće površine (razderotine otvoshyrene ozljede trbuha) za prekrivanje opeklina pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl Učvršćuje se drugim zavojem trakom flastera ili na drugi nač in

bull Komprese sterilne gaze su manji komadi gashyze priprem ljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine a učvršćuju se također zavojem ili flasterom

bull ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje ili omatanje opečen i h mjesta na tijelu

5

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

I Kome je namijenjen ovaj prirutnik

KOME JE NAMIJENJEN OVAJ PRIRUČNIK 1 POSTUPAK

Ovaj priručnik namijenjen je prvenstveno kanshy ras l ih na tečaj evima natjecanj ima iz prve poshy Svaka osoba koja se == ~_ ne nesreće ili na iđe 2 _ ~didat ima za vozače za osposobljavanje jz predshy moć i i ispi t ima Svoje iskustvo su iskor istili kako

meta Pružanje prve pomoći osobama oz lijeshy bi vam ponud il i priručnik koj i je napisan vrlo dužna j e ozlijeđen i 0S0i0a=--J

đenima u prometnoj nesreć i ali će dobro doć i jednostavno pr i s tupačan i razumlj iv svakome a Uz to još i vozač or~ ~ prevesti Ozlijeđene dc -svakome tko želi steć i il i obnoviti svoje znanje mnoštvo fotografij a i crteža pomoć i će vam da

iz pružanja prve pomoći ne samo u prometu još bo lje shvatite napisani sadržaj usta no ve Oz l ijeđene ltgtsot _ jed ino ako se moze Oč=-nego i u svakodnevnom životu la hitne pomoći i a~o seshyNaravno pri tome praktične radnje morate

Priru čnik su pisali autori s više od trideset godishy uvježbati ti jekom nastave iz predmeta Pružanje nim il i neodgovarajuc shyšana njihovo sta njena iskustva u predavanjima i isp it ima pružanja prve pomoći te svakako savjetujemo da joj neshy

prve pomoći na osposobljavanj u i djece i od- izostavno prisustvujete Osoba koja je sudjeirna kojoj je netko izgubio 2 = dužna je ponašati se lt ~ ~ a) ne smije se udaljiti 5 _ ~I

maže se privremeno d= pružanja prve pOJll()C njoj pruŽi prva POmoc

b obvezatno je p odUZE _

nesreće ne bi doSio dc ijest iti policiju o wo-~ at i njihov dolazak 2 -

đaja ukloniti s kofnia

Jo teret ili rasute SP-shy

arugom odsutnom SC(

-iti svoje ime prezjr~ -e smije dok se ne OGC

oolna pića opoj G = lace ne smiju ujJOi=-~ = ~e ožnje

-a pravo traž iti Jl(Id2 =shy

=- bife nazočne u e- _ tlOgodila

- c vC U prometnoj -5~ ~ - policije ako oc-

i-E~e nesreće

~ 1ion prorneuroIeuro -5~~ - - bull 0--- od ozila OC----Cshy

5i-~ E- iz oz ~ CJOL r- 0S00e_ ~~_o e- oc ~~ IC=

-O~ g2še- ~ $E

---oa Yeb~c ~ 2~2 ~ ar_- E--

0 Pco--~ -=6a ~~~~da ~ JO ~e-C

-2jecanjima iz p~~e poshy_ ltustvo su iskonsttIl kako

- _~~~ koji je napisan vrlo -= ~ i razumljiv svakome a

---eza pomoći će vam da -oiIOLa- sadržaj

- ~ractične radnje morate _ -~-e tl predmeta Pr~žanje ~ 2 savjetujemo da JOJ neshy

1 POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI

Svaka osoba koja se zatekne na mjestu prometshyne nesreće ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužna je ozlijeđenim osobama pomoći Ako je uz to još i vozač onda mora u slučaju potrebe prevesti ozlijeđene do najbliže zdravstvene ustanove Ozlijeđene osobe ne transportiraju se jed ino ako se može očekivati brz dolazak vozishyla hitne pomoći i ako se ocijeni da bi nestručshynim ili neodgovarajućim prijevozom bilo pogorshyano njihovo stanje

Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći u ajoj je netko izgubio život ili ima ozlijeđenih Južna je ponašati se na sljedeći način 2 ne smije se udaljiti s mjesta nesreće odnosno

može se privremeno udaJjiti i to samo radi pružanja prve pomoći ozlijeđenima ili da se njoj pruži prva pomoć

J obvezatno je poduzeti mjere kako na mjestu nesreće ne bi došlo do druge nesreće obashyvijestiti policiju o prometnoj nesreći i pričeshykati njihov dolazak a nakon obavljenog uvishyđaja ukloniti s kolnika svoje neispravno vozishylo teret ili rasute stvari ako je to moguće te drugom odsutnom sudioniku u nesreći dostashyi ti svoje ime prezime i adresu

- ne smije dok se ne obavi uviđaj uzimati alshykohol na pića opojne droge ili lijekove koji se inače ne smiju upotrebljavati prije ili za vrishyeme vožnje

ima pravo tražiti podatke i adresu osoba koje su bile nazočne u trenutku kada se nesreća

dogodila

~_-dionik u prometnoj nesreći mora pričekati -_ azak policije ako to zahtijeva drugi sudionik

--letne nesreće

- ) ie nakon prometne nesreće došlo do požara - - ekom od vozila potrebno je odmah prisshy__ j gašenju te iz vozila pokušati izvući ozli shy~Ee osobe Ako je odjeća ozlijeđenih osoba _ dmen u gašenje se obavlja tako da se na aljenoga prebaci kakva teža tkanina kao što -- deka kaput prekrivač ili slično ali ne preko _ e Potom osobu treba poleći na tlo pa rukashy-- agano udarati po zapaljenom mjestu Takvo

~ašenje može se obaviti i posipanjem ~ e ili pijeska na zapaljena mjesta odjeće

_ zahvaćenu plamenom možemo pokušati

Postupak u prometnoj nesreći

valjati odnosno kotrljati po tlu kako bi se upaljeshyna odjeća ugasila

PODSJETNIK ZA POSTUPAK U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE

Ako se dogodi prometna nesreća u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih potrebno je

označiti mjesto nesreće trokutom a noću

svjetiljkom

pružiti prvu pomoć ozlijeđenima

Pozvati liječničku pomoć i policiju HITNA POMOĆ 94 POLICIJA 92

11 POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA

LLL Orijentacijski pregled u vozilu Na mjestu prometne nesreće neophodno je što prije obaviti orijentacijski pregled ozlijeđenih Prvo provjeravamo je li osoba pri svijesti kako bismo od nje dobili podatke o eventualnoj ozljedi

Postupak u prometnoj nesreći

Ako se tijekom pregleda kod ozlijedene osobe uoč i jako krvarenje neophodno ga je odmah zaustaviti

Ako je ozlijeđeni bez svijesti potrebno mu je odmah osigurati prohodnost dišnih putova i položiti ga u baćni položaj ili mu zabaci ti glavu i čeljust podignuti gore i tako je držati

Ako ozlijeđeni ne diše i ne radi mu srce mora se odmah pristupiti ož ivljavanju

Situacije prethodno naveden im redoslijedom jesu NEODGODIVA PRVA POMOĆ tj postupshyci koji se moraju ODMAH primijeniti jer predshystavljaju izravnu opasnost za život

ZAPAMTITE Obilna krvarenja vrlo brzo uzrokuju smrt Osoba bez svijesti vrlo se lako i brzo može ugušiti Mozak bez kisika živi u prosjeku samo još 3 do 5 minuta

Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prishyjelom i kostiju te druge ozl jede Najvažnije je pravodobno otkriti ozljede kralježnice jer nakon pažljivog i ispravnog izvl ačenja iz vozila ako je to potrebno bez stručne medicinske pomoć i

smanjujemo mogućnost tež ih posljedica Višeshystruke ozljede mogu otežati uočavanje ozljede kralježnice

Ako je vozilo u plamenu ili postoji neposredna ži votna opasnost od požara utapanja pada u provaliju ili sličnih nes reća ozlijeđene osobe iz v l ačima iz voz ila bez prethodnog pregleda

1_12 Postupak S ozlijeđenima u gradu i izvan naselja Ako se prometna nesreća dogodil a u naseljeshynom mjestu odnosno ako je moguć brz dolazak stručne medicinske pomoći treba uč initi samo ono što j e prijeko potrebno dakle pruž iti ozli jeshyđenima neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja s prječavanje gušenja oživljavanje)

Ako se nesreća dogodila izvan naseljenog mjeshysta odnosno tamo gdje nije moguć brz dolazak

stručne medicinske pomoći potrebno je obaviti ori jentaci jsk i pregled osoba u vozilu pružiti neshyodgodivu prvu pomoc te izvući osobe iz vozila Nakon toga j e nužno obaviti detaljan pregled pružiti oz lij eđenima odgovarajuću prvu pomoć te organizirati prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove

113 Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila I zvl ačenje ozijedenog iz vozila je vrlo važan postupak a redoslijed radnji u postupku izvlashyčenja izravno je ovisan o ozljedi odnosno sumshynji na postojanje ozljede kralježni ce Ako je moshyguće oz li jeđenog je najbolje izvući iz vozila zashyjedno sa sjedalom na kojemu se nalazio u treshynutku nesreće i u položaju u kojemu je zatečen

Slika 7 Izvlačenje ozlijeđene osobe iz vozila

Ako ne sumnjamo na lomove osobito ne na ozshyljedu kralježnice jednu ruku oz lij eđenog stavshyljamo na njegov trbuh (PAZITI da ruka nije slomljena) a svoje ruke prov l ač ima ispod pashyzuha oz lijeđenog i hvatamo ga za podlakticu (koja je na njegovu trbuhu) te ga lagano i zvIač ishyma iz vozila (s l 1)

) ka 2 Izvlačenje oZFie6e-~ -~ ozljedu kralježnice

-middot 0 5a _smo kod ozl ijeđeI10 t- JOma ruke ili noge _~ sect-shy

- -a posebno pridrzacshy~ 00a lagano povlaćeuroĆF _ ~ r-lt- Pridržavajući IL 0shy

- eurosa pfjjeloma

5-_ -gtrtjamo na oz ec e pažljivo ispla ~

-e- euro ozlijeđenog Cz - lE oje moraju -c3

-ir -esmrćno _fp=

~2 Z~ U21l oo-s _~ c

- - oz ijeđenoga 1= fi ~ da se O~ ~_= _

~ 2 f ozJ=jeđeI05c = =__ ~

e---~Oa O~ --lt-=_

~- middotaza- 10 12 ~

-~ od ijee8Jit iz ozia

--- -= ~ _o shy~ =-- - shy- ~

2

~ Onoći potrebno je obaviti c O5Oba u vozi lu pružiti neshy

x e izvući osobe iz vozila ~-o obaviti detaljan pregled

_ ~ odgovarajuću prvu pomoć ~ c z do najbliže zd ravstvene

ozlijeđenih osoba iz vozila ~ _- _02 iz vozila je vrlo vazan -_~ ed radnji u postupku izvl ashy~ _ _1 o ozljedi odnosno sumshy~ ~-= ede kralježnice Ako je moshy__ - aooIJe IZVUCI IZ vazda zashy

_ mjemu se nalazIo u treshy_ teložaju u kojemu je zatečen

z edene osobe iz vozila

__ _ -2 lomove osobito ne na ozshy- _ o_ _ ed ruku ozl ij eđenog stavshy

- _-- =-OOh (pAZITI da ruka nije ~-- ~ -e ~e provl ačimo ispod pashy_-~ h atamo ga za pod l akti ~ ~ - ~ t-buhul te ga lagano izvlacl-

Slika 2 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji ~a ozljedu kralježnice

lto smo kod oz lij eđenoga ustanovili postojanje rijeloma ruke ili noge onda se taj dio tijela lOra posebno pridržavati i to za dva susjedna globa lagano povlačeći u suprotnim smjerovishy--a i pridržavajući rukom neposredno ispod --middotesta prijeloma

- 0 sumnjamo na ozljedu kralježnice neopshy-odno je pažlj ivo isplanirati svaki postupak Za - ačenje oz lijeđenog iz vozila potrebne su tri osobe koje moraju raditi uz najveć i mogući -Qez jer nestručno i nepažljivo i zv l ačenje moshy= -mati za izravnu posljed icu trajnu inva li dnost

smrt ozl ij eđenoga Redoslijed postupaka - o a biti takav da se os igura zasebno pridržavamiddot - ~ glave ozlijeđenoga zdj elice i nogu te tij ela _= -jeđenoga koga moramo prihvatiti na način 0 sto je prikazano na sli ci 2

bull bull 1 ~ Pregled ozlijeđenih osoba nakon mtaćenja iz vozila --ged ozl ijeđenoga te pružanje prve pomoć i

)Zmiddotl ja se nakon orijentacij skog pregleda u - - u i i zvlačenja ozlijeđenoga iz vozi la CiJj

2 inog pregleda je otkrivanje svih postoj eć ih

Postupak u prometnoj nesreći

ozljeda i poremeća j a općeg stan ja organizma Nakon što je orijentacijskim pregledom iskljushyčeno možebitno krvarenje gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca pregled se neopshyhodno nastavlja bez žurbe Treba najprije proshynaći ozljede na površini tijela zatim pokušati saznati postoje li unutarnje ozljede i oci jeniti opće stanje Pregled može biti o lakšan ako je ozlijeđeni pri svijesti pa nam može pomoć i u otkrivanju ozljede odnosno mOže ukazati na eventualne bolove kao znakove unutarnjih oz lshyjeda Iskaš lj avanje i povraćanj e krvavog sashydržaja krvarenje ili sukrvica iz nosa i uha takoshyđer mogu biti znakovi unutarnjih oz ljeda Ako je ozlijeđeni bez svijesti pregled je otežan i va lja pomno pregledati cijelo t ijelo

Slika 3 Procjena rada srca pipanjem na vratnoj žjU kucavici (od Adamove jabučiceN spustimo se do žJijeba ispred vratnog mišića)

Slika 4 Provjera disanja zabacimo glavu i prishyslanjamo svoj obraz uz lice unesrećenoga

3

Postupak u prometnoj nesreći

Radi ocjene općeg stanja organizma neophodshyno je utvrditi odnosno pod uzeti slj edeće

bull pokušati komunicirati s osobom postavljashynjem jednostavnih upita i istodobno je lagano št ipati za kožu na ruc i č i me ćemo utvrd iti prisutnost ili odsutnost sv ijes ti

bull provjeriti rad srca pipanjem ž ile kucavice na vratu jagodicama prstiju u udubini između grkljana i velikoga vratnog mišića u visini Adamove j abučice (normalan ritam rada srca je oka 80 puta u minuti) (s l 3)

bull disanje provjerava mo stavlj anjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog istodobno mu zabacujući glavu te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam disanja 12 do 16 puta u minuti) (s l 4)

bull promjena boje kože također može govoriti O

općem stanju organizma

Z nakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma često su jedini znac i unutarnj ih ozshyljeda

115 Stanje prividne sm rti i sigurna smrt Osoba koja pregledava ozlijeđenoga mora tijeshykom pregjeda ustanoviti je Ji ozlijeđena osoba mrtva iJi nije Prestanak disanja i rada srca predshystavlja PRIVIDNU SMRT odnosno to sU NESI shyGURN I ZNACI SM RTI jer se pravodobnim i pri shymjerenim postupcima prve pomoć i mogu vratiti te izgubljene funkcije

Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeđenoga

nastupila sigurna smrt poči nju se pojavljivati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja SIGURNI ZNAKOVI SMRTI pojavljuju se dakle nakon pola sata i dulje To su

1 mačje oko 2 mrtvačke pjege 3 mlohavost koja pre lazi u ukočenost tijela

MAČJE O KO ćemo opaziti kada očnu jabuči cu stisnemo s obje strane i time izdužimo zjenicu koja je kod mrtvoga vrlo proširen a Kad popustishyma pri tisak kod prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno okrugla) Kod mrtva će čovjeka nakon popuštanja pritiska prstima zjenica ostati izdužena u obliku mačjeg oka (oko je izgubilo e lastičnost) (sl 5)

~tm~C $-~ 0 iTl QiS-1 ~

--J

Slika 5 Mačje oko

MRTVAČKE PJEGE sU tamnolju bičaste boje i na shystaju slijevanjem krv i u donje dijelove tijel a zbog prestanka rada srca tj cirkul acije krvi POshyj avljuju se oko pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju

UKOČENOST TIJELA pojav ljuje se nakon početshyne mlohavosti odnosno opuštenosti mi š i ća tako da se tij elo potpuno ukoč i u zglobovima za oko 6 do 8 sati

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeđenoshyga i nakon toga mu pružit i prvu pomoć moramo ga oslobod iti odjeće i obuće naroč ito s onih dijelova tijela gdje se ozl jede nalaze Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepažljivo svl aćenje odjeće može uzrokova ti jače ozljeshyđivanje te se može izazvati ili poj ačati bol

bull Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeđenoga otklanja naj češće paranjem po šavovima (sl 6)

bull Odjeća se svlač i prvo sa zdravog di jela tijela a zatim s ozlijedenoga dijel a Oblači se obrshynutim redoslijedom (s l 7)

bull Nagorjela odjeća i zalijepljena za tijelo ne smij e se skidat i (može se obrezati ška rama)

bull Za li jepljena odjeća se skida ako je natopljena kemikalijama (kemijske opekline)

bull Skidanje kacige motoristi prepustite stručnom djelatn iku hitne pomoći a izn imno ako je prijeka potreba (životna opasnost) skidaju je dvije osobe jedna osoba pridržava glavu vrat a druga oprezno skida kacigu

-- 5 lacenje Ot1--ece 5 ~

- - KUTJA PRVE POOC I HER ljAL ZA PR eL TE lOCI

e lOrOC~ ~shy

c a ~a ~-

- ~- e oc--x oc =-e-shy ~ -) shy

-=~ - = =-- e ~ ec =-

-oć-lt -i-~č

4

~ =~ 2nno1jubičaste boje i nashy_ _ II donje dijelove tIJOI

-a ~ca tj cirkulacije krvi POshy_ aa nakon prestanka rada ~ ~- paju i povećavaju

=-__ x)a l juje se nakon početshy--0 opuštenosti mišića tako

___ ~oči u zglobovima za oko A~_shy

odjećom ozlijeđenoga - pregledati ozlijeđenoshy

-= pru pomoć mora~o otMće naročito s onth _ ede nalaze Pri tome je

~ ~ z~mo5t jer nepažljivO zrokovati jače ozljeshy

- -__ ~ 1 i1i pojačati bol

c =bog toga s ozlijeđenoga ~-= 3022t--em po šavovima (s l

- o sa zdravog dijela tiJela ~ a dijela OblaČI se obrshy

- 5

~2 a1ijepljena za tijelo ne aze se obrezati škarama)

~2 se skida ako je natopljena

-4 er~iise opekline) _e- -Oioristi prepustite stručno~

_ )(ffioći a iznimno ako Je _~- z otna opasnost) skidaju j~

edna osoba pridržava glavu I

ia DyeznO skida kacigu

Slika 6 Uklanjanje odjeće 5 unesrećenoga

_ lta 7 Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOC I

~~ja prve pomoći je obvezatni dio opreme ~ 3 Og vozila na cesti Oblik veli č in a te sadržaj

_e prve pomoći određeni su standardom a Žaj je koncipiran tako da omogućuje prushy

middote osnovne prve pomoći na mjestu gdje je o do oz ljeđivanja edinačna namjena navedenog materijala je ~a

Postupak u prometnoj nesreći

bull Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne gaze Koristi se za pokrivanje svih rana ozljeda i pri zaustavshyljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju) Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postavshyljanja na ranu i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrst i zavoshyjem Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postavshyljanj a na ranu

U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal bull prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom) bull ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom) bull Aluplast za opekline (2 kom) bull steri lna gaza - komprese (5 x 5 10 kom

10 x 20 2 kom) bull flaster (5 kom) bull samoljepiva vrpca bull trokutni rubac (2 kom) bull igle sigurnice bull škare sa zaobljenim vrhom bull rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) bull plast i čna vrećica bull meta lizirana folija (m inimalno 150 x 200) bull foli ja zaštitna za umjetno disanje

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001 godine

bull Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavi shyti izravno na ranu Služi za pri ćvršć iva nje

kom prese sterilne gaze na ranu za postavshylj anje kompresivnog zavoja za pričv ršćivashy

nje oz lij eđenoga dijela tijela za imobilizaci shyj u i slič no

bull Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrishyvanje rane veće površine (razderotine otvoshyrene ozljede trbuha) za prekrivanje opeklina pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl Učvršćuje se drugim zavojem trakom flastera ili na drugi nač in

bull Komprese sterilne gaze su manji komadi gashyze priprem ljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine a učvršćuju se također zavojem ili flasterom

bull ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje ili omatanje opečen i h mjesta na tijelu

5

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

-2jecanjima iz p~~e poshy_ ltustvo su iskonsttIl kako

- _~~~ koji je napisan vrlo -= ~ i razumljiv svakome a

---eza pomoći će vam da -oiIOLa- sadržaj

- ~ractične radnje morate _ -~-e tl predmeta Pr~žanje ~ 2 savjetujemo da JOJ neshy

1 POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI

Svaka osoba koja se zatekne na mjestu prometshyne nesreće ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužna je ozlijeđenim osobama pomoći Ako je uz to još i vozač onda mora u slučaju potrebe prevesti ozlijeđene do najbliže zdravstvene ustanove Ozlijeđene osobe ne transportiraju se jed ino ako se može očekivati brz dolazak vozishyla hitne pomoći i ako se ocijeni da bi nestručshynim ili neodgovarajućim prijevozom bilo pogorshyano njihovo stanje

Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći u ajoj je netko izgubio život ili ima ozlijeđenih Južna je ponašati se na sljedeći način 2 ne smije se udaljiti s mjesta nesreće odnosno

može se privremeno udaJjiti i to samo radi pružanja prve pomoći ozlijeđenima ili da se njoj pruži prva pomoć

J obvezatno je poduzeti mjere kako na mjestu nesreće ne bi došlo do druge nesreće obashyvijestiti policiju o prometnoj nesreći i pričeshykati njihov dolazak a nakon obavljenog uvishyđaja ukloniti s kolnika svoje neispravno vozishylo teret ili rasute stvari ako je to moguće te drugom odsutnom sudioniku u nesreći dostashyi ti svoje ime prezime i adresu

- ne smije dok se ne obavi uviđaj uzimati alshykohol na pića opojne droge ili lijekove koji se inače ne smiju upotrebljavati prije ili za vrishyeme vožnje

ima pravo tražiti podatke i adresu osoba koje su bile nazočne u trenutku kada se nesreća

dogodila

~_-dionik u prometnoj nesreći mora pričekati -_ azak policije ako to zahtijeva drugi sudionik

--letne nesreće

- ) ie nakon prometne nesreće došlo do požara - - ekom od vozila potrebno je odmah prisshy__ j gašenju te iz vozila pokušati izvući ozli shy~Ee osobe Ako je odjeća ozlijeđenih osoba _ dmen u gašenje se obavlja tako da se na aljenoga prebaci kakva teža tkanina kao što -- deka kaput prekrivač ili slično ali ne preko _ e Potom osobu treba poleći na tlo pa rukashy-- agano udarati po zapaljenom mjestu Takvo

~ašenje može se obaviti i posipanjem ~ e ili pijeska na zapaljena mjesta odjeće

_ zahvaćenu plamenom možemo pokušati

Postupak u prometnoj nesreći

valjati odnosno kotrljati po tlu kako bi se upaljeshyna odjeća ugasila

PODSJETNIK ZA POSTUPAK U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE

Ako se dogodi prometna nesreća u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih potrebno je

označiti mjesto nesreće trokutom a noću

svjetiljkom

pružiti prvu pomoć ozlijeđenima

Pozvati liječničku pomoć i policiju HITNA POMOĆ 94 POLICIJA 92

11 POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA

LLL Orijentacijski pregled u vozilu Na mjestu prometne nesreće neophodno je što prije obaviti orijentacijski pregled ozlijeđenih Prvo provjeravamo je li osoba pri svijesti kako bismo od nje dobili podatke o eventualnoj ozljedi

Postupak u prometnoj nesreći

Ako se tijekom pregleda kod ozlijedene osobe uoč i jako krvarenje neophodno ga je odmah zaustaviti

Ako je ozlijeđeni bez svijesti potrebno mu je odmah osigurati prohodnost dišnih putova i položiti ga u baćni položaj ili mu zabaci ti glavu i čeljust podignuti gore i tako je držati

Ako ozlijeđeni ne diše i ne radi mu srce mora se odmah pristupiti ož ivljavanju

Situacije prethodno naveden im redoslijedom jesu NEODGODIVA PRVA POMOĆ tj postupshyci koji se moraju ODMAH primijeniti jer predshystavljaju izravnu opasnost za život

ZAPAMTITE Obilna krvarenja vrlo brzo uzrokuju smrt Osoba bez svijesti vrlo se lako i brzo može ugušiti Mozak bez kisika živi u prosjeku samo još 3 do 5 minuta

Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prishyjelom i kostiju te druge ozl jede Najvažnije je pravodobno otkriti ozljede kralježnice jer nakon pažljivog i ispravnog izvl ačenja iz vozila ako je to potrebno bez stručne medicinske pomoć i

smanjujemo mogućnost tež ih posljedica Višeshystruke ozljede mogu otežati uočavanje ozljede kralježnice

Ako je vozilo u plamenu ili postoji neposredna ži votna opasnost od požara utapanja pada u provaliju ili sličnih nes reća ozlijeđene osobe iz v l ačima iz voz ila bez prethodnog pregleda

1_12 Postupak S ozlijeđenima u gradu i izvan naselja Ako se prometna nesreća dogodil a u naseljeshynom mjestu odnosno ako je moguć brz dolazak stručne medicinske pomoći treba uč initi samo ono što j e prijeko potrebno dakle pruž iti ozli jeshyđenima neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja s prječavanje gušenja oživljavanje)

Ako se nesreća dogodila izvan naseljenog mjeshysta odnosno tamo gdje nije moguć brz dolazak

stručne medicinske pomoći potrebno je obaviti ori jentaci jsk i pregled osoba u vozilu pružiti neshyodgodivu prvu pomoc te izvući osobe iz vozila Nakon toga j e nužno obaviti detaljan pregled pružiti oz lij eđenima odgovarajuću prvu pomoć te organizirati prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove

113 Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila I zvl ačenje ozijedenog iz vozila je vrlo važan postupak a redoslijed radnji u postupku izvlashyčenja izravno je ovisan o ozljedi odnosno sumshynji na postojanje ozljede kralježni ce Ako je moshyguće oz li jeđenog je najbolje izvući iz vozila zashyjedno sa sjedalom na kojemu se nalazio u treshynutku nesreće i u položaju u kojemu je zatečen

Slika 7 Izvlačenje ozlijeđene osobe iz vozila

Ako ne sumnjamo na lomove osobito ne na ozshyljedu kralježnice jednu ruku oz lij eđenog stavshyljamo na njegov trbuh (PAZITI da ruka nije slomljena) a svoje ruke prov l ač ima ispod pashyzuha oz lijeđenog i hvatamo ga za podlakticu (koja je na njegovu trbuhu) te ga lagano i zvIač ishyma iz vozila (s l 1)

) ka 2 Izvlačenje oZFie6e-~ -~ ozljedu kralježnice

-middot 0 5a _smo kod ozl ijeđeI10 t- JOma ruke ili noge _~ sect-shy

- -a posebno pridrzacshy~ 00a lagano povlaćeuroĆF _ ~ r-lt- Pridržavajući IL 0shy

- eurosa pfjjeloma

5-_ -gtrtjamo na oz ec e pažljivo ispla ~

-e- euro ozlijeđenog Cz - lE oje moraju -c3

-ir -esmrćno _fp=

~2 Z~ U21l oo-s _~ c

- - oz ijeđenoga 1= fi ~ da se O~ ~_= _

~ 2 f ozJ=jeđeI05c = =__ ~

e---~Oa O~ --lt-=_

~- middotaza- 10 12 ~

-~ od ijee8Jit iz ozia

--- -= ~ _o shy~ =-- - shy- ~

2

~ Onoći potrebno je obaviti c O5Oba u vozi lu pružiti neshy

x e izvući osobe iz vozila ~-o obaviti detaljan pregled

_ ~ odgovarajuću prvu pomoć ~ c z do najbliže zd ravstvene

ozlijeđenih osoba iz vozila ~ _- _02 iz vozila je vrlo vazan -_~ ed radnji u postupku izvl ashy~ _ _1 o ozljedi odnosno sumshy~ ~-= ede kralježnice Ako je moshy__ - aooIJe IZVUCI IZ vazda zashy

_ mjemu se nalazIo u treshy_ teložaju u kojemu je zatečen

z edene osobe iz vozila

__ _ -2 lomove osobito ne na ozshy- _ o_ _ ed ruku ozl ij eđenog stavshy

- _-- =-OOh (pAZITI da ruka nije ~-- ~ -e ~e provl ačimo ispod pashy_-~ h atamo ga za pod l akti ~ ~ - ~ t-buhul te ga lagano izvlacl-

Slika 2 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji ~a ozljedu kralježnice

lto smo kod oz lij eđenoga ustanovili postojanje rijeloma ruke ili noge onda se taj dio tijela lOra posebno pridržavati i to za dva susjedna globa lagano povlačeći u suprotnim smjerovishy--a i pridržavajući rukom neposredno ispod --middotesta prijeloma

- 0 sumnjamo na ozljedu kralježnice neopshy-odno je pažlj ivo isplanirati svaki postupak Za - ačenje oz lijeđenog iz vozila potrebne su tri osobe koje moraju raditi uz najveć i mogući -Qez jer nestručno i nepažljivo i zv l ačenje moshy= -mati za izravnu posljed icu trajnu inva li dnost

smrt ozl ij eđenoga Redoslijed postupaka - o a biti takav da se os igura zasebno pridržavamiddot - ~ glave ozlijeđenoga zdj elice i nogu te tij ela _= -jeđenoga koga moramo prihvatiti na način 0 sto je prikazano na sli ci 2

bull bull 1 ~ Pregled ozlijeđenih osoba nakon mtaćenja iz vozila --ged ozl ijeđenoga te pružanje prve pomoć i

)Zmiddotl ja se nakon orijentacij skog pregleda u - - u i i zvlačenja ozlijeđenoga iz vozi la CiJj

2 inog pregleda je otkrivanje svih postoj eć ih

Postupak u prometnoj nesreći

ozljeda i poremeća j a općeg stan ja organizma Nakon što je orijentacijskim pregledom iskljushyčeno možebitno krvarenje gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca pregled se neopshyhodno nastavlja bez žurbe Treba najprije proshynaći ozljede na površini tijela zatim pokušati saznati postoje li unutarnje ozljede i oci jeniti opće stanje Pregled može biti o lakšan ako je ozlijeđeni pri svijesti pa nam može pomoć i u otkrivanju ozljede odnosno mOže ukazati na eventualne bolove kao znakove unutarnjih oz lshyjeda Iskaš lj avanje i povraćanj e krvavog sashydržaja krvarenje ili sukrvica iz nosa i uha takoshyđer mogu biti znakovi unutarnjih oz ljeda Ako je ozlijeđeni bez svijesti pregled je otežan i va lja pomno pregledati cijelo t ijelo

Slika 3 Procjena rada srca pipanjem na vratnoj žjU kucavici (od Adamove jabučiceN spustimo se do žJijeba ispred vratnog mišića)

Slika 4 Provjera disanja zabacimo glavu i prishyslanjamo svoj obraz uz lice unesrećenoga

3

Postupak u prometnoj nesreći

Radi ocjene općeg stanja organizma neophodshyno je utvrditi odnosno pod uzeti slj edeće

bull pokušati komunicirati s osobom postavljashynjem jednostavnih upita i istodobno je lagano št ipati za kožu na ruc i č i me ćemo utvrd iti prisutnost ili odsutnost sv ijes ti

bull provjeriti rad srca pipanjem ž ile kucavice na vratu jagodicama prstiju u udubini između grkljana i velikoga vratnog mišića u visini Adamove j abučice (normalan ritam rada srca je oka 80 puta u minuti) (s l 3)

bull disanje provjerava mo stavlj anjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog istodobno mu zabacujući glavu te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam disanja 12 do 16 puta u minuti) (s l 4)

bull promjena boje kože također može govoriti O

općem stanju organizma

Z nakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma često su jedini znac i unutarnj ih ozshyljeda

115 Stanje prividne sm rti i sigurna smrt Osoba koja pregledava ozlijeđenoga mora tijeshykom pregjeda ustanoviti je Ji ozlijeđena osoba mrtva iJi nije Prestanak disanja i rada srca predshystavlja PRIVIDNU SMRT odnosno to sU NESI shyGURN I ZNACI SM RTI jer se pravodobnim i pri shymjerenim postupcima prve pomoć i mogu vratiti te izgubljene funkcije

Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeđenoga

nastupila sigurna smrt poči nju se pojavljivati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja SIGURNI ZNAKOVI SMRTI pojavljuju se dakle nakon pola sata i dulje To su

1 mačje oko 2 mrtvačke pjege 3 mlohavost koja pre lazi u ukočenost tijela

MAČJE O KO ćemo opaziti kada očnu jabuči cu stisnemo s obje strane i time izdužimo zjenicu koja je kod mrtvoga vrlo proširen a Kad popustishyma pri tisak kod prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno okrugla) Kod mrtva će čovjeka nakon popuštanja pritiska prstima zjenica ostati izdužena u obliku mačjeg oka (oko je izgubilo e lastičnost) (sl 5)

~tm~C $-~ 0 iTl QiS-1 ~

--J

Slika 5 Mačje oko

MRTVAČKE PJEGE sU tamnolju bičaste boje i na shystaju slijevanjem krv i u donje dijelove tijel a zbog prestanka rada srca tj cirkul acije krvi POshyj avljuju se oko pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju

UKOČENOST TIJELA pojav ljuje se nakon početshyne mlohavosti odnosno opuštenosti mi š i ća tako da se tij elo potpuno ukoč i u zglobovima za oko 6 do 8 sati

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeđenoshyga i nakon toga mu pružit i prvu pomoć moramo ga oslobod iti odjeće i obuće naroč ito s onih dijelova tijela gdje se ozl jede nalaze Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepažljivo svl aćenje odjeće može uzrokova ti jače ozljeshyđivanje te se može izazvati ili poj ačati bol

bull Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeđenoga otklanja naj češće paranjem po šavovima (sl 6)

bull Odjeća se svlač i prvo sa zdravog di jela tijela a zatim s ozlijedenoga dijel a Oblači se obrshynutim redoslijedom (s l 7)

bull Nagorjela odjeća i zalijepljena za tijelo ne smij e se skidat i (može se obrezati ška rama)

bull Za li jepljena odjeća se skida ako je natopljena kemikalijama (kemijske opekline)

bull Skidanje kacige motoristi prepustite stručnom djelatn iku hitne pomoći a izn imno ako je prijeka potreba (životna opasnost) skidaju je dvije osobe jedna osoba pridržava glavu vrat a druga oprezno skida kacigu

-- 5 lacenje Ot1--ece 5 ~

- - KUTJA PRVE POOC I HER ljAL ZA PR eL TE lOCI

e lOrOC~ ~shy

c a ~a ~-

- ~- e oc--x oc =-e-shy ~ -) shy

-=~ - = =-- e ~ ec =-

-oć-lt -i-~č

4

~ =~ 2nno1jubičaste boje i nashy_ _ II donje dijelove tIJOI

-a ~ca tj cirkulacije krvi POshy_ aa nakon prestanka rada ~ ~- paju i povećavaju

=-__ x)a l juje se nakon početshy--0 opuštenosti mišića tako

___ ~oči u zglobovima za oko A~_shy

odjećom ozlijeđenoga - pregledati ozlijeđenoshy

-= pru pomoć mora~o otMće naročito s onth _ ede nalaze Pri tome je

~ ~ z~mo5t jer nepažljivO zrokovati jače ozljeshy

- -__ ~ 1 i1i pojačati bol

c =bog toga s ozlijeđenoga ~-= 3022t--em po šavovima (s l

- o sa zdravog dijela tiJela ~ a dijela OblaČI se obrshy

- 5

~2 a1ijepljena za tijelo ne aze se obrezati škarama)

~2 se skida ako je natopljena

-4 er~iise opekline) _e- -Oioristi prepustite stručno~

_ )(ffioći a iznimno ako Je _~- z otna opasnost) skidaju j~

edna osoba pridržava glavu I

ia DyeznO skida kacigu

Slika 6 Uklanjanje odjeće 5 unesrećenoga

_ lta 7 Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOC I

~~ja prve pomoći je obvezatni dio opreme ~ 3 Og vozila na cesti Oblik veli č in a te sadržaj

_e prve pomoći određeni su standardom a Žaj je koncipiran tako da omogućuje prushy

middote osnovne prve pomoći na mjestu gdje je o do oz ljeđivanja edinačna namjena navedenog materijala je ~a

Postupak u prometnoj nesreći

bull Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne gaze Koristi se za pokrivanje svih rana ozljeda i pri zaustavshyljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju) Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postavshyljanja na ranu i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrst i zavoshyjem Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postavshyljanj a na ranu

U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal bull prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom) bull ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom) bull Aluplast za opekline (2 kom) bull steri lna gaza - komprese (5 x 5 10 kom

10 x 20 2 kom) bull flaster (5 kom) bull samoljepiva vrpca bull trokutni rubac (2 kom) bull igle sigurnice bull škare sa zaobljenim vrhom bull rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) bull plast i čna vrećica bull meta lizirana folija (m inimalno 150 x 200) bull foli ja zaštitna za umjetno disanje

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001 godine

bull Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavi shyti izravno na ranu Služi za pri ćvršć iva nje

kom prese sterilne gaze na ranu za postavshylj anje kompresivnog zavoja za pričv ršćivashy

nje oz lij eđenoga dijela tijela za imobilizaci shyj u i slič no

bull Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrishyvanje rane veće površine (razderotine otvoshyrene ozljede trbuha) za prekrivanje opeklina pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl Učvršćuje se drugim zavojem trakom flastera ili na drugi nač in

bull Komprese sterilne gaze su manji komadi gashyze priprem ljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine a učvršćuju se također zavojem ili flasterom

bull ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje ili omatanje opečen i h mjesta na tijelu

5

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Postupak u prometnoj nesreći

Ako se tijekom pregleda kod ozlijedene osobe uoč i jako krvarenje neophodno ga je odmah zaustaviti

Ako je ozlijeđeni bez svijesti potrebno mu je odmah osigurati prohodnost dišnih putova i položiti ga u baćni položaj ili mu zabaci ti glavu i čeljust podignuti gore i tako je držati

Ako ozlijeđeni ne diše i ne radi mu srce mora se odmah pristupiti ož ivljavanju

Situacije prethodno naveden im redoslijedom jesu NEODGODIVA PRVA POMOĆ tj postupshyci koji se moraju ODMAH primijeniti jer predshystavljaju izravnu opasnost za život

ZAPAMTITE Obilna krvarenja vrlo brzo uzrokuju smrt Osoba bez svijesti vrlo se lako i brzo može ugušiti Mozak bez kisika živi u prosjeku samo još 3 do 5 minuta

Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prishyjelom i kostiju te druge ozl jede Najvažnije je pravodobno otkriti ozljede kralježnice jer nakon pažljivog i ispravnog izvl ačenja iz vozila ako je to potrebno bez stručne medicinske pomoć i

smanjujemo mogućnost tež ih posljedica Višeshystruke ozljede mogu otežati uočavanje ozljede kralježnice

Ako je vozilo u plamenu ili postoji neposredna ži votna opasnost od požara utapanja pada u provaliju ili sličnih nes reća ozlijeđene osobe iz v l ačima iz voz ila bez prethodnog pregleda

1_12 Postupak S ozlijeđenima u gradu i izvan naselja Ako se prometna nesreća dogodil a u naseljeshynom mjestu odnosno ako je moguć brz dolazak stručne medicinske pomoći treba uč initi samo ono što j e prijeko potrebno dakle pruž iti ozli jeshyđenima neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja s prječavanje gušenja oživljavanje)

Ako se nesreća dogodila izvan naseljenog mjeshysta odnosno tamo gdje nije moguć brz dolazak

stručne medicinske pomoći potrebno je obaviti ori jentaci jsk i pregled osoba u vozilu pružiti neshyodgodivu prvu pomoc te izvući osobe iz vozila Nakon toga j e nužno obaviti detaljan pregled pružiti oz lij eđenima odgovarajuću prvu pomoć te organizirati prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove

113 Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila I zvl ačenje ozijedenog iz vozila je vrlo važan postupak a redoslijed radnji u postupku izvlashyčenja izravno je ovisan o ozljedi odnosno sumshynji na postojanje ozljede kralježni ce Ako je moshyguće oz li jeđenog je najbolje izvući iz vozila zashyjedno sa sjedalom na kojemu se nalazio u treshynutku nesreće i u položaju u kojemu je zatečen

Slika 7 Izvlačenje ozlijeđene osobe iz vozila

Ako ne sumnjamo na lomove osobito ne na ozshyljedu kralježnice jednu ruku oz lij eđenog stavshyljamo na njegov trbuh (PAZITI da ruka nije slomljena) a svoje ruke prov l ač ima ispod pashyzuha oz lijeđenog i hvatamo ga za podlakticu (koja je na njegovu trbuhu) te ga lagano i zvIač ishyma iz vozila (s l 1)

) ka 2 Izvlačenje oZFie6e-~ -~ ozljedu kralježnice

-middot 0 5a _smo kod ozl ijeđeI10 t- JOma ruke ili noge _~ sect-shy

- -a posebno pridrzacshy~ 00a lagano povlaćeuroĆF _ ~ r-lt- Pridržavajući IL 0shy

- eurosa pfjjeloma

5-_ -gtrtjamo na oz ec e pažljivo ispla ~

-e- euro ozlijeđenog Cz - lE oje moraju -c3

-ir -esmrćno _fp=

~2 Z~ U21l oo-s _~ c

- - oz ijeđenoga 1= fi ~ da se O~ ~_= _

~ 2 f ozJ=jeđeI05c = =__ ~

e---~Oa O~ --lt-=_

~- middotaza- 10 12 ~

-~ od ijee8Jit iz ozia

--- -= ~ _o shy~ =-- - shy- ~

2

~ Onoći potrebno je obaviti c O5Oba u vozi lu pružiti neshy

x e izvući osobe iz vozila ~-o obaviti detaljan pregled

_ ~ odgovarajuću prvu pomoć ~ c z do najbliže zd ravstvene

ozlijeđenih osoba iz vozila ~ _- _02 iz vozila je vrlo vazan -_~ ed radnji u postupku izvl ashy~ _ _1 o ozljedi odnosno sumshy~ ~-= ede kralježnice Ako je moshy__ - aooIJe IZVUCI IZ vazda zashy

_ mjemu se nalazIo u treshy_ teložaju u kojemu je zatečen

z edene osobe iz vozila

__ _ -2 lomove osobito ne na ozshy- _ o_ _ ed ruku ozl ij eđenog stavshy

- _-- =-OOh (pAZITI da ruka nije ~-- ~ -e ~e provl ačimo ispod pashy_-~ h atamo ga za pod l akti ~ ~ - ~ t-buhul te ga lagano izvlacl-

Slika 2 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji ~a ozljedu kralježnice

lto smo kod oz lij eđenoga ustanovili postojanje rijeloma ruke ili noge onda se taj dio tijela lOra posebno pridržavati i to za dva susjedna globa lagano povlačeći u suprotnim smjerovishy--a i pridržavajući rukom neposredno ispod --middotesta prijeloma

- 0 sumnjamo na ozljedu kralježnice neopshy-odno je pažlj ivo isplanirati svaki postupak Za - ačenje oz lijeđenog iz vozila potrebne su tri osobe koje moraju raditi uz najveć i mogući -Qez jer nestručno i nepažljivo i zv l ačenje moshy= -mati za izravnu posljed icu trajnu inva li dnost

smrt ozl ij eđenoga Redoslijed postupaka - o a biti takav da se os igura zasebno pridržavamiddot - ~ glave ozlijeđenoga zdj elice i nogu te tij ela _= -jeđenoga koga moramo prihvatiti na način 0 sto je prikazano na sli ci 2

bull bull 1 ~ Pregled ozlijeđenih osoba nakon mtaćenja iz vozila --ged ozl ijeđenoga te pružanje prve pomoć i

)Zmiddotl ja se nakon orijentacij skog pregleda u - - u i i zvlačenja ozlijeđenoga iz vozi la CiJj

2 inog pregleda je otkrivanje svih postoj eć ih

Postupak u prometnoj nesreći

ozljeda i poremeća j a općeg stan ja organizma Nakon što je orijentacijskim pregledom iskljushyčeno možebitno krvarenje gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca pregled se neopshyhodno nastavlja bez žurbe Treba najprije proshynaći ozljede na površini tijela zatim pokušati saznati postoje li unutarnje ozljede i oci jeniti opće stanje Pregled može biti o lakšan ako je ozlijeđeni pri svijesti pa nam može pomoć i u otkrivanju ozljede odnosno mOže ukazati na eventualne bolove kao znakove unutarnjih oz lshyjeda Iskaš lj avanje i povraćanj e krvavog sashydržaja krvarenje ili sukrvica iz nosa i uha takoshyđer mogu biti znakovi unutarnjih oz ljeda Ako je ozlijeđeni bez svijesti pregled je otežan i va lja pomno pregledati cijelo t ijelo

Slika 3 Procjena rada srca pipanjem na vratnoj žjU kucavici (od Adamove jabučiceN spustimo se do žJijeba ispred vratnog mišića)

Slika 4 Provjera disanja zabacimo glavu i prishyslanjamo svoj obraz uz lice unesrećenoga

3

Postupak u prometnoj nesreći

Radi ocjene općeg stanja organizma neophodshyno je utvrditi odnosno pod uzeti slj edeće

bull pokušati komunicirati s osobom postavljashynjem jednostavnih upita i istodobno je lagano št ipati za kožu na ruc i č i me ćemo utvrd iti prisutnost ili odsutnost sv ijes ti

bull provjeriti rad srca pipanjem ž ile kucavice na vratu jagodicama prstiju u udubini između grkljana i velikoga vratnog mišića u visini Adamove j abučice (normalan ritam rada srca je oka 80 puta u minuti) (s l 3)

bull disanje provjerava mo stavlj anjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog istodobno mu zabacujući glavu te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam disanja 12 do 16 puta u minuti) (s l 4)

bull promjena boje kože također može govoriti O

općem stanju organizma

Z nakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma često su jedini znac i unutarnj ih ozshyljeda

115 Stanje prividne sm rti i sigurna smrt Osoba koja pregledava ozlijeđenoga mora tijeshykom pregjeda ustanoviti je Ji ozlijeđena osoba mrtva iJi nije Prestanak disanja i rada srca predshystavlja PRIVIDNU SMRT odnosno to sU NESI shyGURN I ZNACI SM RTI jer se pravodobnim i pri shymjerenim postupcima prve pomoć i mogu vratiti te izgubljene funkcije

Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeđenoga

nastupila sigurna smrt poči nju se pojavljivati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja SIGURNI ZNAKOVI SMRTI pojavljuju se dakle nakon pola sata i dulje To su

1 mačje oko 2 mrtvačke pjege 3 mlohavost koja pre lazi u ukočenost tijela

MAČJE O KO ćemo opaziti kada očnu jabuči cu stisnemo s obje strane i time izdužimo zjenicu koja je kod mrtvoga vrlo proširen a Kad popustishyma pri tisak kod prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno okrugla) Kod mrtva će čovjeka nakon popuštanja pritiska prstima zjenica ostati izdužena u obliku mačjeg oka (oko je izgubilo e lastičnost) (sl 5)

~tm~C $-~ 0 iTl QiS-1 ~

--J

Slika 5 Mačje oko

MRTVAČKE PJEGE sU tamnolju bičaste boje i na shystaju slijevanjem krv i u donje dijelove tijel a zbog prestanka rada srca tj cirkul acije krvi POshyj avljuju se oko pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju

UKOČENOST TIJELA pojav ljuje se nakon početshyne mlohavosti odnosno opuštenosti mi š i ća tako da se tij elo potpuno ukoč i u zglobovima za oko 6 do 8 sati

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeđenoshyga i nakon toga mu pružit i prvu pomoć moramo ga oslobod iti odjeće i obuće naroč ito s onih dijelova tijela gdje se ozl jede nalaze Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepažljivo svl aćenje odjeće može uzrokova ti jače ozljeshyđivanje te se može izazvati ili poj ačati bol

bull Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeđenoga otklanja naj češće paranjem po šavovima (sl 6)

bull Odjeća se svlač i prvo sa zdravog di jela tijela a zatim s ozlijedenoga dijel a Oblači se obrshynutim redoslijedom (s l 7)

bull Nagorjela odjeća i zalijepljena za tijelo ne smij e se skidat i (može se obrezati ška rama)

bull Za li jepljena odjeća se skida ako je natopljena kemikalijama (kemijske opekline)

bull Skidanje kacige motoristi prepustite stručnom djelatn iku hitne pomoći a izn imno ako je prijeka potreba (životna opasnost) skidaju je dvije osobe jedna osoba pridržava glavu vrat a druga oprezno skida kacigu

-- 5 lacenje Ot1--ece 5 ~

- - KUTJA PRVE POOC I HER ljAL ZA PR eL TE lOCI

e lOrOC~ ~shy

c a ~a ~-

- ~- e oc--x oc =-e-shy ~ -) shy

-=~ - = =-- e ~ ec =-

-oć-lt -i-~č

4

~ =~ 2nno1jubičaste boje i nashy_ _ II donje dijelove tIJOI

-a ~ca tj cirkulacije krvi POshy_ aa nakon prestanka rada ~ ~- paju i povećavaju

=-__ x)a l juje se nakon početshy--0 opuštenosti mišića tako

___ ~oči u zglobovima za oko A~_shy

odjećom ozlijeđenoga - pregledati ozlijeđenoshy

-= pru pomoć mora~o otMće naročito s onth _ ede nalaze Pri tome je

~ ~ z~mo5t jer nepažljivO zrokovati jače ozljeshy

- -__ ~ 1 i1i pojačati bol

c =bog toga s ozlijeđenoga ~-= 3022t--em po šavovima (s l

- o sa zdravog dijela tiJela ~ a dijela OblaČI se obrshy

- 5

~2 a1ijepljena za tijelo ne aze se obrezati škarama)

~2 se skida ako je natopljena

-4 er~iise opekline) _e- -Oioristi prepustite stručno~

_ )(ffioći a iznimno ako Je _~- z otna opasnost) skidaju j~

edna osoba pridržava glavu I

ia DyeznO skida kacigu

Slika 6 Uklanjanje odjeće 5 unesrećenoga

_ lta 7 Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOC I

~~ja prve pomoći je obvezatni dio opreme ~ 3 Og vozila na cesti Oblik veli č in a te sadržaj

_e prve pomoći određeni su standardom a Žaj je koncipiran tako da omogućuje prushy

middote osnovne prve pomoći na mjestu gdje je o do oz ljeđivanja edinačna namjena navedenog materijala je ~a

Postupak u prometnoj nesreći

bull Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne gaze Koristi se za pokrivanje svih rana ozljeda i pri zaustavshyljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju) Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postavshyljanja na ranu i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrst i zavoshyjem Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postavshyljanj a na ranu

U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal bull prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom) bull ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom) bull Aluplast za opekline (2 kom) bull steri lna gaza - komprese (5 x 5 10 kom

10 x 20 2 kom) bull flaster (5 kom) bull samoljepiva vrpca bull trokutni rubac (2 kom) bull igle sigurnice bull škare sa zaobljenim vrhom bull rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) bull plast i čna vrećica bull meta lizirana folija (m inimalno 150 x 200) bull foli ja zaštitna za umjetno disanje

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001 godine

bull Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavi shyti izravno na ranu Služi za pri ćvršć iva nje

kom prese sterilne gaze na ranu za postavshylj anje kompresivnog zavoja za pričv ršćivashy

nje oz lij eđenoga dijela tijela za imobilizaci shyj u i slič no

bull Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrishyvanje rane veće površine (razderotine otvoshyrene ozljede trbuha) za prekrivanje opeklina pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl Učvršćuje se drugim zavojem trakom flastera ili na drugi nač in

bull Komprese sterilne gaze su manji komadi gashyze priprem ljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine a učvršćuju se također zavojem ili flasterom

bull ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje ili omatanje opečen i h mjesta na tijelu

5

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

~ Onoći potrebno je obaviti c O5Oba u vozi lu pružiti neshy

x e izvući osobe iz vozila ~-o obaviti detaljan pregled

_ ~ odgovarajuću prvu pomoć ~ c z do najbliže zd ravstvene

ozlijeđenih osoba iz vozila ~ _- _02 iz vozila je vrlo vazan -_~ ed radnji u postupku izvl ashy~ _ _1 o ozljedi odnosno sumshy~ ~-= ede kralježnice Ako je moshy__ - aooIJe IZVUCI IZ vazda zashy

_ mjemu se nalazIo u treshy_ teložaju u kojemu je zatečen

z edene osobe iz vozila

__ _ -2 lomove osobito ne na ozshy- _ o_ _ ed ruku ozl ij eđenog stavshy

- _-- =-OOh (pAZITI da ruka nije ~-- ~ -e ~e provl ačimo ispod pashy_-~ h atamo ga za pod l akti ~ ~ - ~ t-buhul te ga lagano izvlacl-

Slika 2 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji ~a ozljedu kralježnice

lto smo kod oz lij eđenoga ustanovili postojanje rijeloma ruke ili noge onda se taj dio tijela lOra posebno pridržavati i to za dva susjedna globa lagano povlačeći u suprotnim smjerovishy--a i pridržavajući rukom neposredno ispod --middotesta prijeloma

- 0 sumnjamo na ozljedu kralježnice neopshy-odno je pažlj ivo isplanirati svaki postupak Za - ačenje oz lijeđenog iz vozila potrebne su tri osobe koje moraju raditi uz najveć i mogući -Qez jer nestručno i nepažljivo i zv l ačenje moshy= -mati za izravnu posljed icu trajnu inva li dnost

smrt ozl ij eđenoga Redoslijed postupaka - o a biti takav da se os igura zasebno pridržavamiddot - ~ glave ozlijeđenoga zdj elice i nogu te tij ela _= -jeđenoga koga moramo prihvatiti na način 0 sto je prikazano na sli ci 2

bull bull 1 ~ Pregled ozlijeđenih osoba nakon mtaćenja iz vozila --ged ozl ijeđenoga te pružanje prve pomoć i

)Zmiddotl ja se nakon orijentacij skog pregleda u - - u i i zvlačenja ozlijeđenoga iz vozi la CiJj

2 inog pregleda je otkrivanje svih postoj eć ih

Postupak u prometnoj nesreći

ozljeda i poremeća j a općeg stan ja organizma Nakon što je orijentacijskim pregledom iskljushyčeno možebitno krvarenje gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca pregled se neopshyhodno nastavlja bez žurbe Treba najprije proshynaći ozljede na površini tijela zatim pokušati saznati postoje li unutarnje ozljede i oci jeniti opće stanje Pregled može biti o lakšan ako je ozlijeđeni pri svijesti pa nam može pomoć i u otkrivanju ozljede odnosno mOže ukazati na eventualne bolove kao znakove unutarnjih oz lshyjeda Iskaš lj avanje i povraćanj e krvavog sashydržaja krvarenje ili sukrvica iz nosa i uha takoshyđer mogu biti znakovi unutarnjih oz ljeda Ako je ozlijeđeni bez svijesti pregled je otežan i va lja pomno pregledati cijelo t ijelo

Slika 3 Procjena rada srca pipanjem na vratnoj žjU kucavici (od Adamove jabučiceN spustimo se do žJijeba ispred vratnog mišića)

Slika 4 Provjera disanja zabacimo glavu i prishyslanjamo svoj obraz uz lice unesrećenoga

3

Postupak u prometnoj nesreći

Radi ocjene općeg stanja organizma neophodshyno je utvrditi odnosno pod uzeti slj edeće

bull pokušati komunicirati s osobom postavljashynjem jednostavnih upita i istodobno je lagano št ipati za kožu na ruc i č i me ćemo utvrd iti prisutnost ili odsutnost sv ijes ti

bull provjeriti rad srca pipanjem ž ile kucavice na vratu jagodicama prstiju u udubini između grkljana i velikoga vratnog mišića u visini Adamove j abučice (normalan ritam rada srca je oka 80 puta u minuti) (s l 3)

bull disanje provjerava mo stavlj anjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog istodobno mu zabacujući glavu te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam disanja 12 do 16 puta u minuti) (s l 4)

bull promjena boje kože također može govoriti O

općem stanju organizma

Z nakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma često su jedini znac i unutarnj ih ozshyljeda

115 Stanje prividne sm rti i sigurna smrt Osoba koja pregledava ozlijeđenoga mora tijeshykom pregjeda ustanoviti je Ji ozlijeđena osoba mrtva iJi nije Prestanak disanja i rada srca predshystavlja PRIVIDNU SMRT odnosno to sU NESI shyGURN I ZNACI SM RTI jer se pravodobnim i pri shymjerenim postupcima prve pomoć i mogu vratiti te izgubljene funkcije

Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeđenoga

nastupila sigurna smrt poči nju se pojavljivati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja SIGURNI ZNAKOVI SMRTI pojavljuju se dakle nakon pola sata i dulje To su

1 mačje oko 2 mrtvačke pjege 3 mlohavost koja pre lazi u ukočenost tijela

MAČJE O KO ćemo opaziti kada očnu jabuči cu stisnemo s obje strane i time izdužimo zjenicu koja je kod mrtvoga vrlo proširen a Kad popustishyma pri tisak kod prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno okrugla) Kod mrtva će čovjeka nakon popuštanja pritiska prstima zjenica ostati izdužena u obliku mačjeg oka (oko je izgubilo e lastičnost) (sl 5)

~tm~C $-~ 0 iTl QiS-1 ~

--J

Slika 5 Mačje oko

MRTVAČKE PJEGE sU tamnolju bičaste boje i na shystaju slijevanjem krv i u donje dijelove tijel a zbog prestanka rada srca tj cirkul acije krvi POshyj avljuju se oko pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju

UKOČENOST TIJELA pojav ljuje se nakon početshyne mlohavosti odnosno opuštenosti mi š i ća tako da se tij elo potpuno ukoč i u zglobovima za oko 6 do 8 sati

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeđenoshyga i nakon toga mu pružit i prvu pomoć moramo ga oslobod iti odjeće i obuće naroč ito s onih dijelova tijela gdje se ozl jede nalaze Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepažljivo svl aćenje odjeće može uzrokova ti jače ozljeshyđivanje te se može izazvati ili poj ačati bol

bull Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeđenoga otklanja naj češće paranjem po šavovima (sl 6)

bull Odjeća se svlač i prvo sa zdravog di jela tijela a zatim s ozlijedenoga dijel a Oblači se obrshynutim redoslijedom (s l 7)

bull Nagorjela odjeća i zalijepljena za tijelo ne smij e se skidat i (može se obrezati ška rama)

bull Za li jepljena odjeća se skida ako je natopljena kemikalijama (kemijske opekline)

bull Skidanje kacige motoristi prepustite stručnom djelatn iku hitne pomoći a izn imno ako je prijeka potreba (životna opasnost) skidaju je dvije osobe jedna osoba pridržava glavu vrat a druga oprezno skida kacigu

-- 5 lacenje Ot1--ece 5 ~

- - KUTJA PRVE POOC I HER ljAL ZA PR eL TE lOCI

e lOrOC~ ~shy

c a ~a ~-

- ~- e oc--x oc =-e-shy ~ -) shy

-=~ - = =-- e ~ ec =-

-oć-lt -i-~č

4

~ =~ 2nno1jubičaste boje i nashy_ _ II donje dijelove tIJOI

-a ~ca tj cirkulacije krvi POshy_ aa nakon prestanka rada ~ ~- paju i povećavaju

=-__ x)a l juje se nakon početshy--0 opuštenosti mišića tako

___ ~oči u zglobovima za oko A~_shy

odjećom ozlijeđenoga - pregledati ozlijeđenoshy

-= pru pomoć mora~o otMće naročito s onth _ ede nalaze Pri tome je

~ ~ z~mo5t jer nepažljivO zrokovati jače ozljeshy

- -__ ~ 1 i1i pojačati bol

c =bog toga s ozlijeđenoga ~-= 3022t--em po šavovima (s l

- o sa zdravog dijela tiJela ~ a dijela OblaČI se obrshy

- 5

~2 a1ijepljena za tijelo ne aze se obrezati škarama)

~2 se skida ako je natopljena

-4 er~iise opekline) _e- -Oioristi prepustite stručno~

_ )(ffioći a iznimno ako Je _~- z otna opasnost) skidaju j~

edna osoba pridržava glavu I

ia DyeznO skida kacigu

Slika 6 Uklanjanje odjeće 5 unesrećenoga

_ lta 7 Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOC I

~~ja prve pomoći je obvezatni dio opreme ~ 3 Og vozila na cesti Oblik veli č in a te sadržaj

_e prve pomoći određeni su standardom a Žaj je koncipiran tako da omogućuje prushy

middote osnovne prve pomoći na mjestu gdje je o do oz ljeđivanja edinačna namjena navedenog materijala je ~a

Postupak u prometnoj nesreći

bull Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne gaze Koristi se za pokrivanje svih rana ozljeda i pri zaustavshyljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju) Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postavshyljanja na ranu i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrst i zavoshyjem Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postavshyljanj a na ranu

U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal bull prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom) bull ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom) bull Aluplast za opekline (2 kom) bull steri lna gaza - komprese (5 x 5 10 kom

10 x 20 2 kom) bull flaster (5 kom) bull samoljepiva vrpca bull trokutni rubac (2 kom) bull igle sigurnice bull škare sa zaobljenim vrhom bull rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) bull plast i čna vrećica bull meta lizirana folija (m inimalno 150 x 200) bull foli ja zaštitna za umjetno disanje

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001 godine

bull Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavi shyti izravno na ranu Služi za pri ćvršć iva nje

kom prese sterilne gaze na ranu za postavshylj anje kompresivnog zavoja za pričv ršćivashy

nje oz lij eđenoga dijela tijela za imobilizaci shyj u i slič no

bull Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrishyvanje rane veće površine (razderotine otvoshyrene ozljede trbuha) za prekrivanje opeklina pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl Učvršćuje se drugim zavojem trakom flastera ili na drugi nač in

bull Komprese sterilne gaze su manji komadi gashyze priprem ljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine a učvršćuju se također zavojem ili flasterom

bull ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje ili omatanje opečen i h mjesta na tijelu

5

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Postupak u prometnoj nesreći

Radi ocjene općeg stanja organizma neophodshyno je utvrditi odnosno pod uzeti slj edeće

bull pokušati komunicirati s osobom postavljashynjem jednostavnih upita i istodobno je lagano št ipati za kožu na ruc i č i me ćemo utvrd iti prisutnost ili odsutnost sv ijes ti

bull provjeriti rad srca pipanjem ž ile kucavice na vratu jagodicama prstiju u udubini između grkljana i velikoga vratnog mišića u visini Adamove j abučice (normalan ritam rada srca je oka 80 puta u minuti) (s l 3)

bull disanje provjerava mo stavlj anjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog istodobno mu zabacujući glavu te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam disanja 12 do 16 puta u minuti) (s l 4)

bull promjena boje kože također može govoriti O

općem stanju organizma

Z nakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma često su jedini znac i unutarnj ih ozshyljeda

115 Stanje prividne sm rti i sigurna smrt Osoba koja pregledava ozlijeđenoga mora tijeshykom pregjeda ustanoviti je Ji ozlijeđena osoba mrtva iJi nije Prestanak disanja i rada srca predshystavlja PRIVIDNU SMRT odnosno to sU NESI shyGURN I ZNACI SM RTI jer se pravodobnim i pri shymjerenim postupcima prve pomoć i mogu vratiti te izgubljene funkcije

Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeđenoga

nastupila sigurna smrt poči nju se pojavljivati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja SIGURNI ZNAKOVI SMRTI pojavljuju se dakle nakon pola sata i dulje To su

1 mačje oko 2 mrtvačke pjege 3 mlohavost koja pre lazi u ukočenost tijela

MAČJE O KO ćemo opaziti kada očnu jabuči cu stisnemo s obje strane i time izdužimo zjenicu koja je kod mrtvoga vrlo proširen a Kad popustishyma pri tisak kod prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno okrugla) Kod mrtva će čovjeka nakon popuštanja pritiska prstima zjenica ostati izdužena u obliku mačjeg oka (oko je izgubilo e lastičnost) (sl 5)

~tm~C $-~ 0 iTl QiS-1 ~

--J

Slika 5 Mačje oko

MRTVAČKE PJEGE sU tamnolju bičaste boje i na shystaju slijevanjem krv i u donje dijelove tijel a zbog prestanka rada srca tj cirkul acije krvi POshyj avljuju se oko pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju

UKOČENOST TIJELA pojav ljuje se nakon početshyne mlohavosti odnosno opuštenosti mi š i ća tako da se tij elo potpuno ukoč i u zglobovima za oko 6 do 8 sati

116 Postupak s odjećom ozlijeđenoga Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeđenoshyga i nakon toga mu pružit i prvu pomoć moramo ga oslobod iti odjeće i obuće naroč ito s onih dijelova tijela gdje se ozl jede nalaze Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepažljivo svl aćenje odjeće može uzrokova ti jače ozljeshyđivanje te se može izazvati ili poj ačati bol

bull Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeđenoga otklanja naj češće paranjem po šavovima (sl 6)

bull Odjeća se svlač i prvo sa zdravog di jela tijela a zatim s ozlijedenoga dijel a Oblači se obrshynutim redoslijedom (s l 7)

bull Nagorjela odjeća i zalijepljena za tijelo ne smij e se skidat i (može se obrezati ška rama)

bull Za li jepljena odjeća se skida ako je natopljena kemikalijama (kemijske opekline)

bull Skidanje kacige motoristi prepustite stručnom djelatn iku hitne pomoći a izn imno ako je prijeka potreba (životna opasnost) skidaju je dvije osobe jedna osoba pridržava glavu vrat a druga oprezno skida kacigu

-- 5 lacenje Ot1--ece 5 ~

- - KUTJA PRVE POOC I HER ljAL ZA PR eL TE lOCI

e lOrOC~ ~shy

c a ~a ~-

- ~- e oc--x oc =-e-shy ~ -) shy

-=~ - = =-- e ~ ec =-

-oć-lt -i-~č

4

~ =~ 2nno1jubičaste boje i nashy_ _ II donje dijelove tIJOI

-a ~ca tj cirkulacije krvi POshy_ aa nakon prestanka rada ~ ~- paju i povećavaju

=-__ x)a l juje se nakon početshy--0 opuštenosti mišića tako

___ ~oči u zglobovima za oko A~_shy

odjećom ozlijeđenoga - pregledati ozlijeđenoshy

-= pru pomoć mora~o otMće naročito s onth _ ede nalaze Pri tome je

~ ~ z~mo5t jer nepažljivO zrokovati jače ozljeshy

- -__ ~ 1 i1i pojačati bol

c =bog toga s ozlijeđenoga ~-= 3022t--em po šavovima (s l

- o sa zdravog dijela tiJela ~ a dijela OblaČI se obrshy

- 5

~2 a1ijepljena za tijelo ne aze se obrezati škarama)

~2 se skida ako je natopljena

-4 er~iise opekline) _e- -Oioristi prepustite stručno~

_ )(ffioći a iznimno ako Je _~- z otna opasnost) skidaju j~

edna osoba pridržava glavu I

ia DyeznO skida kacigu

Slika 6 Uklanjanje odjeće 5 unesrećenoga

_ lta 7 Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOC I

~~ja prve pomoći je obvezatni dio opreme ~ 3 Og vozila na cesti Oblik veli č in a te sadržaj

_e prve pomoći određeni su standardom a Žaj je koncipiran tako da omogućuje prushy

middote osnovne prve pomoći na mjestu gdje je o do oz ljeđivanja edinačna namjena navedenog materijala je ~a

Postupak u prometnoj nesreći

bull Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne gaze Koristi se za pokrivanje svih rana ozljeda i pri zaustavshyljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju) Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postavshyljanja na ranu i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrst i zavoshyjem Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postavshyljanj a na ranu

U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal bull prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom) bull ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom) bull Aluplast za opekline (2 kom) bull steri lna gaza - komprese (5 x 5 10 kom

10 x 20 2 kom) bull flaster (5 kom) bull samoljepiva vrpca bull trokutni rubac (2 kom) bull igle sigurnice bull škare sa zaobljenim vrhom bull rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) bull plast i čna vrećica bull meta lizirana folija (m inimalno 150 x 200) bull foli ja zaštitna za umjetno disanje

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001 godine

bull Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavi shyti izravno na ranu Služi za pri ćvršć iva nje

kom prese sterilne gaze na ranu za postavshylj anje kompresivnog zavoja za pričv ršćivashy

nje oz lij eđenoga dijela tijela za imobilizaci shyj u i slič no

bull Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrishyvanje rane veće površine (razderotine otvoshyrene ozljede trbuha) za prekrivanje opeklina pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl Učvršćuje se drugim zavojem trakom flastera ili na drugi nač in

bull Komprese sterilne gaze su manji komadi gashyze priprem ljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine a učvršćuju se također zavojem ili flasterom

bull ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje ili omatanje opečen i h mjesta na tijelu

5

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

~ =~ 2nno1jubičaste boje i nashy_ _ II donje dijelove tIJOI

-a ~ca tj cirkulacije krvi POshy_ aa nakon prestanka rada ~ ~- paju i povećavaju

=-__ x)a l juje se nakon početshy--0 opuštenosti mišića tako

___ ~oči u zglobovima za oko A~_shy

odjećom ozlijeđenoga - pregledati ozlijeđenoshy

-= pru pomoć mora~o otMće naročito s onth _ ede nalaze Pri tome je

~ ~ z~mo5t jer nepažljivO zrokovati jače ozljeshy

- -__ ~ 1 i1i pojačati bol

c =bog toga s ozlijeđenoga ~-= 3022t--em po šavovima (s l

- o sa zdravog dijela tiJela ~ a dijela OblaČI se obrshy

- 5

~2 a1ijepljena za tijelo ne aze se obrezati škarama)

~2 se skida ako je natopljena

-4 er~iise opekline) _e- -Oioristi prepustite stručno~

_ )(ffioći a iznimno ako Je _~- z otna opasnost) skidaju j~

edna osoba pridržava glavu I

ia DyeznO skida kacigu

Slika 6 Uklanjanje odjeće 5 unesrećenoga

_ lta 7 Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga

12 KUTIJA PRVE POMOĆI I tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOC I

~~ja prve pomoći je obvezatni dio opreme ~ 3 Og vozila na cesti Oblik veli č in a te sadržaj

_e prve pomoći određeni su standardom a Žaj je koncipiran tako da omogućuje prushy

middote osnovne prve pomoći na mjestu gdje je o do oz ljeđivanja edinačna namjena navedenog materijala je ~a

Postupak u prometnoj nesreći

bull Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne gaze Koristi se za pokrivanje svih rana ozljeda i pri zaustavshyljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju) Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postavshyljanja na ranu i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrst i zavoshyjem Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postavshyljanj a na ranu

U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal bull prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom) bull ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom) bull Aluplast za opekline (2 kom) bull steri lna gaza - komprese (5 x 5 10 kom

10 x 20 2 kom) bull flaster (5 kom) bull samoljepiva vrpca bull trokutni rubac (2 kom) bull igle sigurnice bull škare sa zaobljenim vrhom bull rukavice za jednokratnu uporabu (PVC) bull plast i čna vrećica bull meta lizirana folija (m inimalno 150 x 200) bull foli ja zaštitna za umjetno disanje

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001 godine

bull Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavi shyti izravno na ranu Služi za pri ćvršć iva nje

kom prese sterilne gaze na ranu za postavshylj anje kompresivnog zavoja za pričv ršćivashy

nje oz lij eđenoga dijela tijela za imobilizaci shyj u i slič no

bull Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrishyvanje rane veće površine (razderotine otvoshyrene ozljede trbuha) za prekrivanje opeklina pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl Učvršćuje se drugim zavojem trakom flastera ili na drugi nač in

bull Komprese sterilne gaze su manji komadi gashyze priprem ljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine a učvršćuju se također zavojem ili flasterom

bull ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje ili omatanje opečen i h mjesta na tijelu

5

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Postupak u prometnoj nesreći

Slika 8 Sadržaj kutije prve pomoći

bull Flaster na č ijoj je sredini postav ljena traka sterilne gaze rezanjem potrebne vel ič in e

kori sti se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako (može biti već izrezan na manje komade)

bull Samoljepljiva traka služi za pr i čvršć iva nje gaze komprese zavoja a koristi se i pri imoshybilizaciji i slično

bull Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj kori stiti za lmoshybil izaci ju za zaustavljanje krvarenja podveshyzivanjem te u drugim s lu čajevima

Slika 9 Priručna sredstva zt pružanje prve pomoći

bull Vrećica plastična se upotreb ljava za zaštitu oz lijeđenog mjesta od praŠine kiše i sl U tu se vrećicu može staviti otrgnuti dio ru ke ili noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri transshyportu u zdravstvenu ustanovu Plastična v rećica se koristi i za postavljanje na ranu preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi prsnoga koša

bull Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zausshytavljanju krvarenja pr itiskom prsta ili šake u samu ranu)

bull Igle sigurnice koriste se za učvršćiva nje krashyjeva zavoja trokutnih marama ili odjeće pri previjanju ili imobilizacij i

bull Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se osim za rezanje zavoj nog materi jala i za pashyranj e odjeće ili obuće

bull Metalizirana folija je višenamjenska možeshymo prenositi unesrećenog na njoj a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladshynoći srebrna strana prema unesrećenom pri vrucini srebrna strana prema su ncu)

bull Zašt itna folija za umjetno disanje je za jedshynokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim filshytrom ili nepovratnim ventilom

ZAPAMTITE Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije prve pomoći obvezatno se mora nadomjesti ti utrošen i materijal

Osim kutije prve pomoći koja ima ogra ničen sashydržaj treba imati na umu kako u s lučaju potrebe pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli oz l ijeđenome Sredstva koja nam se nađu pri ruci a služe za pružanje prve pomoći nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA Kao p riručna sredstva za imobilizaciju (stavljashynje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužit i prometni trokut kišobran dizalica pumpa daščice i drugo Za zaustavljanje krvarenja podshyvezivanjem može se koristi ti krava ta remen marama ša l i s lič no

PITANJA ZA PONAVLJ ANJE

1 Koje su dužnosti sudionika u prometu pri shyIikom prometne nesreće

2 Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u vozi lu

3 Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u proshymetnoj nesreći

4 Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozi la

5 Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon iz v l ačenja oz l ijeđenih iz vozila

6 Što sad rži kutija prve pomoć i

2 NEODGODIVA PR ŽIVOT U OPAS

Prva pomoć je najhit _ srećenome zbrinjaa -- nesreće Prije nego ga D~shyZdravstvenom djelalni ~ _ =-__ žiti u najkraćem roku imati na umu da međi _ vršiti trijažu tj da p u

redu hitnosti s obzirom -a - kOjima se nalaze ozlijede-shysmijemo zaboraviti da -a- - I ~ iivot i Spriječiti pogorša - = Tako pri pružanju pn e pco- moramo svesti upravo 112 _

ni ali dOvoljni da udOo of

lAJTE NA UMU DA O 00_

PRAVILNO PRUŽENOJ pshyZIVOT I USPJEŠNOST =gt _ - iESREĆENOG

ad se pristupI unesreCe---shyP e pomOĆi treba

utvrditi vrste ozljeda pružiti neodgodivu pr ~ u svim težim S lučajeuro ~a

hitne pomoći i policiju

-ajhitnija stanja u pn oj 0shy

-middotltho pružiti tzv neodgocfn ~a u kOjima je život L f=-1

to je onda kad nasttpi (narenje

besvjesno stanje rtanje prividne smrti

- ćaj u da među oz lijeđe-shy- - nekom od tih sta12 _ ~ _ ećnah i smjesta pn O zb~- __ - lth a tek ćemo nako 05-=

2 pomoći Ostalim ozi ~ - opasnosti

se nalaZimo u nase eoshy--zane službe hit-e lIr-- _

~-o e pruianje p(euro x - o ~ - --2 o na stanja -eocsectoc ~

6

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

~ e oriste kad se prLl~a bull_ =-enja kako bi se s~al1 ) IO ~e--roga (osobito pn zausmiddot

Yits om prsta iti šake LI

~gt se za učvršćivanj e kra shy~- _ narama ili odjeće pri

-- zadj i __ aobljen vrh kOJ~ste sei

3 o materijala l za pashy

-r(e ~

-J euro išenam jenska mOzeshy~

Jt5eog na njoj a korl stlmO _ ~JOĆe i vrućine (pn h ad~

- --a ~-ema unesrećenom pn ~-2 prema sun~u) Li umjetno disanje I~ Z~ leshy_- oze biti sa zašti tnim fdmiddot _ - entilom

-~ a materijala iz kuti~~ _~o se mora nadomjestit i

IX oja ima ograni čen sashy~ ako LI slučaju potrebe

_ ~ a mjestu nesreće tfeba _ omiddote nam je pri f UC I ~a - _ ~lOme Sredstva ko)a

- -_ - - uze za pružanje prve -o - - bull LČNA SREDSTVA ~ ~ _ -nobi1izad ju (stavIJashy

_-o rnogu tako poslužiti ~an dizalica pumpa

~ - _52 Ijanje krvarenla podshy~ so oristiti kravata remen

_-- ~Jdion i ka u prometu pri shy

~- -~eće -_02-~-S ozlijeđenim osobama u

_ ~~--npak s ozlijeđenima u proshy

e_~~ i zv l ačenja ozlijeđenih iz

pak 2 pregled i kakav je potu

_ ~r 2 ozlij eđenih IZ vozila -_ gt-2 prve pomoći

2 NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI

Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć uneshysrećenome zbrinjavamo ga odmah na mjestu n es reće prije nego ga predamo u ruke stru čnom zdravstvenom djelatniku Prvu pomoć treba prushyžit i u na j kraćem roku i pravilno Uz to valja imati na umu da među u nesrećen i ma treba izmiddot vršiti tri jažu tj da prvu pomoć treba pružati po redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u koj ima se nalaze ozlijeđen i U svemu tome ne sm ijemo zaboraviti da nam je osnovno spasiti zivot i sp r i ječi ti pogo ršanje stanja ozl ijeđen ih

Tako pri pružanju prve pomoć i svoje postupke moramo svest i upravo na one koj i su neophodshyni ali dovoljni da udovolje tim zahtjevima

l v1AJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI ZIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA UNESREĆENOG

ad se pristupi unesrećenome radi pružanja Jrve pomoć i treba

middot utvrdi ti vrste ozljeda ~ pružiti neodgod ivu prvu pomoć 3 u svim težim s l učaj evima obavijestiti službu

hitne pomoći i pol ic iju

ajhitnija stanja u prvoj pomoć i kad je neopshy-odno pružiti tzv neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u koji ma je život unesrećenog u opasnosshy

a to je onda kad nastupi bull krvarenje bull besvjesno stanje

stanje prividne smrti

_ s l učaj u da među ozlijeđen i ma ima onih koji ~_ u nekom od tih stanj a to znač i da ćemo odmah i smjes ta prvo zbrinuti njih i spasiti im 0 1 a tek ćemo nakon toga pristupiti pružanju - e pomoć i osta lim oz lij eđen i ma koji ma život - e u opasnosti

- o se nalazimo u naseljenom mjestu u bliz ini ~njzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstvene

sanove pružanje prve pomoći će nam se sveuroshy_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i

dok ne stignu kola hitne pomoć i odnosno stručshyni zd ravstveni djelatnik Ostale oz ljede i stanja koja nisu tako hitna osob ito kod onih unesreshyćen ih kojima bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti prepustit ćemo stručnoj ekipi hitne poshymoć i

21 KRVARENJE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krv i ist jecanjem iz oštećenih krvnih žila ili ozli shyjeđenih organa Vanjsko krvarenje je odmah uoč lji vo jer prati većinu otvorenih ozljeda Unushytarnje krvarenje prouzročeno je ist jecanjem krv i u tjelesne šupljine (trbuh prsni koš) Razlikujeshymo stoga VANJSIltO i UNUTARNJE krvarenje

21 1 Zaustavljanje vanjskoga krvarenja U prvoj pomoći je bitno što prije zaustavit i krvarenje Pravovremenim i pravil nim zaustavshyljanjem krvarenja sprj ečavamo daljnj i veći gushybitak krvi pa time i šok Svaki znatn ij i gubitak krvi zahtijeva odgova rajuću nadoknadu a to je moguće samo u bolnici

Krvarenje zaustavljamo na četiri načina

1 pritiskom prsta 2 kompresivn im zavojem 3 podvez ivanjem 4 pr it iskom prsta iJi šake u samu ranu

1 ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je pri vremen nači n U prvi trenutak kada pri shystupimo unes rećenom odmah ne gubeć i vrishyjeme na traženje gaze i zavoja zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uv ijek imamo sa sobom) Postupak se svodi na to da se prstima prit isne na od ređeno mjesto gdje se krvna ži Ja na lazi iznad kosti (tvrda podloga) či me se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se prishytiskom prsta zaustavlj a krvarenje Razumije se da će to mjesto gdje treba prit isnuti biti između srca i rane

7

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11 Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prstishyju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se nashylazi rana NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cje lokupni dotok krvi u glavu (moshyzak) i time možemo ubiti čovjeka Ako postoji rana s obje strane uv ijek zaustavljamo samo s

jedne i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl 10) Jagod icama prstiju napipamo Adamovu jabuč i c u i spustimo se po vratu sa strane do ž lishyjeba ispred mišića koji se nalazi s te strane Ako smo dobro odredil i mjesto na vratu osjetit ćemo pod prstima puls (bilo) Obuhvatimo vrat unesreshyćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjsko j polovini prednje strane vrata a palcem sa stražnje strane tako da vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do mjesta ran e na glavi a time i dalje krvarenje

Ako je rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl 11 )

Kod svih krvarenja na ruci ruku dižemo uvis i time pridonos imo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame)

Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić

koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mishyšiće) Krvnu žilu pritišćemo uz nadJa kti čnu kost (sl 12)

Ako krvare prsti ruke prste jednostavno ispreshypleterno i stisnemo (s l 13)

Slika 12 Zaustavljanje krvarenja na podlaktici

Slika 13 Zaustavljanje - lt_

Ako krvari noga kr2~e-- =i (Om krvne ži le u prepO- ~ i

zaustavljanju krvarenjz _ 0shy

Sake (izbočinom savije- _

~ -I Zau5ta~4janje - a-e-~ _ middotJJ71 obaju palaca

- r - a_s =- ~ -lt~=-=

8

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

~-e gdje je krvarenje jače (s l _ __~-u napipamo I Adamo~v~ -c 5e po vratu sa strane do zhshy

se nalazi s te strane Ako _ esto na vratu osjetit ćemo o _Obuhvatimo vrat unesreshy

2OGicama prstiju priti~ćemo u _2 -- anjskoj polOVini prednje

_ sa stražnje stranel tako da - --no uz vratnu kralježnicu - =~avamo prolaz krvi do

-- 2 time i dal je krvarenje

ctici krvarenje zaustavljamo _ 2ICa u pazušnu jamu (pazuh) a

~ atimo rame (sl 11 l

_~ lJci ruku dižemo uvis i ~-anje nju krvarenja (ruku 10 sebi na rame)

omiddota rvari na podlaktici ili 7 a u žlijebu ispod ~~

~aJ c-ilce (to Je ona) mlSIC

~~ de kako imaju Jake mlshy_~e o uz nadlaktičnu kost

_ _ orste jednostavno ispreshy

3

krvarena na podlaktici _ ~___~ 1an)e

Slika 73 Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke

-ko krva ri noga krvarenje zaustavljamo pritisshyom krvne žile u preponi s oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl 14 i 15)

- lta 14 Zaustavljanje klVarenja na nozi middot tiskom obaju palaca

- -5 Zaustavljanje krvarenja na noz _ om šake

Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda Kori sti se dok ne postavishymo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja ovisno o vrsti ozlj ede

2 Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavoshyjem ima svrhu da priti skom LI područje rane (samo ime kaže kompresija = pritisak) sprishyječ i da ljnje krvarenje Kompresivni zavoj se sastOji od ovih dijelova 1 sterilne gaze (koja se stavlja na ranu) 2 tijela koje č ini priti sak (kompresiju) 3 zavoja (s l 16)

U normalnim uvjetima za tijelo koje č ini pritishysak koristimo smotuljak zavoja a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo kao što su kutija šibi ca upaljač smotu shyljak papira neki obli predmet iz okoline npr kamenčić ili što s lično Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu kružno postavimo zashyvoj Tek kada smo kompresivni zavoj postavili smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavlja li krvarenje Treba dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave ili utrnu tada zavoj treba malo popustiti) Međutim ne smije biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje To ćemo vidjeti ako krv probije uz kompresivni zavoj U tom slushyčaju postojeći zavoj NE skidamo nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji či ni pritisak te ga zavojem ponovno zavijemo Skidanje posshytojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi Svaku težu oz ljedu imobi liz iramo pa ćemo

prema tome imobi lizirati i dio tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj

Slika 16 Kompresivni zavoj

9

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

3 Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem prishymjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan (amputiran) Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka il i noga odrezana Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer tkivo da lj e od tog mjesta odumire) Ako su od rezani samo prsti nikada ne smijemo podshyvezat i ruku u ručnom zglobu (to je ćesta poshygreškal) Podvezivanje obav ljamo trokutnim rupcem a ako ga nemamo onda nek im pri-

Slika 17 Slika 78 Podvezivanje Podvezivanje trokutshytrokutnim rupcem nim rupcem - predshy(zaustavljanje met kojim zatežemo krvarenja pritiskom stavimo ispod dvaju prsta traje) čvorova i okrećemo

sve dok ne zategnemo

ručnim sredstvom kao što je ša l krava ta ili sl Nakon postavljanja poveske ranu moramo zbr inuti (sterilna gaza zavoj) a preosta li dio ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl 17 18 19) Odrezani dio ruke ili noge treba omotati steshyrilnom gazom i staviti u poivinilsku v reć i c u a II transportu ako je moguće treba ga držati na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom led u)

4 Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šashyke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno tj kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debeshylom mesu) Nemojte zaboraviti pri tome sebe zaštititi p l astičnom rukavicom

212 Unutarnje krvarenje Pod pojmom unutarnjega krvarenj a razumijeva se krvarenje u prsnom košu ili trbuhu (ošteće nje

unutarnjih organa jetre slezene krvnih žila) Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se onda kad dođe do većega gubitka krvi To je bi tno uoč i ti na vrijeme budući da unushytarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskrshyvarenja

213 Iskrvarenje Svaki veći gubitak krvi ugrožava život unesreshyćenog pa je zato bitno prepoz nati znakove veshyćega gubitka krvi odnosno iskrvarenja To su s l jedeć i znakovi unesrećeni je blijed orošen je hladnim znojem puls mu je ubrzan al i slab i često jedva opipljiv d isanje mu je poput pu lsa ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno

Prva pomoć pri iskrvarenju vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak krvi Nakon zaustavljenoga krvarenja unesrećeshy

nog treba postaviti u tzv položaj autotransfuzije tj glavom na niže u koso s pov išenim nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga transshy

p 21 i 22 POložaj a_shylE middot--rarenje zaU5ta~ ljeno

~~~

portirati naravno ako je unesrećeni pri svijesti (sl 21 i 22)

Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom Slika 19 Podvezivanje trokutnim rupcem shy košu i trbuhu) unesrećenog ne sm ijemo stavljati krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo u položaj autotransfuzije nego ga moramo poshy(pritisak prstiju popustimo tek na kraju) leć i ravno i tako transportirat i

10

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

20 što je šal kravata ili sl __ =- lO- eske ranu morano ~ zavoD a preostali dio

_ ~ ~ramo imobilizi rati (s l

noge treba omotati~teshy i u poliviniisku vreClu ~ e moguće treba ga drzatl

_ ~-kutiji ili u usitnjenom

nMefl ja pritiskom prsta ili šashy--enjujemo samo Iznimno

Ugi način ne možemo __ i ana na vratu ili na debeshy

~ e zaboraviti pri tome sebe Iob~Mu- -_a icom

-arenje --_ ega krvarenja razumlJe~a

_- -- oSu ili trbuhu (oštećenje __ - ---e slezene krvnih žila)

Ic-----=-s - aenja pojavljuju se onda --3 r_bitka krvi

- - _~ fijeme budući da unu shy___12emo po znaCima Iskrshy

_ grožava živol unesreshy_ _ prepoznati znakove veshy

-o5no iskrvarenja To su _-6eceni je blijed orošen j ~ L 5 u je ubrzan ali slab I

a oje mu je poput pulsa ~ a zam jetno

-a-eni vanjsko krvarenje _ _52 t spriječ i ti dalji gubit~k =_~ ~iOga rarenja unesrec~shy

__ - jXgtožaj autotransfuzIJe _ -= _ oso s povišenim nogam~

_ -- rutoama i nogama kako bl - aspodijelil a da mozak ne

_ X510 kisika) i taka ga transshy_ ~ o- ie unesrećeni pri sv ijesti

_ G-enju (kIVarenje u prsn~~ _-~ -ećenog ne smijemo stavljati ___ -z5-lJzije nego ga moramo poshy

- =ansportirati

Slika 20 Položaj za transport pri unutarnjem krvarenju

5 ke 21 i 22 Položaj autotransfuzije (tek kada e rva renje zaustavljeno)

Sva ki veći gubi tak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka Pravovremeno zaustavshylj anje krvarenja kao i postavljanje unesrećenog u po ložaj autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva shyrenje ne može zaustaviti upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati

214 Šok Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo tjelesne tekuć ine (pri velikim opeklinama) ili koji trp i veli ke bolove (pri prijelomima velikih kostiju kao što je natkoljenica ili v iše manjih kostiju istoshyvremeno npr obje podlaktice ili potkoljenice)

Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni bli jed orošen hladnim znojem usporeno i nezashyinteresi ran o odgovara na postavljena pitanja S oz lij eđenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija što je znak njegova svjesnog stashynja Unes rećen i u šoku ne zove u pomoć i ne zashypomaže Disanje mu je površno i ubrzano rad srca je ubrzan a pu ls je na vratu jedva opipljiv

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka 1 ako je uzrok krvarenje potrebno je krvarenje

što prije zaustaviti i ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje) odnosno u ravno l ežeć i položaj ako se krvashyrenje ne može zaustaviti (u nutarnje krvareshynje) i što prije odvesti ga u bolnicu

2 ako su uzrok opekline onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati ) a opećenom davati dosta tekUĆine

3 ako je uzrok veli ka bol (kod prijeloma npr) potrebno ih je što prije imobilizirati

Oz l ijeđenoga u šoku treba vrlo paž lj ivo transshyportirati u toplim ljetn im mjesecima potrebno ga je rashladiva ti a kada je hladno onda ga je potrebno utopi iti tj davati mu hladne odnosno tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbušshynih organa) kao i kontro lirati postavljenu imoshybi lizaciju

11

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

PITANJA ZA PONAVLJAN JE

1 Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve pomoći

2 Koje su vrste krvarenj a

3 Koji su nač ini zaustavljanja krvarenja

4 Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta

5 Od čega se sastoji kompres ivni zavoj

6 Na što moramo pazit i pri postavljanju kompres ivnog zavoja

7 U kojem s lučaju podvezujemo i kako

8 Zašto imobil iziramo oz lij eđeni dio tijela nakon zaustavJjenoga krvarenja

9 Koji su znaci iskrvarenj a

10 Kakav je to autotransfuzijski položaj

Besvjesno stanje je jed~ s kojima se s usrećefTN) or jer ga često ne prepoz-~ =-shybesvjesno stanje morar srećen koji je bez 5 -~

Besvjesno stanje je S2- 5 _

ne reagira na vanjs srce mu radi

S unesrećen im u beS ei- komunicirati ne mate-e uštipnemo ne reagi ra j koju ga štipamo) Žil O __

leži na leđima U hes- es- opuštanja i mlohavosti ~ __ šića jezika Dok unesreuroĆ-t- -=shymu pada i zatvara ždrije -O prolaz zraku u dušnik i aa - _ donosi još i gubi tak reijE skupljena slina i drugi sacc=

krv povraćeni sadrža -~ ako leži na l eđim a poć_ ~ eravnomjerno diše srce Ji bull _ shy

i lice popavi Ako mL ~ -č bull

ne pomognemo on će _~ _ - unesrećenog odmah treba položaj a ako u ustimc oos pOvraćeni sadržaj pijes=

J treba ga Odstraniti rt10C ~_ anom oko prsta Posta Ia- _

Xgtćn j položaj omoguće=- ~ č sadrža j jz usta (slina kn ac =--shy-ara prolaz zraku a jez _~ 23)

-_o kod unesrećenog u ~ 3- shy

- Jam o na ozljedu kra liei~-= __ _ 2alO zabacivanj em gla E x __

~ ljus t j prema gore Pozo_middot e JO glavu držati zabačeuroQ- shy

- e() glava se izravna a ez ~ e što uzrokuje gUše-neuro- __

Zaključak Kad unesrećeuro- _ _~ a- ski podražaj nakon 5w s-

eda smo provjeravaju6 aC 5 7a

ioa na ratnoj krvnoj i iir ---c- dC te kad smo provjero- _~ -=ii Ijučujemo da se unes-eCe-- -aiz=

12

I

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

22 BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se s u s rećemo pri pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami ustanoviti uneshysrećeni koji je bez svijesti to vam ne može reći

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni

ne reagira na vanjske podražaje ali diše i srce mu rad i

S unesrećenim u besvjesnom stanju ne možemo komunic irati ne možemo ga dozvati a ako ga uštipnemo ne reagj ra na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo) Zivot mu Je u opasnosti dok leži na l eđima U besvjesnom stanju dolaz i do opuštanja i mlohavosti svih miši ća pa tako i mishyšića jezika Dok unesrećeni leži na l eđima jez ik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća Tome prishydonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu krv povraćeni sadržaj) Takav se unesrećeni ako leži na l eđima počinje gušiti krklja hrče neravnomjerno diše srce počinje ubrzano radishyti l ice poplavi Ako mu u najkraćem vremenu Je pomognemo on će umri jeti Prva pomoć

unesrećenog odmah treba postaviti u bočni

položaj a ako u ustima postoji strani sadržaj povraćeni sadržaj pijesak kod utopljenika ili

51) treba ga odstraniti rupč i ćem ili gazom omoshyanom oko prsta Postavljanj em unesrećenoga LI

bočni položaj omogućuje se da se sav tekući ~držaj iz usta (s lin a krv) oc ijedi i time se ne za shygt ara prolaz zraku a jezik ne upada LI ždr ijelo 123)

o kod unes rećenog u besvjesnom stanju sumshy-jamo na ozljedu kralježn ice gušenje sprj ečashy

amo zabacivanjem glave i podizanjem donje eljust i prema gore Pozor Cijelo vrij eme morashylO glavu držat i zabačenom jer čim to prestashy-erno glava se izravna a jez ik zatvara d išne pu shyO e što uzrokuje gušenje (mlohavost miš i ća ])

Zaključak Kad unesrećen i nij e reagirao na naš 21jski podražaj nakon što smo ga ušt ipnuli i

Ioda smo provjeravajući rad srca pipanjem pu lshy~ na vratnoj krvnoj ž ili ustanovili da mu srce 3di te kad smo provjerom ustanovili da diše 2-lj učujemo da se unesrećeni nalazi u besvjes-

Slika 23 Dok leži na leđima unesrećenom u besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne putove

nom stanju Da ne dođe do gušenja odmah ga postavjama LI bočn i položaj i stalno na njega pazimo O nesviještenoga ne smi jemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima Još uvijek se često događa da se unesrećeni koji je u besvjesshynom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg položaja tijekom transporta iako nije imao ozshyljede opasne za život (da je bio postavljen u bočn i položaj ostao bi živ ) Redoslijed postupashyka pri postavljanju u bočni položaj

1 savij emo mu ru ku s one strane na koju ga okrećemo

2 hvatajući ga za ruku i ko ljeno (odjeću) okreshyćemo ga na bok

3 postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice ako treba popravimo mu položaj nogu i to tako da donja bude ispružena a gornja skvrčena

Smi sao takvoga bočnog položaja jest unesrećeshynog u besvjesnom stanj u tijekom transporta zashydržati u stabil nom po ložaju

Tehn ika okretanja u bočni po ložaj tako je razshyrađena da se unes rećenoga u najkraćem vremeshynu može polož iti u bočn i položaj da i fizički slabija osoba može okrenuti u bočn i po ložaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stashynju zadrži takav položaj tijekom transporta (stashybilnost boćnog položaja) (sl 24 - 27)

13

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

Kod u nesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja naravno pod uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni poshy ozljedu kra lježnice Tada gušenje sprječavamo

ložaj bez obzira na uzrok koji je doveo do bes- zabacrvanjem glave i podizanjem čeljusti

Slike 24 25 26 i 27 Okretanje u bočn i položaj

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju

2 Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja

3 Što rad imo s osobom u besvjesnom stanju

23 STANJE PRf VlOE

Treće stanje u kojem 5- = nosno kada je poueb-c prve pomoći jest S1a E -_

Prividna smrt je sta - ~ diše i kad mu ne radi 5-- z nakova smrti Jasno E = bez svijesti

Treba zapamtiti i ima smrt ne zna či konacn P-~-IIl sudionika u prometu zd rada srca prestanak dS2- ~ sJjed ica bolesti Pra~~~e_ njem Životnih funkC ija ti Eshy

ljude možemo vratiti t z

Prva pomoć u prividnoj s- _ oje č i n i

bull masaža srca bull umjetno disanje

O zivljavanje treba Z2poeeuro

događaja čim se USla-() ~ _

sanju prividne smrti Ida -tf i= -adi a ne ma sigurn ih Z -a o

-e smije oklijevati jer r = isan o sekundama

mjetno disanje moze 5euro acE

_~1a na nos -St2 na usta

-- e l ego se pristupi Up__1 shy

-os 5- ati prolaz zrah bull - ~ --e treba provjeriti - ~og sadrzaja slina

=e =-TlO objasn ili kao ~~---shy~- Iohai jezi pad =ok 1=_

ZZl2 ra prolaz z __ 0 -0 JJ~O e oj OS-o OOCmiddotI 1-0lt-

e5-2lteiltOfle 50 e še --J ~ _ ~- shy

14

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

-2 _lO pod uvjetom da nema -e Tada gušenje sprječavamo

_ ltc podizanjem čel justi

23 STANJE PRIVIDNE SMRTI

Teće stanje u kojemu je život u opasnosti odmiddot Iosno kada je potrebno neodgodivo pružanje lve pomoći jest stanje pri vidne smrti

Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce ali nema sigurnih znakova smrti Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti

-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna ~mrt ne znač i konačni prestanak života Većina sudionika u prometu zdravi su ljudi a prestanak middotada srca i prestanak disanja kod nj ih nije poshys iedica bolesti Pravovremenim uspostavljashymiddotem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve

de možemo vratiti u život

P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE (Oje č ini

bull Ilasaža srca bull umjetno disanje

)ž ivjavanje treba započeti odmah na mjestu ogađaj a č im se ustanovi da je unesrećeni u ~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne middot~di a nema sigurnih znakova smrti) Pritom se -e smije oklijevati jer je život unesrećenoga bull isan o sekundama

L mjetno disanje može se obaviti na dva načina

bull 1sta na nos bull Jsta na usta

=-middot ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo S middotgurati prolaz zraku kroz dišne putove Najshy middotmiddote treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma ~anog sad ržaja (s lina krv )

eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju čashy~ltu mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i

o zatvara prolaz zraku Da bismo oslobodi li - s-e putove odnosno podigli jezik moramo --esrećenome što je više moguće zabaci ti glavu

_-2Zad

231 Umjetno disanje usta na nos izvodi se na slj edeći način

bull k leknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne pushy

tove bull zatvorite usta unesrećenog bull prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurashy

te je naprijed zatvaraju ći mu usta a drugom rukom na če l u pomozite zabaciti glavu

bull udahnite zrak bull svoj im usnama obu hvatite nos unes rećenoga

i upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš

bull d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline a za to vrijeme pustite da unesrećeshynom upuhani zrak slobodno može i zaći

bull ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di shysanja (sl 28 - 301

Slika 28 Umjetno disanje usta na nos

Slika 29 Umjetno disanje usta na nos

15

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoćmiddot stanja u kojima je život u opasnosti

Slika 30 Umjetno disanje usta na nos

232 Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako

bull kleknite pored unesrećenog bull zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove bull jednom rukom potiskujte mu čelo prema doshy

lje i ujedno mu prstima zatvorite nos bull drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat uneshy

srećenoga i podizanjem vrata pomozi te zashybacivanju glave

bull udahnite zrak iz okoline bull svoja usta pri slonite uz usne unesrećenoga i

upušite zrak u njega te pri tome promatrajte diže li se prsni koš unes rećenog

bull dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli shyne a za to vrijeme pustite da unesrećenom

upuhani zrak slobodno može izaći bull ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di shy

sa nja (sl 31 33)

Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minushyti)

Slika 31 Umjetno disanje usta na usta

Slika 32 Umjetno disanje usta na usta

233 Masaža Srca Prestanak rada srca L52- shy

odsutnosti pulsa na fai- _

ne pipanjem pulsa na -_c

Masaža srca obavlja se -~ ni (ne lijevo) na sredIshykosti oko tri prsta iznad ifiOQ spajaju rebarni lukovil 1shy

na l eđima na tvrdoj ra1lGf

Masaža srca u biti je [)_ prsne kosti i kralježnice ć Šupljine srca Kada pop__ usiše svježu krv Pona ~ pritiskom j popuštanje- ov-_

umjetno koanje krvi td r _--=-_ (sl 35 a i b)

Masaža srca izvodi se na ~

klekni te pored unesfećero~ bull odredite žličicu pipa OJ

rebara)

Odmjerite 3 poprečna P~Sshyprsnoj kosti u sredini postavite kOrijen desnog _ a lijevu ruku na desnu 5c

(ljevaci dolje stavljaju desni)

odmjere nim pritiscima -~~ minuti izvOdite masazi 5~ tome težinu gornje polO _shyšaku s prsnoga koša pri (ne mas irati iz laktova je- lE _ i 37)

Sli ka 33 Umjetno di sa nje usta na usta 5Jika 34 Pipanje pulsa na rc

16

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti

- _~- e usta na usta

~ X-- f usta na usta

~ -=- ~nie usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci) (sl 34)

Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne lijevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličiceJ (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) Unesrećeni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca u biti je pritiskanje srca između prsne kosti i kralježnice čime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponavljajući tako tu radnju pr itiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (s l 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unesrećenoga bull odredite žličicu pipajući prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postavite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

5Jika 34 Pipanje pulsa na vratu

-

Slika 35a) Masaža srca

Slika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je tivot u opasnosti

-e usta na usta

- a - -e usta na usta

_ ~ a- ~mj e usta na usta

233 Masaža srca Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj ži li kucav ici (nikako ne pipanjem pulsa na ruc i) (sl 34)

M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti u sredishyni (ne li jevo) na sredini donje polovice prsne kosti oko tri prsta iznad žličice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi) U nesreće ni mora ležati na leđima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji)

Masaža srca II bi t i je priti skanje srca između prsne kosti i kralj ežn ice č ime istjerujemo krv iz šu pljine srca Kada popustimo pritisak srce usiše svježu krv Ponav ljaj uć i tako tu radnju pritiskom i popuštanjem pri tiska podržavamo umjetno kolanje krvi (ci rkulaciju) krvnim žilama (sl 35a i b)

Masaža srca izvodi se na sljedeći način

bull kleknite pored unes rećenoga bull odredite žličicu pi pajuć i prstima (spajanje

rebara) bull odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na

prsnoj kosti u sredini bull postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost

a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima (ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan a gore desni)

bull odmjerenim pritiscima barem 100 puta u minuti izvodite masažu srca p re noseć i pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku S prsnoga koša pri popuštanju pritiska (ne masi rati iz laktova jer je zamorno) (sl 36 i 37)

~ middotIa 34 Pipanje pulsa na vratu

Slika 35a) M asaža srca

Sl ika 3Sb) Masaža srca

17

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je ~ivot u opasnosti

Slika 36 Masaža srca

Kad oživlj avanje obavlja jedan spasilac započ ishynje s tridesetak pritisaka masaže srca a zatim umjetnim disanjem (2 udaha) naizmjenično se izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upushyhivanja (30 2)

Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog omjera 30 2) trebali bi se mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječ ili umaranje Stanka pri zamjeni spasilaca mora biti minimalna Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje unesrećenog (provjera di sanja i rada srca) ne gubeći na to previše vremena

Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle 1 dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne

proradi srce (budući da je u besvjesnom stashynju moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj i)

2 dok unesreće nog ne predamo stru ćnim

zdravstvenim djelatnicima ili ek ipi hitne poshymoći koja dođe na mjesto nes reće ili ga oživshyljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu

3 dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti

4 dok spasi lac ne bude iscrpljen

ZAPAMTITE S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute poćinje odumiranje moždanih stashynica bez kisika) ne gubeći dragocjene seshykunde Kad unesrećeni počne disa ti i kad mu proradi srce nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj

Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na svakom mjestu - ODMAH bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti na ulazu u bolshynicu ili bilo gdje drugdje Unesrećenima koji krvare koji su u besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti ugrožen je život Ne gubite dragocjeno vrijeme

PITANJA ZA PONA l shy

1 Koja stanja unesreče-_~

2 Na što se svodi pos-t ~~ zdravstvene ustanO E

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini OŽjd j2 bull- -~

5 Koji su sigurni znaci ~_ _

6 Što treba učiniti kad L~-5-~

Slika 37 Masaža srca

18

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti

a edan spasilac započi shy~2 masaže srca a zatim - _-daha) naizmjenično se

x2 lasaže srca i dva upu shy

~ soasilaca (drže se istog _ bi se mijenjati svakih 1-~ -- _ oeeli umaranje Stanka pn

----ac Diti minimalna sa provjerava se stanje

_ =a disan ja i rada srca) ne _ 5Č --emena

_ - - e lz odimo sve dotle -- jX)Ćne disati i dok mu ne

u- _~- da je u besvjesnom sta~ i - 2-on toga postaviti u bočni

~ ~- - ~ e predamo stručnim ~~-cimamiddot ili ekipi hitne poshy

- ~~---esto ~esreće ili ga oživshy__ _ - _ zdravstvenu ustanovu -- -1- anja ne pojave sigurni

_ - ue iscrpljen

n= k _ e- =-ltgtcnite ODMAH (u ro u _ ~ c_nira nje moždanih stashy~ -e gubeći dragocjene seshy-~ej počne disati i kad mu

-- -_~~ zaboraviti postaviti ga u

~t ---Gudioj prvoj pomoć _ __ J()r1OĆ pružamo uvijek i na

- _ _ ltDAH bez obzira na to _--=- a cesti na ulazu u bol shy_~- --~te- U nesrećenima koji ~__ ~ jesnom stanju ili su U

-t ~---~ ugrožen je život - -_eurolO n ijeme

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koja stanj a unes rećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoć i i zašto

2 Na što se svodi postupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu nadomak zdravstvene ustanove

3 Što je prividna smrt

4 Koji su načini oživljavanja

5 Koji su sigurni znaci smrt i

6 Što treba učiniti kad unes rećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu srce prorad i

19

Bilje$ke 14L~ 3 OZLJEDE

Pod pOjmom ozl jede ~a_shyoštećenja lj udskog o~- eshynim čin i teljima mehanicr shydruge naravi Ti UZfOe

onom trenutku kad nji djelovanje nadjača olpo uzročnic i naglo i nepred -__

Taj sukob dovodi do az na mjestu djelovanja sj =-

Jovima tije la Prema tOIDeuro Y

di valja obvezatno vodiL 2-_shyostaloga provjeriti i opće ~-__ = žeći znakove eventua -o gušenja i slično

Sve ozljede možemo poor -

bull mehaničke ozljede ra-~ lomi i ščašenja zgJotxna top li nske ozljede (ope --e nica)

bull kemijske oz ljede (djelo 0- 0Južina)

bull ozljede e l ektričnom str Joshy

bull druge vrste ozljeda

Djelovanjem sile najčeSće -gt_ ~ ~ oštećenja kože j tkiva is(Xld ~ OTVORENOJ OZLJEDI Kac e-= gled neoštećena radi se o z- LJ EDI (nagnječenje natuĆE-- o njih organa i s li čno)

31 RANE

Rane su otvorene ozljede O(-

tećenja ljudskog organizma_ =-_ =shy

jeđena koža Oštećeno tki o bilo zaštićeno kožom nakor no je izloženo vanjskoj sred- shypojavom veće ifi manje oo đivanja Tkiva ispod kože ~ E

kosti ž ivci i dr) mogu bi ti ozl ~ manjoj mjeri ovisno O rsti 5 ~ vanja sile mjestu na tijelu ~ __ shyma

20

Ozljede

3 OZLJEDE

Pod pojmom ozljede razumijevaju se različita oštećenja ljudskog organizma uzrokovana štetshynim či niteljima meha ni čke kemijske toplinske i druge naravi Ti uzroc i izazivaju ozljede u onom trenutku kad njihovo štetno ranjavajuće djelovanje nadj ača otpor organ izma s kojim ti u zroč ni c i naglo i nepredv i đeno dođu u dodir

Taj sukob dovodi do različ it i h oštećenja kako na mjestu djelovan ja sile tako i na drugim dijeshylovima tijela Prema tome pri svakoj težoj ozljeshydi va lja obvezatno voditi računa o tome te pored ostaloga provjeriti i opće stanje organizma trashyžeć i znakove eventua lnog šoka iskrvarenja gušenja i s lično

Sve ozljede možemo podijelit i na bull mehaničke ozljede (rane nagnječenj a prijeshy

lomi i ščašena zglobova i drugo) bull top li nske ozljede (opekline ozebline sunča shy

nica) bull kemijske ozljede (djelovanje jakih kiselina i

lužina) bull oz ljede e l ektričnom strujom i gromom bull druge vrste ozljeda

Djelovanjem sile najčešće dolazi do vidljivog oštećenj a kože i tkiva ispod kože pa govorimo o OTVO RENOJ OZLJEDI Kad koža ostaje naizshygled neoštećena radi se o ZATVORENOJ OZshyLJED I (n ag nječenje natučenj e p rsnuće unutarshynjih organa i slično)

31 RANE

Rane su otvorene ozljede odnosno vidljiva ošshyteće nja ljudskog organizma Prije svega je ozli shyjeđena koža Oštećeno tkivo koje je prije toga bilo zašti ćeno kožom nakon oz ljede neposredshyno je izl oženo vanjskoj sredini Rane su praćene pojavom veće il i manje boli na mjestu oz ljeshyđivanj a Tkiva ispod kože (miš ić i krvne ži le kosti živci i dr) mogu biti ozlijeđena u većoj ili manjoj mjeri ovisno o vrsti sile duljini djelo- vanja sile mjestu na tijelu i drugim čimben icishyma

Sve rane izazivaju nekoliko opasnosti koje se tijekom pružanja prve pomoći moraju odmah zamijetiti i s priječ it i

KRVARENJ E često prati otvorene oz ljede uzroshykovane mehani čkom silom Ono može biti vrlo jako i može neposredno ugroziti život

tNFEKCIJA je posljedica ulaska i razmnožavanja raz l ičitih klica u rani Svaka rana može biti u manjoj ili većoj mjeri zagađena klicama Nastashynak infekcije s prječava se tako da se na ranu obvezatno stavi prvo sterilna gaza ili kompresa iJi j a stučić prvog zavoja a potom se rana povishyje Kad su u pitanju manje rane koje ne krvare jako ili su male površine na sterilnu gazu može se staviti fl aster ili već priređen i flaster koji na sredini ima komad i ć sterilne gaze (hansaplast ili sl )

ZAPAMTITE POSTUPAK S RANOM

bull rana se NE SMIJE dirati prstima bull ran a se NE SMIJE ispirati nikakvim tekushy

ćinama uključujući alkohol i sli čne tvari niti se smije premazivati mastima i kremashyma

bull rana se takođe r NE SMIJE posipati prašcima i s li čnim preparatima

bull jz rane se NE SM IJ E vaditi strano tijel o zashybodeno u nju (čavao staklo komad meshytala plastika i sl )

bull ako rana jako krvari KRVARENJE se mora ZAUSTAVtTI

bull na ranu obvezatno treba STAVITI STERtL shyNU GAZU i rana se mora poviti

bull svaka se teža ozljeda obvezatno mora IM O BILIZIRATI

ŠOK je težak poremećaj općeg stanja organizma koji može biti posljedica težeg ranjavanja namiddot ročito ako je praćeno obilnij im krvarenjem i jakom boli

Na s lj edećim je slikama prikazano kako treba postaviti zavoj na pojed inim dijelovima tijela

21

Ozljede

Slika 42 Zavoj šake Iro ---___r-

Slika 40 Zavoj ramena trokutnom maramom

Slika 3 9 Zavoj oka trakutnom maramom

Slika 43 Za voj kuka lrokuL-o-

Slika 4 1 Zavoj lakta trokutnom maramom

22

Ozljede

Slika 42 Zavoj šake trokutnom maramom

~ okutnom maramom

Slika 43 Zavoj kuka trokutnom maramom

Slika 44 Zavoj koljena trokutnom maramom --Jtnom maramom

23

Slike 4S 46 47 i 48 Zavoj slopa la Irokuinom maramom

32 OPEKLINE

Opekline su oz ljede ~I plinom odnosno vi so ~ IJ-~ koja dolazi u dodir s Ijc zrak vrele tekućine ili O-~~ men i slJ Opekline __~_ jak im kiselinama i lui - a- trične struje j dr U prOl6-shykline su najćešće iZ3Za-~ iJi sam im vozilom koje 50 =

jz rashladnog SUsta 3

mulatora odnosno nesp_ koža ili sluznica moze gt0 pornom kiselinom što ope put opeklina Općenito 5~-O_ padaju među najčešće az~~shydnevnom ž ivotu (u kući a slobodno vrij eme) tako _

ZNACi I POSLJEDICE OO

bull oz l ijeđena koža iili S-=

bull jaka bol bull pojava otoka j mjeh~ ~ bull gubitak tekućine

Što je opećena površina eca

do pojave znakova ŠOfgt sluznice omogućuje u INFEKCiJE

321 Prva pomoć kod upetagtz

di se s lj edećim postuJgtCimo= Opečeno mjesto treba prodiranje topline u-_

moglo prouzroč iti i ei2 dio tije la 10 do 20 - _~ tekuću hladnu vod -oshyopečeni se d io tijela ~- _-=- _ to Istodobno treba brzo ~ _ o~ niti sve predmete kof jelove tije la (prsten -a-_ love odjeće) i to p ~ ~O jelovi počnu oticati Zalijepljeni dijelO oc lt0 ~ dati (osim kod ope _~ ~ ~ Ijehuri se E S Ujl o gtakon ohlađnaia rgtpe(=_ _

staviti sterilnu -lLP--S gazu Steril 5222 potpuno pre- deg oz~~_ o

24

Ozljede

32 OPEKLINE

Opekl ine su ozljede uzrokovane najčešće toshypl inom odnosno visokom temperaturom tvari koja dolaz i u dod ir s ljudskim organizmom (vreli zrak vrele tekućine ili čvrsta tijela otvoreni plashymen i sL) Opekline mogu biti uzrokovane i jakim kiselinama i lužinama djelovanjem elekshytrične struje i dr U prometnim nesrećama opeshykline su najčešće izazvane zapaljenim gorivom ili sa mim vozilom koje gori te vrelom tekuć inom

iz rashladnog sustava Pri likom ošteće nja aku shymulatora odnosno nespretnog rukovanja njime koža ili sluznica može doći u dodir sa sumshypornom kiselinom što opel izaz iva ozljede poshyput opeklina Općenito govoreć i opekline pri shypadaju među najčešće ozljede kako u svakoshydnevnom ž ivotu (u kuć i na radnom mjestu u slobodno vrijeme) tako i u prometu

ZNACI I POSLJEDICE O PEKLINE jesu

bull oz lijeđena koža iili sluznica bull jaka bol bull pojava otoka i mjehura bull gubitak tekuć in e

Što je opečena površina veća brže i lakše dolazi do pojave znakova ŠOKA Oštećenje kože i sl uzni ce omogućuje ulazak klica i pojavu INFEKCIJE

321 Prva pomoć kod opeklina toplinom izvoshydi se sljedećim postupcima bull Opečeno mjesto treba ohladili da se spriječ i

prodiranje topl ine u dubinu tkiva što bi moglo p rouzroč i ti i teža oštećenja Opečeni dio ti jela l Oda 20 minuta stav lja se pod tekuću hladnu vodu Ako nema tekuće vode opečeni se dio tije la uranja u hladnu vodu

bull Istodobno treba brzo skinuti odnosno odstrashyniti sve predmete koji okružuju oz lij eđene di shyjelove tijela (prsten narukvicu sat uske dijeshylove odjeće) i to prije nego što opečeni dishyjelovi počnu oticati

bull Zalijepljeni dijelovi odjeće NE SM IJ U se skishydati (osim kod opekli na kemikalijama)

bull Mjehuri se NE SMIJU dirati ni t i bušiti bull Nakon ohl ađivanja opečenog mjesta treba

staviti sterilnu ALUPLAST fo liju ili sterilnu gazu Sterilna gaza ili aluplast fo lija mora potpuno prekr iti ozljedu

bull Na opečena mjesta NE SMIJ E se stav ljati ni shykak-va tekući na ulje mast krema ili biJa koji drugi preparat fl aster vala ili nešto drugo

322 Prva pomoć kod opeklina sumpornom kiselinom U slućaju opeklina uzrokovanih sumpornom ki shyselinom prva se pomoć svodi na što hitnije ISPI shyRANJE mlazom či ste vode onoga mjesta koje je bilo u dodiru s ki selinom Prije toga treba svući odjeću jer se odjeća često natopi ovom vrlo agresivnom kemika lijom što može produljiti doticaj s kožom i izazvati teže ozljede Nakon ispiranja oz li jeđeno mjesto treba prekriti sterilshynom gazom i lagano previti Na ranu se NE SM IJ U stavljati nikakve tekućine ili masti niti bi lo kakvi drugi preparati

33 OZLJEDE GLAVE

Ozljede glave mogu biti otvorene i zatvorene Često su praćene krvarenjima iz nosa i uha a one teže skoro uv ij ek gubitkom svi jesti pa ozli shyj eđenoga u tom s lučaju treba staviti u bočni položaj Potres mozga je vr lo česta posljedica udarca glavom (ili lj glavu) a pri tome je prisushytan barem jedan od triju znakova gubitak sv ishyjesti mučnina i povraća nje a ozlij eđeni se ne sjeća događaj a

Slika 49 Položaj pri krvarenju iz nosa

25

Ozljede

34 OZLJEDE PRSNOGA KOŠA

Ove su ozljede također česte u prometnim neshysrećama naroč i to kod osoba koje su u trenutku nezgode upravljale vozilom i koje nisu bile veshyzane sigu rnosni m pojasom Mehanička sila dje shyluje na veću površinu t ijela pa se energija preshynosi na unutarnje organe (pluća srce i dr) te ih oštećuje Disanje osoba s takvim ozljedama je otežano i bolno pa je potrebno postav iti je u polu sjedeć i položaj Ponekad dolazi i do otvoshyrenih ozljeda prsnoga koša Tada zrak ulazi u prsni koš i potiskuje pluća Ako posto ji otvorena ozljeda koja se prepoznaje po pj enušavoj krvi i šištanju jz rane neophodno je ranu previti tako da se na nju prvo stavlja sterilna gaza potom preko nje komad poliviniiske fo lije koja se za kožu zalijepi flasterom a nakon toga se sve skushypa čv rsto previje zavojem oko prsa Tako ozli shyjeđenu osobu treba postavit i u polusjedeći poshyložaj (sl SO i S 1) Ako se pojave znaci unutarmiddot njega krvarenja (iskrvarenj a) transportira se ravno ležeć i (kao pri unutarnjem krvarenju)

Slika 50 Položaj pri oz ljedi prsnoga koša

Slika 57 Otvorena ozljeda prsnoga koša

35 OZLJEDE TRBUHA

Mehanička sila može d jelovati na ljudski orgashynizam i u predjelu trbuh a Pri torne se najčešće događaju unutarnje ozljede (puknuća unutarnjih organa j etre slezene i ve likih krvnih žila) koje su praćene unutarnjim krvarenjima Ako nema znakova iskrvarenja takvog oz lij eđenog potrebshyno je staviti u vodoravni ležeći položaj (na leđishyma) s pousavijenim nogama Ako su prisutni znakovi iskrvarenja unes rećeni se postavlja u ravno ležeći položaj a noge mu moraju biti isshypružene Ako je ozljeda trbuha s otvorenom rashynom j ispadanjem organa (cr ijeva) onda se ti organi NE SM IJU di rati niti vraćati u utrobu a rana se mora prekriti većom sterilnom gazom Ozlijeđeni se stavlja u vodoravni položaj na leđa s nogama savijenim u kukovima i koljenima i s uzglavljem (ako nema znakova iskrvarenja) Kad je unesrećen i pri sv ijesti i kad osjeća jaku žeđ NE SMIJE mu se davati tekućina (ili hrana) Mogu mu se ovlažiti usne mokrom gazom ili rupč ićem

Slika 52 Položaj pri oz ljedi trbuha

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koje su vrste ra na j kakve su opasnost i u svez i s ranom

2 Koj i su postupci prve pomoći u svezi s ranom 3 Koj i su postu pc i prve pomoći kod opeklina

uzrokovanih topli nom 4 Kakva je prva pomoć kod ozljeda sumporshy

nom kise linom 5 Kakva je prva pomoć kod ozljeda prsnoga

koša 6 Kakva je prva pomoć kod ozljeda trbuha

Prijefomi kostiju mogu (sl 53 i 54) Postoje t- =cshyza otkrivanje pri jeloma bava Nesigurni znako soshyrilo kože dok su izoblić~- mogućnost pokreta az ~~ gurni znakovi Deforffiltca _-=shy

ako se oz lijeđeni dio lj ~_ _

zdravim dijelom Otvore-- se prepoznaju jer uz de-foshydijela tijefa postaji i ra1c ulomci kosti

ts SS ~--~

Slika 53 Zatvoreni prijeloshy

~ Slika 54 Otvoreni prijeor

I J

Slika 55 Jščašenje zgloba

26

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

4 PRIJElOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVADE TR BUHA

=-= ~ e 0 ati na ljudski orgashy_ _ - 2 Pri tome se najčešće _-= -ede puknuća unutarnjih

-~ elikih krvnih žila) koje - - -- - arenjima Ako nema c- og ozlijeđenog potrebshyrz - ežeć i položaj (na leđishy- -i()2am3 Ako su prisutni

_-~rećeni se postavlja u ~ lOge mu moraju biti i5shy=eurof2 uha s otvorenom rashy

_ 2a ~ cr ijeva) onda se ti ~-- liti vraćati u utrobu a

ećom sterilnom gazom - _ odoravni položaj na leđa

- _ _ ovima i koljenima i 5

-~-=- ~2kova iskrvarenja) Kad Č- ad osjeća jaku žeđ NE -=-- c--la ili hrana Mogu mu -- gazom ili rupč i ćem

middotedi trbuha

__ TE

z euro su opasnosti u svezi

~ IIYilOĆ i u svezi s ranom ~ pomoć i kod opeklina

_ - od ozl jeda prsnoga

Prijelomi kostiju mogu bi ti zatvoreni i otvoreni si 53 i 54 Postoje nesigurn i i sigurni znakov i za otkrivanje prijeloma kostiju i iščašenja zgloshybova Nesigurni znakovi su bol oteklina i modshyril o kože dok su izobliče nj e (deformac ij a) i neshymogućnost pokreta ozlijeđenog dij ela tijela sishygurni znakovi Deformacija se najlakše uočava ako se ozlij eđen i dio tijela uspoređuje s istim zdravim dijelom O tvoreni prijelomi kostiju lako se prepoznaju jer uz deformaciju oz lij eđenog dijela tijela postoj i i rana iz koje vire slomljeni ulomci kosti

Slika 53 Zatvoreni prijelom

Slika 54 Otvoreni prijelom

Slika 55 l šč ašenje zgloba

PRVA POMOĆ KO D PRIJELOMA KOSTIJU I I ŠČAŠENJA ZGLOBO VA

Smisao pružanja prve pomoć i kod prijeloma kosti ili i šča š enja zgloba jest da se ozlijeđeni dio t ijela uč i ni nepokretn im tj da ga se imobilizira Time se smanjuje bolnost takvih ozljeda koje mogu biti uzrokom nastanka šoka što se često događa kod prijeloma veće kosti npr butne koshysti ili kod prijeloma više manjih kostiju npr obi shyj u potkoljenica Zbog toga je potrebno pažljivo postupati s ozlijeđenim dijelom tijela prilikom premještanja i pripreme za imobIlizaciju To se postiže obvezatnim prihvaćanjem za dva sushysjedna zgloba bez namjere ispravljanja deforshymacije lagano povl ačeći u suprotnim smjerovishyma i pridržavanjem rukom ispod mjesta prijeloshyma (sl 56)

Slika 56 Ispravno pridržavanje prelomjenog uda

Slika 57 Neispravno pridržavanje preomljenog uda

27

Prijelomi kostiju i i$ta$enja zglobova

Da bismo imobilizaciju izveli ispravno potrebshyno je poznavati nekoliko osnovnih pravila

1 sredstvo za imobilizac iju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba

2 uvijek se imobilizira u prirodnom položaju shyto je položaj u kojem su miš ići i tetive najshyopušteniji

3 ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predshymet npr daska potrebno ga je obložiti tkani shynom ili zavojem

4 imobiliziramo uvijek preko odjeće

5 vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji kože može vidjeti je li negdje sredstvo za imobilizaci ju previše zategnuto i što remeti cirkulaciju krvi

Za imobilizaciju koristimo priručna sredstva koja nam se nađu na dohvat ruke prometni tro shykut iz a utomobila trokutni rubac i zavoje iz kutije prve pomoći daske grane koru drveta novine kišobran (S li čne predmete koje nađemo u okolini

Kod otvorenih prijeloma kost iju prije imobishyliz acije potrebno je na ranu postaviti sterilnu gazu i zavoj

Slika 58 mobilizacija šake novinama mobilishyzaciju šake završavamo postavljanjem trokutne marame kao pri imobiJizaciji podlaktice

~ Slike 61 i 62 Imobilizz D -c~ Slike 59 i 60 Imobilizacija podlaktice trokutshy

nim rupcem

~

Slike 63 i 64 Imobilizacija c- -

28

Prijelomi kostiju i istašenja zglobova

Slike 61 i 62 Imobiizacija nadlaktice trokutnim rupcem ~a podlaktice trokut-

Slike 63 i 64 Imobiliza cija ključne kosti trokutnim rupcem

29

Prijelomi kostiju i i$ča$enja zglobova

Tek nakon stav ljanja ovratnika pristupamo izv la čenju ozlijeđenoga iz vozila Za to su poshytrebne najmanje tri osobe kao što je pokazano na slici 72

Slika 72 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kra lježnice

Sl ika 73 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 74 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 75 Postavljanje ozlijeđene osobe na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 76 Imobilizacija ozlijeđene kralježnice

Prva osoba pridržavanjem glave sprječava poshykrete glave tijekom izvlačenja iz vozila druga obuhvaća prsni koš iza leđa ozlijeđenoga ispod pazuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se na lazi u prirodnom položaju a trećoj je osobi zadaća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge čime se osigurava lakše izvlačenje jz vozila

413 Imobilizacija pri U podizanj u ozl iedEi(I =Z na ozljedu kral jeinicE manje tri osobe a li c đenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeJe-~ stavilo na dasku pri SUi- -= 1_

bull Postavlianje ozlijeđenoga sumnji na ozljedu ~~

Ozlijeđenoga podiže s3 o

osoba a treća podmeee Sa da mu glavu pridržava oce

ma Koristeći se prirućni - _

-

Ir

~ Slika 78 mobilizacija i poC ako smo 5ami~ a mOramo z-a -sx

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozoc__ _ jeđenim Zbog toga se oz jeshy

pruža pomoć već Se oo-a- = ž ivot u opasnosti npr zooe X~ vanja

32

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Ozljede

3 OZLJEDE

Pod pojmom ozljede razumijevaju se različita oštećenja ljudskog organizma uzrokovana štetshynim či niteljima meha ni čke kemijske toplinske i druge naravi Ti uzroc i izazivaju ozljede u onom trenutku kad njihovo štetno ranjavajuće djelovanje nadj ača otpor organ izma s kojim ti u zroč ni c i naglo i nepredv i đeno dođu u dodir

Taj sukob dovodi do različ it i h oštećenja kako na mjestu djelovan ja sile tako i na drugim dijeshylovima tijela Prema tome pri svakoj težoj ozljeshydi va lja obvezatno voditi računa o tome te pored ostaloga provjeriti i opće stanje organizma trashyžeć i znakove eventua lnog šoka iskrvarenja gušenja i s lično

Sve ozljede možemo podijelit i na bull mehaničke ozljede (rane nagnječenj a prijeshy

lomi i ščašena zglobova i drugo) bull top li nske ozljede (opekline ozebline sunča shy

nica) bull kemijske ozljede (djelovanje jakih kiselina i

lužina) bull oz ljede e l ektričnom strujom i gromom bull druge vrste ozljeda

Djelovanjem sile najčešće dolazi do vidljivog oštećenj a kože i tkiva ispod kože pa govorimo o OTVO RENOJ OZLJEDI Kad koža ostaje naizshygled neoštećena radi se o ZATVORENOJ OZshyLJED I (n ag nječenje natučenj e p rsnuće unutarshynjih organa i slično)

31 RANE

Rane su otvorene ozljede odnosno vidljiva ošshyteće nja ljudskog organizma Prije svega je ozli shyjeđena koža Oštećeno tkivo koje je prije toga bilo zašti ćeno kožom nakon oz ljede neposredshyno je izl oženo vanjskoj sredini Rane su praćene pojavom veće il i manje boli na mjestu oz ljeshyđivanj a Tkiva ispod kože (miš ić i krvne ži le kosti živci i dr) mogu biti ozlijeđena u većoj ili manjoj mjeri ovisno o vrsti sile duljini djelo- vanja sile mjestu na tijelu i drugim čimben icishyma

Sve rane izazivaju nekoliko opasnosti koje se tijekom pružanja prve pomoći moraju odmah zamijetiti i s priječ it i

KRVARENJ E često prati otvorene oz ljede uzroshykovane mehani čkom silom Ono može biti vrlo jako i može neposredno ugroziti život

tNFEKCIJA je posljedica ulaska i razmnožavanja raz l ičitih klica u rani Svaka rana može biti u manjoj ili većoj mjeri zagađena klicama Nastashynak infekcije s prječava se tako da se na ranu obvezatno stavi prvo sterilna gaza ili kompresa iJi j a stučić prvog zavoja a potom se rana povishyje Kad su u pitanju manje rane koje ne krvare jako ili su male površine na sterilnu gazu može se staviti fl aster ili već priređen i flaster koji na sredini ima komad i ć sterilne gaze (hansaplast ili sl )

ZAPAMTITE POSTUPAK S RANOM

bull rana se NE SMIJE dirati prstima bull ran a se NE SMIJE ispirati nikakvim tekushy

ćinama uključujući alkohol i sli čne tvari niti se smije premazivati mastima i kremashyma

bull rana se takođe r NE SMIJE posipati prašcima i s li čnim preparatima

bull jz rane se NE SM IJ E vaditi strano tijel o zashybodeno u nju (čavao staklo komad meshytala plastika i sl )

bull ako rana jako krvari KRVARENJE se mora ZAUSTAVtTI

bull na ranu obvezatno treba STAVITI STERtL shyNU GAZU i rana se mora poviti

bull svaka se teža ozljeda obvezatno mora IM O BILIZIRATI

ŠOK je težak poremećaj općeg stanja organizma koji može biti posljedica težeg ranjavanja namiddot ročito ako je praćeno obilnij im krvarenjem i jakom boli

Na s lj edećim je slikama prikazano kako treba postaviti zavoj na pojed inim dijelovima tijela

21

Ozljede

Slika 42 Zavoj šake Iro ---___r-

Slika 40 Zavoj ramena trokutnom maramom

Slika 3 9 Zavoj oka trakutnom maramom

Slika 43 Za voj kuka lrokuL-o-

Slika 4 1 Zavoj lakta trokutnom maramom

22

Ozljede

Slika 42 Zavoj šake trokutnom maramom

~ okutnom maramom

Slika 43 Zavoj kuka trokutnom maramom

Slika 44 Zavoj koljena trokutnom maramom --Jtnom maramom

23

Slike 4S 46 47 i 48 Zavoj slopa la Irokuinom maramom

32 OPEKLINE

Opekline su oz ljede ~I plinom odnosno vi so ~ IJ-~ koja dolazi u dodir s Ijc zrak vrele tekućine ili O-~~ men i slJ Opekline __~_ jak im kiselinama i lui - a- trične struje j dr U prOl6-shykline su najćešće iZ3Za-~ iJi sam im vozilom koje 50 =

jz rashladnog SUsta 3

mulatora odnosno nesp_ koža ili sluznica moze gt0 pornom kiselinom što ope put opeklina Općenito 5~-O_ padaju među najčešće az~~shydnevnom ž ivotu (u kući a slobodno vrij eme) tako _

ZNACi I POSLJEDICE OO

bull oz l ijeđena koža iili S-=

bull jaka bol bull pojava otoka j mjeh~ ~ bull gubitak tekućine

Što je opećena površina eca

do pojave znakova ŠOfgt sluznice omogućuje u INFEKCiJE

321 Prva pomoć kod upetagtz

di se s lj edećim postuJgtCimo= Opečeno mjesto treba prodiranje topline u-_

moglo prouzroč iti i ei2 dio tije la 10 do 20 - _~ tekuću hladnu vod -oshyopečeni se d io tijela ~- _-=- _ to Istodobno treba brzo ~ _ o~ niti sve predmete kof jelove tije la (prsten -a-_ love odjeće) i to p ~ ~O jelovi počnu oticati Zalijepljeni dijelO oc lt0 ~ dati (osim kod ope _~ ~ ~ Ijehuri se E S Ujl o gtakon ohlađnaia rgtpe(=_ _

staviti sterilnu -lLP--S gazu Steril 5222 potpuno pre- deg oz~~_ o

24

Ozljede

32 OPEKLINE

Opekl ine su ozljede uzrokovane najčešće toshypl inom odnosno visokom temperaturom tvari koja dolaz i u dod ir s ljudskim organizmom (vreli zrak vrele tekućine ili čvrsta tijela otvoreni plashymen i sL) Opekline mogu biti uzrokovane i jakim kiselinama i lužinama djelovanjem elekshytrične struje i dr U prometnim nesrećama opeshykline su najčešće izazvane zapaljenim gorivom ili sa mim vozilom koje gori te vrelom tekuć inom

iz rashladnog sustava Pri likom ošteće nja aku shymulatora odnosno nespretnog rukovanja njime koža ili sluznica može doći u dodir sa sumshypornom kiselinom što opel izaz iva ozljede poshyput opeklina Općenito govoreć i opekline pri shypadaju među najčešće ozljede kako u svakoshydnevnom ž ivotu (u kuć i na radnom mjestu u slobodno vrijeme) tako i u prometu

ZNACI I POSLJEDICE O PEKLINE jesu

bull oz lijeđena koža iili sluznica bull jaka bol bull pojava otoka i mjehura bull gubitak tekuć in e

Što je opečena površina veća brže i lakše dolazi do pojave znakova ŠOKA Oštećenje kože i sl uzni ce omogućuje ulazak klica i pojavu INFEKCIJE

321 Prva pomoć kod opeklina toplinom izvoshydi se sljedećim postupcima bull Opečeno mjesto treba ohladili da se spriječ i

prodiranje topl ine u dubinu tkiva što bi moglo p rouzroč i ti i teža oštećenja Opečeni dio ti jela l Oda 20 minuta stav lja se pod tekuću hladnu vodu Ako nema tekuće vode opečeni se dio tije la uranja u hladnu vodu

bull Istodobno treba brzo skinuti odnosno odstrashyniti sve predmete koji okružuju oz lij eđene di shyjelove tijela (prsten narukvicu sat uske dijeshylove odjeće) i to prije nego što opečeni dishyjelovi počnu oticati

bull Zalijepljeni dijelovi odjeće NE SM IJ U se skishydati (osim kod opekli na kemikalijama)

bull Mjehuri se NE SMIJU dirati ni t i bušiti bull Nakon ohl ađivanja opečenog mjesta treba

staviti sterilnu ALUPLAST fo liju ili sterilnu gazu Sterilna gaza ili aluplast fo lija mora potpuno prekr iti ozljedu

bull Na opečena mjesta NE SMIJ E se stav ljati ni shykak-va tekući na ulje mast krema ili biJa koji drugi preparat fl aster vala ili nešto drugo

322 Prva pomoć kod opeklina sumpornom kiselinom U slućaju opeklina uzrokovanih sumpornom ki shyselinom prva se pomoć svodi na što hitnije ISPI shyRANJE mlazom či ste vode onoga mjesta koje je bilo u dodiru s ki selinom Prije toga treba svući odjeću jer se odjeća često natopi ovom vrlo agresivnom kemika lijom što može produljiti doticaj s kožom i izazvati teže ozljede Nakon ispiranja oz li jeđeno mjesto treba prekriti sterilshynom gazom i lagano previti Na ranu se NE SM IJ U stavljati nikakve tekućine ili masti niti bi lo kakvi drugi preparati

33 OZLJEDE GLAVE

Ozljede glave mogu biti otvorene i zatvorene Često su praćene krvarenjima iz nosa i uha a one teže skoro uv ij ek gubitkom svi jesti pa ozli shyj eđenoga u tom s lučaju treba staviti u bočni položaj Potres mozga je vr lo česta posljedica udarca glavom (ili lj glavu) a pri tome je prisushytan barem jedan od triju znakova gubitak sv ishyjesti mučnina i povraća nje a ozlij eđeni se ne sjeća događaj a

Slika 49 Položaj pri krvarenju iz nosa

25

Ozljede

34 OZLJEDE PRSNOGA KOŠA

Ove su ozljede također česte u prometnim neshysrećama naroč i to kod osoba koje su u trenutku nezgode upravljale vozilom i koje nisu bile veshyzane sigu rnosni m pojasom Mehanička sila dje shyluje na veću površinu t ijela pa se energija preshynosi na unutarnje organe (pluća srce i dr) te ih oštećuje Disanje osoba s takvim ozljedama je otežano i bolno pa je potrebno postav iti je u polu sjedeć i položaj Ponekad dolazi i do otvoshyrenih ozljeda prsnoga koša Tada zrak ulazi u prsni koš i potiskuje pluća Ako posto ji otvorena ozljeda koja se prepoznaje po pj enušavoj krvi i šištanju jz rane neophodno je ranu previti tako da se na nju prvo stavlja sterilna gaza potom preko nje komad poliviniiske fo lije koja se za kožu zalijepi flasterom a nakon toga se sve skushypa čv rsto previje zavojem oko prsa Tako ozli shyjeđenu osobu treba postavit i u polusjedeći poshyložaj (sl SO i S 1) Ako se pojave znaci unutarmiddot njega krvarenja (iskrvarenj a) transportira se ravno ležeć i (kao pri unutarnjem krvarenju)

Slika 50 Položaj pri oz ljedi prsnoga koša

Slika 57 Otvorena ozljeda prsnoga koša

35 OZLJEDE TRBUHA

Mehanička sila može d jelovati na ljudski orgashynizam i u predjelu trbuh a Pri torne se najčešće događaju unutarnje ozljede (puknuća unutarnjih organa j etre slezene i ve likih krvnih žila) koje su praćene unutarnjim krvarenjima Ako nema znakova iskrvarenja takvog oz lij eđenog potrebshyno je staviti u vodoravni ležeći položaj (na leđishyma) s pousavijenim nogama Ako su prisutni znakovi iskrvarenja unes rećeni se postavlja u ravno ležeći položaj a noge mu moraju biti isshypružene Ako je ozljeda trbuha s otvorenom rashynom j ispadanjem organa (cr ijeva) onda se ti organi NE SM IJU di rati niti vraćati u utrobu a rana se mora prekriti većom sterilnom gazom Ozlijeđeni se stavlja u vodoravni položaj na leđa s nogama savijenim u kukovima i koljenima i s uzglavljem (ako nema znakova iskrvarenja) Kad je unesrećen i pri sv ijesti i kad osjeća jaku žeđ NE SMIJE mu se davati tekućina (ili hrana) Mogu mu se ovlažiti usne mokrom gazom ili rupč ićem

Slika 52 Položaj pri oz ljedi trbuha

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koje su vrste ra na j kakve su opasnost i u svez i s ranom

2 Koj i su postupci prve pomoći u svezi s ranom 3 Koj i su postu pc i prve pomoći kod opeklina

uzrokovanih topli nom 4 Kakva je prva pomoć kod ozljeda sumporshy

nom kise linom 5 Kakva je prva pomoć kod ozljeda prsnoga

koša 6 Kakva je prva pomoć kod ozljeda trbuha

Prijefomi kostiju mogu (sl 53 i 54) Postoje t- =cshyza otkrivanje pri jeloma bava Nesigurni znako soshyrilo kože dok su izoblić~- mogućnost pokreta az ~~ gurni znakovi Deforffiltca _-=shy

ako se oz lijeđeni dio lj ~_ _

zdravim dijelom Otvore-- se prepoznaju jer uz de-foshydijela tijefa postaji i ra1c ulomci kosti

ts SS ~--~

Slika 53 Zatvoreni prijeloshy

~ Slika 54 Otvoreni prijeor

I J

Slika 55 Jščašenje zgloba

26

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

4 PRIJElOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVADE TR BUHA

=-= ~ e 0 ati na ljudski orgashy_ _ - 2 Pri tome se najčešće _-= -ede puknuća unutarnjih

-~ elikih krvnih žila) koje - - -- - arenjima Ako nema c- og ozlijeđenog potrebshyrz - ežeć i položaj (na leđishy- -i()2am3 Ako su prisutni

_-~rećeni se postavlja u ~ lOge mu moraju biti i5shy=eurof2 uha s otvorenom rashy

_ 2a ~ cr ijeva) onda se ti ~-- liti vraćati u utrobu a

ećom sterilnom gazom - _ odoravni položaj na leđa

- _ _ ovima i koljenima i 5

-~-=- ~2kova iskrvarenja) Kad Č- ad osjeća jaku žeđ NE -=-- c--la ili hrana Mogu mu -- gazom ili rupč i ćem

middotedi trbuha

__ TE

z euro su opasnosti u svezi

~ IIYilOĆ i u svezi s ranom ~ pomoć i kod opeklina

_ - od ozl jeda prsnoga

Prijelomi kostiju mogu bi ti zatvoreni i otvoreni si 53 i 54 Postoje nesigurn i i sigurni znakov i za otkrivanje prijeloma kostiju i iščašenja zgloshybova Nesigurni znakovi su bol oteklina i modshyril o kože dok su izobliče nj e (deformac ij a) i neshymogućnost pokreta ozlijeđenog dij ela tijela sishygurni znakovi Deformacija se najlakše uočava ako se ozlij eđen i dio tijela uspoređuje s istim zdravim dijelom O tvoreni prijelomi kostiju lako se prepoznaju jer uz deformaciju oz lij eđenog dijela tijela postoj i i rana iz koje vire slomljeni ulomci kosti

Slika 53 Zatvoreni prijelom

Slika 54 Otvoreni prijelom

Slika 55 l šč ašenje zgloba

PRVA POMOĆ KO D PRIJELOMA KOSTIJU I I ŠČAŠENJA ZGLOBO VA

Smisao pružanja prve pomoć i kod prijeloma kosti ili i šča š enja zgloba jest da se ozlijeđeni dio t ijela uč i ni nepokretn im tj da ga se imobilizira Time se smanjuje bolnost takvih ozljeda koje mogu biti uzrokom nastanka šoka što se često događa kod prijeloma veće kosti npr butne koshysti ili kod prijeloma više manjih kostiju npr obi shyj u potkoljenica Zbog toga je potrebno pažljivo postupati s ozlijeđenim dijelom tijela prilikom premještanja i pripreme za imobIlizaciju To se postiže obvezatnim prihvaćanjem za dva sushysjedna zgloba bez namjere ispravljanja deforshymacije lagano povl ačeći u suprotnim smjerovishyma i pridržavanjem rukom ispod mjesta prijeloshyma (sl 56)

Slika 56 Ispravno pridržavanje prelomjenog uda

Slika 57 Neispravno pridržavanje preomljenog uda

27

Prijelomi kostiju i i$ta$enja zglobova

Da bismo imobilizaciju izveli ispravno potrebshyno je poznavati nekoliko osnovnih pravila

1 sredstvo za imobilizac iju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba

2 uvijek se imobilizira u prirodnom položaju shyto je položaj u kojem su miš ići i tetive najshyopušteniji

3 ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predshymet npr daska potrebno ga je obložiti tkani shynom ili zavojem

4 imobiliziramo uvijek preko odjeće

5 vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji kože može vidjeti je li negdje sredstvo za imobilizaci ju previše zategnuto i što remeti cirkulaciju krvi

Za imobilizaciju koristimo priručna sredstva koja nam se nađu na dohvat ruke prometni tro shykut iz a utomobila trokutni rubac i zavoje iz kutije prve pomoći daske grane koru drveta novine kišobran (S li čne predmete koje nađemo u okolini

Kod otvorenih prijeloma kost iju prije imobishyliz acije potrebno je na ranu postaviti sterilnu gazu i zavoj

Slika 58 mobilizacija šake novinama mobilishyzaciju šake završavamo postavljanjem trokutne marame kao pri imobiJizaciji podlaktice

~ Slike 61 i 62 Imobilizz D -c~ Slike 59 i 60 Imobilizacija podlaktice trokutshy

nim rupcem

~

Slike 63 i 64 Imobilizacija c- -

28

Prijelomi kostiju i istašenja zglobova

Slike 61 i 62 Imobiizacija nadlaktice trokutnim rupcem ~a podlaktice trokut-

Slike 63 i 64 Imobiliza cija ključne kosti trokutnim rupcem

29

Prijelomi kostiju i i$ča$enja zglobova

Tek nakon stav ljanja ovratnika pristupamo izv la čenju ozlijeđenoga iz vozila Za to su poshytrebne najmanje tri osobe kao što je pokazano na slici 72

Slika 72 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kra lježnice

Sl ika 73 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 74 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 75 Postavljanje ozlijeđene osobe na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 76 Imobilizacija ozlijeđene kralježnice

Prva osoba pridržavanjem glave sprječava poshykrete glave tijekom izvlačenja iz vozila druga obuhvaća prsni koš iza leđa ozlijeđenoga ispod pazuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se na lazi u prirodnom položaju a trećoj je osobi zadaća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge čime se osigurava lakše izvlačenje jz vozila

413 Imobilizacija pri U podizanj u ozl iedEi(I =Z na ozljedu kral jeinicE manje tri osobe a li c đenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeJe-~ stavilo na dasku pri SUi- -= 1_

bull Postavlianje ozlijeđenoga sumnji na ozljedu ~~

Ozlijeđenoga podiže s3 o

osoba a treća podmeee Sa da mu glavu pridržava oce

ma Koristeći se prirućni - _

-

Ir

~ Slika 78 mobilizacija i poC ako smo 5ami~ a mOramo z-a -sx

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozoc__ _ jeđenim Zbog toga se oz jeshy

pruža pomoć već Se oo-a- = ž ivot u opasnosti npr zooe X~ vanja

32

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Ozljede

Slika 42 Zavoj šake Iro ---___r-

Slika 40 Zavoj ramena trokutnom maramom

Slika 3 9 Zavoj oka trakutnom maramom

Slika 43 Za voj kuka lrokuL-o-

Slika 4 1 Zavoj lakta trokutnom maramom

22

Ozljede

Slika 42 Zavoj šake trokutnom maramom

~ okutnom maramom

Slika 43 Zavoj kuka trokutnom maramom

Slika 44 Zavoj koljena trokutnom maramom --Jtnom maramom

23

Slike 4S 46 47 i 48 Zavoj slopa la Irokuinom maramom

32 OPEKLINE

Opekline su oz ljede ~I plinom odnosno vi so ~ IJ-~ koja dolazi u dodir s Ijc zrak vrele tekućine ili O-~~ men i slJ Opekline __~_ jak im kiselinama i lui - a- trične struje j dr U prOl6-shykline su najćešće iZ3Za-~ iJi sam im vozilom koje 50 =

jz rashladnog SUsta 3

mulatora odnosno nesp_ koža ili sluznica moze gt0 pornom kiselinom što ope put opeklina Općenito 5~-O_ padaju među najčešće az~~shydnevnom ž ivotu (u kući a slobodno vrij eme) tako _

ZNACi I POSLJEDICE OO

bull oz l ijeđena koža iili S-=

bull jaka bol bull pojava otoka j mjeh~ ~ bull gubitak tekućine

Što je opećena površina eca

do pojave znakova ŠOfgt sluznice omogućuje u INFEKCiJE

321 Prva pomoć kod upetagtz

di se s lj edećim postuJgtCimo= Opečeno mjesto treba prodiranje topline u-_

moglo prouzroč iti i ei2 dio tije la 10 do 20 - _~ tekuću hladnu vod -oshyopečeni se d io tijela ~- _-=- _ to Istodobno treba brzo ~ _ o~ niti sve predmete kof jelove tije la (prsten -a-_ love odjeće) i to p ~ ~O jelovi počnu oticati Zalijepljeni dijelO oc lt0 ~ dati (osim kod ope _~ ~ ~ Ijehuri se E S Ujl o gtakon ohlađnaia rgtpe(=_ _

staviti sterilnu -lLP--S gazu Steril 5222 potpuno pre- deg oz~~_ o

24

Ozljede

32 OPEKLINE

Opekl ine su ozljede uzrokovane najčešće toshypl inom odnosno visokom temperaturom tvari koja dolaz i u dod ir s ljudskim organizmom (vreli zrak vrele tekućine ili čvrsta tijela otvoreni plashymen i sL) Opekline mogu biti uzrokovane i jakim kiselinama i lužinama djelovanjem elekshytrične struje i dr U prometnim nesrećama opeshykline su najčešće izazvane zapaljenim gorivom ili sa mim vozilom koje gori te vrelom tekuć inom

iz rashladnog sustava Pri likom ošteće nja aku shymulatora odnosno nespretnog rukovanja njime koža ili sluznica može doći u dodir sa sumshypornom kiselinom što opel izaz iva ozljede poshyput opeklina Općenito govoreć i opekline pri shypadaju među najčešće ozljede kako u svakoshydnevnom ž ivotu (u kuć i na radnom mjestu u slobodno vrijeme) tako i u prometu

ZNACI I POSLJEDICE O PEKLINE jesu

bull oz lijeđena koža iili sluznica bull jaka bol bull pojava otoka i mjehura bull gubitak tekuć in e

Što je opečena površina veća brže i lakše dolazi do pojave znakova ŠOKA Oštećenje kože i sl uzni ce omogućuje ulazak klica i pojavu INFEKCIJE

321 Prva pomoć kod opeklina toplinom izvoshydi se sljedećim postupcima bull Opečeno mjesto treba ohladili da se spriječ i

prodiranje topl ine u dubinu tkiva što bi moglo p rouzroč i ti i teža oštećenja Opečeni dio ti jela l Oda 20 minuta stav lja se pod tekuću hladnu vodu Ako nema tekuće vode opečeni se dio tije la uranja u hladnu vodu

bull Istodobno treba brzo skinuti odnosno odstrashyniti sve predmete koji okružuju oz lij eđene di shyjelove tijela (prsten narukvicu sat uske dijeshylove odjeće) i to prije nego što opečeni dishyjelovi počnu oticati

bull Zalijepljeni dijelovi odjeće NE SM IJ U se skishydati (osim kod opekli na kemikalijama)

bull Mjehuri se NE SMIJU dirati ni t i bušiti bull Nakon ohl ađivanja opečenog mjesta treba

staviti sterilnu ALUPLAST fo liju ili sterilnu gazu Sterilna gaza ili aluplast fo lija mora potpuno prekr iti ozljedu

bull Na opečena mjesta NE SMIJ E se stav ljati ni shykak-va tekući na ulje mast krema ili biJa koji drugi preparat fl aster vala ili nešto drugo

322 Prva pomoć kod opeklina sumpornom kiselinom U slućaju opeklina uzrokovanih sumpornom ki shyselinom prva se pomoć svodi na što hitnije ISPI shyRANJE mlazom či ste vode onoga mjesta koje je bilo u dodiru s ki selinom Prije toga treba svući odjeću jer se odjeća često natopi ovom vrlo agresivnom kemika lijom što može produljiti doticaj s kožom i izazvati teže ozljede Nakon ispiranja oz li jeđeno mjesto treba prekriti sterilshynom gazom i lagano previti Na ranu se NE SM IJ U stavljati nikakve tekućine ili masti niti bi lo kakvi drugi preparati

33 OZLJEDE GLAVE

Ozljede glave mogu biti otvorene i zatvorene Često su praćene krvarenjima iz nosa i uha a one teže skoro uv ij ek gubitkom svi jesti pa ozli shyj eđenoga u tom s lučaju treba staviti u bočni položaj Potres mozga je vr lo česta posljedica udarca glavom (ili lj glavu) a pri tome je prisushytan barem jedan od triju znakova gubitak sv ishyjesti mučnina i povraća nje a ozlij eđeni se ne sjeća događaj a

Slika 49 Položaj pri krvarenju iz nosa

25

Ozljede

34 OZLJEDE PRSNOGA KOŠA

Ove su ozljede također česte u prometnim neshysrećama naroč i to kod osoba koje su u trenutku nezgode upravljale vozilom i koje nisu bile veshyzane sigu rnosni m pojasom Mehanička sila dje shyluje na veću površinu t ijela pa se energija preshynosi na unutarnje organe (pluća srce i dr) te ih oštećuje Disanje osoba s takvim ozljedama je otežano i bolno pa je potrebno postav iti je u polu sjedeć i položaj Ponekad dolazi i do otvoshyrenih ozljeda prsnoga koša Tada zrak ulazi u prsni koš i potiskuje pluća Ako posto ji otvorena ozljeda koja se prepoznaje po pj enušavoj krvi i šištanju jz rane neophodno je ranu previti tako da se na nju prvo stavlja sterilna gaza potom preko nje komad poliviniiske fo lije koja se za kožu zalijepi flasterom a nakon toga se sve skushypa čv rsto previje zavojem oko prsa Tako ozli shyjeđenu osobu treba postavit i u polusjedeći poshyložaj (sl SO i S 1) Ako se pojave znaci unutarmiddot njega krvarenja (iskrvarenj a) transportira se ravno ležeć i (kao pri unutarnjem krvarenju)

Slika 50 Položaj pri oz ljedi prsnoga koša

Slika 57 Otvorena ozljeda prsnoga koša

35 OZLJEDE TRBUHA

Mehanička sila može d jelovati na ljudski orgashynizam i u predjelu trbuh a Pri torne se najčešće događaju unutarnje ozljede (puknuća unutarnjih organa j etre slezene i ve likih krvnih žila) koje su praćene unutarnjim krvarenjima Ako nema znakova iskrvarenja takvog oz lij eđenog potrebshyno je staviti u vodoravni ležeći položaj (na leđishyma) s pousavijenim nogama Ako su prisutni znakovi iskrvarenja unes rećeni se postavlja u ravno ležeći položaj a noge mu moraju biti isshypružene Ako je ozljeda trbuha s otvorenom rashynom j ispadanjem organa (cr ijeva) onda se ti organi NE SM IJU di rati niti vraćati u utrobu a rana se mora prekriti većom sterilnom gazom Ozlijeđeni se stavlja u vodoravni položaj na leđa s nogama savijenim u kukovima i koljenima i s uzglavljem (ako nema znakova iskrvarenja) Kad je unesrećen i pri sv ijesti i kad osjeća jaku žeđ NE SMIJE mu se davati tekućina (ili hrana) Mogu mu se ovlažiti usne mokrom gazom ili rupč ićem

Slika 52 Položaj pri oz ljedi trbuha

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koje su vrste ra na j kakve su opasnost i u svez i s ranom

2 Koj i su postupci prve pomoći u svezi s ranom 3 Koj i su postu pc i prve pomoći kod opeklina

uzrokovanih topli nom 4 Kakva je prva pomoć kod ozljeda sumporshy

nom kise linom 5 Kakva je prva pomoć kod ozljeda prsnoga

koša 6 Kakva je prva pomoć kod ozljeda trbuha

Prijefomi kostiju mogu (sl 53 i 54) Postoje t- =cshyza otkrivanje pri jeloma bava Nesigurni znako soshyrilo kože dok su izoblić~- mogućnost pokreta az ~~ gurni znakovi Deforffiltca _-=shy

ako se oz lijeđeni dio lj ~_ _

zdravim dijelom Otvore-- se prepoznaju jer uz de-foshydijela tijefa postaji i ra1c ulomci kosti

ts SS ~--~

Slika 53 Zatvoreni prijeloshy

~ Slika 54 Otvoreni prijeor

I J

Slika 55 Jščašenje zgloba

26

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

4 PRIJElOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVADE TR BUHA

=-= ~ e 0 ati na ljudski orgashy_ _ - 2 Pri tome se najčešće _-= -ede puknuća unutarnjih

-~ elikih krvnih žila) koje - - -- - arenjima Ako nema c- og ozlijeđenog potrebshyrz - ežeć i položaj (na leđishy- -i()2am3 Ako su prisutni

_-~rećeni se postavlja u ~ lOge mu moraju biti i5shy=eurof2 uha s otvorenom rashy

_ 2a ~ cr ijeva) onda se ti ~-- liti vraćati u utrobu a

ećom sterilnom gazom - _ odoravni položaj na leđa

- _ _ ovima i koljenima i 5

-~-=- ~2kova iskrvarenja) Kad Č- ad osjeća jaku žeđ NE -=-- c--la ili hrana Mogu mu -- gazom ili rupč i ćem

middotedi trbuha

__ TE

z euro su opasnosti u svezi

~ IIYilOĆ i u svezi s ranom ~ pomoć i kod opeklina

_ - od ozl jeda prsnoga

Prijelomi kostiju mogu bi ti zatvoreni i otvoreni si 53 i 54 Postoje nesigurn i i sigurni znakov i za otkrivanje prijeloma kostiju i iščašenja zgloshybova Nesigurni znakovi su bol oteklina i modshyril o kože dok su izobliče nj e (deformac ij a) i neshymogućnost pokreta ozlijeđenog dij ela tijela sishygurni znakovi Deformacija se najlakše uočava ako se ozlij eđen i dio tijela uspoređuje s istim zdravim dijelom O tvoreni prijelomi kostiju lako se prepoznaju jer uz deformaciju oz lij eđenog dijela tijela postoj i i rana iz koje vire slomljeni ulomci kosti

Slika 53 Zatvoreni prijelom

Slika 54 Otvoreni prijelom

Slika 55 l šč ašenje zgloba

PRVA POMOĆ KO D PRIJELOMA KOSTIJU I I ŠČAŠENJA ZGLOBO VA

Smisao pružanja prve pomoć i kod prijeloma kosti ili i šča š enja zgloba jest da se ozlijeđeni dio t ijela uč i ni nepokretn im tj da ga se imobilizira Time se smanjuje bolnost takvih ozljeda koje mogu biti uzrokom nastanka šoka što se često događa kod prijeloma veće kosti npr butne koshysti ili kod prijeloma više manjih kostiju npr obi shyj u potkoljenica Zbog toga je potrebno pažljivo postupati s ozlijeđenim dijelom tijela prilikom premještanja i pripreme za imobIlizaciju To se postiže obvezatnim prihvaćanjem za dva sushysjedna zgloba bez namjere ispravljanja deforshymacije lagano povl ačeći u suprotnim smjerovishyma i pridržavanjem rukom ispod mjesta prijeloshyma (sl 56)

Slika 56 Ispravno pridržavanje prelomjenog uda

Slika 57 Neispravno pridržavanje preomljenog uda

27

Prijelomi kostiju i i$ta$enja zglobova

Da bismo imobilizaciju izveli ispravno potrebshyno je poznavati nekoliko osnovnih pravila

1 sredstvo za imobilizac iju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba

2 uvijek se imobilizira u prirodnom položaju shyto je položaj u kojem su miš ići i tetive najshyopušteniji

3 ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predshymet npr daska potrebno ga je obložiti tkani shynom ili zavojem

4 imobiliziramo uvijek preko odjeće

5 vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji kože može vidjeti je li negdje sredstvo za imobilizaci ju previše zategnuto i što remeti cirkulaciju krvi

Za imobilizaciju koristimo priručna sredstva koja nam se nađu na dohvat ruke prometni tro shykut iz a utomobila trokutni rubac i zavoje iz kutije prve pomoći daske grane koru drveta novine kišobran (S li čne predmete koje nađemo u okolini

Kod otvorenih prijeloma kost iju prije imobishyliz acije potrebno je na ranu postaviti sterilnu gazu i zavoj

Slika 58 mobilizacija šake novinama mobilishyzaciju šake završavamo postavljanjem trokutne marame kao pri imobiJizaciji podlaktice

~ Slike 61 i 62 Imobilizz D -c~ Slike 59 i 60 Imobilizacija podlaktice trokutshy

nim rupcem

~

Slike 63 i 64 Imobilizacija c- -

28

Prijelomi kostiju i istašenja zglobova

Slike 61 i 62 Imobiizacija nadlaktice trokutnim rupcem ~a podlaktice trokut-

Slike 63 i 64 Imobiliza cija ključne kosti trokutnim rupcem

29

Prijelomi kostiju i i$ča$enja zglobova

Tek nakon stav ljanja ovratnika pristupamo izv la čenju ozlijeđenoga iz vozila Za to su poshytrebne najmanje tri osobe kao što je pokazano na slici 72

Slika 72 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kra lježnice

Sl ika 73 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 74 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 75 Postavljanje ozlijeđene osobe na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 76 Imobilizacija ozlijeđene kralježnice

Prva osoba pridržavanjem glave sprječava poshykrete glave tijekom izvlačenja iz vozila druga obuhvaća prsni koš iza leđa ozlijeđenoga ispod pazuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se na lazi u prirodnom položaju a trećoj je osobi zadaća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge čime se osigurava lakše izvlačenje jz vozila

413 Imobilizacija pri U podizanj u ozl iedEi(I =Z na ozljedu kral jeinicE manje tri osobe a li c đenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeJe-~ stavilo na dasku pri SUi- -= 1_

bull Postavlianje ozlijeđenoga sumnji na ozljedu ~~

Ozlijeđenoga podiže s3 o

osoba a treća podmeee Sa da mu glavu pridržava oce

ma Koristeći se prirućni - _

-

Ir

~ Slika 78 mobilizacija i poC ako smo 5ami~ a mOramo z-a -sx

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozoc__ _ jeđenim Zbog toga se oz jeshy

pruža pomoć već Se oo-a- = ž ivot u opasnosti npr zooe X~ vanja

32

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Ozljede

Slika 42 Zavoj šake trokutnom maramom

~ okutnom maramom

Slika 43 Zavoj kuka trokutnom maramom

Slika 44 Zavoj koljena trokutnom maramom --Jtnom maramom

23

Slike 4S 46 47 i 48 Zavoj slopa la Irokuinom maramom

32 OPEKLINE

Opekline su oz ljede ~I plinom odnosno vi so ~ IJ-~ koja dolazi u dodir s Ijc zrak vrele tekućine ili O-~~ men i slJ Opekline __~_ jak im kiselinama i lui - a- trične struje j dr U prOl6-shykline su najćešće iZ3Za-~ iJi sam im vozilom koje 50 =

jz rashladnog SUsta 3

mulatora odnosno nesp_ koža ili sluznica moze gt0 pornom kiselinom što ope put opeklina Općenito 5~-O_ padaju među najčešće az~~shydnevnom ž ivotu (u kući a slobodno vrij eme) tako _

ZNACi I POSLJEDICE OO

bull oz l ijeđena koža iili S-=

bull jaka bol bull pojava otoka j mjeh~ ~ bull gubitak tekućine

Što je opećena površina eca

do pojave znakova ŠOfgt sluznice omogućuje u INFEKCiJE

321 Prva pomoć kod upetagtz

di se s lj edećim postuJgtCimo= Opečeno mjesto treba prodiranje topline u-_

moglo prouzroč iti i ei2 dio tije la 10 do 20 - _~ tekuću hladnu vod -oshyopečeni se d io tijela ~- _-=- _ to Istodobno treba brzo ~ _ o~ niti sve predmete kof jelove tije la (prsten -a-_ love odjeće) i to p ~ ~O jelovi počnu oticati Zalijepljeni dijelO oc lt0 ~ dati (osim kod ope _~ ~ ~ Ijehuri se E S Ujl o gtakon ohlađnaia rgtpe(=_ _

staviti sterilnu -lLP--S gazu Steril 5222 potpuno pre- deg oz~~_ o

24

Ozljede

32 OPEKLINE

Opekl ine su ozljede uzrokovane najčešće toshypl inom odnosno visokom temperaturom tvari koja dolaz i u dod ir s ljudskim organizmom (vreli zrak vrele tekućine ili čvrsta tijela otvoreni plashymen i sL) Opekline mogu biti uzrokovane i jakim kiselinama i lužinama djelovanjem elekshytrične struje i dr U prometnim nesrećama opeshykline su najčešće izazvane zapaljenim gorivom ili sa mim vozilom koje gori te vrelom tekuć inom

iz rashladnog sustava Pri likom ošteće nja aku shymulatora odnosno nespretnog rukovanja njime koža ili sluznica može doći u dodir sa sumshypornom kiselinom što opel izaz iva ozljede poshyput opeklina Općenito govoreć i opekline pri shypadaju među najčešće ozljede kako u svakoshydnevnom ž ivotu (u kuć i na radnom mjestu u slobodno vrijeme) tako i u prometu

ZNACI I POSLJEDICE O PEKLINE jesu

bull oz lijeđena koža iili sluznica bull jaka bol bull pojava otoka i mjehura bull gubitak tekuć in e

Što je opečena površina veća brže i lakše dolazi do pojave znakova ŠOKA Oštećenje kože i sl uzni ce omogućuje ulazak klica i pojavu INFEKCIJE

321 Prva pomoć kod opeklina toplinom izvoshydi se sljedećim postupcima bull Opečeno mjesto treba ohladili da se spriječ i

prodiranje topl ine u dubinu tkiva što bi moglo p rouzroč i ti i teža oštećenja Opečeni dio ti jela l Oda 20 minuta stav lja se pod tekuću hladnu vodu Ako nema tekuće vode opečeni se dio tije la uranja u hladnu vodu

bull Istodobno treba brzo skinuti odnosno odstrashyniti sve predmete koji okružuju oz lij eđene di shyjelove tijela (prsten narukvicu sat uske dijeshylove odjeće) i to prije nego što opečeni dishyjelovi počnu oticati

bull Zalijepljeni dijelovi odjeće NE SM IJ U se skishydati (osim kod opekli na kemikalijama)

bull Mjehuri se NE SMIJU dirati ni t i bušiti bull Nakon ohl ađivanja opečenog mjesta treba

staviti sterilnu ALUPLAST fo liju ili sterilnu gazu Sterilna gaza ili aluplast fo lija mora potpuno prekr iti ozljedu

bull Na opečena mjesta NE SMIJ E se stav ljati ni shykak-va tekući na ulje mast krema ili biJa koji drugi preparat fl aster vala ili nešto drugo

322 Prva pomoć kod opeklina sumpornom kiselinom U slućaju opeklina uzrokovanih sumpornom ki shyselinom prva se pomoć svodi na što hitnije ISPI shyRANJE mlazom či ste vode onoga mjesta koje je bilo u dodiru s ki selinom Prije toga treba svući odjeću jer se odjeća često natopi ovom vrlo agresivnom kemika lijom što može produljiti doticaj s kožom i izazvati teže ozljede Nakon ispiranja oz li jeđeno mjesto treba prekriti sterilshynom gazom i lagano previti Na ranu se NE SM IJ U stavljati nikakve tekućine ili masti niti bi lo kakvi drugi preparati

33 OZLJEDE GLAVE

Ozljede glave mogu biti otvorene i zatvorene Često su praćene krvarenjima iz nosa i uha a one teže skoro uv ij ek gubitkom svi jesti pa ozli shyj eđenoga u tom s lučaju treba staviti u bočni položaj Potres mozga je vr lo česta posljedica udarca glavom (ili lj glavu) a pri tome je prisushytan barem jedan od triju znakova gubitak sv ishyjesti mučnina i povraća nje a ozlij eđeni se ne sjeća događaj a

Slika 49 Položaj pri krvarenju iz nosa

25

Ozljede

34 OZLJEDE PRSNOGA KOŠA

Ove su ozljede također česte u prometnim neshysrećama naroč i to kod osoba koje su u trenutku nezgode upravljale vozilom i koje nisu bile veshyzane sigu rnosni m pojasom Mehanička sila dje shyluje na veću površinu t ijela pa se energija preshynosi na unutarnje organe (pluća srce i dr) te ih oštećuje Disanje osoba s takvim ozljedama je otežano i bolno pa je potrebno postav iti je u polu sjedeć i položaj Ponekad dolazi i do otvoshyrenih ozljeda prsnoga koša Tada zrak ulazi u prsni koš i potiskuje pluća Ako posto ji otvorena ozljeda koja se prepoznaje po pj enušavoj krvi i šištanju jz rane neophodno je ranu previti tako da se na nju prvo stavlja sterilna gaza potom preko nje komad poliviniiske fo lije koja se za kožu zalijepi flasterom a nakon toga se sve skushypa čv rsto previje zavojem oko prsa Tako ozli shyjeđenu osobu treba postavit i u polusjedeći poshyložaj (sl SO i S 1) Ako se pojave znaci unutarmiddot njega krvarenja (iskrvarenj a) transportira se ravno ležeć i (kao pri unutarnjem krvarenju)

Slika 50 Položaj pri oz ljedi prsnoga koša

Slika 57 Otvorena ozljeda prsnoga koša

35 OZLJEDE TRBUHA

Mehanička sila može d jelovati na ljudski orgashynizam i u predjelu trbuh a Pri torne se najčešće događaju unutarnje ozljede (puknuća unutarnjih organa j etre slezene i ve likih krvnih žila) koje su praćene unutarnjim krvarenjima Ako nema znakova iskrvarenja takvog oz lij eđenog potrebshyno je staviti u vodoravni ležeći položaj (na leđishyma) s pousavijenim nogama Ako su prisutni znakovi iskrvarenja unes rećeni se postavlja u ravno ležeći položaj a noge mu moraju biti isshypružene Ako je ozljeda trbuha s otvorenom rashynom j ispadanjem organa (cr ijeva) onda se ti organi NE SM IJU di rati niti vraćati u utrobu a rana se mora prekriti većom sterilnom gazom Ozlijeđeni se stavlja u vodoravni položaj na leđa s nogama savijenim u kukovima i koljenima i s uzglavljem (ako nema znakova iskrvarenja) Kad je unesrećen i pri sv ijesti i kad osjeća jaku žeđ NE SMIJE mu se davati tekućina (ili hrana) Mogu mu se ovlažiti usne mokrom gazom ili rupč ićem

Slika 52 Položaj pri oz ljedi trbuha

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koje su vrste ra na j kakve su opasnost i u svez i s ranom

2 Koj i su postupci prve pomoći u svezi s ranom 3 Koj i su postu pc i prve pomoći kod opeklina

uzrokovanih topli nom 4 Kakva je prva pomoć kod ozljeda sumporshy

nom kise linom 5 Kakva je prva pomoć kod ozljeda prsnoga

koša 6 Kakva je prva pomoć kod ozljeda trbuha

Prijefomi kostiju mogu (sl 53 i 54) Postoje t- =cshyza otkrivanje pri jeloma bava Nesigurni znako soshyrilo kože dok su izoblić~- mogućnost pokreta az ~~ gurni znakovi Deforffiltca _-=shy

ako se oz lijeđeni dio lj ~_ _

zdravim dijelom Otvore-- se prepoznaju jer uz de-foshydijela tijefa postaji i ra1c ulomci kosti

ts SS ~--~

Slika 53 Zatvoreni prijeloshy

~ Slika 54 Otvoreni prijeor

I J

Slika 55 Jščašenje zgloba

26

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

4 PRIJElOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVADE TR BUHA

=-= ~ e 0 ati na ljudski orgashy_ _ - 2 Pri tome se najčešće _-= -ede puknuća unutarnjih

-~ elikih krvnih žila) koje - - -- - arenjima Ako nema c- og ozlijeđenog potrebshyrz - ežeć i položaj (na leđishy- -i()2am3 Ako su prisutni

_-~rećeni se postavlja u ~ lOge mu moraju biti i5shy=eurof2 uha s otvorenom rashy

_ 2a ~ cr ijeva) onda se ti ~-- liti vraćati u utrobu a

ećom sterilnom gazom - _ odoravni položaj na leđa

- _ _ ovima i koljenima i 5

-~-=- ~2kova iskrvarenja) Kad Č- ad osjeća jaku žeđ NE -=-- c--la ili hrana Mogu mu -- gazom ili rupč i ćem

middotedi trbuha

__ TE

z euro su opasnosti u svezi

~ IIYilOĆ i u svezi s ranom ~ pomoć i kod opeklina

_ - od ozl jeda prsnoga

Prijelomi kostiju mogu bi ti zatvoreni i otvoreni si 53 i 54 Postoje nesigurn i i sigurni znakov i za otkrivanje prijeloma kostiju i iščašenja zgloshybova Nesigurni znakovi su bol oteklina i modshyril o kože dok su izobliče nj e (deformac ij a) i neshymogućnost pokreta ozlijeđenog dij ela tijela sishygurni znakovi Deformacija se najlakše uočava ako se ozlij eđen i dio tijela uspoređuje s istim zdravim dijelom O tvoreni prijelomi kostiju lako se prepoznaju jer uz deformaciju oz lij eđenog dijela tijela postoj i i rana iz koje vire slomljeni ulomci kosti

Slika 53 Zatvoreni prijelom

Slika 54 Otvoreni prijelom

Slika 55 l šč ašenje zgloba

PRVA POMOĆ KO D PRIJELOMA KOSTIJU I I ŠČAŠENJA ZGLOBO VA

Smisao pružanja prve pomoć i kod prijeloma kosti ili i šča š enja zgloba jest da se ozlijeđeni dio t ijela uč i ni nepokretn im tj da ga se imobilizira Time se smanjuje bolnost takvih ozljeda koje mogu biti uzrokom nastanka šoka što se često događa kod prijeloma veće kosti npr butne koshysti ili kod prijeloma više manjih kostiju npr obi shyj u potkoljenica Zbog toga je potrebno pažljivo postupati s ozlijeđenim dijelom tijela prilikom premještanja i pripreme za imobIlizaciju To se postiže obvezatnim prihvaćanjem za dva sushysjedna zgloba bez namjere ispravljanja deforshymacije lagano povl ačeći u suprotnim smjerovishyma i pridržavanjem rukom ispod mjesta prijeloshyma (sl 56)

Slika 56 Ispravno pridržavanje prelomjenog uda

Slika 57 Neispravno pridržavanje preomljenog uda

27

Prijelomi kostiju i i$ta$enja zglobova

Da bismo imobilizaciju izveli ispravno potrebshyno je poznavati nekoliko osnovnih pravila

1 sredstvo za imobilizac iju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba

2 uvijek se imobilizira u prirodnom položaju shyto je položaj u kojem su miš ići i tetive najshyopušteniji

3 ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predshymet npr daska potrebno ga je obložiti tkani shynom ili zavojem

4 imobiliziramo uvijek preko odjeće

5 vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji kože može vidjeti je li negdje sredstvo za imobilizaci ju previše zategnuto i što remeti cirkulaciju krvi

Za imobilizaciju koristimo priručna sredstva koja nam se nađu na dohvat ruke prometni tro shykut iz a utomobila trokutni rubac i zavoje iz kutije prve pomoći daske grane koru drveta novine kišobran (S li čne predmete koje nađemo u okolini

Kod otvorenih prijeloma kost iju prije imobishyliz acije potrebno je na ranu postaviti sterilnu gazu i zavoj

Slika 58 mobilizacija šake novinama mobilishyzaciju šake završavamo postavljanjem trokutne marame kao pri imobiJizaciji podlaktice

~ Slike 61 i 62 Imobilizz D -c~ Slike 59 i 60 Imobilizacija podlaktice trokutshy

nim rupcem

~

Slike 63 i 64 Imobilizacija c- -

28

Prijelomi kostiju i istašenja zglobova

Slike 61 i 62 Imobiizacija nadlaktice trokutnim rupcem ~a podlaktice trokut-

Slike 63 i 64 Imobiliza cija ključne kosti trokutnim rupcem

29

Prijelomi kostiju i i$ča$enja zglobova

Tek nakon stav ljanja ovratnika pristupamo izv la čenju ozlijeđenoga iz vozila Za to su poshytrebne najmanje tri osobe kao što je pokazano na slici 72

Slika 72 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kra lježnice

Sl ika 73 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 74 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 75 Postavljanje ozlijeđene osobe na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 76 Imobilizacija ozlijeđene kralježnice

Prva osoba pridržavanjem glave sprječava poshykrete glave tijekom izvlačenja iz vozila druga obuhvaća prsni koš iza leđa ozlijeđenoga ispod pazuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se na lazi u prirodnom položaju a trećoj je osobi zadaća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge čime se osigurava lakše izvlačenje jz vozila

413 Imobilizacija pri U podizanj u ozl iedEi(I =Z na ozljedu kral jeinicE manje tri osobe a li c đenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeJe-~ stavilo na dasku pri SUi- -= 1_

bull Postavlianje ozlijeđenoga sumnji na ozljedu ~~

Ozlijeđenoga podiže s3 o

osoba a treća podmeee Sa da mu glavu pridržava oce

ma Koristeći se prirućni - _

-

Ir

~ Slika 78 mobilizacija i poC ako smo 5ami~ a mOramo z-a -sx

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozoc__ _ jeđenim Zbog toga se oz jeshy

pruža pomoć već Se oo-a- = ž ivot u opasnosti npr zooe X~ vanja

32

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Slike 4S 46 47 i 48 Zavoj slopa la Irokuinom maramom

32 OPEKLINE

Opekline su oz ljede ~I plinom odnosno vi so ~ IJ-~ koja dolazi u dodir s Ijc zrak vrele tekućine ili O-~~ men i slJ Opekline __~_ jak im kiselinama i lui - a- trične struje j dr U prOl6-shykline su najćešće iZ3Za-~ iJi sam im vozilom koje 50 =

jz rashladnog SUsta 3

mulatora odnosno nesp_ koža ili sluznica moze gt0 pornom kiselinom što ope put opeklina Općenito 5~-O_ padaju među najčešće az~~shydnevnom ž ivotu (u kući a slobodno vrij eme) tako _

ZNACi I POSLJEDICE OO

bull oz l ijeđena koža iili S-=

bull jaka bol bull pojava otoka j mjeh~ ~ bull gubitak tekućine

Što je opećena površina eca

do pojave znakova ŠOfgt sluznice omogućuje u INFEKCiJE

321 Prva pomoć kod upetagtz

di se s lj edećim postuJgtCimo= Opečeno mjesto treba prodiranje topline u-_

moglo prouzroč iti i ei2 dio tije la 10 do 20 - _~ tekuću hladnu vod -oshyopečeni se d io tijela ~- _-=- _ to Istodobno treba brzo ~ _ o~ niti sve predmete kof jelove tije la (prsten -a-_ love odjeće) i to p ~ ~O jelovi počnu oticati Zalijepljeni dijelO oc lt0 ~ dati (osim kod ope _~ ~ ~ Ijehuri se E S Ujl o gtakon ohlađnaia rgtpe(=_ _

staviti sterilnu -lLP--S gazu Steril 5222 potpuno pre- deg oz~~_ o

24

Ozljede

32 OPEKLINE

Opekl ine su ozljede uzrokovane najčešće toshypl inom odnosno visokom temperaturom tvari koja dolaz i u dod ir s ljudskim organizmom (vreli zrak vrele tekućine ili čvrsta tijela otvoreni plashymen i sL) Opekline mogu biti uzrokovane i jakim kiselinama i lužinama djelovanjem elekshytrične struje i dr U prometnim nesrećama opeshykline su najčešće izazvane zapaljenim gorivom ili sa mim vozilom koje gori te vrelom tekuć inom

iz rashladnog sustava Pri likom ošteće nja aku shymulatora odnosno nespretnog rukovanja njime koža ili sluznica može doći u dodir sa sumshypornom kiselinom što opel izaz iva ozljede poshyput opeklina Općenito govoreć i opekline pri shypadaju među najčešće ozljede kako u svakoshydnevnom ž ivotu (u kuć i na radnom mjestu u slobodno vrijeme) tako i u prometu

ZNACI I POSLJEDICE O PEKLINE jesu

bull oz lijeđena koža iili sluznica bull jaka bol bull pojava otoka i mjehura bull gubitak tekuć in e

Što je opečena površina veća brže i lakše dolazi do pojave znakova ŠOKA Oštećenje kože i sl uzni ce omogućuje ulazak klica i pojavu INFEKCIJE

321 Prva pomoć kod opeklina toplinom izvoshydi se sljedećim postupcima bull Opečeno mjesto treba ohladili da se spriječ i

prodiranje topl ine u dubinu tkiva što bi moglo p rouzroč i ti i teža oštećenja Opečeni dio ti jela l Oda 20 minuta stav lja se pod tekuću hladnu vodu Ako nema tekuće vode opečeni se dio tije la uranja u hladnu vodu

bull Istodobno treba brzo skinuti odnosno odstrashyniti sve predmete koji okružuju oz lij eđene di shyjelove tijela (prsten narukvicu sat uske dijeshylove odjeće) i to prije nego što opečeni dishyjelovi počnu oticati

bull Zalijepljeni dijelovi odjeće NE SM IJ U se skishydati (osim kod opekli na kemikalijama)

bull Mjehuri se NE SMIJU dirati ni t i bušiti bull Nakon ohl ađivanja opečenog mjesta treba

staviti sterilnu ALUPLAST fo liju ili sterilnu gazu Sterilna gaza ili aluplast fo lija mora potpuno prekr iti ozljedu

bull Na opečena mjesta NE SMIJ E se stav ljati ni shykak-va tekući na ulje mast krema ili biJa koji drugi preparat fl aster vala ili nešto drugo

322 Prva pomoć kod opeklina sumpornom kiselinom U slućaju opeklina uzrokovanih sumpornom ki shyselinom prva se pomoć svodi na što hitnije ISPI shyRANJE mlazom či ste vode onoga mjesta koje je bilo u dodiru s ki selinom Prije toga treba svući odjeću jer se odjeća često natopi ovom vrlo agresivnom kemika lijom što može produljiti doticaj s kožom i izazvati teže ozljede Nakon ispiranja oz li jeđeno mjesto treba prekriti sterilshynom gazom i lagano previti Na ranu se NE SM IJ U stavljati nikakve tekućine ili masti niti bi lo kakvi drugi preparati

33 OZLJEDE GLAVE

Ozljede glave mogu biti otvorene i zatvorene Često su praćene krvarenjima iz nosa i uha a one teže skoro uv ij ek gubitkom svi jesti pa ozli shyj eđenoga u tom s lučaju treba staviti u bočni položaj Potres mozga je vr lo česta posljedica udarca glavom (ili lj glavu) a pri tome je prisushytan barem jedan od triju znakova gubitak sv ishyjesti mučnina i povraća nje a ozlij eđeni se ne sjeća događaj a

Slika 49 Položaj pri krvarenju iz nosa

25

Ozljede

34 OZLJEDE PRSNOGA KOŠA

Ove su ozljede također česte u prometnim neshysrećama naroč i to kod osoba koje su u trenutku nezgode upravljale vozilom i koje nisu bile veshyzane sigu rnosni m pojasom Mehanička sila dje shyluje na veću površinu t ijela pa se energija preshynosi na unutarnje organe (pluća srce i dr) te ih oštećuje Disanje osoba s takvim ozljedama je otežano i bolno pa je potrebno postav iti je u polu sjedeć i položaj Ponekad dolazi i do otvoshyrenih ozljeda prsnoga koša Tada zrak ulazi u prsni koš i potiskuje pluća Ako posto ji otvorena ozljeda koja se prepoznaje po pj enušavoj krvi i šištanju jz rane neophodno je ranu previti tako da se na nju prvo stavlja sterilna gaza potom preko nje komad poliviniiske fo lije koja se za kožu zalijepi flasterom a nakon toga se sve skushypa čv rsto previje zavojem oko prsa Tako ozli shyjeđenu osobu treba postavit i u polusjedeći poshyložaj (sl SO i S 1) Ako se pojave znaci unutarmiddot njega krvarenja (iskrvarenj a) transportira se ravno ležeć i (kao pri unutarnjem krvarenju)

Slika 50 Položaj pri oz ljedi prsnoga koša

Slika 57 Otvorena ozljeda prsnoga koša

35 OZLJEDE TRBUHA

Mehanička sila može d jelovati na ljudski orgashynizam i u predjelu trbuh a Pri torne se najčešće događaju unutarnje ozljede (puknuća unutarnjih organa j etre slezene i ve likih krvnih žila) koje su praćene unutarnjim krvarenjima Ako nema znakova iskrvarenja takvog oz lij eđenog potrebshyno je staviti u vodoravni ležeći položaj (na leđishyma) s pousavijenim nogama Ako su prisutni znakovi iskrvarenja unes rećeni se postavlja u ravno ležeći položaj a noge mu moraju biti isshypružene Ako je ozljeda trbuha s otvorenom rashynom j ispadanjem organa (cr ijeva) onda se ti organi NE SM IJU di rati niti vraćati u utrobu a rana se mora prekriti većom sterilnom gazom Ozlijeđeni se stavlja u vodoravni položaj na leđa s nogama savijenim u kukovima i koljenima i s uzglavljem (ako nema znakova iskrvarenja) Kad je unesrećen i pri sv ijesti i kad osjeća jaku žeđ NE SMIJE mu se davati tekućina (ili hrana) Mogu mu se ovlažiti usne mokrom gazom ili rupč ićem

Slika 52 Položaj pri oz ljedi trbuha

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koje su vrste ra na j kakve su opasnost i u svez i s ranom

2 Koj i su postupci prve pomoći u svezi s ranom 3 Koj i su postu pc i prve pomoći kod opeklina

uzrokovanih topli nom 4 Kakva je prva pomoć kod ozljeda sumporshy

nom kise linom 5 Kakva je prva pomoć kod ozljeda prsnoga

koša 6 Kakva je prva pomoć kod ozljeda trbuha

Prijefomi kostiju mogu (sl 53 i 54) Postoje t- =cshyza otkrivanje pri jeloma bava Nesigurni znako soshyrilo kože dok su izoblić~- mogućnost pokreta az ~~ gurni znakovi Deforffiltca _-=shy

ako se oz lijeđeni dio lj ~_ _

zdravim dijelom Otvore-- se prepoznaju jer uz de-foshydijela tijefa postaji i ra1c ulomci kosti

ts SS ~--~

Slika 53 Zatvoreni prijeloshy

~ Slika 54 Otvoreni prijeor

I J

Slika 55 Jščašenje zgloba

26

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

4 PRIJElOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVADE TR BUHA

=-= ~ e 0 ati na ljudski orgashy_ _ - 2 Pri tome se najčešće _-= -ede puknuća unutarnjih

-~ elikih krvnih žila) koje - - -- - arenjima Ako nema c- og ozlijeđenog potrebshyrz - ežeć i položaj (na leđishy- -i()2am3 Ako su prisutni

_-~rećeni se postavlja u ~ lOge mu moraju biti i5shy=eurof2 uha s otvorenom rashy

_ 2a ~ cr ijeva) onda se ti ~-- liti vraćati u utrobu a

ećom sterilnom gazom - _ odoravni položaj na leđa

- _ _ ovima i koljenima i 5

-~-=- ~2kova iskrvarenja) Kad Č- ad osjeća jaku žeđ NE -=-- c--la ili hrana Mogu mu -- gazom ili rupč i ćem

middotedi trbuha

__ TE

z euro su opasnosti u svezi

~ IIYilOĆ i u svezi s ranom ~ pomoć i kod opeklina

_ - od ozl jeda prsnoga

Prijelomi kostiju mogu bi ti zatvoreni i otvoreni si 53 i 54 Postoje nesigurn i i sigurni znakov i za otkrivanje prijeloma kostiju i iščašenja zgloshybova Nesigurni znakovi su bol oteklina i modshyril o kože dok su izobliče nj e (deformac ij a) i neshymogućnost pokreta ozlijeđenog dij ela tijela sishygurni znakovi Deformacija se najlakše uočava ako se ozlij eđen i dio tijela uspoređuje s istim zdravim dijelom O tvoreni prijelomi kostiju lako se prepoznaju jer uz deformaciju oz lij eđenog dijela tijela postoj i i rana iz koje vire slomljeni ulomci kosti

Slika 53 Zatvoreni prijelom

Slika 54 Otvoreni prijelom

Slika 55 l šč ašenje zgloba

PRVA POMOĆ KO D PRIJELOMA KOSTIJU I I ŠČAŠENJA ZGLOBO VA

Smisao pružanja prve pomoć i kod prijeloma kosti ili i šča š enja zgloba jest da se ozlijeđeni dio t ijela uč i ni nepokretn im tj da ga se imobilizira Time se smanjuje bolnost takvih ozljeda koje mogu biti uzrokom nastanka šoka što se često događa kod prijeloma veće kosti npr butne koshysti ili kod prijeloma više manjih kostiju npr obi shyj u potkoljenica Zbog toga je potrebno pažljivo postupati s ozlijeđenim dijelom tijela prilikom premještanja i pripreme za imobIlizaciju To se postiže obvezatnim prihvaćanjem za dva sushysjedna zgloba bez namjere ispravljanja deforshymacije lagano povl ačeći u suprotnim smjerovishyma i pridržavanjem rukom ispod mjesta prijeloshyma (sl 56)

Slika 56 Ispravno pridržavanje prelomjenog uda

Slika 57 Neispravno pridržavanje preomljenog uda

27

Prijelomi kostiju i i$ta$enja zglobova

Da bismo imobilizaciju izveli ispravno potrebshyno je poznavati nekoliko osnovnih pravila

1 sredstvo za imobilizac iju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba

2 uvijek se imobilizira u prirodnom položaju shyto je položaj u kojem su miš ići i tetive najshyopušteniji

3 ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predshymet npr daska potrebno ga je obložiti tkani shynom ili zavojem

4 imobiliziramo uvijek preko odjeće

5 vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji kože može vidjeti je li negdje sredstvo za imobilizaci ju previše zategnuto i što remeti cirkulaciju krvi

Za imobilizaciju koristimo priručna sredstva koja nam se nađu na dohvat ruke prometni tro shykut iz a utomobila trokutni rubac i zavoje iz kutije prve pomoći daske grane koru drveta novine kišobran (S li čne predmete koje nađemo u okolini

Kod otvorenih prijeloma kost iju prije imobishyliz acije potrebno je na ranu postaviti sterilnu gazu i zavoj

Slika 58 mobilizacija šake novinama mobilishyzaciju šake završavamo postavljanjem trokutne marame kao pri imobiJizaciji podlaktice

~ Slike 61 i 62 Imobilizz D -c~ Slike 59 i 60 Imobilizacija podlaktice trokutshy

nim rupcem

~

Slike 63 i 64 Imobilizacija c- -

28

Prijelomi kostiju i istašenja zglobova

Slike 61 i 62 Imobiizacija nadlaktice trokutnim rupcem ~a podlaktice trokut-

Slike 63 i 64 Imobiliza cija ključne kosti trokutnim rupcem

29

Prijelomi kostiju i i$ča$enja zglobova

Tek nakon stav ljanja ovratnika pristupamo izv la čenju ozlijeđenoga iz vozila Za to su poshytrebne najmanje tri osobe kao što je pokazano na slici 72

Slika 72 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kra lježnice

Sl ika 73 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 74 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 75 Postavljanje ozlijeđene osobe na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 76 Imobilizacija ozlijeđene kralježnice

Prva osoba pridržavanjem glave sprječava poshykrete glave tijekom izvlačenja iz vozila druga obuhvaća prsni koš iza leđa ozlijeđenoga ispod pazuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se na lazi u prirodnom položaju a trećoj je osobi zadaća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge čime se osigurava lakše izvlačenje jz vozila

413 Imobilizacija pri U podizanj u ozl iedEi(I =Z na ozljedu kral jeinicE manje tri osobe a li c đenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeJe-~ stavilo na dasku pri SUi- -= 1_

bull Postavlianje ozlijeđenoga sumnji na ozljedu ~~

Ozlijeđenoga podiže s3 o

osoba a treća podmeee Sa da mu glavu pridržava oce

ma Koristeći se prirućni - _

-

Ir

~ Slika 78 mobilizacija i poC ako smo 5ami~ a mOramo z-a -sx

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozoc__ _ jeđenim Zbog toga se oz jeshy

pruža pomoć već Se oo-a- = ž ivot u opasnosti npr zooe X~ vanja

32

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Ozljede

32 OPEKLINE

Opekl ine su ozljede uzrokovane najčešće toshypl inom odnosno visokom temperaturom tvari koja dolaz i u dod ir s ljudskim organizmom (vreli zrak vrele tekućine ili čvrsta tijela otvoreni plashymen i sL) Opekline mogu biti uzrokovane i jakim kiselinama i lužinama djelovanjem elekshytrične struje i dr U prometnim nesrećama opeshykline su najčešće izazvane zapaljenim gorivom ili sa mim vozilom koje gori te vrelom tekuć inom

iz rashladnog sustava Pri likom ošteće nja aku shymulatora odnosno nespretnog rukovanja njime koža ili sluznica može doći u dodir sa sumshypornom kiselinom što opel izaz iva ozljede poshyput opeklina Općenito govoreć i opekline pri shypadaju među najčešće ozljede kako u svakoshydnevnom ž ivotu (u kuć i na radnom mjestu u slobodno vrijeme) tako i u prometu

ZNACI I POSLJEDICE O PEKLINE jesu

bull oz lijeđena koža iili sluznica bull jaka bol bull pojava otoka i mjehura bull gubitak tekuć in e

Što je opečena površina veća brže i lakše dolazi do pojave znakova ŠOKA Oštećenje kože i sl uzni ce omogućuje ulazak klica i pojavu INFEKCIJE

321 Prva pomoć kod opeklina toplinom izvoshydi se sljedećim postupcima bull Opečeno mjesto treba ohladili da se spriječ i

prodiranje topl ine u dubinu tkiva što bi moglo p rouzroč i ti i teža oštećenja Opečeni dio ti jela l Oda 20 minuta stav lja se pod tekuću hladnu vodu Ako nema tekuće vode opečeni se dio tije la uranja u hladnu vodu

bull Istodobno treba brzo skinuti odnosno odstrashyniti sve predmete koji okružuju oz lij eđene di shyjelove tijela (prsten narukvicu sat uske dijeshylove odjeće) i to prije nego što opečeni dishyjelovi počnu oticati

bull Zalijepljeni dijelovi odjeće NE SM IJ U se skishydati (osim kod opekli na kemikalijama)

bull Mjehuri se NE SMIJU dirati ni t i bušiti bull Nakon ohl ađivanja opečenog mjesta treba

staviti sterilnu ALUPLAST fo liju ili sterilnu gazu Sterilna gaza ili aluplast fo lija mora potpuno prekr iti ozljedu

bull Na opečena mjesta NE SMIJ E se stav ljati ni shykak-va tekući na ulje mast krema ili biJa koji drugi preparat fl aster vala ili nešto drugo

322 Prva pomoć kod opeklina sumpornom kiselinom U slućaju opeklina uzrokovanih sumpornom ki shyselinom prva se pomoć svodi na što hitnije ISPI shyRANJE mlazom či ste vode onoga mjesta koje je bilo u dodiru s ki selinom Prije toga treba svući odjeću jer se odjeća često natopi ovom vrlo agresivnom kemika lijom što može produljiti doticaj s kožom i izazvati teže ozljede Nakon ispiranja oz li jeđeno mjesto treba prekriti sterilshynom gazom i lagano previti Na ranu se NE SM IJ U stavljati nikakve tekućine ili masti niti bi lo kakvi drugi preparati

33 OZLJEDE GLAVE

Ozljede glave mogu biti otvorene i zatvorene Često su praćene krvarenjima iz nosa i uha a one teže skoro uv ij ek gubitkom svi jesti pa ozli shyj eđenoga u tom s lučaju treba staviti u bočni položaj Potres mozga je vr lo česta posljedica udarca glavom (ili lj glavu) a pri tome je prisushytan barem jedan od triju znakova gubitak sv ishyjesti mučnina i povraća nje a ozlij eđeni se ne sjeća događaj a

Slika 49 Položaj pri krvarenju iz nosa

25

Ozljede

34 OZLJEDE PRSNOGA KOŠA

Ove su ozljede također česte u prometnim neshysrećama naroč i to kod osoba koje su u trenutku nezgode upravljale vozilom i koje nisu bile veshyzane sigu rnosni m pojasom Mehanička sila dje shyluje na veću površinu t ijela pa se energija preshynosi na unutarnje organe (pluća srce i dr) te ih oštećuje Disanje osoba s takvim ozljedama je otežano i bolno pa je potrebno postav iti je u polu sjedeć i položaj Ponekad dolazi i do otvoshyrenih ozljeda prsnoga koša Tada zrak ulazi u prsni koš i potiskuje pluća Ako posto ji otvorena ozljeda koja se prepoznaje po pj enušavoj krvi i šištanju jz rane neophodno je ranu previti tako da se na nju prvo stavlja sterilna gaza potom preko nje komad poliviniiske fo lije koja se za kožu zalijepi flasterom a nakon toga se sve skushypa čv rsto previje zavojem oko prsa Tako ozli shyjeđenu osobu treba postavit i u polusjedeći poshyložaj (sl SO i S 1) Ako se pojave znaci unutarmiddot njega krvarenja (iskrvarenj a) transportira se ravno ležeć i (kao pri unutarnjem krvarenju)

Slika 50 Položaj pri oz ljedi prsnoga koša

Slika 57 Otvorena ozljeda prsnoga koša

35 OZLJEDE TRBUHA

Mehanička sila može d jelovati na ljudski orgashynizam i u predjelu trbuh a Pri torne se najčešće događaju unutarnje ozljede (puknuća unutarnjih organa j etre slezene i ve likih krvnih žila) koje su praćene unutarnjim krvarenjima Ako nema znakova iskrvarenja takvog oz lij eđenog potrebshyno je staviti u vodoravni ležeći položaj (na leđishyma) s pousavijenim nogama Ako su prisutni znakovi iskrvarenja unes rećeni se postavlja u ravno ležeći položaj a noge mu moraju biti isshypružene Ako je ozljeda trbuha s otvorenom rashynom j ispadanjem organa (cr ijeva) onda se ti organi NE SM IJU di rati niti vraćati u utrobu a rana se mora prekriti većom sterilnom gazom Ozlijeđeni se stavlja u vodoravni položaj na leđa s nogama savijenim u kukovima i koljenima i s uzglavljem (ako nema znakova iskrvarenja) Kad je unesrećen i pri sv ijesti i kad osjeća jaku žeđ NE SMIJE mu se davati tekućina (ili hrana) Mogu mu se ovlažiti usne mokrom gazom ili rupč ićem

Slika 52 Položaj pri oz ljedi trbuha

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koje su vrste ra na j kakve su opasnost i u svez i s ranom

2 Koj i su postupci prve pomoći u svezi s ranom 3 Koj i su postu pc i prve pomoći kod opeklina

uzrokovanih topli nom 4 Kakva je prva pomoć kod ozljeda sumporshy

nom kise linom 5 Kakva je prva pomoć kod ozljeda prsnoga

koša 6 Kakva je prva pomoć kod ozljeda trbuha

Prijefomi kostiju mogu (sl 53 i 54) Postoje t- =cshyza otkrivanje pri jeloma bava Nesigurni znako soshyrilo kože dok su izoblić~- mogućnost pokreta az ~~ gurni znakovi Deforffiltca _-=shy

ako se oz lijeđeni dio lj ~_ _

zdravim dijelom Otvore-- se prepoznaju jer uz de-foshydijela tijefa postaji i ra1c ulomci kosti

ts SS ~--~

Slika 53 Zatvoreni prijeloshy

~ Slika 54 Otvoreni prijeor

I J

Slika 55 Jščašenje zgloba

26

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

4 PRIJElOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVADE TR BUHA

=-= ~ e 0 ati na ljudski orgashy_ _ - 2 Pri tome se najčešće _-= -ede puknuća unutarnjih

-~ elikih krvnih žila) koje - - -- - arenjima Ako nema c- og ozlijeđenog potrebshyrz - ežeć i položaj (na leđishy- -i()2am3 Ako su prisutni

_-~rećeni se postavlja u ~ lOge mu moraju biti i5shy=eurof2 uha s otvorenom rashy

_ 2a ~ cr ijeva) onda se ti ~-- liti vraćati u utrobu a

ećom sterilnom gazom - _ odoravni položaj na leđa

- _ _ ovima i koljenima i 5

-~-=- ~2kova iskrvarenja) Kad Č- ad osjeća jaku žeđ NE -=-- c--la ili hrana Mogu mu -- gazom ili rupč i ćem

middotedi trbuha

__ TE

z euro su opasnosti u svezi

~ IIYilOĆ i u svezi s ranom ~ pomoć i kod opeklina

_ - od ozl jeda prsnoga

Prijelomi kostiju mogu bi ti zatvoreni i otvoreni si 53 i 54 Postoje nesigurn i i sigurni znakov i za otkrivanje prijeloma kostiju i iščašenja zgloshybova Nesigurni znakovi su bol oteklina i modshyril o kože dok su izobliče nj e (deformac ij a) i neshymogućnost pokreta ozlijeđenog dij ela tijela sishygurni znakovi Deformacija se najlakše uočava ako se ozlij eđen i dio tijela uspoređuje s istim zdravim dijelom O tvoreni prijelomi kostiju lako se prepoznaju jer uz deformaciju oz lij eđenog dijela tijela postoj i i rana iz koje vire slomljeni ulomci kosti

Slika 53 Zatvoreni prijelom

Slika 54 Otvoreni prijelom

Slika 55 l šč ašenje zgloba

PRVA POMOĆ KO D PRIJELOMA KOSTIJU I I ŠČAŠENJA ZGLOBO VA

Smisao pružanja prve pomoć i kod prijeloma kosti ili i šča š enja zgloba jest da se ozlijeđeni dio t ijela uč i ni nepokretn im tj da ga se imobilizira Time se smanjuje bolnost takvih ozljeda koje mogu biti uzrokom nastanka šoka što se često događa kod prijeloma veće kosti npr butne koshysti ili kod prijeloma više manjih kostiju npr obi shyj u potkoljenica Zbog toga je potrebno pažljivo postupati s ozlijeđenim dijelom tijela prilikom premještanja i pripreme za imobIlizaciju To se postiže obvezatnim prihvaćanjem za dva sushysjedna zgloba bez namjere ispravljanja deforshymacije lagano povl ačeći u suprotnim smjerovishyma i pridržavanjem rukom ispod mjesta prijeloshyma (sl 56)

Slika 56 Ispravno pridržavanje prelomjenog uda

Slika 57 Neispravno pridržavanje preomljenog uda

27

Prijelomi kostiju i i$ta$enja zglobova

Da bismo imobilizaciju izveli ispravno potrebshyno je poznavati nekoliko osnovnih pravila

1 sredstvo za imobilizac iju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba

2 uvijek se imobilizira u prirodnom položaju shyto je položaj u kojem su miš ići i tetive najshyopušteniji

3 ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predshymet npr daska potrebno ga je obložiti tkani shynom ili zavojem

4 imobiliziramo uvijek preko odjeće

5 vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji kože može vidjeti je li negdje sredstvo za imobilizaci ju previše zategnuto i što remeti cirkulaciju krvi

Za imobilizaciju koristimo priručna sredstva koja nam se nađu na dohvat ruke prometni tro shykut iz a utomobila trokutni rubac i zavoje iz kutije prve pomoći daske grane koru drveta novine kišobran (S li čne predmete koje nađemo u okolini

Kod otvorenih prijeloma kost iju prije imobishyliz acije potrebno je na ranu postaviti sterilnu gazu i zavoj

Slika 58 mobilizacija šake novinama mobilishyzaciju šake završavamo postavljanjem trokutne marame kao pri imobiJizaciji podlaktice

~ Slike 61 i 62 Imobilizz D -c~ Slike 59 i 60 Imobilizacija podlaktice trokutshy

nim rupcem

~

Slike 63 i 64 Imobilizacija c- -

28

Prijelomi kostiju i istašenja zglobova

Slike 61 i 62 Imobiizacija nadlaktice trokutnim rupcem ~a podlaktice trokut-

Slike 63 i 64 Imobiliza cija ključne kosti trokutnim rupcem

29

Prijelomi kostiju i i$ča$enja zglobova

Tek nakon stav ljanja ovratnika pristupamo izv la čenju ozlijeđenoga iz vozila Za to su poshytrebne najmanje tri osobe kao što je pokazano na slici 72

Slika 72 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kra lježnice

Sl ika 73 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 74 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 75 Postavljanje ozlijeđene osobe na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 76 Imobilizacija ozlijeđene kralježnice

Prva osoba pridržavanjem glave sprječava poshykrete glave tijekom izvlačenja iz vozila druga obuhvaća prsni koš iza leđa ozlijeđenoga ispod pazuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se na lazi u prirodnom položaju a trećoj je osobi zadaća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge čime se osigurava lakše izvlačenje jz vozila

413 Imobilizacija pri U podizanj u ozl iedEi(I =Z na ozljedu kral jeinicE manje tri osobe a li c đenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeJe-~ stavilo na dasku pri SUi- -= 1_

bull Postavlianje ozlijeđenoga sumnji na ozljedu ~~

Ozlijeđenoga podiže s3 o

osoba a treća podmeee Sa da mu glavu pridržava oce

ma Koristeći se prirućni - _

-

Ir

~ Slika 78 mobilizacija i poC ako smo 5ami~ a mOramo z-a -sx

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozoc__ _ jeđenim Zbog toga se oz jeshy

pruža pomoć već Se oo-a- = ž ivot u opasnosti npr zooe X~ vanja

32

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Ozljede

34 OZLJEDE PRSNOGA KOŠA

Ove su ozljede također česte u prometnim neshysrećama naroč i to kod osoba koje su u trenutku nezgode upravljale vozilom i koje nisu bile veshyzane sigu rnosni m pojasom Mehanička sila dje shyluje na veću površinu t ijela pa se energija preshynosi na unutarnje organe (pluća srce i dr) te ih oštećuje Disanje osoba s takvim ozljedama je otežano i bolno pa je potrebno postav iti je u polu sjedeć i položaj Ponekad dolazi i do otvoshyrenih ozljeda prsnoga koša Tada zrak ulazi u prsni koš i potiskuje pluća Ako posto ji otvorena ozljeda koja se prepoznaje po pj enušavoj krvi i šištanju jz rane neophodno je ranu previti tako da se na nju prvo stavlja sterilna gaza potom preko nje komad poliviniiske fo lije koja se za kožu zalijepi flasterom a nakon toga se sve skushypa čv rsto previje zavojem oko prsa Tako ozli shyjeđenu osobu treba postavit i u polusjedeći poshyložaj (sl SO i S 1) Ako se pojave znaci unutarmiddot njega krvarenja (iskrvarenj a) transportira se ravno ležeć i (kao pri unutarnjem krvarenju)

Slika 50 Položaj pri oz ljedi prsnoga koša

Slika 57 Otvorena ozljeda prsnoga koša

35 OZLJEDE TRBUHA

Mehanička sila može d jelovati na ljudski orgashynizam i u predjelu trbuh a Pri torne se najčešće događaju unutarnje ozljede (puknuća unutarnjih organa j etre slezene i ve likih krvnih žila) koje su praćene unutarnjim krvarenjima Ako nema znakova iskrvarenja takvog oz lij eđenog potrebshyno je staviti u vodoravni ležeći položaj (na leđishyma) s pousavijenim nogama Ako su prisutni znakovi iskrvarenja unes rećeni se postavlja u ravno ležeći položaj a noge mu moraju biti isshypružene Ako je ozljeda trbuha s otvorenom rashynom j ispadanjem organa (cr ijeva) onda se ti organi NE SM IJU di rati niti vraćati u utrobu a rana se mora prekriti većom sterilnom gazom Ozlijeđeni se stavlja u vodoravni položaj na leđa s nogama savijenim u kukovima i koljenima i s uzglavljem (ako nema znakova iskrvarenja) Kad je unesrećen i pri sv ijesti i kad osjeća jaku žeđ NE SMIJE mu se davati tekućina (ili hrana) Mogu mu se ovlažiti usne mokrom gazom ili rupč ićem

Slika 52 Položaj pri oz ljedi trbuha

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Koje su vrste ra na j kakve su opasnost i u svez i s ranom

2 Koj i su postupci prve pomoći u svezi s ranom 3 Koj i su postu pc i prve pomoći kod opeklina

uzrokovanih topli nom 4 Kakva je prva pomoć kod ozljeda sumporshy

nom kise linom 5 Kakva je prva pomoć kod ozljeda prsnoga

koša 6 Kakva je prva pomoć kod ozljeda trbuha

Prijefomi kostiju mogu (sl 53 i 54) Postoje t- =cshyza otkrivanje pri jeloma bava Nesigurni znako soshyrilo kože dok su izoblić~- mogućnost pokreta az ~~ gurni znakovi Deforffiltca _-=shy

ako se oz lijeđeni dio lj ~_ _

zdravim dijelom Otvore-- se prepoznaju jer uz de-foshydijela tijefa postaji i ra1c ulomci kosti

ts SS ~--~

Slika 53 Zatvoreni prijeloshy

~ Slika 54 Otvoreni prijeor

I J

Slika 55 Jščašenje zgloba

26

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

4 PRIJElOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVADE TR BUHA

=-= ~ e 0 ati na ljudski orgashy_ _ - 2 Pri tome se najčešće _-= -ede puknuća unutarnjih

-~ elikih krvnih žila) koje - - -- - arenjima Ako nema c- og ozlijeđenog potrebshyrz - ežeć i položaj (na leđishy- -i()2am3 Ako su prisutni

_-~rećeni se postavlja u ~ lOge mu moraju biti i5shy=eurof2 uha s otvorenom rashy

_ 2a ~ cr ijeva) onda se ti ~-- liti vraćati u utrobu a

ećom sterilnom gazom - _ odoravni položaj na leđa

- _ _ ovima i koljenima i 5

-~-=- ~2kova iskrvarenja) Kad Č- ad osjeća jaku žeđ NE -=-- c--la ili hrana Mogu mu -- gazom ili rupč i ćem

middotedi trbuha

__ TE

z euro su opasnosti u svezi

~ IIYilOĆ i u svezi s ranom ~ pomoć i kod opeklina

_ - od ozl jeda prsnoga

Prijelomi kostiju mogu bi ti zatvoreni i otvoreni si 53 i 54 Postoje nesigurn i i sigurni znakov i za otkrivanje prijeloma kostiju i iščašenja zgloshybova Nesigurni znakovi su bol oteklina i modshyril o kože dok su izobliče nj e (deformac ij a) i neshymogućnost pokreta ozlijeđenog dij ela tijela sishygurni znakovi Deformacija se najlakše uočava ako se ozlij eđen i dio tijela uspoređuje s istim zdravim dijelom O tvoreni prijelomi kostiju lako se prepoznaju jer uz deformaciju oz lij eđenog dijela tijela postoj i i rana iz koje vire slomljeni ulomci kosti

Slika 53 Zatvoreni prijelom

Slika 54 Otvoreni prijelom

Slika 55 l šč ašenje zgloba

PRVA POMOĆ KO D PRIJELOMA KOSTIJU I I ŠČAŠENJA ZGLOBO VA

Smisao pružanja prve pomoć i kod prijeloma kosti ili i šča š enja zgloba jest da se ozlijeđeni dio t ijela uč i ni nepokretn im tj da ga se imobilizira Time se smanjuje bolnost takvih ozljeda koje mogu biti uzrokom nastanka šoka što se često događa kod prijeloma veće kosti npr butne koshysti ili kod prijeloma više manjih kostiju npr obi shyj u potkoljenica Zbog toga je potrebno pažljivo postupati s ozlijeđenim dijelom tijela prilikom premještanja i pripreme za imobIlizaciju To se postiže obvezatnim prihvaćanjem za dva sushysjedna zgloba bez namjere ispravljanja deforshymacije lagano povl ačeći u suprotnim smjerovishyma i pridržavanjem rukom ispod mjesta prijeloshyma (sl 56)

Slika 56 Ispravno pridržavanje prelomjenog uda

Slika 57 Neispravno pridržavanje preomljenog uda

27

Prijelomi kostiju i i$ta$enja zglobova

Da bismo imobilizaciju izveli ispravno potrebshyno je poznavati nekoliko osnovnih pravila

1 sredstvo za imobilizac iju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba

2 uvijek se imobilizira u prirodnom položaju shyto je položaj u kojem su miš ići i tetive najshyopušteniji

3 ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predshymet npr daska potrebno ga je obložiti tkani shynom ili zavojem

4 imobiliziramo uvijek preko odjeće

5 vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji kože može vidjeti je li negdje sredstvo za imobilizaci ju previše zategnuto i što remeti cirkulaciju krvi

Za imobilizaciju koristimo priručna sredstva koja nam se nađu na dohvat ruke prometni tro shykut iz a utomobila trokutni rubac i zavoje iz kutije prve pomoći daske grane koru drveta novine kišobran (S li čne predmete koje nađemo u okolini

Kod otvorenih prijeloma kost iju prije imobishyliz acije potrebno je na ranu postaviti sterilnu gazu i zavoj

Slika 58 mobilizacija šake novinama mobilishyzaciju šake završavamo postavljanjem trokutne marame kao pri imobiJizaciji podlaktice

~ Slike 61 i 62 Imobilizz D -c~ Slike 59 i 60 Imobilizacija podlaktice trokutshy

nim rupcem

~

Slike 63 i 64 Imobilizacija c- -

28

Prijelomi kostiju i istašenja zglobova

Slike 61 i 62 Imobiizacija nadlaktice trokutnim rupcem ~a podlaktice trokut-

Slike 63 i 64 Imobiliza cija ključne kosti trokutnim rupcem

29

Prijelomi kostiju i i$ča$enja zglobova

Tek nakon stav ljanja ovratnika pristupamo izv la čenju ozlijeđenoga iz vozila Za to su poshytrebne najmanje tri osobe kao što je pokazano na slici 72

Slika 72 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kra lježnice

Sl ika 73 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 74 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 75 Postavljanje ozlijeđene osobe na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 76 Imobilizacija ozlijeđene kralježnice

Prva osoba pridržavanjem glave sprječava poshykrete glave tijekom izvlačenja iz vozila druga obuhvaća prsni koš iza leđa ozlijeđenoga ispod pazuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se na lazi u prirodnom položaju a trećoj je osobi zadaća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge čime se osigurava lakše izvlačenje jz vozila

413 Imobilizacija pri U podizanj u ozl iedEi(I =Z na ozljedu kral jeinicE manje tri osobe a li c đenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeJe-~ stavilo na dasku pri SUi- -= 1_

bull Postavlianje ozlijeđenoga sumnji na ozljedu ~~

Ozlijeđenoga podiže s3 o

osoba a treća podmeee Sa da mu glavu pridržava oce

ma Koristeći se prirućni - _

-

Ir

~ Slika 78 mobilizacija i poC ako smo 5ami~ a mOramo z-a -sx

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozoc__ _ jeđenim Zbog toga se oz jeshy

pruža pomoć već Se oo-a- = ž ivot u opasnosti npr zooe X~ vanja

32

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

4 PRIJElOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVADE TR BUHA

=-= ~ e 0 ati na ljudski orgashy_ _ - 2 Pri tome se najčešće _-= -ede puknuća unutarnjih

-~ elikih krvnih žila) koje - - -- - arenjima Ako nema c- og ozlijeđenog potrebshyrz - ežeć i položaj (na leđishy- -i()2am3 Ako su prisutni

_-~rećeni se postavlja u ~ lOge mu moraju biti i5shy=eurof2 uha s otvorenom rashy

_ 2a ~ cr ijeva) onda se ti ~-- liti vraćati u utrobu a

ećom sterilnom gazom - _ odoravni položaj na leđa

- _ _ ovima i koljenima i 5

-~-=- ~2kova iskrvarenja) Kad Č- ad osjeća jaku žeđ NE -=-- c--la ili hrana Mogu mu -- gazom ili rupč i ćem

middotedi trbuha

__ TE

z euro su opasnosti u svezi

~ IIYilOĆ i u svezi s ranom ~ pomoć i kod opeklina

_ - od ozl jeda prsnoga

Prijelomi kostiju mogu bi ti zatvoreni i otvoreni si 53 i 54 Postoje nesigurn i i sigurni znakov i za otkrivanje prijeloma kostiju i iščašenja zgloshybova Nesigurni znakovi su bol oteklina i modshyril o kože dok su izobliče nj e (deformac ij a) i neshymogućnost pokreta ozlijeđenog dij ela tijela sishygurni znakovi Deformacija se najlakše uočava ako se ozlij eđen i dio tijela uspoređuje s istim zdravim dijelom O tvoreni prijelomi kostiju lako se prepoznaju jer uz deformaciju oz lij eđenog dijela tijela postoj i i rana iz koje vire slomljeni ulomci kosti

Slika 53 Zatvoreni prijelom

Slika 54 Otvoreni prijelom

Slika 55 l šč ašenje zgloba

PRVA POMOĆ KO D PRIJELOMA KOSTIJU I I ŠČAŠENJA ZGLOBO VA

Smisao pružanja prve pomoć i kod prijeloma kosti ili i šča š enja zgloba jest da se ozlijeđeni dio t ijela uč i ni nepokretn im tj da ga se imobilizira Time se smanjuje bolnost takvih ozljeda koje mogu biti uzrokom nastanka šoka što se često događa kod prijeloma veće kosti npr butne koshysti ili kod prijeloma više manjih kostiju npr obi shyj u potkoljenica Zbog toga je potrebno pažljivo postupati s ozlijeđenim dijelom tijela prilikom premještanja i pripreme za imobIlizaciju To se postiže obvezatnim prihvaćanjem za dva sushysjedna zgloba bez namjere ispravljanja deforshymacije lagano povl ačeći u suprotnim smjerovishyma i pridržavanjem rukom ispod mjesta prijeloshyma (sl 56)

Slika 56 Ispravno pridržavanje prelomjenog uda

Slika 57 Neispravno pridržavanje preomljenog uda

27

Prijelomi kostiju i i$ta$enja zglobova

Da bismo imobilizaciju izveli ispravno potrebshyno je poznavati nekoliko osnovnih pravila

1 sredstvo za imobilizac iju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba

2 uvijek se imobilizira u prirodnom položaju shyto je položaj u kojem su miš ići i tetive najshyopušteniji

3 ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predshymet npr daska potrebno ga je obložiti tkani shynom ili zavojem

4 imobiliziramo uvijek preko odjeće

5 vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji kože može vidjeti je li negdje sredstvo za imobilizaci ju previše zategnuto i što remeti cirkulaciju krvi

Za imobilizaciju koristimo priručna sredstva koja nam se nađu na dohvat ruke prometni tro shykut iz a utomobila trokutni rubac i zavoje iz kutije prve pomoći daske grane koru drveta novine kišobran (S li čne predmete koje nađemo u okolini

Kod otvorenih prijeloma kost iju prije imobishyliz acije potrebno je na ranu postaviti sterilnu gazu i zavoj

Slika 58 mobilizacija šake novinama mobilishyzaciju šake završavamo postavljanjem trokutne marame kao pri imobiJizaciji podlaktice

~ Slike 61 i 62 Imobilizz D -c~ Slike 59 i 60 Imobilizacija podlaktice trokutshy

nim rupcem

~

Slike 63 i 64 Imobilizacija c- -

28

Prijelomi kostiju i istašenja zglobova

Slike 61 i 62 Imobiizacija nadlaktice trokutnim rupcem ~a podlaktice trokut-

Slike 63 i 64 Imobiliza cija ključne kosti trokutnim rupcem

29

Prijelomi kostiju i i$ča$enja zglobova

Tek nakon stav ljanja ovratnika pristupamo izv la čenju ozlijeđenoga iz vozila Za to su poshytrebne najmanje tri osobe kao što je pokazano na slici 72

Slika 72 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kra lježnice

Sl ika 73 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 74 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 75 Postavljanje ozlijeđene osobe na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 76 Imobilizacija ozlijeđene kralježnice

Prva osoba pridržavanjem glave sprječava poshykrete glave tijekom izvlačenja iz vozila druga obuhvaća prsni koš iza leđa ozlijeđenoga ispod pazuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se na lazi u prirodnom položaju a trećoj je osobi zadaća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge čime se osigurava lakše izvlačenje jz vozila

413 Imobilizacija pri U podizanj u ozl iedEi(I =Z na ozljedu kral jeinicE manje tri osobe a li c đenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeJe-~ stavilo na dasku pri SUi- -= 1_

bull Postavlianje ozlijeđenoga sumnji na ozljedu ~~

Ozlijeđenoga podiže s3 o

osoba a treća podmeee Sa da mu glavu pridržava oce

ma Koristeći se prirućni - _

-

Ir

~ Slika 78 mobilizacija i poC ako smo 5ami~ a mOramo z-a -sx

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozoc__ _ jeđenim Zbog toga se oz jeshy

pruža pomoć već Se oo-a- = ž ivot u opasnosti npr zooe X~ vanja

32

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Prijelomi kostiju i i$ta$enja zglobova

Da bismo imobilizaciju izveli ispravno potrebshyno je poznavati nekoliko osnovnih pravila

1 sredstvo za imobilizac iju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba

2 uvijek se imobilizira u prirodnom položaju shyto je položaj u kojem su miš ići i tetive najshyopušteniji

3 ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predshymet npr daska potrebno ga je obložiti tkani shynom ili zavojem

4 imobiliziramo uvijek preko odjeće

5 vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji kože može vidjeti je li negdje sredstvo za imobilizaci ju previše zategnuto i što remeti cirkulaciju krvi

Za imobilizaciju koristimo priručna sredstva koja nam se nađu na dohvat ruke prometni tro shykut iz a utomobila trokutni rubac i zavoje iz kutije prve pomoći daske grane koru drveta novine kišobran (S li čne predmete koje nađemo u okolini

Kod otvorenih prijeloma kost iju prije imobishyliz acije potrebno je na ranu postaviti sterilnu gazu i zavoj

Slika 58 mobilizacija šake novinama mobilishyzaciju šake završavamo postavljanjem trokutne marame kao pri imobiJizaciji podlaktice

~ Slike 61 i 62 Imobilizz D -c~ Slike 59 i 60 Imobilizacija podlaktice trokutshy

nim rupcem

~

Slike 63 i 64 Imobilizacija c- -

28

Prijelomi kostiju i istašenja zglobova

Slike 61 i 62 Imobiizacija nadlaktice trokutnim rupcem ~a podlaktice trokut-

Slike 63 i 64 Imobiliza cija ključne kosti trokutnim rupcem

29

Prijelomi kostiju i i$ča$enja zglobova

Tek nakon stav ljanja ovratnika pristupamo izv la čenju ozlijeđenoga iz vozila Za to su poshytrebne najmanje tri osobe kao što je pokazano na slici 72

Slika 72 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kra lježnice

Sl ika 73 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 74 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 75 Postavljanje ozlijeđene osobe na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 76 Imobilizacija ozlijeđene kralježnice

Prva osoba pridržavanjem glave sprječava poshykrete glave tijekom izvlačenja iz vozila druga obuhvaća prsni koš iza leđa ozlijeđenoga ispod pazuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se na lazi u prirodnom položaju a trećoj je osobi zadaća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge čime se osigurava lakše izvlačenje jz vozila

413 Imobilizacija pri U podizanj u ozl iedEi(I =Z na ozljedu kral jeinicE manje tri osobe a li c đenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeJe-~ stavilo na dasku pri SUi- -= 1_

bull Postavlianje ozlijeđenoga sumnji na ozljedu ~~

Ozlijeđenoga podiže s3 o

osoba a treća podmeee Sa da mu glavu pridržava oce

ma Koristeći se prirućni - _

-

Ir

~ Slika 78 mobilizacija i poC ako smo 5ami~ a mOramo z-a -sx

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozoc__ _ jeđenim Zbog toga se oz jeshy

pruža pomoć već Se oo-a- = ž ivot u opasnosti npr zooe X~ vanja

32

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Prijelomi kostiju i istašenja zglobova

Slike 61 i 62 Imobiizacija nadlaktice trokutnim rupcem ~a podlaktice trokut-

Slike 63 i 64 Imobiliza cija ključne kosti trokutnim rupcem

29

Prijelomi kostiju i i$ča$enja zglobova

Tek nakon stav ljanja ovratnika pristupamo izv la čenju ozlijeđenoga iz vozila Za to su poshytrebne najmanje tri osobe kao što je pokazano na slici 72

Slika 72 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kra lježnice

Sl ika 73 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 74 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 75 Postavljanje ozlijeđene osobe na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 76 Imobilizacija ozlijeđene kralježnice

Prva osoba pridržavanjem glave sprječava poshykrete glave tijekom izvlačenja iz vozila druga obuhvaća prsni koš iza leđa ozlijeđenoga ispod pazuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se na lazi u prirodnom položaju a trećoj je osobi zadaća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge čime se osigurava lakše izvlačenje jz vozila

413 Imobilizacija pri U podizanj u ozl iedEi(I =Z na ozljedu kral jeinicE manje tri osobe a li c đenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeJe-~ stavilo na dasku pri SUi- -= 1_

bull Postavlianje ozlijeđenoga sumnji na ozljedu ~~

Ozlijeđenoga podiže s3 o

osoba a treća podmeee Sa da mu glavu pridržava oce

ma Koristeći se prirućni - _

-

Ir

~ Slika 78 mobilizacija i poC ako smo 5ami~ a mOramo z-a -sx

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozoc__ _ jeđenim Zbog toga se oz jeshy

pruža pomoć već Se oo-a- = ž ivot u opasnosti npr zooe X~ vanja

32

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Prijelomi kostiju i i$ča$enja zglobova

Tek nakon stav ljanja ovratnika pristupamo izv la čenju ozlijeđenoga iz vozila Za to su poshytrebne najmanje tri osobe kao što je pokazano na slici 72

Slika 72 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kra lježnice

Sl ika 73 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 74 Izvlačenje ozlijeđene osobe pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 75 Postavljanje ozlijeđene osobe na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

Slika 76 Imobilizacija ozlijeđene kralježnice

Prva osoba pridržavanjem glave sprječava poshykrete glave tijekom izvlačenja iz vozila druga obuhvaća prsni koš iza leđa ozlijeđenoga ispod pazuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se na lazi u prirodnom položaju a trećoj je osobi zadaća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge čime se osigurava lakše izvlačenje jz vozila

413 Imobilizacija pri U podizanj u ozl iedEi(I =Z na ozljedu kral jeinicE manje tri osobe a li c đenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeJe-~ stavilo na dasku pri SUi- -= 1_

bull Postavlianje ozlijeđenoga sumnji na ozljedu ~~

Ozlijeđenoga podiže s3 o

osoba a treća podmeee Sa da mu glavu pridržava oce

ma Koristeći se prirućni - _

-

Ir

~ Slika 78 mobilizacija i poC ako smo 5ami~ a mOramo z-a -sx

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozoc__ _ jeđenim Zbog toga se oz jeshy

pruža pomoć već Se oo-a- = ž ivot u opasnosti npr zooe X~ vanja

32

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

=- ~~ mene osobe pri sumnji

~- o ccedene osobe na dasku _ ~_ 2 -etnice

~ - - ~ glave sprječava poshy ~e1ja iz vozi la druga ~ iCa ozlijeđenoga ispod

_=~~ ozlijeđenoga koja se - Xplusmn J a trećoj je osobi

_ce- -- xxIigne slabine i noge _ gt-- ic = 2čenje iz vozi la

413 Imohilizacija pri ozljedi kralježnice U podiza nju oz lijeđenoga kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice moraju sudjelovati najshymanje tri osobe al i to ovisi o konstituciji ozlijeshyđenoga

Slika 77 Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se poshystavilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice

bull Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozlijeđenoga podiže sa svake strane po jedna osoba a treća podmeće ša ke ispod lopatica tako da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovishyma Koristeći se priru čnim materijalom kao što

Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova

su knjiga deka vrećica s pijeskom ili sli čno

onemogućavaju mu se pokreti glave Pod vratni i slabinski dio t ijela podmeće se smotuljak neke tkanine npr trokutna marama Unesrećenog pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice imobilizishyramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska vrata i sl) kao što je pokazano na slici 76

bull Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na oz ljed u slabinskog dije la kraljež shynice treba postupiti prema priloženim slikama Is l 75 - 77)

bull Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijeloshymom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju

Ako se oz lijeđeni s prije lomom kralježnice nashylazi u besvjesnom stanju a leži na l eđima da bi se spriječilo gušenje moramo mu glavu držati zabačenu Ako smo sami i to ne možemo tada ga potrbuške polegnemo na dasku a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša možeshymo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l 78)

Slika 78 Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice ako smo sami a moramo transportirati ozlijeđenoga

ZAPAMTITE I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli shyj eđenim Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć već se odmah zove hitna pomoć Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je život u opasnosti npr zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju kao i potrebe oživlj ashyvanja

33

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Prijelomi kostiju i išćašenja zglobova

42 PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjelićnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim nesrećama a kad se doshygode ostavljaju ozl ijeđenome teške posljedice i komplikacije Lako ih je prepoznati jer oz ijeđeshy

ni može pokretati ruke i noge ali ne može stashyjati na nogama Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama kukovima i križima u kojim područshyjima se može vidjeti krvni podjev i otekline poshystoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod shyručja što je siguran znak prijeloma ali je to neuočljiva zbog odjeće Prva pomoć sastoji se u tome da se oz lij eđenoga

postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u leshyžećem položaju na leđima s podignutim i sashyvijenim (skvrćenim ) nogama u kukovima i kolje shynima a između koljena i ispod njih treba staviti po jednu deku kako je pokazano na slici 79

bull --

Slika 79 Imobilizacija ozlijeđene zdjelice

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1 Što je imobi lizacija 2 Koja su pravila imobilizac ije 3 Koja su sredstva za imobilizaciju 4 Koji su znaci prijeloma 5 Koj i su znaci ozljede kralježnice 6 Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice 7 Kako se imobilizira ozljeda zdje lice

43 OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježshynice) kod vozača motocikla koji je stradao u prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti Skidanj e kacige prepustite stručnom dje latniku hitne pomoći a iznimno ako je prijeka potreba (životna opasnost - potreba umjetnog disanja npr) skidaju je dv ije osobe jedna osoba prishydržava (učvrst i ) glavu i vrat a druga oprezno skishyda kacigu (pri tome morate paziti na nos uneshysrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu)

OSTALA STANJA I

Osim ozljeda u proe-shynjihovi suputnici j Ć ~- izloženi i drugim štet- -shyuz kori štenje motomi~

Neki poremećaji Ć~- ~ Stoga su ukratko opis - _ učin iti u pojedinim 00--

Jedan od najvažn ijih sa -er ti svakom sudioniku u J-gt

KONZUMIRANJE ALKO- VA ZA SMIRENJE I O PO

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira usporava pokrete i oo _ osjetila

Posebnu opasnost p edsa uzimanje alkohola i We-shy u se njihovo djelovanje lt

ko pojačava

VOZAČ PO D UTJEC LIJEKOVA I DROG =_-= OPASNOSTI SEBE I ORLe

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vOini= a_ imaju mučn inu ili PO reCa _ udobnom automobilu mJze dan i ružan doživljaj

Takvim se osobama prepor- C2 do vozača na prednjem seca _ kušaju usmjeriti u neki vid -- ispred sebe Isto tako se a- shyporuča da prije vožnje ko-z_-~ nu a postoje i lijekovi u Iea-middot njuju podraž ijivost centre 22

upravo i ra zlog tim tegoba~

34

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

Ostala stanja i štetni utjecaji ~----------------------------------~

DE GLAVE I VRATA OLČA S KACIGOM

posebno vratne kralježshyXikfa koji je stradao u _ cesto uzroci smrti

_ _ 5e stručnom djelatniku - -- 2 o je prijeka potreba

- _ eba umjetnog disanja 7 ~ jedna osoba prishy~ a druga oprezno skishy

- -ae paziti na nos uneshyoeo o kacigu)

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTECAJI

Osim oz ljeda u prometnim nesrećama vozač i njihovi suputnici i č l anov i obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz kor ištenje motornih vozila

Neki poremećaj i česti su tijekom putovanja Stoga su ukratko opisani uz savjet što treba uč initi u pojedinim okolnostima

Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputishyti svakom sudioniku u prometu je IZBIEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA LIJEKOshyVA ZA SMIRENJE I OPOJN IH DROGA

ZAPAMTITE Alkohol dekoncentrira i smanjuje kriti čnost

usporava pokrete i oslabljuje sva ljudska osjet ila

Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestrushyko pojačava

VOZAČ POD UTJECAjEM ALKOHOLA LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE SMRTNOJ OPASN OSTI SEB E I DRUCE

AUTOMOBILSKA BOLEST

Pojedine osobe u vožnji automobilom često

imaju mučninu ili povraćaju pa im vožnja u udobnom automob ilu može postati vrlo neugoshydan i ružan doživ ljaj

Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem sjedalu a pogled poshykušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet II daljini ispred sebe Isto tako se takvim osobama preshyporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hrashynu a postoje i li jekovi u ljekarnama koji smashynjuju podražljivost centra za ravnotežu što je upravo i raz log tim tegobama

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vožnj ama u kolonama u vrućim ljetnim mjeshysecima često smo izloženi djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini Neodgoshyvarajuća odjeća i nemogućnost rashlađenja orshyganizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jaki m glavoboljama i crveshynilom ica Prva pomoć je ras hlađivanje i ob ilno davanje napitaka a ako se pojave znakovi sunshyčanice kod djece obvezatno je potraž iti pomoć u zdravstvenoj ustanovi

OZEBLINE

O zebline nasta ju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatu ra na tijelo Najčešće i najviše stradaju okraj ine tijela (prsti šake stopala uši) ali može biti pothlađeno i cijelo tijelo Težina ozebJjne ovisi o trajanju izl oženosti unesrećeshynog niskoj temperaturi i njezinu stupnju

Znac i oštećenja niskim temperaturama su crveshynilo otečenast u težim slučajevima pojava mjeshyhura a u najtežim raspadanje tkiva U težim slushyčajevima pothlađenos i odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoć u pospan je tone u san

POSTU PAK Ako Je opća pothlađenost unesrećenog blaža valja ga presvući II suhu odjeću utopliti i dati mu tople napitke U težim s lučaj evima smrznute dijelove treba pokriti steri lnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obuću) i pažljivo previti (pozor oteklina se može pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže unesrećenog )

Oz l ijeđene dijelove valja blago pod ignuti (podshyložiti deku) a tijelo utoplit i OKRAJINE SE NIshyKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI Unesrećeshynog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustashynovu

35

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

UGRIZI UBODI TOKSiČNI UČINCI UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zm ije (u našim krajevi shyma to su poskok i riđovka) vidimo dvije točkaste

ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov Što je rana bliže glav i to je opasnost od trovashynja veća Ako je ugriz na ruci ili nozi treba ih odmah stegnuti (trokutastom maramom čvrstim

zavojem šalom ili drugim priručnim sredstvom) malo iznad rane kako bi se sp rij eč il o ši renj e otrova imobilizirati a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti serum protiv zmij skog otrova Unesreshyće ni treba potpuno mirovati

UGRIZI UBODI OTROVNI I ALERGIJSKI UČiNCI KUKACA Bi lJAKA I DR

U blažim sl učajevima pojavljuju se crvenilo svrbež j oteklina što se može ub laži ti hladnim ili alkoholnim oblozima Ako je žalac ostao u koži izvadite ga

UGRIZI ŽiVOTINJA

Ugriz divlje životinje osobito one čudna ponashyšanja (npr lisice koja se približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li ci jepljen protiv bjesnoshyće) uvijek donosi opasnost Zaraze bjesnoćom al i i tetanusom Ako pr i ruci imamo kakvo deshyzinfekc ijsko sredstvo (ako ništa drugo dobro dođe i sapun ica) takvu ranu treba njime dobro isprati Osta li je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje krvarenja sterilna gaza zavoj imobilizacija) ali nakon toga unesrećeshy

nog svakako treba uputiti liječniku (nužna ci jeshypljenja)

UTAPANJE

U prometu se utapanje obično događa pri padu vozi la u vodu more jezero rijeku Pritom je poseba n prob lem izlazak putni ka iz vozi la jer voda tlači na vrata kaja se zbog toga na mogu otvoriti Zato treba p r ičekati da se kabina vozila ispun i vodom (bez panike smireno udisati preshy

ostali zrak u kabini) pa tek onda otvoriti vrata i i z i ć i iz vozila Pritom va lja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na površinu

Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život zbog njegova grčev ita

zagrljaja Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan plivač u veoma dobroj kondiciji ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne prijeli opasnost Uvijek je bolje ako je moguće spašashyvanje s obale poslužiti se nekim priručnim sredshystvom koje unesrećeni može dohvatiti granom konopcem ili nečim s ličnim

Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode umjetno mu disanje počinjemo davati još tada a kada ga izvučemo ako mu ni srce ne radi uZ umjetno disanje masi ramo i srce onako kako je navedeno u opisu ož iv ljavanja Nemojte gubiti vrijeme pokušavajuć i mu istisnuti vodu iz pluća ako je uopće ušla jer vi to ne ćete moći učiniti

TROVANJE ANTlFRIZOM

Trovanje antifrizom događa se kad se nehotičshy

no obično kad se on odloži u nepriklad nu boshycu bez oznake popije gutljaj ili dva Unesrećeshy

ni treba antifriz što prije izbaciti iz želuca izazishyvanjem povraćanja (osim ako je onesviješten) Pritom mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestoshykog pi ća (konjaka rakije i 51) i što prije ga preshyvesti u bolnicu

U svim drugim s lučajevima najstrože je zabrashynjeno davanje alkohola unesrećenima

GUŠENJE STRANIM TIJElOM HEIMlICHOV HVAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva neugodan i naporan podražajni kašalj Rjeđe udahnemo veći komad hrane koji može potpuno začepiti dišne putove a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja Isto se može dogodit i djetetu u igri koje nekontrolirano udahne d io igračke il i neko drugo strano tijelo koje mu se nađe na dohvat ruke

Prva pomoć u ovom _G _ šavanje od gušenja) pos~ e području ispod žl ičice ~ slici Heimlichov h at __

Ako unesrećeni ne mozeuro 50

a mi ga ne možemo OZiI oi

stojeć i polegnemo ga 2 - o shymo ga i potisnemo go kako je pokazano na slie

Slika 87 Heimlichov hvat

36

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

e~ onda otvori t i vrata i a ja udahnuti daval jno

a površ inu

_ e-~a treba imati na umu - zoog njegova g rčev ita

_ pristu paj te samo ako ste dobroj kondiciji ali tek

ad vama ne prijeti i a o je moguće spašashy~ 1euro im priručnim sredshy-ote dohvatiti granom

ga izv l ačimo iz - -eo poč i nj emo davati još

_ tIO ako mu ni srce ne - te -asi ramo i srceionako

~_ oi ivljavanja Nemojte _o mu istisnuti vodu iz

er vi to ne ćete moći

~3 se kad se nehot i čmiddot oi i uneprikladnu boshy

~ bull jaj il i dva Unesrećemiddot

znaci ti iz želuca izazishy- 2-0 je onesviješten) _ 00 1 deci litar žestoshy~ sl i što prije ga preshy

_ -2 ajstrože je zabrashy _-esreće nima

8001 HEIMlICHOV

- - -e-no sitne komadiće == ~ 1eUgodan i naporan

c amemo već i komad -- - atepiti d išne putove

-2O-j gušenja Isto se - oje nekontroi irano

-eo- o drugo strano tijelo ~- - e

_________ Ostala stanja i štetni utjecaji

Prva pomoć u ovom s lu čaju (neposredno spashyšavanje od gušenja) posti že se naglim stiskom u području ispod ž li č i ce kao što je prikazano na slici Heimlichov hvat (Haimlihov hvat)

Ako unes rećen i ne može više stajati na nogama a mi ga ne možemo držati da bismo izve li hvat stojeć i polegnemo ga ravno na lroa opkoračishymo ga i potisnemo gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81

Sika 82 Heimichov hvat middot modificirani

Sika 87 Heimichov hva t

37

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38

UDAR GROMA ILI ElEKTRiČNE STRUJE

U svakodnevnom životu u dodiru s izvorom električne struje niskog napona često nastaju raz li č ite vrste ozljeda od lokalnih manjih opeshyklina do vrlo neugodnih i opasn ih stanja bez svishyjesti i stanja prividne smrti Važno je upozoriti na opasnost koja prijet i spasiocu ako ne isključi izvor elektri čne struje ili ne odmakne vodič koji je prouzročio nesreću

Prva pomoć kod udara groma ili el ektri čne stru shyje pruža se prema vrsti stanja u kojem smo zashytekli ozlij eđenoga Ako je bez sv ijest i stavljamo ga u bočni položaj a ako je u stanju prividne smrti pristupamo oživljavanju Ako postoje opekline potrebno ih je zbrinuti

TROVANJE HRANOM

U ljetnim mjesecima pri duljem putovanju aushytomobilom često konzumiramo hranu normalshynog okusa koja može biti razlogom neugodnih povraćanj a proljeva visoke tjelesne temperashyture i opće slabosti

Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hran i koja se mora čuvati i pohraniti na či stom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos ku tij i) jer tegobe mogu nastati i onda kad smo konzushymirali naizgled potpuno očuvanu hranu

Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela takvu hranu pomoć svakako treba potražiti u zdravstvenoj ustanovi ali isto tako treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bo lesnik oslobodio ostataka te hrane U takvim se s lu čashyjevima tekućina mora nadomjestiti obilnim uzishymanjem čaja bez šećera

TROVANJE UGLJiČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ug lji č ni monoksid (CO) je plin bez mirisa boje i okusa koj i se razvija i pri prav ilnom radu motoshyra Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkoshytrajne grčeve miš ića ti jela glavobolje i mučnine

te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti Troshyvanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem

radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽ i a znatno rjede u dugotrajnim vožnjama automoshybilom u kolonama u slabo provjetravanim podshyručjima (kotlinama) Međutim isto tako može nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo ugljen zemni ili gradski plin nafta)

ZAPAMTITE Nikada ali doslovno nikada ne smijete stavshyljati u pogon motor automobila u garaž i ako prethodno niste otvorili vrata garaže Prva poshymoć je iznošenje otrovanog iz prostorije na č ist zrak i otvaranje svih vrata i prozora te provjetravanje prostorije Ako je otrovani u besvjesnom stanju postavljamo ga u bočni položaj Ako je u stanju pri vidne smrti moshyramo odmah započeti oživ ljavanje

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA

Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitshyka svijesti koja se najčešće događa zbog vrućishyne zagušljivog zraka (s malo ki si ka) i naglih uzshybuđenja Obično je potpomognuta s l abošću orshyganizma i sc rpljenošću glađu ili bolešć u Takshyyom stanju obično prethodi slabost magljenje mračenje pred oč ima zujanje u UŠima vrtoglashyvica mučnina hladan znoj Kad takav onesvishyješteni leži yodoravno obi čno za nekoliko treshynutaka dolaz i k svij esti Treba ga ostaviti u ležeshyćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu

se obično griješi) Ako se odmah osyijestio može i dalje ležati na l eđima bez uzglavlja (jasshytu ka) Preporuča se podići noge a glavu položishyti niže Ako kojim s l učajem nije došao k svijesti postavlja se u bočni položaj

38