7-morfologija i anatomija vegetativnih organa
TRANSCRIPT
-
Morfologija i anatomija Morfologija i anatomija vegetativnih organavegetativnih organa
viviih biljaka ih biljaka ((CormophytaCormophyta))
-
Morfologija bilja
- prouava
vanjske oblike biljaka
unutranju grau biljaka
razvoj biljaka
- trai
zakonitosti osnova raznolikosti pojedinih oblika
- tumai
fizioloko znaenje i filogenetsko podrijetlo pojedinih organa
gr. morfe oblik, formalogos znanost, uenje
-
HOMOLOGNI ORGANI
- zajedniko podrijetlo
razliiti oblik, graa i funkcija
trn i stabljika gloga
vitica i grana vinove loze
list cvjetnice trn utike aini i krunini listii pranici i tukovi cvijeta vitica graka
-
ANALOGNI ORGRANI
- razliito podrijetlo
- slian oblik, graa i funkcija
gomolj krumpira i gomolj dalije
vitica vinove loze i vitica graka
trn gloga i trn utike
-
ADVENTIVNI ORGANI
- nastaju iz drugih osnovnih oblika (ne iz embrija)
- adventivni izdanak iz bilo kojeg dijela stabljike, iz korijena, iz lista
- adventivni korijen iz stabljike ili lista
-
Svi biljni organi odreenoj svrsi
odreene funkcije
slue
vre
(izgraeni iz razliitih stanija)
struktura i funkcija
u tijesnom meusobnom odnosu
-
- razvoj biljnih organa ishrana (autotrofna)u vezi
polarna diferencijacija i stvaranje
velikih asimilacijskih povrina izdanka
razgranjenog organa za privrivanje - korijena
-
poveanje vanjske povrine:
izduivanjem
spljotavanjem
grananjem
-
GRANANJE
opa pojava kod biljaka (rijetko ostaje nerazgranjena mak, suncokret)
- jako se poveava povrina biljke
- omoguava se stvaranje veeg broja listova
-
3 osnovna tipa grananja:
monopodijalno
simpodijalno
dihotomo
-
monopodijalno grananje
glavna os raste iz vrnog pupa jae od postranih* Picea (smreka), Abies (jela), Pinus (bor) i druge etinjae s piramidalnom
ili unjastom kronjom
* Populus (topola), Fraxinus (jasen), Acer (javor)
-
simpodijalno grananje
bone osi razvijaju se jae od glavne i preuzimaju ulogu glavne osi
bb
-
simpodijalno grananje
glavna os zavrava rast, a njen pup* prelazi u stanje mirovanja (Tilia lipa) ili se* pretvori u cvijet (Magnolia magnolija) ili se* pretvori u cvat (Syringa jorgovan, Aesculus divlji kesten)
-
dihotomo grananje
vrni vegetacijski vrh dijeli se na dva nova razvijaju se dvije podjednako duge grane
vegetacijski vrh svake grane se dijeli na dva itd.
*zastupljeno kod niih biljaka (mnoge alge, nie gljive, mahovine, crvotoine)
-
BUSANJE poseban oblik grananja kod trava (Poaceae)
- grananje iz nekoliko podzemnih zblienih koljenaca glavne stabljike
vor busanja
-
Vie biljke = Cormophyta
drvenaste - viegodinje -
drvee (arbores)stablo deblo (nerazgranjeno) i kronja (razgranjena)
grmlje (frutex)- grana se pri bazi
polugrmovi- donji dio odrvenio- gornji dio obnavlja se svake godine
zeljaste zeleni
- jednogodinje (sjeme)- dvogodinje (pozemni izdanci - gomolj, lukovica, podanak)- viegodinje - perene (trajni korjenovi)
-
apikalni pup
cvijetcvijetni pup
internodijaksilarni pup
nodij peteljka
plojkalist
provodneile razina tla
apikalnimeristemi
korijenovedlaice
k
o
r
i
j
e
n
o
v
s
u
s
t
a
v
i
z
d
a
n
a
k
novi rast
Dijelovi zeljaste biljkeDijelovi zeljaste biljke
-
internodiji
nodij
apikalni pup
aksilarnini pup
Dijelovi drvenaste biljkeDijelovi drvenaste biljke
-
dugi izdanak
kratki izdanak
-
BILJNI ORGANIBILJNI ORGANI-- viviih biljaka (ih biljaka (CormophytaCormophyta) ) --
gr. kormos panj, klada, deblo
fyton - biljka
Kormofiti biljke sa stabljikom, listom i korijenom
-
BILJNI ORGANIviih biljaka
Vegetativni- ishrana -
Izdanak (nadzemni)
Stabljika
Listovi
Korijen (podzemni)
Generativni- razmnoavanje
Cvijet
Plod
Sjeme
-
Izdanak
fotofilni ili aerofilni iznad razine tla
geofilni u tlu
submerzni u vodi
-
Stabljika (caulis) dio izdanka nosi listove
- vrni rast - raste neogranieno vegetacijskim vrhom (veina biljaka)zona rasta - nekoliko do 50 cm
- interkalarni rast - rast ogranien na bazu lanka (internodija) (Poaceae)
-
primarna kora
centralni cilindar
osnovno stanije
provodno stanije
kono stanije
primarna kora
zrake srikesr
provodne ile
mezofil
epidermepiderm ili ili rizodermrizoderm
primarna kora primarna kora
centralni cilindarcentralni cilindar
-- provodne provodne ileile
Primarna graaPrimarna graa
-
stabljika
epiderma
primarna kora
zrake srike
kolateralne ile
(otvorene)
centralni cilindarkambij
Primarna graa stabljike Primarna graa stabljike dvosupnicadvosupnica
-
epiderma sr
zrake srike
ksilem
floem
sklerenhimska vlakna
parenhim kore
kolenhim
primarna korakolenhim
provodna ila
parenhim
sklerenhim
floem
ksilem
pui
stanice epiderme
Primarna graa stabljike dvosupnica
-
Primarna graa stabljike jednosupnicaPrimarna graa stabljike jednosupnica
kolateralne ile
(zatvorene)
epiderma
centralni cilindar
primarna kora
-
Primarna graa stabljike jednosupnicaPrimarna graa stabljike jednosupnica
zatvorene kolateralne ile
parenhim
centralni cilindar
epiderma
primarna kora
-
Dvosupnice Jednosupnice
Primarna graa
-
Sekundarna graa stabljike Sekundarna graa stabljike dvosupnicadvosupnica
- kambij i felogen sekundarni meristemi stabljika prelazi u sekundarnu grau
Primarna graa
stvaranje kambijskog prstena
poetak sekundarnog rasta
Sekundarn graa
periderm
kora
sekundarni floem(sekundarna kora)kambij
sekundarni ksilem(drvo)
-
Sekundarni rastSekundarni rast
liko = sekundarni floem = sekundarna kora
-
Sekundarni rast stabljike
rast u debljinu (irinu)
-
Sekundarni rast stabljike Sekundarni rast stabljike dvosupnicadvosupnica
Aristolochia tip(Aristolochia macrophylla, Vitis vinifera)
p
fascikularni + interfascikularni kambij
prema sreditu
prema vanksilem (drvo)
floem (sekundarna kora)
i prema sreditu i prema van
parenhimsko stanije(zrake srike)
(kambijski prsten)
-
Sekundarni rast stabljike Sekundarni rast stabljike dvosupnicadvosupnica
Tilia tip mnoge drvenaste vrste- neke zeljaste dvosupnice (Nicotiana sp
prokambijski prsten
kambijski prsten
izdiferencira direktno u
-
lipa vinova loza
Popreni prerez kroz sekundarnu stabljiku
-
Sekundarna graa stabljike jednosupnicaSekundarna graa stabljike jednosupnica
ekstrafascikularni kambij(Yucca, Aloe. Agava, Dracena...)
- primarna graa - sekundarna graa
- nema razlike izmeu primarne i sekundarne stabljike- ne vidi se godinji prirast
nove provodne ile
parenhimsko stanijei
felogenpluto
-
Sekundarna graa stabljike golosjemenjaSekundarna graa stabljike golosjemenjaaa
traheide s ograenim jaicama
Ksilem (drvo)
-
bdvosupnice jednosupnice
SEKUNDARNI RAST
-
POSEBNE VRSTE STABLJIKA
Nadzemne
vlat
batvo
vrijea
Podzemne
lukovica
gomolj
podanak
-
Vlat (culmus) stabljika trava
- jasno izraana koljenca (vorovi, nodiji) i lanci (internodiji)
- kod veine biljaka uplja poprene pregrade samo u koljencima
- neke vrste ispunjena (kukuruz, eerna trska, sirak)
-
Batvo (scapus) izdueni lanak bez listova
- izbija iz tla
- na vrhu cvijet (zumbul, sunovrat, visibaba)
- ili cvat (zumbul, maslaak, tratinica, gerber)
-
Vrijea (stolones) horizontalna stabljika
- djelomino nadzemna, djelomino podzemna
- jako izdueni lanci i reducirani listovi
* slue za vegetativno razmnoavanje Fragaria jagodaGlechoma dobriica
Potentilla - petoprst, petolist
Lamium mrtva kopriva
-
PODZEMNE STABLJIKE
(kod geofita biljke koje nepovoljan period preive u obliku podzemnih stabljika)
lukovica
gomolj
podanak
nakupljanje rezervnih tvari razmnoavanje
-
Lukovica (bulbus) - podzemni, jako skraeni izdanak
- listovi zadebljani, soni (taloenje rezervnih tvari)
- najmlai listovi s vegetacijskom vrhom pup sljedee godine izdanak s cvjetovima
Tulipa - tulipan
Allium - luk
Hyacintus zumbul
-
Gomolj (tuber) podzemna stabljika
- nastaje zadebljanjem vrijea (primarnim rastom u debljinu veeg broja internodija)
- ima ogranieni rastSolanum tuberosum - krumpir
Helianthus tuberosus topinambur
-
Stabljini gomolji
primarnim ili sekundarnim zadebljanjem hipokotila
Cyclamen sp. ciklame
Raphanus sativus rotkva
Beta vulgaris repa
Brassica oleracea var. Gongilodes - koraba
-
Podanak (rhizoma) podzemna mesnata stabljika
- neogranien rast
- kratke lanke i ljuskave listove
- iz pupa nadzemna stabljika
prezimljavanje
vegetativno razmnoavaje
Iris germanica perunikaParis quadrifolia Petrov kriPolygonatum multiflorum Salamunov peatConvalaria maialis urica
Agropyron repens pirika.
-
List (phyllum)
- organ ogranienog rasta
- postrani izrataj na stabljici
fotosinteza
transpiracija
-
- razvijaju se iz lisnih primordija na vegetacijskom vrhu
osim supki klicini listii - kotiledoni
-
- na istoj biljci - razliite kategorije listova:
1. supke
2. pravi listovi
3. pridankovi ili ljuskavi listovi
na podzemnim stabljikama i kod zimskih pupova
4. pricvjetni listovi
-
plojka
peteljka
palistii
baza lista ili
lisno dno
-
Sjedei listovi nemaju peteljku
-
PalistiPalistiii izrasline lisne bazeizrasline lisne baze
-- samo kod samo kod dvosupnicadvosupnica
-
ohrea - Polygonaceae
-
jeziac
rukavac
vor
Rukavac
* zatiuje pup i interkalarnu zonu
- trave (Poaceae)
- aevi (Carex)
- neke titnjae (Umbeliferae)
-
Oblici listovaOblici listova
-
- cjeloviti
-
- razdjeljeni
-
- sastavljeni
-
Trajanje listovaTrajanje listova
Listopadno drveListopadno drvee e opada svake jeseniopada svake jeseni(ostaju lisni o(ostaju lisni oiljci)iljci)
Zimzeleno drveZimzeleno drvee e vivie vegetacijskih sezonae vegetacijskih sezona
-- zimzeleni listovi zimzeleni listovi kokonati, tvrdi nati, tvrdi ograniogranieno eno trajanjetrajanje
-
* 2 godine * 2 godine maslina, bomaslina, boikovina, boroviikovina, borovi
-
* 5 * 5 6 godina 6 godina lovor, jela, smrekalovor, jela, smreka
-
* do 15 godina * do 15 godina uskolisnauskolisna araukariaaraukaria
-
Plojka
-
Anatomska graa listaAnatomska graa lista
-
List mahovinaList mahovina
nekrocite biocite
-
DorziventralniDorziventralni list list -- dvosupnicedvosupnice
palisadni parenhim
spuvasti parenhim
epiderma lica
epiderma nalija
mezofil lista
-
DorziventralniDorziventralni listlist
-
bukva
list svjetla
list sjene
-
kruka eerna repa
-
KoncentriKoncentrini listni list
-
GraminejskiGraminejski tip lista tip lista -- jednosupnicejednosupnice
-
Pup (gemma)
- tjemenite izdanka obavijeno mladim listovima
- izvana zatieni ljuskavim listovima
-
Zimski pupovi
- preivljavanje nepovoljnih uvjeta
- kod drvenastih vrsta
- na bazi viegodinjih zeljastih biljaka
- na podancima
-
Spavajui pupovi
- postrani pupovi u latentnom stanju
- kod drvea i grmlja
hrast i bukva do 100 godina
- mlazovi ili vodopije kod vonih vrsta
- cvjetovi na izdancima kauliflorija
Theobroma cacao -kakaovacCercis siliquastrum - judi
-
Theobroma cacao -kakaovac
-
Cercis siliquastrum - judi
-
Adventivni pupovi
- nastaju endogeno u stabljici ili korijenu
- iz njih adventivni izdanci (vegetativno razmnoavanje)
-
KORIJEN KORIJEN -- podzemni organ biljkepodzemni organ biljke
uuvrvrujueujue biljku u tlobiljku u tlo
prima vodu i otopljene mineralne tvariprima vodu i otopljene mineralne tvari
-
* pravi korijen* pravi korijen
iz korijenkaiz korijenka raste neograniraste neogranieno eno
-- pozitivno pozitivno geotropnogeotropno jako razgranjenjako razgranjen
-- rara 80 km80 km-- bundeva bundeva 25 km25 km-- ppenica enica 20 km20 km
gusti splet gusti splet korjenovkorjenov sustavsustav
prodire u tlo do razliprodire u tlo do razliite dubineite dubine
*breskva*breskva 1,5 m1,5 m**eeerna repaerna repa 1,7 m1,7 m*p*penicaenica 1.9 m1.9 m*krumpir*krumpir 2,4 m2,4 m*kru*krukaka 4,.0 m4,.0 m**lucernalucerna 5,0 m5,0 m
-
* * adventivnoadventivno korijenjekorijenje
iz donjeg dijela stabljikeiz donjeg dijela stabljike
raste koso u tlo raste koso u tlo -- dalje se dalje se
-- grana kao i glavni korijengrana kao i glavni korijen
upav izgledupav izgled
-
* * adventivnoadventivno korijenjekorijenje
na na podancimapodancima, lukovicama, lukovicama kod travakod trava
na reznicama drvena reznicama drvea i grmljaa i grmlja na reznicama listovana reznicama listova
(afri(afrika ljubika ljubiica, ica, begonijabegonija....
-
* * adventivnoadventivno korijenjekorijenje
nagrtanjem rajnagrtanjem rajice i krastavaca ice i krastavaca
pospjepospjeuje se razvijanje uje se razvijanje adventivnogadventivnog korijenjakorijenja
Posljedica:Posljedica:
jajae ue uvrvrivanje biljkeivanje biljke
pojapojaano usvajanje vode i min tvariano usvajanje vode i min tvari
-
Primarna graa korijenaPrimarna graa korijena
zonadiferencijacije
zonaizduivanja
meristemskazonakorijenova kapa
korijenova kapa
apikalni merisrem
korijenova dlaica
primarna kora
endoderm
pericikl
floem
ksilem
-
Primarna graa korijenaPrimarna graa korijena
-
Primarna graa korijena Primarna graa korijena dvosupnicadvosupnica
korijen
rizoderm (epiblem)
primarna kora
endoderm
radijalna ilacentralni cilindar
pericikl
-
Primarna graa korijena jednosupnicaPrimarna graa korijena jednosupnica
korijen
rizoderma
centralni cilindar
srika nediferencirani elementi provodnog stanija
primarna kora
ksilem
-
Rast boRast bonog korijenanog korijena
-
Sekundarna graa korijenaSekundarna graa korijena