7 max weber ap predavanje

8/17/2019 7 Max Weber AP Predavanje

1/25

MAX WEBER


2/25

MAX WEBER (1864.-1920.)• Utemeljitelj sociologije prava• Glavno djelo “Privreda i društvo”• Važna studija “Protestantska etika i duh

kapitalizma” – studija o nastanku kapitalizma


3/25

Protestantska etika i du ka!ita"i#$a

• apitalizam ne nastaje samo kao posljedicatehnološkog napretka ve! je sastavni diocivilizacijskog uspona "apada

• Glavna teza je o nužnosti postojanja odre#enogkulturnog$ politi%kog i vrijednosnog temelja

kapitalizma &društvo se ne mijenja tako da ihmijenja jedan speci'i%an uzrok$ ve! postoji veliki (roj okolnosti koje dovode do promjena)


4/25



5/25


• Zašto protestantizam?• “ Samo etika poziva asketskog protestantizma

stvara principijelno i sistemsko, neraskidivo jedinstvo svjetovnih zahtjeva profesionalnih poziva i religijskog spasenja”

• Uvjerenje o predestinaciji$ tj* sud(ina %ovjekaodre#ena je svemo!nom (ožjom voljom

• +li – život na zemlji ispunjenje je (ožjepredestinacije i shva!a se kao zadatak$ misija$poziv


6/25

Protestantska etika i du ka!ita"i#$a• ,ivjeti s vrlinom$ iz(jegavati

iskušenja lagodnog života$se(i%nosti i rastrošnosti vrhunac je religioznog ideala


7/25


• apitalizam ne zna%i odsustvo moralnih zahtjevai pravnih normi$ ve! suprotno – pretpostavlja

uredno djelovanje institucija$ u%inkovito ilegitimno pravo$ moralni stav

• Predani rad i (oga!enje smatraju se ostvarenjemsmisla života


8/25


• -vjetovna orijentacija protestantizma$ u njemusadržana askeza i štedljivost te osje!ajodgovornosti i poziva prema o(vezamapredstavljaju sjajnu vrijednosnu podlogu zakapitalizam


9/25

Ra%iona"i#a%i&a s'i&eta.acionalnost je onaj unutarnji smisao$

opravdanje$ koje pojedinac pripisuje svojemponašanju*

• /astanak i razvoj prava izraz je pose(ne situacije"apada &racionalizacija svijeta)

• Pravo je ciljno racionalno shva!anje norme kaoinstrumenta za postizanje društvene regulacije

• 0e(er razlikuje %etiri vrste racionalnosti


10/25

Ra%iona"i#a%i&a s'i&eta1* ciljna racionalnost 2 to je

racionalnost odre#ena našimnastojanjem da postignemouspjeh vode!i ra%una o o(jektukoji želimo posti!i ieventualnoj akciji drugih*


11/25

Ra%iona"i#a%i&a s'i&eta3* vrijednosna racionalnost 2

jest racionalnost na osnovi“svjesne vjere u eti%ku$estetsku ili religioznu$ ili kakvudrugu$ vrijednost odre#enogponašanja i to z(og njegasamoga i (ez o(zira nauspjeh”*


12/25

Ra%iona"i#a%i&a s'i&eta4* afektivna racionalnost 2

emocijama potaknuto iusmjereno ponašanje* .adilju(avi i a'ektivnih osje!ajaljudi su u stanju u%initi štošta$na!i opravdanja za svojepostupke što je teško shvatljivoako a'ektivnu racionalnost ne

izdvojimo u samostalnukategoriju*


13/25

Ra%iona"i#a%i&a s'i&eta5* tradicionalna

racionalnost 2 najve!i diosvakodnevnog ponašanjaodre#en je navikomdugotrajnog ponavljanja* 6o!eli procesija pro!i jednom ilidrugom ulicom$ ho!e li našodnos prema djeci (iti strog ili

(lag$ odre#uje jednostavanodgovor7 “tako je (ilo i takotre(a (iti”*


14/25

&e*a+ We*er i M%,ona"ds• 0e(er je u svojim

razmatranjima o nastankukapitalizma kao dijelu procesagu(itka %aro(nosti svijetazaklju%io da je racionalizacijanužna posljedica razvojadruštava*

• ompanije poput 8c9onaldsa

maksimalno su iskoristileracionalizaciju koja je zavladalamodernim industrijskimdruštvima$ kako zaoptimiziranje svojih pro'ita$tako i za osvajanje tržišta u svimdijelovima svijeta*


15/25

&e*a+ We*er i M%,ona"ds• .adne procedure lanaca restorana ili odje!e$

odnosno igra%aka$ odlikuju zajedni%ke karakteristike7

: do(ra organizacija: U%inkovitost: Predvidljivost: stalna kontrola kvalitete

: uo%ljiva uslužnost prema korisnicima usluga* George .itzer $ Mekdonaldizaicja društva: istraživanje

mijenjajućeg karaktera suvremenog društvenog života$"agre($ /aklada ;esenski i


16/25

Ra%iona"i#a%i&a !ra'aPravo se razvija i mijenja kroz sljede!e 'aze7• sekularizacija – pravo gu(i o(ilježja o(jave i

religijsku legitimaciju i uporište u religioznimnormama*

• >no je rezultat racionalne na cilj usmjereneodluke zakonodavca i ima demokratsku

legitimaciju op!e volje*


17/25

Ra%iona"i#a%i&a !ra'a• generalizacija – pravo razloge svoj

djelovanje i na%ina primjene svodi na više

na%ela koji se prividno kao presumpcijeprimjenjuju na svaki pojedini slu%aj*

• Pravo djeluje tako da de'inira pretpostavke iopise slu%aja &hipoteza) i iz toga izvodi pravilo

za ponašanje koje se mora poštivati podprijetnjom prisile


18/25

Ra%iona"i#a%i&a !ra'a• sistematizacija – pravo teži stvaranju jedinstvenog poretka

normi koje su unutar se(e logi%ne i koherentne$ koje nedopuštaju praznine i situacije koje se pravom ne mogu riješiti$koje konstruiraju u se(e zatvoreni logi%ki svijet* /e uvijek inužno vezan za stvarnost &quod non est in actis non est inmundo)*

• -istematizacija je proizvod kasnih 'aza razvoja pravnog sustavakada nastaje i puna mjera ciljno2racionalne legitimacije

&opravdanja)*• ?


19/25

Ra%iona"i#a%i&a !ra'a• formalizam 2 pravo teži rutinizaciji postupaka

koji opravdavaju kona%nu odluku redukcijomsadržaja normi na dozvoljene o(like*

• /a primjer$ iako postoji veliki (roj na%inautvr#enja %injenica pravo !e dopustiti samo neke


20/25

Ra%iona"i#a%i&a !ra'a• profesionalizacija – pravo više nije domena u

kojoj se snalaze ljudi koji nisu prošli pose(an

postupak u%enja*• Pro'esionalnost zna%i daleko više od

posjedovanja znanja i vještina$ ona zna%i ipose(an eti%ki stav prema poslu &rad je poziv)$

pla!u za rad$ odvojenost privatnog i poslovnogsvijeta i života


21/25

Ra%iona"i#a%i&a !ra'a• pozitivizacija prava je otkri!e mogu!nosti da

se pravo stvara$ mijenja i provodi voljom

nadležnog tijela*• Predmoderna prava morala su za svoje važenje

opravdanja tražiti u tradiciji$ proro%koj o(javi$karizmi vladara ili (ožjoj volji*

• Pozitivno pravo stvara nadležni organ i ono važi ilegitimno je ako su se pri tome poštivale ustavnei zakonske ovlasti$ predvi#eni racionalnipostupci i sli%na utvr#ena pravila*


22/25

Ra%iona"i#a%i&a !ra'a• tipizacija – pravo se temelji na rutinskoj

primjeni istih pravila$ (ez izuzetka$ u istimslu%ajevima


23/25

E/E ER3 (1862.-1922.)•


24/25

E/E ER3 (1862.-1922.)• Bhrlicha ne zanima napisana norma i juridi%ka

konstrukcija svijeta$ ve! život prava &leendes

!echt ) i pravna realnost$ unutrašnji poredakudruživanja$ društvo kao temelj normativneregulacije* "a njega država nije izvor$ a svakakone jedini izvor pravila i prisile*

• Bhrlich se distancirao od svake primisli da pravonastaje kao izraz ?duha@


25/25

E/E ER3 (1862.-1922.)• Pravo je mehanizam ostvarivanja društvene

ravnoteže i suglasja*

• Pravo je sasvim jasno izraz interesa &razli%itihskupina ili naroda) a ne nekakvog duha*

7 max weber ap predavanje

Documents