6.nastanak i razvoj normi za e - učenje

Nastanak i razvoj normi za e-učenje

Uvodne poruke – Zašto norme?

Inicijalni put nastanka

Glavni sudionici

Postupak objavljivanja norme

Norme u e-učenju: sadašnjost i budućnost

Sustavi e-učenja

Copyright, S. Stankov2

Standards for interchangeable parts and data…

Uvodne poruke – Zašto norme?

- norme u drugim područjima čovjekovih djelatnosti -

Norme – eng. Standards

• Zašto norme u e-učenju?

– Omogućiti interoperabilnost različitih platformi e-učenja.

– Zaštita ulaganja pri razvoju sadržaja (NASTAVNIH SADRŽAJA)

– Razmjena sadržaja lokalno i globalno

– Omogućiti fiksne strukture podataka i komunikacijske protokole za

objekte e-učenja u sustavima e-učenja.

Sustavi e-učenja


O NORMAMA U E-UĈENJU SA STAJALIŠTA

SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE UĈENJEM I

OBJEKATA UĈENJA

Sustavi e-učenja


E-Learning Technology Portfolio

by Dr. Edward Lor, ASTRI

Hong Kong Applied Science and Technology Research Institute (ASTRI), 2010.

Sustavi e-učenja


Sustavi e-učenja


Problemi u e-uĉenju

• Nemogućnost prenošenja na Web-u utemeljenih nastavnih sadržaja s

jednog LMS sustava na drugi

• Nemogućnost ponovne upotrebljivosti na Web-u utemeljenih objekata

nastavnih sadržaja s jednog LMS na drugi.

• Nemogućnost oblikovanja sadržaja djeljivih biblioteka ili medija sa

spremištima za učenje izmeĎu različitih LMS okruženja.

Rješenje problema

• Oblikovanje specifikacija i normi za e-učenje i učiniti ih raspoloživim za

besplatno preuzimanje i korištenje.

• Razvoj referentnih modela sustava za e-učenje.

Inicijalni put nastanka i razvoja normi za e-učenje i sustave e-učenja

• Područje normi u e-učenju i sustavima e-učenja se intenzivno razvijalo u

proteklih deset godina čime su i stvorene pretpostavke za daljnji razvoj i

primjenu.

• Svi oni koji prate ovo područje zaključuju da je ono doista dinamično i

izloženo stalnim razvojem tehnologije i novim inicijativama.

• Područje su možda na najbolji način opisali znalci područja Fallon i Brown

kad čitaocima svoje knjige doslovno poručuju „Ako imate problema sa e-

učenjem i normama u e-učenju znajte da u tome niste sami“ (Fallon i Brown,

2003, str. 3).

• Primjeri dobre prakse u ranoj fazi nastanka normi

• Tvrtka Dublin Core

• EDUCOM konzorcij (sada EDUCASE)

• IEEE – ARIADNE

• Tvrtka AICC

Sustavi e-učenja


Dublin Core

• Tvrtka Dublin Core je započela 1994. godine razvoj okvira meta-podataka za

Web okruženje, s temeljnim ciljem da se olakša pretraživanje referenci

zapisanih u digitalnom obliku.

• Izvorno je okvir zamišljen za autorsko generiranje opisa Web resursa, ali

projekt privlači pozornost zajednice za opis resursa u muzejima,

knjižnicama, vladinim agencijama i komercijalnim organizacijama.

• Danas Dublin Core djeluje kroz Dublin Core Metadata Initiative (DCMI –

http://dublincore.org) - omogućava otvoreni forum za razvoj interoperabilne

on-line norme metapodataka za podršku širokog spektar namjena i

poslovnih modela.

• -----------------

• „Dublin“ je naziv koji se odnosi na mjesto Dublin, države Ohio u SAD-u. U gradu Dublin je 1995.

godine održana radionica s naslovom OCLC/NCSA Metadata Workshop (OCLC – Online

Computer Library Center; NCSA – National Center for Supercomputing Applications). „Core“ se

odnosi na temeljni skup elemenata meta-podataka, ali je to lista koja se može proširivati

(http://en.wikipedia.org/wiki/Dublin_Core).

•Sustavi e-učenja


EDUCOM konzorcij (sada EDUCASE)

• U 1997. godini EDUCOM konzorcij (sada EDUCASE) visokoškolskih

institucija i njihovih partner započinju sa zajedničkim radom na razvoju

otvorenih, tržišno utemeljenih, normi za online učenje, uključujući

specifikacije meta podataka za opisivanje sadržaja učenja.

• Zajednička inicijativa se nazvala Projekt IMS (Instructional Management

System) što je zapravo rezultat rada na specifikaciji meta podataka u

području učenja (Babu, 2004).

•

Sustavi e-učenja


IEEE - ARIADNE

• 1997. godine, Nacionalni institut za norme i tehnologiju (National Institute for

Standards and Technology) i studijska grupa IEEE P.1484 (sada IEEE

LTSC) takoĎer započinju s istraživanjem i razvojem meta podataka za

opisivanje nastavnih sadržaja.

• Ujedinjenjem ovih dvaju inicijativa kao i povezivanjem IMS projekta sa

ARIADNE projektom (u 1998. godini) započinje zajednički rad na stvaranju

temeljnog dokumenta IEEE Learning Object Meta-data (LOM) za

oblikovanje objekta učenja.

• LOM se definira kao skup elementa koji se koriste za opisivanje resursa

učenja.

----------------

ARIADNE (Alliance of Remote Instructional Authoring & Distribution Networks for Europe) ovaj

je savez formiran radi razvoja programskih alata i metodologija u e-učenju (http://www.ariadne-

eu.org).

Sustavi e-učenja


AICC (Aviation Industry Computer Based Training Committee -

http://www.aicc.org)

• AICC je orijentirana na obuku profesionalnog kadra potreban zrakoplovnoj industriji i

zrakoplovstvu

• 1988. godine započinje sa razvojem interoperabilnih specifikacija za oblikovanjem nastavnih

sadržaja.

• ProizvoĎači zrakoplova Boeing, Airbus i McDonnell-Douglas osnovali su ovu asocijaciju radi

potrebe za oblikovanjem novih multimedijski orijentiranih sadržaja za obuku.

• 1989. godini AICC je publicirao preporuke za obuku na računalu utemeljenu i to na platformi

osobnog računala.

• 1992. godine AICC proizvodi interoperabilnu specifikaciju za digitalni audio za MS-DOS

platformu.

• 1993. godine AICC proizvodi prvu interoperabilnu „runtime“ specifikaciju za klasu CMI (eng.

computer managed instruction) računalnih sustava s oznakom CMI001 – AICC/CMI Guidelines

for Interoperability, oblikovana za CD ROM okruženje.

• 1998. rad u Web okruženju s nazivom HACP (HTTP-based AICC/CMI Protocol)

• 1999. godini dograĎena sa JavaScript API (Application Programming Interface) sučeljem za rad

u realnom vremenu.

• AICC HACP norma se koristi danas u brojnim sustavima za upravljanje učenjem.

Sustavi e-učenja


Razvoj normi e-učenja je organiziran oko sljedećih glavnih kategorija:

• Metapodataka – centralni dio e-učenja. Sadržaji za učenje i katalozi sa ponudom

nastavnih sadržaja moraju biti organizirani na konzistentan način podržavajući pri

tom indeksiranje, pospremanje, otkrivanje (pretraživanje) i pregledavanje objekata

učenja.

• Pakiranja sadržaja – omogućiti organizaciju za prijenos tečajeva i sadržaja sa jednog

sustava za učenje na drugi.

To je važno zato što potencijalno sadržaji mogu biti oblikovani uz pomoć jednog

alata, modificirani s drugim alatom, pospremljeni u repozitoriju koji je održavan od

jednog isporučitelja, a korišten u okruženju koje je proizvedeno od nekog drugog

isporučioca.

Pakiranje sadržaja uključuje i objekte učenja i informacije o tome kako će se isti

zajedno djelovati s hijerarhijski većom jedinicom učenja. Pored svega, ono uključuje i

pravila za isporuku sadržaja učeniku.

• Profila učenika – Ove norme dopuštaju izmjenu informacija o učenicima. Informacije

o profilu učenika uključuju osobne podatke, planove učenja, povijest učenja,

certifikate i postignuća u znanju.

Sustavi e-učenja


Prikazati će se glavni sudionici i proces nastanka kao i formalni put

objavljivanja norme

• Prvi korak:

• Norma se inicira istraživačkim i razvojnim radom temeljem kojih se

predlažu pa zatim usvajaju specifikaciju za promatrano područje.

• Drugi korak:

• Uspostavljanje norme i njeno prihvaćanje od strane meĎunarodne

organizacije za norme - International Organization for

Standardization (www.iso.org).

Sustavi e-učenja


Glavni sudionici u SAD i Europi

1. ISO/IEC JTC1 SC 36

2. IEEE - The Learning Technologies Standardization Committee – IEEE LTSC

3. Advanced Distributed Learning – ADL

4. Aviation Industry Computer Based Training Committee – AICC

5. IMS Global Consortium – IMS GLC

6. Sudionici iz Europske zajednice

Sustavi e-učenja


Glavni sudionici u SAD-u i Europi

1. ISO/IEC JTC1 SC 36 (International Organization for Standardization / International Electrotechnical Commission - Information technology for learning, education and training)

2. IEEE LTSC (Institute of Electronics and Electrical Engineering’s Learning Technology Standards Committee) http://ltsc.ieee.org

3. ADL initiative (US Department of Defense's Advanced Distributed Learning)http://www.adlnet.org

4. AICC (Aviation Industry Computer-Based Training Committee) http://aicc.org

5. IMS (Instructional Management System Global Learning Consortium)http://www.imsproject.org

6. ARIADNE (projects Alliance of Remote Instructional Authoring and Distribution Networks for Europe) http://ariadne.unil.ch

7. GESTALT (Getting Educational Systems Talking Across Leading Edge Technologies) http://fdgroup.co.uk/gestalt

8. PROMETEUS (PROmoting Multimedia access to Education and Training in EUropean Society) http://prometeus.org

9. CEN/ISSS/LT (European Committee for Standardization, Information Society Standardization System, Learning Technologies Workshop)

10.GEM (Gateway to Educational Materials) http://www.cenorm.be/isss/Workshop/lt/

11.EdNA (Education Network Australia) http://www.wdna.edu.au

Sustavi e-učenja


Learning Object Communities

Singapore

IMS Asia

PROMETEUS

CEN/ISSS

IMS Australia

ISO/IEC JTC1 SC36

http://ariadne.unil.ch/

International Organization for Standardization / International Electrotechnical

Commission – Joint Tehnical Committiee 1 – SubCommittiee 36 - ISO/IEC JTC1 SC 36

• ISO/IEC JTC1 SC 36 je formiran 1999. godine

• Članstvo u ovom komitetu je otvoreno za sva nacionalna tijela, na isti način

kao i članstvo u bilo koji od dva roditelja ove združene organizacije.

• Kategorije članstva:

– sudjeluje (eng. Participant - P) ili

– promatra (eng. Observing – O) aktivnosti u ovom području.

• Razlika se njihova očituje uglavnom u mogućnosti glasovanja o predloženim

normama.

• Ostale organizacije sudjeluju kao ĉlanice za vezu (eng. liaison members) i

to neke su unutarnje, a neke vanjske članice ISO/IEC.

• Iz jedne zemlje članice može biti više organizacija za vezu.

Sustavi e-učenja


Službeni mandat komiteta ISO/IEC JTC1 je razvijati, održavati, poticati i

olakšavati norme u području informacijske i komunikacijske tehnologije koja

zahtijeva globalno poslovno tržište i korisnici što je u vezi sa:

• oblikovanjem i razvojem sustava i alata informacijske i komunikacijske

tehnologije,

• izvedbom i kvalitetom ureĎaja i sustava informacijske i komunikacijske

tehnologije,

• zaštitom informacija i sustava,

• prenosivosti aplikacijske programske podrške,

• interoperabilnosti ureĎaja i sustava informacijske i komunikacijske

tehnologije, jedinstvenih programskih alata i okruženja,

• harmonizacijom rječnika informacijske i komunikacijske tehnologije,

• oblikovanjem prijateljskog i ergonomskog korisničkog sučelja.

Sustavi e-učenja


Podkomiteti ISO/IEC JTC 1

• Aktivno je osamnaest podkomiteta od kojih je za ovu raspravu posebno

značajan podkomitet za primjenu informacijske tehnologije u učenju,

obrazovanju i obuci s oznakom JTC 1/SC 36 (Subcommittiees for

Information technology for learning, education and training).

• Rad ovog podkomiteta orijentiran je na interoperabilnost, ne samo na

tehničkoj razini već uzimajući u obzir i socijalne i kulturalne aspekte.

• SC 36 je tijesno povezan i sa radom ostalih podkomiteta.

– SC 35 podkomitet koji se bavi korisničkim sučeljima,

– SC 32 podkomitet koji se bavi upravljanjem i razmjenom podataka,

– SC 22 podkomitet čiji je zadatak programski jezici i

– SC 2 podkomitet kodiranje znakova.

Sustavi e-učenja


Sustavi e-učenja


Organizacija ISO/IEC JTC1 – SC 36

Radne grupe podkomiteta SC 36(http://www.iso.org/iso/standards_development/technical_committees/list_of_iso_technical_comittees)

Sustavi e-učenja


Radne grupe Naziv

WG 1 Rječnik (eng. Vocabulary)

WG 2 Suradnička tehnologija (eng. collaborative technology)

WG 3 Informacije o onome koji uči (eng. learner information)

WG 4 Upravljanje i isporuka sadžaja za učenje, obrazovanje i obuku (eng. management and delivery of learning, education and training)

WG 5 Jamstvo kvalitete i opisno okruženje (eng. quality assurance and descriptive frameworks)

WG 6 Normirani međunarodni profil (eng. international standardized profiles)

WG 7 Kultura, jezik i individualne potrebe (eng. culture, language and individual needs)

IEEE - The Learning Technologies Standardization Committee – IEEE LTSC

• Institute of Electrical and Electronics Engineers (IEEE – www.ieee.org) je

meĎunarodna organizacija koja razvija tehničke norme i preporuke za

električne, elektroničke, računalne i komunikacijske sustave.

• Unutar IEEE je komitet The Learning Technologies Standardization

Committee (LTSC – www.ieeeltsc.org) koji pokriva sve aspekte relevantne

za obrazovanje oslonjeno na računalu.

• Kodna oznaka ovog komiteta je P1484.

• Temeljne aktivnosti su orijentirane na:

– razvoj tehničkih normi,

– preporuka najboljih rješenja i smjernica za programske komponente,

alate, tehnologije i metode oblikovanja tijekom razvoja,

– Implementaciju, održavanje i interpretacije obrazovnih sustava.

Sustavi e-učenja


IEEE LTSC (P1484) Groups

General activities:

• 1484.1 Architecture and Reference

Model

• 1484.3 Glossary

Data and metadata

• 1484.12 Learning Objects Metadata

• 1484.9 Localization

• 1484.11 Semantics and Exchange

Bindings

• 1484.15 Dana Interchange Protocol

• 1484.16 HTTP Bindings

Mgmt. Systems&applications:

• 1484.11 Computer Managed Instruction

• 1484.18 Platform and Media Profiles

• 1484.7 Tool/Agent Communication

• 1484.8 Enterprise Interfaces

Learner – related activities:

• 1484.2 Learner Model

• 1484.4 Task Model

• 1484.13 Student Identifiers

• 1484.5 User Interfaces

• 1484.19 Quality System for Life-

Long Learning

• 1484.20 Competency Definitions

Content-related activities:

• 1484.10 CBT Data Interchange

• 1484.6 Course Sequencing

• 1484.17 Content Packaging

22Sustavi e-učenja

Copyright, S. Stankov

Sustavi e-učenja


Advanced Distributed Learning - ADL

• 1997. godine Ministarstvo obrane SAD-a kao i ured za znanost i tehnologiju Bijele kuće je pokrenulo ADL (Advanced Distributed Learning) inicijativu radi razvoja strategije za uporabu tehnologija za učenje (engl. Learning Technologies) i informacijskih tehnologija (engl. Information Technologies), a sve s ciljem osuvremenjivanja obrazovanja i obuke.

• Istaknuta je težnja za promoviranje suradnog rada izmeĎu vlade, obrazovnog sustava i poslovnog svijeta radi razvoja normi u «elektronskom učenju» (engl. E-learning standardization).

• Uspostavljen je i definiran je referentni model i nazvan SCORM (Sharable Content Object Reference Model) radi strukturiranja nastavnih sadržaja koji će se realizirati u okruženju WWW hipermedijske usluge.

• Značaj ove inicijative je tim veći jer brojne organizacije u novije vrijeme nude svoje koncepte i pristupe učenja putem WWW usluga, a istodobno nedostatak interoperabilnosti onemogućava razmjenu izgraĎenih nastavnih sadržaja.

Sustavi e-učenja


Omogućiti pristup

obrazovanju organiziranom

na najvišoj pedagoškoj

razini voĎen:

• individualnim potrebama

učenika

• djelotvornom cijenom

isporuke

• Isporukom bilo gdje

(eng. anywhere)

• Isporukom u bilo koje

vrijeme (eng. anytime)

The ADL Vision

Distributed

Learning

Embedded

Training

Distributed

Simulation

Performance

Assessment

Digital

Knowledge

LibrariesOffice

School

Home Field

In

Transit

Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, 2004


ADL – pogled na značenje akronima

» Adaptive learning» Intelligent tutoring» Simulation» State-of-the-art technology

» Office» Home» Classroom» Field

» Formal education» Training» Job performance enhancement

Advanced

Distributed

Learning

ADL - SCORM

• ADL je 1999. objavio prvu verziju specifikacije za e-učenje s nazivom

Shareable Content Object Reference Model (SCORM).

• SCORM je kolekcija normi i specifikacija za e-učenje oslonjeno na Web.

• SCORM - Shareable Content Object Reference Model na hrvatskom se

jeziku tumači kao referentni model za objekt djeljivog nastavnog sadržaja.

• Naziv je naslijedio nešto ranije postavljen naziv Shareable Courseware

Object Reference Model (www.clintonlibrary.gov) u kojem je vrijedno

primijetiti pojam courseware.

• Moglo bi se i zaključiti da je prvotno postavljen cilj da se oblikuje referentni

model za coursewaere-a prišlo skromnijoj varijanti koja ukazuje tek samo na

sadržaj ili u duhu hrvatskog jezika nastavni sadržaj.

• SCORM - centralno mjesto pripada objektu učenja (Sharable Content Object

– SCO - objekt djeljivog nastavnog sadržaja).

Sustavi e-učenja


ADL - SCORM

• SCORM norma - atributi SCO-a - objekata učenja:

– Ponovna upotrebljivost – eng. reusability - Sadržaj je nezavisan o

kontekstu učenja. Može se upotrijebiti u brojnim situacijama

– Trajnost – eng. durability - Neprestano korištenje nastavnih

komponenti bez potrebe za ponovnim oblikovanjem ili ponovnim

kodiranjem u slučaju promjene tehnologije

– Dostupnost - pristupaĉnost – eng. accessibility - Pristup nastavnim

komponentama sa jedne udaljene lokacije kao i njena isporuka na

mnoge druge lokacije

– Interoperabilnost - Sudjelatnost – eng. interoperability - Nastavne

komponente razvijene na jednoj lokaciji koriste se na drugoj lokaciji, bez

obzira na platformu i pripadnih programskih alata

– Mogućnost održavanja (eng. maintability)

– Prilagodljivost (eng. adaptability)

Sustavi e-učenja


Sustavi e-učenja


Kako je nastao SCORM?

ADL SCORM

Instructional Management System

European group ARIADNE

AICC

Aviation Industry Computer-Based

Training Committee

Skup meta podataka

implementirani kao

Learning Object Meta-Data

(LOM)

Postaje IEEE norma, srpanj

2003.

PRVA SCORM komponenta

Instructional Management System

Packaging and Transmitting

Learning Content

DRUGA SCORM komponenta

Mechanism for Communicating

Between SCO and the LMS

TREĆA SCORM komponenta

Sustavi e-učenja


AICC + IEEE + IMS + ADL = SCORM

Many, many long technical meetings

IEEE Meetings

Late 1999

Partial list of participants:

Microsoft

Sun

Boeing

Oracle

Cisco

IBM

IMS Meetings

Early 2000

Click2Learn, Avilar, Pathlore,

Saba, NETg, SmartForce, Centra,

Thinq, Macromedia, and many

more…

Sustavi e-učenja


SCORM Verzija 1.1 siječanj 2001. – Verzija 1.2. listopad 2001.

Content

Packaging

From IMS

Meta-data

dictionary

From IEEE

Meta-data

XML Binding

Best Practice

From IMS

Content to

LMS API

From AICC

Content

to

LMS data

model

From

AICC

CONTENT

AGGREGATION MODEL

RUN-TIME

ENVIRONMENT

Sustavi e-učenja


SCORM 2004 Verzija 1.3 – Siječanj 2004

Sustavi e-učenja


SCORM Evolution

Content

Aggregation

Model:

Metadata +

Binding

Run Time

Environment:

API +

Data Model

Content

Aggregation Model:

Metadata + Binding;

Adds: Content Packaging

& Content Organization

Run Time

Environment:

API +

Data Model

(updated/fixed)

Content

Aggregation Model:

Metadata + Binding;

Content Packaging &

Content Organization

(updated/fixed)

Run Time

Environment:

API +

Data Model

(updated/fixed)

Sequencing &

Navigation:

Rules and Behaviors

(new)

SCORM 1.1 SCORM 1.2 SCORM “2004”

CAM 1.3

RTE 1.3

S&N 1.3

Sustavi e-učenja


Razvoj SCORM-a

ARIADNE

IMS

IEEE

AICC

IBM

Microsoft

Macromedia

Cisco

NetG

Click2Learn

Saba

Pathlore

Centra,

(many others)….

2000

SCORM 1.0

Content Mod.

Run-time Env.

SCORM 1.1

Clean/Fix

SCORM 1.2

Add

Content

Packaging

Profiles &

New Meta-data

20022001 2003

SCORM 1.3

Sequencing

“Ultralite”

SCORM 2.x

Next

Generation

SCORM 1.4+

Improved Assessments

Learner Profiles

2nd Generation Research1st Generation Implementation

Sustavi e-učenja


Vizija ADL za razvoj SCORM-a

ARIADNE

IMS

IEEE

AICC

Sustavi e-učenja


Predlošci SCORM normi

The Learning Systems Architecture Lab at Carnegie Mellon is a major

contributor to the development of the SCORM (www.lsal.cmu.edu)

Sharable Content Object Reference Model

Programski sustav koji definira odnose među

komponentama nastavnog sadržaja, modele podataka,

kao i protokole u kojima su sadržajni objekti djeljivi za

različite sustave koji su u suglasju s istim modelom.

Root Aggregation

SCO

Aggregation SCO

SCO SCO

Asset

Asset Asset

Asset

Asset

Asset

Sustavi e-učenja


36

Sustavi e-učenja


SCORM Content Aggregation Model 4/

• Asset – Stavak (Stavka)

– Stavci su elektroničke reprezentacije medija, kao što su tekst, slike, zvuk, objekti za mjerenje ili bilo koji drugi oblik podataka koji se može prikazati u Web klijentu i na taj način samom učeniku. Više od jednog stavka se može skupiti zajedno kako bi gradili druge stavke.

– “Raw” Assets

– Tagged Asset

• SCO – Sharable Content Object – Djeljivi objekt uĉenja

– SCO je nezavisna skupina stavaka kao sadržaj za učenje.

– SCO-ovi su najmanje logičke jedinice nastavnih sadržaja koje se mogu dostaviti i pratiti pomoću LMS-a.

– SCO-ovi ne mogu direktno pristupiti drugim SCO-ovima, dakle, ne može se kreirati SCO s vezama na sadržaj iz drugih SCO-ova. Svaki SCO mora stajati sam za sebe, bez ovisnosti o drugome.

– A SCO represents the lowest level of granularity of content that is able to be tracked by an LMS using the SCORM Run-time Environment.

Sustavi e-učenja


Reusability vs. Context

Diagram is based on reusability work by Wayne Hodgins of Autodesk and Learnativity

Sustavi e-učenja


SCORM – SCO

UsklaĎenost SCORM – a i broj SCO-ova

• SCORM verzije su usklaĎene prema posebnim testovima – SCORM

Conformance Test Suite koji sadrži programsku podršku i dokumentaciju za:

– testiranje sustava za upravljanje učenjem,

– SCO-a i paketa nastavnih sadržaja.

• Svi oni SCO-ovi i sustavi za upravljanje učenjem koji proĎu ovaj test

smatraju se usklaĎeni sa SCORM referentnim modelom.

• Prema dostupnim podacima Ministarstvo obrane SAD - a je u 2008. godini

raspolagalo sa oko 100.000 objekata učenja tj SCO-a (Gonzales-Barbone,

Anido-Rifon, 2010).

Sustavi e-učenja


SCORM - International Certifications

28.11.2005. - 129 total – 51 international + 78 US

0

2

4

6

8

10

12

Aus

tralia

Bra

zil

Can

ada

China

Cro

atia

Ger

man

y

Gre

ece

Hon

g Kon

g

Hun

gary

Indi

a

Ireland

Italy

Kor

ea

Net

herla

nds

Rus

sia

Spa

in

Switz

erla

nd

Taiwan

Thaila

nd

Sustavi e-učenja


41

Aviation Industry Computer Based Training Committee – AICC 1/2

• AICC (www.aicc.org) je jedan od najvećih korisnika obrazovnih programa uz

podršku računalnog okruženja.

• AICC je objavila niz smjernica i tehničkih preporuka (AICC Guidelines &

Recommendations - AGR) koje su redom označene s AGR-002 do AGR-

012.

• AGR-001 je dokument sa zbirnim prikazom svih AICC AGR aktualnih uputa i

preporuka (www.aicc.org/pages/aicc3.htm).

• Svi ovi dokumenti su razvijeni s jedinstvenim ciljem promoviranja

interoperabilnosti nastave koja je računalom podržana unutar industrije

zrakoplovstva.

• Detaljna dokumentacija u vezi sa svim ostalim preporukama koje su

razvijene od strane AICC su dostupne na Web stranicama ove asocijacije.

Sustavi e-učenja


Aviation Industry Computer Based Training Committee – AICC 2/2

• Neke od AICC preporuka:

– AGR-002 je niz preporuka koje su naslovljene na zahtjeve u pogledu

tehničke podrške radne stanice na kojoj će biti isporučen courseware s

nastavnim sadržajima.

– AGR-005 je niz preporuka koje promiču interoperabilnost sljedećih

ulazno izlaznih ureĎaja: video karticu, video disk i XY ulazne ureĎaje kao

što su ekran osjetljiv na dodir, miš i kotrljajuća kuglica.

– AGR-006 su preporuke za promicanje interoperabilnosti za sustave za

upravljanje nastavom.

– AGR-010 su preporuke za sustave za upravljanje nastavom koja je

podržana Web-om.

Sustavi e-učenja


IMS Global Consortium – IMS GLC 1/2

• Projekt Instructional Management Systems je ostvario značajne rezultate u

samom početku razvoja specifikacija za e-učenje i sustave e-učenje, danas

je to IMS Global Learning Consortium (www.imsglobal.org) s 140

organizacija koji dolaze iz svih sektora globalne zajednice udružene s

jedinstvenim ciljem poboljšanja uvjeta učenja.

• IMS proizvodi otvorene specifikacije za lociranje i upotrebu nastavnih

sadržaja u okviru e-učenja, praćenja učenika, izvještavanje o postignućima

učenika, te razmjene učenikovog zapisa izmeĎu različitih sustava za

upravljanje učenjem.

• Sva potrebna detaljna dokumentacija je dostupna na Web stranicama IMS

GLC, pa se u vezi s tim upućuju čitaoci radi daljnjih informacija u vezi s

spomenutim specifikacijama.

Sustavi e-učenja


IMS Global Consortium – IMS GLC 2/2

• Dvije IMS specifikacija su uključene i prilagoĎene za upotrebu unutar SCORM

referentnog modela u Verziji 1.2.:

– IMS Learning Resources Meta-Data Specification koja definira metode za opis

resursa učenja.

– IMS Content & Packaging Specification koja definira način za oblikovanje

ponovno upotrebljivog objekta učenja u različitim sustavima za upravljan je

učenjem.

• Ostale IMS specifikacije su:

– IMS Question & Test Interoperability Specification koja koja je orijentirana na

primjenu testiranja znanja učenika i dijeljenja resursa povezanih sa opisom

testova i opisom postignuća učenika na različitim sustavim za upravljanje

učenjem.

– IMS Learner Profiles Specification koja definira putove za organizaciju

informacija o učeniku u različitim sustavima za upravljanje učenjem.

– IMS Simple Sequencing Specification koja definira metode za specificiranje

prilagodljivih pravila za sekvenciranje ponovno upotrebljivih objekata učenju koja

se učeniku prezentiraju.

Sustavi e-učenja


Europska zajednica 1/2

• Unutar Europske zajednice identificirane su četiri glavna sudionika koji svoju

aktivnost povezuju za e-učenjem i sustavima e-učenja.

• The Alliance of Remote Instructional Authoring and Distribution Networks for Europe

(ARIADNE)

– Glavna područja rada ARIADNE (http://ariadne.unil.ch) su: računalne mreže za

obrazovanje i učenje, metodologije razvoja, upravljanja i ponovne upotrebe

obrazovnih sadržaja, pregled definicija vezanih za obuku uz pomoć računala i

obrazovni metapodaci. Jedan od najvažnijih doprinosa ove inicijative je prijedlog

o obrazovnim metapodacima koji je nastao u suradnji sa IMS-om.

• PROmoting Multimedia access to Education and Training in EUropean Society

(PROMETEUS)

– PROMETEUS (http://prometeus.org) je Europska inicijativa koju čini više od 400

institucija uključenih u obrazovanje uz pomoć računala. Do danas nisu

napravljeni neki značajniji rezultati.

Sustavi e-učenja


Europska zajednica 2/2

• The European Committee for Standardization - The Information Society

Standardization System (CEN/ISSS)

– Djelatnost CEN/ISSS (http://www.cenorm.be/isss/Workshop/lt/) je orijentirana na

ponovnu upotrebljivost i interoperabilnost za obrazovne resurse, obrazovnu

suradnju, metapodatke za obrazovne sadržaje i kvalitetu procesa učenja.

• Getting Educational Systems Talking Across Leading edge Technologies

(GESTALT)

– GESTALT je Europska inicijativa koja izgraĎuje referentni okvir za razvoj

distribuiranih, heterogenih, skalarnih i kompatibilnih obrazovnih sustava. Opći cilj

predložene platforme je omogućiti korisnicima pronalaženje obrazovnih resursa i

pristup pronaĎenim resursima putem mrežne infrastrukture prikladne za

upravljanje. Doprinos GESTALT-a ogleda se i u definiciji modela podataka za

umrežene obrazovne sustave, posebno u definiciji obrazovnih metapodataka te

profila i sklonosti učenika.

Sustavi e-učenja


Republika Hrvatska

• Vlada Republike Hrvatske je 2004. godine donijela Uredbu o osnivanju

Hrvatskog zavoda za norme kao javne ustanove za ostvarivanje ciljeva

normizacije i obavljanje poslova i zadataka nacionalne normizacije pod

nazivom Hrvatski zavod za norme (www.hzn.hr).

• U sadržajnom kontekstu područja primjene informacijske i komunikacijske

tehnologije u obrazovanju odrednice Hrvatskog zavoda za norme su

uglavnom povezane sa ISO/IEC JTC1.

Sustavi e-učenja


Postupak objavljivanja norme

Uvodne poruke

Proces nastajanja norme e-učenja

Norme pod podgovornošću JTSC 1 SC 36

Klasifikacija normi

Sustavi e-učenja


Uvodne poruke

• Norme svoj razvojni put počinju sa uspostavljanjem specifikacije koja

detaljno propisuje funkcionalnost u nekom aplikacijskom okruženju.

• Specifikacija predstavlja prvi korak i odražava opće funkcionalnosti za nešto

što će biti oblikovano, implementirano ili proizvedeno.

• Brojne organizacije su danas uključene u razvoj, primjenu, testiranje i

nadziranje specifikacija i normi.

• Specifikacije su manje vrednovane od normi te se s njima pokušava uhvatiti

u grubo konsenzus onih koji ih predlažu i onih koji trebaju obaviti njihovu

evaluaciju.

• Ponekad proĎe dosta vremena prije nego li specifikacija postane norma.

Sustavi e-učenja


Uvodne poruke

• Norme su definicije ili formati koje moraju biti prepoznate od strane

organizacija zaduženih za uspostavljanje normi ili njih industrijska

proizvodnja prihvaća kao stvarne norme (eng. de facto standards).

• Norme imaju regulatornu funkciju i obično se prihvaćaju za programske

jezike, operacijske sustave, formate podataka, protokole za komunikaciju ili

ureĎaje sučelja.

• U fokusu ove analize su norme u e-učenju.

• U ovom procesu obično sudjeluje više nezavisnih institucija sa deklariranim i

usvojenim statusom za obavljanje odreĎene vrste djelatnosti.

Sustavi e-učenja


Sustavi e-učenja


Evolution of Specification to Standards

ApprovedStandards

R&D Concepts

FeedbackFeedback

Labs

Testbeds

Markets

Standards

Bodies

Spec

ConsortiaSpec

ConsortiaSpec

ConsortiaSpec

Consortia

Labs

Testbeds

Markets

Testbeds,Markets(ADL)

Standards

Bodies

Technical Specifications

Implementations,Reference Models,

Requirements

Standards

User Needs

Users IEEEISO

Proces nastajanja norme e-učenja

Sustavi e-učenja


Veze meĎu glavnim sudionicima pri objavljivanju norme u e-učenju

Sustavi e-učenja


JTSC 1/SC 36

• Broj objavljenih ISO normi pod direktnom odgovornošću podkomiteta JTSC

1/SC 36 je 17, a u njemu učestvuju kao sudionici 23 zemlje članice i kao

promatrača 17 zemalja članica.

• U okviru podkomiteta SC 36 je više organizacija sa statusom organizacije u

vezi kao što su primjerice već opisane ADL, AICC, IMS, IEEE LTSC.

Organizacije u vezi mogu imati različite statuse:

– Liaison A: Organizacije koje čine učinkovit doprinos u radu tehničkih

odbora ili pododbora za pitanja normi koja rješava taj tehnički odbor ili

pododbor

– Liaison B: Organizacije koje čine učinkovit doprinos u radu tehničkih

odbora ili pododbora za pitanja koja rješava taj tehnički odbor ili

pododbor

– Liaison C: Rezervirano za ISO/IEC JTC1.

Sustavi e-učenja


Klasifikacija normi

• ISO katalog uključuje više od 18.000 publiciranih meĎunarodnih normi koje

su klasificirane prema meĎunarodnoj klasifikaciji za norme (eng.

International Classification for Standards – ICS) i prema tehničkom komitetu

(eng. Technical Committee - TC).

• Glavna zadaća tehničkog komiteta je pripremanje meĎunarodnih normi, ali u

iznimnim okolnostima priprema i tehničke izvještaje (eng. technical reports –

TR) koji mogu ali ne moraju postati norme, pri čemu se razlikuju tri tipa

takvih izvještaja:

– tip 1 – kada zahtjev za normu ne može dobiti potrebnu podršku unatoč

stalnim nastojanjima,

– tip 2 – kada je područje još uvijek tehnički u razvoju ili zbog bilo kojeg

drugog razloga koji neće u budućnosti imati neposrednu mogućnost

sporazuma o dobivanju meĎunarodne norme,

– tip 3 – kada je tehnički komitet već prikupio podatke različite vrste od

kojih je već objavljena meĎunarodna norma.

Sustavi e-učenja


Sustavi e-učenja


Norme pod izravnom

odgovornošću JTC 1/SC 36

klasificirane su prema:

• Nazivu

• Fazi

• Oznaci ISCOznaka da je to ISO/IEC norma

nastala unutar komiteta JTC1

Numerička oznaka norme

(2382-36) i

Godina kad je norma objavljena

(2008).

Važno je primijetiti i to da

primjerice za SCORM referentni

model sa strane ISO/IEC to još

nije norma nego tehnički

izvještaj, što je u nazivu i

istaknuto oznakom TR –

ISO/IEC TR 29163-1:2009.

Sustavi e-učenja


Kolona faza ima za oznaku dvije

grupe cijelobrojnika:

• fazu stanja razvoja norme od

preliminarne faze (oznaka

00), faze publikacije (60),

faze revizije (90) do faze

odustajanja (95)

• podfazu stanja razvoja od

podfaze registracije (00),

kompletiranja glavne akcije

(60) do podfaze obnavljanja

(99).

Faze i podfaze normi i tehničkih

izvještaja za područje primjene

ICT (kako se to sa Tablice 1.3.

vidi) nalaze se sve osim jedne u

stanju 60.60 što znači da

predstavljaju publiciranu

meĎunarodnu normu. Iznimka je

jedino norma za identifikaciju

učesnika jer ima oznaku 90.60

što znači da je norma u stanju

zatvorenog pregledavanja.

Sustavi e-učenja


• ICS je meĎunarodni

klasifikacijski sustav za

tehničke norme.

• Oblikovan je tako da pokrije

sva područja i gotovo svaku

aktivnost čovjeka u kojima se

tehničke norme mogu koristiti,

a sastoji od hijerarhijski

organiziranog niza

cjelobrojnika koji iskazuju

• naziv polja (razina 1),

• naziv skupine (razina 2) i

• naziv podgrupe (razina

3).

Pregled meĎunarodne klasifikacije za norme ISO/IEC JTC1 SC 36

Sustavi e-učenja


Norme u e-učenju: sadašnjost i budućnost

Uvodne poruke

LETSI inicijativa

SCORM 2.0

IMS GLC & Common Cartridge

Sustavi e-učenja


Uvodne poruke 1/6

• Proteklo desetgodišnje razdoblje obilježeno je definiranjem, promocijom i uvoĎenjem

e-učenja, te provedbom inicijative uvoĎenja normi u e-učenje.

• Prvi put u povijesti primjene računala u obrazovanju više institucija prihvatilo je ADL

inicijativu i iskazalo zajedničku želju da konačno i u ovom području norme naĎe svoju

mjesto i ulogu.

• Računala su duboko promijenila način na koji obavljamo kupovinu, ili način na kojim

meĎusobno komuniciramo, ali još uvijek nisu toliko promijenila način na koji se uči i

na koji se obrazuje.

• Upravo ovo proteklo razdoblje je u ovom području obilježeno po brojnim pomacima.

• Smatra se da je SCORM referentni model za ovo najbolji primjer (ADL 15.03.2009)

– Izdano je certifikate za ukupno 268 proizvoda, a od toga 154 su sustavi za

upravljanje učenjem.

– 295 proizvoda koji su usklaĎeni sa SCORM-om referentnim modelom, a od toga

je 159 sustava za upravljanje učenjem.

Sustavi e-učenja


Uvodne poruke 2/6

• U lipnju 2006, Ministarstvo obrane SAD-a je izdalo nalog Department of Defense

Instruction - 1322.26 s kojim se obavezuje uporaba SCORM referentnog modela u

svim okruženjima e-učenja za potrebe američke vojske, te je time deklariran kao de

jure norma.

• U industrijskim i obrazovnim sustavima diljem Svijeta SCORM referentni model

predstavlja de facto normu(www.scorm.com/scorm-explained/scorm-

resources/glossary/).

• U prosincu 2009. godine (kao što se to vidi u prethodnom odjeljku) SCORM

referentni model (SCORM 2004 3rd Edition) je klasificiran unutar MeĎunarodne

organizacije za norme te je razvrstan kao tehnički izvještaj tipa 3 podkomiteta

ISO/IEC JTC1 SC 36 (www.iso.org).

Sustavi e-učenja


Uvodne poruke 3/6

• Unatoč brojnim uspjesima i dobrim rezultatima u ovom razvojnom razdoblju

su učinjene pogreške koje sprječavaju dugoročno i stabilno rješavanje

problema normi, i nadasve problema intreroperabilnosti u oblikovanju

nastavnih sadržaja za e-učenje i sustave e-učenja.

• Nedostatak jasnoće o intelektualnom vlasništvu izmeĎu glavnih sudionika u

oblikovanju SCORM referentnog modela, ADL-a i IMS GLC-a je utjecao na

njegovu dugoročnu održivost.

• Ono što je počelo kao suradnja izmeĎu organizacija sada je pretvoreno u

jednu pravnu situaciju u kojoj jedna organizacija prijeti tužiti ADL inicijativu u

vezi zajedničkog rada prije desetak godina.

• Ovakvo stanje je prepoznato i prisutno je bilo i u drugim područjima, a takva

zakonska bitka nad intelektualnim vlasništvu se obično dogaĎa kada je

mnogo novca u pitanju.

Sustavi e-učenja


Uvodne poruke 4/6

• Aaron Silvers, ADL Content Developer (od 2003. do 2006. godine radio u tehničkom timu za

SCORM 2004) (2009) ističe kako ovo područje može biti konfuzno, zastrašujuće, a ponekad i

kontraverzno.

• ADL je imao dogovorene sporazume s AICC i IMS GLC o korištenju njihovih specifikacija u

oblikovanju SCORM referentnog modela.

• SCORM okvir izvorno nastaje kao kombinacija: AICC CMI modela podataka i API-a sa IMS

metapodacima i Content Packaging specifikacijom.

• U četvrtoj (tekućoj) ediciji verzije SCORM 2004 u okviru modula Sequencing and Navigation

uključena je IMS Simple Sequencing specifikacija.

• Tijekom godina podjela intelektualnog vlasništva u vezi sa IMS specifikacijom u SCORM

referentnom modelu nije nikad bio do kraja usklaĎena. Takvo stanje je nužno otvorilo podjele i

utjecalo na nova promišljanja i takve odnose koji su konačno djelovali na prekid zajedničkog

rada ADL-a i IMS-a. Da li je to temeljni razlog ili je trebalo u SCORM projekt i ADL inicijativu

unijeti „nove krvi“ i „svježih ideja“ teško je točno zaključiti.

• Istina je da je u lipnju 2007. godine započela razvojni put jedna nova ADL inicijativa za razvoj

interoperabilnosti sustava za učenje, obrazovanje i obuku (Robson, 2008).

• ADL u to vrijeme želi izvršiti prijenos voĎenja SCORM projekta na novi istraživački projekt s

ciljem da to postane de facto svjetska norma.

• Inicijativa je povezana sa interoperabilnosti sustava za učenje, obrazovanje i obuku i dobila je

skraćeni naziv LETSI što znači Learning, Education, Training System Interoperability.

Sustavi e-učenja


Uvodne poruke 5/6

• LETSI inicijativi su se pored već ovdje poznatih ADL, AICC i IEEE LTSC pridružile brojne

poznate organizacije čija je aktivnost orijentirana na komercijalnu isporuku usluga e-učenja, kao

i općeniti onih koje su u oblikovanju i primjeni ICT postigli svjetski zapažene rezultate (LETSI

Assumptions Document, 2009). Vodeću ulogu u ovom projektu od 2006. obavlja poznati

stručnjak i autor brojnih projekata iz područja računarstva Avron Barr.

• Organizacija LETSI se prihvatila rada na novoj verziji SCORM-a i tu novu je verziju nazvala

SCORM 2.0.

• Temeljna značajka je stvoriti norme za koje bi različiti autori i različite grupe i udruge mogli

koristiti rezultate zajedničkog rada, ali takoĎer i omogućiti dodavanje novih modula u svrhu

proširenja SCORM 2.0.

• Pored LETSI inicijative i IMS konzorcij (www.imsglobal.org) započinje sa novim projektom na

oblikovanju norme Common Cartridge (CC). CC je deklarirana kao skup otvorenih normi koje će

biti javno dostupne, a razvija ga konzorcij od oko 80 industrijskih tvrtki (članova) s pravom

glasa. Namjera ovog konzorcija je oblikovati takve norme koje će omogućiti interoperabilnost

nastavnih sadržaja i sustava za upravljanje učenjem.

--------------------

Avron Barr je nezavisni poslovni konsultant i 1980. osnivač tvrtke Aldo Ventures u Silicion Valley,

SAD. Poznat je njegov doprinos u sudjelovanju i oblikovanju udžbenika o umjetnoj inteligenciji

(izvedena u četiri toma) sa brojnim stručnjacima i istraživača temeljnih i primjenskih područja – The

Handbook of Artificial Intelligence, Addison Wesley Publishing Company, 1981.

Sustavi e-učenja


Uvodne poruke 6/6

• Postavlja se na ovom mjestu pitanje čemu to zapravo vodi i da li će se ovakvim

pristupom krajnjim korisnicima (bez obzira iz koje sredine dolazili) olakšati ili pak

komplicirati okolnosti za isporuku nastavnih sadržaja putem e-učenja i sustava e-

učenja.

• Odgovor je na prvi pogled jednostavan: Uvjeti rada i primjene će se komplicirati i

otežati.

• Stjecanje znanja putem e-učenja i sustava e-učenja je danas postao prilično velik

poslovni sustav s brojnim sudionicima i brojnim zahtjevima.

• „Vrti“ se veliki novac. U takvim okolnostima donose se rješenja koja nemaju

utemeljene logički jasne prosudbe. Ostaje za kraj ovog dijela zaključiti da će vrijeme

pokazati da li su ovo pravi putovi i gdje su (ako jesu) učinjene pogreške.

• U nastavku ove rasprave sa više pojedinosti će se opisati

– LETSI inicijativa iskazana sa novim referentnim modelom SCORM 2.0 i

– inicijativa IMS GLC konzorcija s Common Cartridge modelom.

Sustavi e-učenja


LETSI inicijativa i SCORM 2.0

• LETSI inicijativa pruža novi uvid na jedan od osnovnih uzroka visokih

troškova projekata, loših inovacija i neuspjeh dobrih ideja i projekata koji bi

bili održivi na tržištu.

• LETSI se fokusira na norme za interoperabilnost sustava.

• U svijetu programske podrške, norme omogućuju višestruku komunikaciju

sustavima te mogućnost integracije kako za organizacije tako i za ljude u

njima.

• Bez normi za interoperabilnost, organizacije imaju mnogo veće troškove ako

svoje sustave žele s vremenom promijeniti ili koristiti produkte od više

dobavljača.

Sustavi e-učenja


LETSI inicijativa i SCORM 2.0 – Avron Barr (2009)

• LETSI će izbjegavati korištenje vlasničkih specifikacija, tako da se svi proizvodi rada LETSI-a

mogu koristiti i slobodno izmjenjivati meĎu različitim zajednicama.

• Arhitektura SCORM-a 2.0 izgradit će se oko apstraktne jezgre, omogućavajući zajednicama da

je prošire i prilagode module.

• Nove vrste sustava učenja se pojavljuju, i sve one moraju biti integrirane sa drugim sustavima

na web-u. Sljedeći SCORM mora uzeti širi pogled na problem interoperabilnosti.

• LETSI inicijativa , poput ADL-a, neće sama razviti norme, ali umjesto toga će raditi s mnogim

postojećim normama i organizacijama za razvoj specifikacija.

• Tradicionalni proces za razvoj i prilagodbu normi je spor da bi pomogao u današnjem ubrzanom

razvoju tržišta tehnologije učenja. LETSI uzima više moderan pristup norme interoperabilnosti

programske podrške. Ovakav pristup ima neke ključne prednosti:

– iteracijsko testiranje i dorada pomaže da se ranije otkriju pogreške i nejasnoće;

– troškovi razvoja ove "platforme" su podijeljeni izmeĎu svih onih koji razvijaju programsku

podršku i integriraju sustav, što je povoljnije nego da svako implementira nezavisnu normu;

– dijeljene komponente i alati promoviraju se ranije i konzistentno se usvajaju od strane

razvojnih programera i onih koji integriraju sustave;

Sustavi e-učenja


• U lipnju 2008, LETSI inicijativa započinje proces prikupljanja zahtjeva za

nasljednikom SCORM referentnog modela.

• Proces je od početka oslonjen na Web 2.0 tehnologije i bio je iznenaĎujuće

uspješan.

• Stotine ljudi su bili uključeni, počevši s otvorenim upitima u srpnju za radove

uz preko stotinu podnesaka. Svaki rad je postavljen na wiki LETSI,

www.letsi.org/display/nextscorm/, a nastavilo se i s online diskusijom.

• 15 do 17 listopada 2008. organizirana je SCORM 2,0 radionica u Pensacola,

Florida. Domaćin skupa je bio Institute for Human and Machine Cognition.

• Radovi pripremljeni za ovu radionicu kao i rasprave koje su vodile do

radionice su precizirali da SCORM treba glavno ažuriranje kako bi se

prihvatile sadašnja praksa i buduće mogućnosti tehnologijom podržanog

učenja.

• Vizija SCORM 2.0 u odnosu na SCORM 2004 orijentirana je na poboljšanje

pristupa interoperabilnosti.

Sustavi e-učenja


• Oko dvije stotine i pedeset stručnjaka i znanstvenika koji su sudjelovali u

ovom procesu ostvarili su čvrsti konsenzus u sljedećem:

– SCORM mora biti zasnovan na arhitekturi programske podrške

orijentirane na modele Web poslovnih usluga;

– obuhvaćanje više modaliteta učenja;

– SCORM mora biti razvijen u otvorenom postupku,

– SCORM mora biti izmjenljiv bez dozvole kako bi se zadovoljile potrebe

različitih zajednica.

• Sudionici radionice priredili su ukupno 98 radova koje je Frank Polester

razvrstao u dvanaest kategorija. (Polester, 2008). Valja primijetiti da su se u

većem broju radova analizirane i povezivane determinirane kategorije, a

prikaz kategorija i broja radova sortiran od većeg ka manjem broju

pojavljivanja.

Sustavi e-učenja


Kategorija radova i broja radova SCORM 2,0 radionice u Pensacola, Florida

(2008)

Sustavi e-učenja


Redni broj

Kategorija rada Broj

radova 1 Sučelja Web usluga (eng. Web Service Interfaces) 20

2 Poboljšanje SCORM 2004 referentnog modela (eng. Evolutionary Fixes to SCORM 2004)

17

3 Sekvenciranje nastavnih sadržaja (eng. Sequencing) 14

4 Podrška za sustav oblikovanja nastavnih sadržaja i podrška za instruktore nastave (eng. Supporting ISD's and Instructors)

14

5 Agregacija i format nastavnih sadržaja (eng. Content Aggregation and Content Formats)

13

6 Procjena znanja i vještina (eng. Assessment and Competencies) 13

7 Integracija sa ostalim sustavima za učenje, obrazovanje i obuke te modaliteti: simulacije, timske obuke i djeljenje podatka (eng. Integration with Other LET systems and Modalities (simulations, team training and sheared data))

12

8 Zahtjevi i slučajevi korištenja za LET 2.0 (eng. LET 2.0 Use Case & Requirements) 10 9 Pogled na realnost LETSI tržišta (eng. Market Realities Facing LETSI) 8

10 Pristupačnost i upotrebljivost (eng. Accessibility and Usability) 6 11 Inteligentni sustavi (eng. Intelligent Systems) 2

12 Upravljanje životnim ciklusom nastavnih sadržaja (eng. Content Lifecycle Management)

2

Avron Barr, The Role of Standards in Learning Technology:

SCORM and Common Cartridge,

ADL Initiative ID+SCORM, Provo February 21, 2008

Sustavi e-učenja


Sustavi e-učenja


IMS GLC konzorcij & Common Cartridge

• IMS GLC inicijativa se očituje u oblikovanju norme koja bi trebala ostvariti onu razinu

interoperabilnosti koja nije uspjela u SCORM referentnom modelu.

• Naziv norme je Common Cartridge (CC).

• CC predstavlja skup otvorenih normi koje su javno dostupne, a razvija ih industrijski

konzorcij s oko 80 članova s pravom glasa.

• Temeljni cilj je omogućiti interoperabilnost nastavnih sadržaja i sustava za

upravljanje učenjem, te podržati fleksibilnost u vezi tipa sadržaja kojeg podržavaju i

lokacije gdje se nalaze.

• IMS GLC suraĎuje s velikim proizvoĎačima tehnologije kao što je primjerice

Microsoft.

• IMS GLC je motiviran i potrebama učitelja kojima unaprijed pripremljeni nastavni

sadržaji nisu uvijek optimalni jer su potrebne dodatne pedagoške i didaktičke vještine

učitelja kako bi se oni iskoristili na najbolji način (Dahn, 2009).

Sustavi e-učenja


Common Cartridge

• Common Cartridge ostvaruje podrška za probleme koji još nisu riješeni u

SCORM-u, a to se izmeĎu ostalog odnosi na

– kolaboraciju,

– Web 2.0 i

– ocjenjivanje (Gonzalez-Barbone & Anido-Rifon, 2009).

• CC čini jednu od tri norme:

– Common Cartridge

– Interoperabilnost alata za učenje (eng. Learning Tools Interoperability,

LTI)

– Informacijske usluge za učenje (eng. Learning Information Services, LIS)

Sustavi e-učenja


Struktura Common Cartridge

• LTI - Learning Tools Interoperability se odnosi na interoperabilnost aplikacija

i sustava koji koriste podatke i funkcionalnosti iz različitih izvora. Ova se

norma može usporediti s RTE SCORM knjigom jer opisuje usluge koje

omogućuju razmjenu podataka sa sustavom za upravljnje učeenjem za

vrijeme izvršavanja.

• LIS - Learning Information Services služi za razmjenu podataka izmeĎu

sustava za e-učenje i administratorskih sustava koji sadrže podatke o

učenicima u svrhu analize tih podataka.

Sustavi e-učenja


Struktura Common Cartridge

• CC globalno ima istu namjenu kao i SCORM, organizaciju i raspodjelu nastavnih

sadržaja učenja u obliku objekata učenja.

• Ekvivalent paketu nastavnih sadržaja iz SCORM referentnog modela je spremnik

(eng. cartridge).

• Spremnik se definira kao skup dodatnih nastavnih sadržaja u obliku komprimiranih

datoteka koji se mogu koristiti uz udžbenik.

• CC paketi se proširuju i podržavaju formati audio i video zapise.

• Dodatno, CC proširuje objekte učenja na

– testove (eliminira se ovisnost testova o sustavu e-učenja),

– raspodjelu nastavnih sadržaja (paket nastavnih sadržaja može sadržavati

reference na izvore dostupne na Web-u),

– interakcije s raznim programskim alatima, aplikacijama i uslugama, te

– dodjelu autorskih prava i forume za suradnju sudionika.

Sustavi e-učenja


Prednosti Common Cartridge

• IMS GLC tvrdi se da je CC poboljšanje u odnosu na SCORM zbog podrške

za kolaboraciju, interaktivne nastavne sadržaje i procjenu Gonzalez-

Barbone & Anido-Rifon, 2009).

• Upotreba CC normi bi trebala pojednostaviti cijeli proces primjene normi na

nastavne sadržaje i sustave e-učenja.

• Putovi IMS GLC inicijate i ADL-a su se razišli jer CC podržava industriju, a

SCORM Ministarstvo obrane SAD-a.

• Podrška za testove koju nudi CC se odnosi na IMS Specifikaciju

interoperabilnosti pitanja i testova - QTI kojim se definira format za prikaz

nastavnih sadržaja testova i rezultata.

• Podržava se razmjena testova meĎu sustavima za upravljanje učenjem,

sustavima za izradu nastavnih sadržaja i spremištima (eng. repositories).

• Specifikacija sadrži model podataka koji definira strukturu pitanja i odgovora

opisanih XML formalizmom.

Sustavi e-učenja


SCORM 2.0:

Is it Time to Grow Up?

Atsusi “2c” Hirumi, Ph.D.

Associate Professor and Co-ChairInstructional Technology

University of Central Florida

[email protected]

August 27, 2008

Sustavi e-učenja


mailto:[email protected]

CONTEXT

SCORM 1.1 (Jan. 2001) - The first production version.

Used Course Structure Format XML file based on AICC

specifications to describe content structure.

SCORM 1.2 (Oct. 2001) - First version that got wide usage. Added the ability to package instructional material and metadata for import and export.

SCORM 2004, Eds. 1-3 (Jan. 2004-Oct. 2006) - Based on new IEEE standards for API , includes ability to specify adaptive sequencing and to share information content objects and courses.

Sustavi e-učenja


?

CONCLUSION

SCORM 1.1 SCORM 1.2 SCORM 2004 SCORM 2.0

Challenge to LETSI – Consider and address questionsregarding measurement, size, composition, instructionaltheories and research, games and neurobiology to achieveSCORM goals and grow into powerful, mature young adult.

Sustavi e-učenja


6.nastanak i razvoj normi za e - učenje

Documents