EPIDEMIOLOGIJADEFINICIJA EPIDEMIOLOGIJE= grana medicine koja se bavi istraživanjem raspodjele bolesti na nekom području, te razlozima takve raspodjele / cilj epidemiologije je prevencija bolesti i očuvanje zdravlja

utvrđivanje etiologije ili uzroka ili rizičnih faktora bolesti određivanje proširenosti bolesti u populaciji istraživanje prirodnog tijeka bolesti i njezine prognoze vrednovanje novih preventivnih i terapijskih mjera osiguranje temelja za razvoj javnozdravstvene politike i regulative koja se odnosi na

okolišne probleme

ENDEMIJA, EPIDEMIJA, PANDEMIJAendemija = dugotrajna prisutnost bolesti na nekom području (npr. endemska nefropatija kod Slavonskog Broda, trbušni tifus u Slavoniji, gušavost u okolici Samobora…)epidemija = pojava određene bolesti na nekom području u većem broju nego se očekuje (na barem 200 000 stanovnika) masovno (zajednički izvor zaraze) i progresivno širenje (širenje sa osobe na osobu)pandemija = pojava bolesti u kratkom vremenu u više zemalja ili kontinenata (npr. gripa)

INFEKTIVNA DOZAinfekcioznost = sposobnost prijenosa uzročnika bolesti na druge osobe (najjače izraženo u vrijeme inkubacije, no moguće i za vrijeme trajanja bolesti, kao i nakon preboljenja bolesti – kliconoštvo)infektivna doza = količina patogenih mikroorganizama koja će izazvati infekciju u osjetljivih osoba (što je veći broj unesenih uzročnika, veća je vjerojatnost da će domaćin reagirati infekcijom i infekcioznom bolešću) / potrebna mala količina uzročnika – ospice, potrebna velika količina uzročnika - salomoneloza

VIRULENCIJA, PATOGENOSTvirulencija = stupanj patogenostipatogenost = sposobnost uzročnika da izazove bolest u osjetljivom domaćinu (mala patogenost – TBC, velika patogenost – ospice)

IMUNITET= stanje imunosti, tj. sigurnosti protiv određene bolesti može biti humoralni (protutijela) i stanični (T limfociti)

a. prirođeni (dobiva se od majke)b. stečeni (nastaje tijekom života)

aktivan (nastaje nakon preboljenja neke zarazne bolesti, nakon cijepljenja ili prokuživanjem infekcijom)

pasivan (nastaje unosom imunog seruma, gamaglobulina, putem krvi tijekom trudnoće i mlijekom tijekom dojenja)

EPIDEMIOLOŠKI LANAC –VORGALIKOV LANAC= uvjeti za pojavu i širenje zaraze na određenom području

izvor zaraze (zaražen čovjek ili životinja ili zdrav čovjek – kliconoša ) putovi širenja zaraze (kontaktom, hranom, vodom, zemljom, člankonošcima,

posteljicom) ulazna vrata infekcije (probavni ili dišni sustav, sluznice, koža) količina i virulencija uzročnika, te okolina

1

osjetljivost ili dispozicija domaćina (morbili će uvijek izazvati bolest, dok je za npr. poliomijelitis ili meninokokni meningitis potrebna velika količina uzročnika)

IZVOR ZARAZE (inficirani čovjek ili životinja, kliconoša)KLICONOŠTVO= zdrava osoba koja u sebi nosi uzročnike bolesti, te ih izlučuje u okolinu slinom, krvlju, stolicom ili mokraćom - kliconošom se postaje nakon preboljenja bolesti ili nakon infekcije- po trajanju kliconoštvo može biti:

akutno: češće kronično: rijetko (trbušni tifus, paratifus, hepatitis)

PRIJENOS BOLESTI HRANOM- najčešće mesom i mliječnim proizvodima- najčešće se prenose crijevne zarazne bolesti i alimentarne intoksikacije (salmonela,

stafilokoki, klostridiji)- ovim načinom prijenosa unese se veći broj uzročnika, pa ove bolesti imaju kraću

inkubaciju i težu kliničku sliku- izbijaju eksplozivno, kratko traju- češće u ljetnim mjesecima

HIDRIČNA EPIDEMIJA- najčešće iz zdenaca (jer se voda u vodovodu kontrolira)- najčešće se prenose crijevne zarazne bolesti - vodom druge namjene (npr. za kupanje) mogu se prenijeti leptospiroze, virusni

konjunktivitis, streptokokoze- udisanjem vodenih kapljica prenosi se legionela- u vodi se uzročnici ne razmnožavaju, već razrjeđuju, pa je infektivna doza unesena u

organizam manja – duža inkubacija, blaža klinička slika, kratko trajanje («rep epidemije»)- izbija eksplozivno sa nespecifičnim proljevima- kemijska analiza vode upućuje na fekalno onečišćenje (povećanje nitrita i nitrata, te

povećanje potrošnje kisika)- izolacija uzročnika iz osumnjičene vode i oboljelih osoba

INDEKS KONTAGIOZNOSTI= stupanj osjetljivosti domaćina prema pojedinoj bolesti (broj oboljelih na 100 izloženih nekoj zaraznoj bolesti ) kod bolesti sa apsolutnom dispozicijom (morbili) taj će indeks biti 100, kod šarlaha 30-40, kod polijomijelitisa 0

DESKRIPITIVNA EPIDEMIOLOGIJAepidemiologija: deskriptivna: tko obolijeva od određene bolesti, gdje se bolest javlja, kada se javlja

(planiranje zdravstvene zaštite) analitička: uzroci bolesti (prevencija bolesti) eksperimentalna: klinički i terenski pokusi

epidemiološke varijable: mjesto vrijeme (sezonstvo 1 god., periodičnost 1 god., sekularne promjene 10 god.) osoba (dob, spol, zanimanje, bračno stanje, imunološko stanje)

2

pristupi testiranja postavki: eksperimentalni (istraživač aktivno utječe na promjenu jedne karakteristike, kako bi

eventualno registrirao promjene u drugoj) opažajni (istraživač je samo pasivni promatrač zbivanja, registrator određene promjene)

Izvori informacija mogu biti redoviti izvori (bolničke i izvanbolničke informacije) i posebna istraživanja (anketiranje).Istraživanje se vrši na uzorku (slučajni uzorak – randomizacija ili stratificirani uzorak).

EPIDEMIOLOŠKA ANKETA= način provođenja posebnih ispitivanja, koristi se anketni list sa sastavljenim pitanjima i mogućim odgovorima

MORBIDITET (pobol)= broj oboljelih od neke bolesti na 100, 1 000 ili 10 000 stanovnika nekog područja

opći specifični

Izvori podataka za ocjenu morbiditeta: prijave određenih bolesti i povreda (npr. obavezno prijavljivanje zaraznih bolesti i

povreda) registri za proširene kronične bolesti (tuberkuloza, dijabetes, IM, psihoze, rak) zdravstveni kartoni i periodički izvještaji ambulantno-polikliničkih ustanova bolnička statistika (dijagnoze i trajanje liječenja prema bolničko-statističkom listiću) podaci zdravstvenog osiguranja o trajnoj i privremenoj rednoj nesposobnosti statistika osoba sa fizičkim i mentalnim oštećenjem podaci terenskih istraživanja

STOPA INCIDENCIJE (učestalost)= broj novih bolesnika od neke bolesti na 100, 1 000 ili 10 000 stanovnika nekog područja

STOPA PREVALENCIJE (proširenost)= ukupan broj bolesnika od neke bolesti na određenom broju stanovnika nekog područja

MORTALITET= broj svih umrlih osoba na nekom području na 1 000 stanovnika tog područja u jednoj kalendarskoj godini

SPECIFIČNI MORTALITET – MORTALITET DOJENČADI= broj umrle djece do navršene 1 godine starosti na 1 000 živorođenih u jednoj kalendarskoj godini na određenom području pokazatelj razvijenosti zdravstvene zaštite

PERINATALNI MORTALITET= broj mrtvorođene djece zbrojen s brojem živorođene djece, ali umrle do 7. dana života na 1000 ukupno rođene djece (mrtvorođena + živorođena) na određenom području u određenoj godini pokazatelj zdravstvenog stanja ploda i trudnoće

NEONATALNI MORTALITET= broj djece umrle prije navršenih 28 dana života na 1000 živorođene djece na određenom području u određenoj godini

3

POSTNEONATALNI MORTALITET= broj djece umrle u dobi od navršenih 28, a prije navršenih 365 dana života na 1000 živorođene djece na određenom području u određenoj godini

LETALITET= broj umrlih na 100 oboljelih od neke bolesti

MEĐUNARODNA KLASIFIKACIJA BOLESTI, OZLJEDA I UZROKA SMRTI 17 poglavlja, sva patološka stanja izražena brojevima 000 do 999 (X revizija)

4

PROFESIONALNE BOLESTI= patološka stanja nastala u neposrednoj vezi s redovitim zanimanjem bolesnika – nastaju djelovanjem specifične nokse (pluća fibroza – silicij, karcinom mokraćnog mjehura – anilinske boje, hepatitis – zdravstveni radnici)

KOLEKTIVNI IMUNITET imune osobe mogu u nekoj populaciji zaštititi i one neimune – kolektivni imunitet postoji ako je cijepljen dovoljan broj osoba 90 % (za morbile 95 %) / kod tetanusa nemoguće postići kolektivni imunitet

GRANICA GUSTOĆE= udio neimunih koji je potreban da bi se bolest mogla širiti (svaka epidemija zaraznih bolesti ograničena je u svom širenju granicom gustoće epidemija sama sebe gasi, jer je broj osjetljivih time što su preboljeli bolest smanjen, pa se infekcija nema na koga dalje širiti mehanizam samoregulacije epidemije)

VRSTE ANALITIČKIH ISTRAŽIVANJA- epidemiološko istraživanje:

deskriptivno analitičko

- prema smjeru promatranja epidemiološka istraživanja možemo podijeliti na: retrospektivno (cross sectional, case control) – mjeri prevalenciju (npr.

Framinghamska studija) prospektivno (kohortno, longitudinalno) – mjeri incidenciju

incidencija = broj novih bolesnika od neke bolestiprevalencija = ukupan broj bolesnika od neke bolesti

RETROSPEKTIVNA ISTRAŽIVANJA- koriste zapažanja i informacije prikupljene u prošlosti- ovamo pripadaju:

studije prevalencije case control studije

PROSPEKTIVNA ISTRAŽIVANJA- koriste zapažanja i informacije koje se sabiru početkom istraživanja- longitudinalno ili kohortno istraživanje

RELATIVNI I PRIPISIVI RIZIK apsolutni rizik = incidencija (broj novooboljelih u određenom vremenu) relativni rizik = omjer apsolutnog rizika među izloženima i apsolutnog rizika među

neizloženima, tj. pokazuje koliko je puta veći rizik u izloženoj skupini pripisivi (atributivni) rizik = razlika apsolutnog rizika među izloženima i apsolutnog rizika

među neizloženima, tj. pokazuje za koliko je veći rizik u izloženoj skupini odds ratio (rizik ukriženog umnoška) služi za procjenu relativnog rizika u

retrospektivnim studijama

INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE= infekcija koju bolesnik «zaradi» na bolničkom odjelu- javlja se u 5-10 % hospitaliziranih- oko 3 % ih završava letalno

5

- uzroci: nedovoljna asepsa, antisepsa, sterilizacija, prenatrpanost bolesnika, manjak osoblja, neprovođenje aseptičkih postupaka, zloupotreba antibiotika, uzročnici bolničkih infekcija su virulentniji i rezistentniji na terapiju

PREVENCIJA ZARAZNIH BOLESTI primarna (profilaktičke mjere) stalno se provodi

opće mjere (higijensko-sanitarni postupci)1. opskrba pitkom vodom2. higijenska dispozicija fekalija i otpada3. nadzor nad smještajem i boravkom osoba u zajedničkim prostorijama4. nadzor nad čistoćom javnih površina5. nadzor nad prodajom svježeg mesa6. nadzor nad proizvodnjom i skladištenjem proizvoda7. zdravstveni odgoj

specifični (epidemiološki) postupci1. mjere prema kliconošama2. obavezna cijepljenja3. mjere zaštite građana koje se provode na granici (karantena)

sekundarna (protuepidemijske mjere) provodi se tek onda kad se pojavi bolest epidemiološki terenski izvid epidemiološko ispitivanje (anketiranje)

MJERE PREMA KLICONOŠAMA- provode se uglavnom u kroničnih kliconoša

trbušni tifus (salmonela, šigela), paratifus A i B hepatitis B, AIDS

- u akutnih kliconoša samo kod streptokoknih, stafilokoknih i meningokoknih bolesti (kliconoše se otkrivaju brisom ždrijela) potrebno je dobiti uzastopno 2 negativna nalaza da bi netko prestao biti kliconoša

- kod pojave kliconoštva u dječjim ustanovama ili bolnicama obavezno se primjenjuje kemoprofilaksa - sulfonamidi

- mjere prema kliconošama: otkrivanje kliconoša

- provodi se među osobama koje su preboljele neku od nabrojanih bolesti ili rade sa hranom ili vodom ili pak rade u vrtićima ili školama (kod osoba koje rade u proizvodnji hrane pregledi se obavljaju prije stupanja u radni odnos i svakih 6 mjeseci; kod osoba koje rade u školama i vrtićima pregledi se obavljaju prije stupanja u radni odnos i svakih godinu dana)

- kod trbušnog tifusa i paratifusa vrši se pregled stolice i mokraće u 3 navrata i to: 7 dana nakon prestanka liječenja, 24 sata nakon toga i ponovno nakon 24 sata (ako su sva 3 uzorka negativna, ponovni pregled je nakon 6 mjeseci)

- kod dizenteričnog otrovanja hranom vrši se pregled stolice u 3 navrata i to 3 dana uzastopno nakon prestanka kliničkih znakova bolesti

- kod hepatitisa i AIDS-a vrše se jednokratni pregledi krvi nakon prestanka kliničkih znakova bolesti

evidencija i prijava (karton kliconoše) kontrola kliconoša

- kod trbušnog tifusa i paratifusa vrši se kontrola jedanput mjesečno u tijeku prve godine dok 3 uzastopna nalaza ne budu negativna (ako se ne uspiju dobiti 3 uzastopna nalaza u godinu dana, osoba se proglašava kroničnim kliconošom da

6

bi prestala biti kronični kliconoša, potrebno je dobiti 6 uzastopno negativnih nalaza, s tim da se pregledi obavljaju svakih mjesec dana)

- kod dizeneteričnog otrovanja hranom vrši se kontrola 5. dana nakon utvrđivanja kliconoštva – uzimaju se 2 stolice u razmaku 24 sata ako je nalaz pozitivan pregled stolice vrši se nakon 14 dana, te ponovno svaka 3 mjeseca dok se ne dobije negativan nalaz

- kod hepatitisa i AIDS-a vrše se kontrolni pregledi svakih 6 mjeseci (prestaje se sa kontrolnim pregledima nakon dobivanja 2 uzastopno negativna nalaza)

KLICONOŠTVO OD TRBUŠNOG TIFUSA, POSTUPAK - provodi se u osoba koje su preboljele trbušni tifus- vrši se pregled stolice i mokraće u 3 navrata i to:

7 dana nakon prestanka liječenja 24 sata nakon toga 24 sata nakon toga

- ako je nalaz pozitivan, potrebna je prijava i evidencija takvih osoba na tkz. karton kliconoša i prijava epidemiološkom odjelu Zavoda za zaštitu zdravlja RH

- kontrola pozitivnih kliconoša vrši se jedanput mjesečno u tijeku prve godine dok 3 uzastopna nalaza ne budu negativna – vrši se bakteriološki pregled stolice i mokraće

- ako 3 uzastopna pregleda stolice i mokraće budu negativna, a k tome i pregled žuči (vrši se istodobno s trećim negativnim nalazom), takvu osobu briše se iz popisa kliconoštva

- ako se u godinu dana ne uspiju dobiti 3 uzastopna nalaza, osoba se proglašava kroničnim kliconošom otada se kontrola vrši jedanput godišnje, a da bi takva osoba prestala biti kronični kliconoša, potrebno je dobiti 6 uzastopno negativnih nalaza mokraće i stolice i jedan negativan nalaz žuči, s tim da se pregledi obavljaju svakih mjesec dana

KARANTENA- spada u mjere zaštite stanovništva koje se provode na granici- naziv dolazi od talijanske riječi quartana što znači 40, jer su Dubrovčani još 1377. godine

40 dana držali novopridošle brodove u luci u tkz. karantenskom lazaretu- prema pravilniku u roku 24 sata treba prijaviti: KUGA, KOLERA, ŽUTA GROZNICA- zdravstvenom pregledu u roku 7 dana moraju se podvrgnuti: ENDEMSKA MALARIJA- zdravstveni nadzor vrši se 5. dana kod kolere, 6. dana kod kuge, 14. dana kod

hemoragičnih groznica

PROTUEPIDEMIJSKE MJERE= mjere sekundarne prevencije zaraznih bolesti epidemiološki terenski izvid epidemiološko ispitivanje (anketiranje) – potraga za tipični i atipičnim bolesnicima,

otkrivanje zaraženih uzimanjem uzoraka stolice, krvi i briseva

- protuepidemijske mjere mogu biti usmjerene: prema izvoru zaraze

rano postavljanje dijagnoze izolacija i liječenje evidencija i prijava dezinfekcija (uništavanje patogenih mikroorganizama na tijelu), dezinsekcija

(uništavanje insekata koji prenose bolest – pjegavac, povratna groznica, kuga, Brillova bolest, malarija), deratizacija (uništavanje štakora – kod kuge i leptospiroze)

7

prema putovima širenja (pranje ruku, izbjegavanje kontakata, provjera vode, hrane, člankonošaca)

prema osobama koje su u posebnom riziku da obole karantena (ograničenje slobode kretanja) zdravstveni nadzor (jedanput dnevno, kroz najduže vrijeme inkubacije) seroprofilaksa i imunoprofilaksa (bjesnoća, tetanus, hepatitis) kemoprofilaksa

kolera – tetraciklini u tijeku 3 dana od izloženosti TBC – izoniazid ako je tuberkulinski test promjera 6 mm malarija – kinoloni 7 dana prije, za vrijeme boravka i 6 tjedana nakon povratka streptokokne bolesti bacilarna dizenterija - tetraciklini

PREVENCIJA KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI primarna

opće mjere odgovarajuća prehrana, odmor, rekreacija, zdravstveni odgoj specifične mjere uklanjanje rizičnih čimbenika

sekundarna otkrivanje bolesti u njenom ranom stadiju (skrining) tercijarna liječenje bolesti (fizioterapija, rehabilitacija)

SKRINING= otkrivanje bolesti u rano stadiju, kada još nema vidljivih znakova bolesti,. ali postoji patološki proces (npr. mjerenje tlaka, GUK, Papa test, sistematski pregledi vida, sluha…) test mora biti brz, jednostavan, neškodljiv i jeftin

VALIDNOST= točnost mjerenja određene pojave ili promjene (identifikacija što više bolesnih i proglašenje bolesnim što manje zdravih) uključuje 2 komponente: osjetljivost i specifičnost (obrnuto proporcionalne)

OSJETLJIVOST= sposobnost postupka da točno identificira jedinice promatranja s traženim obilježjem proporcija vjerojatno bolesnih među zdravima

SPECIFIČNOST = sposobnost postupka da točno identificira jedinice promatranja bez traženog obilježja proporcija vjerojatno bolesnih među oboljelim

POUZDANOST pokazuje u kojem opsegu skrining daje identičan rezultat kod ponovljenog testiranja istih osoba

ZDRAVSTENI NADZOR= postupak sekundarne prevencije kod akutnih zaraznih bolesti prema ugroženoj populaciji i kontaktima s njima sastoji se u tome da se takve osobe svakodnevno javljaju u zdravstvenu ustanovu kako bi se na vrijeme uočila eventualna pojava bolesti u njih

EPIDEMIOLOGIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI- najčešći uzrok smrti u industrijskim razvijenim zemljama- u RH godišnje umre preko 4000 osoba od koronarne bolesti

8

- 1979. u Zagrebu osnovan registar za AIM- 2/3 oboljelih su muškarci, 1/3 su žene- letalitet u žena veći- 2/3 umire prije hospitalizacije

EPIDEMIOLOGIJA MALIGNIH NEOPLAZMI- svaki 3. stanovnik Europe obolijeva od raka- 2. uzrok smrti- u Hrvatskoj u muškaraca najčešće lokalizacije raka su pluća, prostata, želudac, rektum i

kolon, a u žena dojka, kolon, rektum, tijelo maternice, te pluća

9

!!! REGISTRI= uređaji za poimenično, višegodišnje, tj. doživotno praćenje osoba s određenim oštećenjem zdravlja- razlikujemo:

a) populacijski (državni–nacionalni: psihoze, rak, samoubojstva, DM, ovisnici o psihoaktivnim drogama, AIDS, tuberkuloza, legionarska bolest, profesionalne bolesti, regionalni, lokalni – AIM: Zagreb, nesreće: Koprivnica)

b) institucijski- poteškoće:

organizacija i prikupljanje podataka točnost podataka financiranje

- zašto? pregled kliničkih i demografskih aspekata bolesti, uvid u liječenje bolesti, brzo i efikasno prikupljanje podataka, usporedba liječenja, izvor podataka, procjena smrtnosti…

- izvori podataka : podaci o umrlima / Državni statistički zavod, Služba mrtvozorstva, Zavod za sudsku

medicinu prijava iz bolnice za otpuštene bolesnike : Bolesničko – statistički listić / bolnice izvanbolnička prijava bolesti / Domovi zdravlja kopije histološko – citološkog nalaza

DESET STEPENICA PRIMARNE PREVENCIJE MALIGNIH NEOPLAZMI1. suzbijanje aktivnog i pasivnog pušenja2. ispravna prehrana bez suviška energetskih tvari3. kontrola zagađenosti hrane4. suzbijanje prekomjernog uživanja alkohola5. kontrola kancerogenih noksi i procesa6. kontrola ionizirajućeg zračenja7. kontrola virusnih oboljenja8. suzbijanje veneričnih bolesti9. zabrana kancerogenih lijekova10. genetski faktori rasta

mjere frekvencije incidencija (identifikacija rizičnih faktora)

stopa incidencije = broj novooboljelih / broj osoba x vrijeme praćenjarizik incidencije = broj novooboljelih / broj osoba

prevalencija (planiranje zdravstvene službe)= broj oboljelih / broj stanovnika (zdravi + bolesni)

mjere povezanosti mjere odnosa

RR = incidencija izloženih / incidencija neizloženiOR

mjere razlikePR = incidencija izloženi – incidencija neizloženi

mjere potencijalnog učinka

10