7/29/2019 7277 (2)

1/21

Josip Vrandei

Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji

Non mi permeterano di vive tranquilo... napisao je 10.

svibnja 1797. Julije Bajamonti, dalmatinski prosvjetitelj izSplita, svome dubrovakom prijatelju Tomi Bassegliju, suo-en sa rastuom anarhijom u gradu koja se otvorila pro-pau Mletake Republike. On je kao tipini predstavnikdalmatinskog prosvjetiteljstva u pismu naglasio tradicional-ni humanistiki zahtjev za politikim i intelektualnim redom.

Sei tu contento del regno della legge? pitao je u dru-gome pismu upuenome u Padovu 26. oujka 1798. tali-janskom opatu Albertu Fortisu nakon uspostave austrijskevlasti u Veneciji. U njemu je, nekoliko redaka nie, otvorio inovu veliku temu prosvjetiteljstva slobodu (Sei tu con-tento d' pover voluto esser libero come l'aria?), koju jeono naznailo, a Francuska revolucija i revolucionarni libera-lizam 19. st. postavili kao svoje vrhunsko politiko naelo.1

Dalmatinsko je prosvjetiteljstvo otvoreno u povijesnomrazdoblju druge polovice 18. st. ili u vrijeme koje je en-gleski povjesniar Eric Hobsbawm oznaio pojmom dvojnarevolucija (dual revolution), objedinjujui industrijsku ipolitiku revoluciju. U Dalmaciji je tada Mletaka Republikaila svome kraju, izraavajui svu svoju politiku, gospo-darsku i intelektualnu bezidejnost. Taj negativan, konzerva-

tivan predznak iz sredinjice sporo je lijeio posljedice pro-

1 Knjinica Arheolokog muzeja u Splitu, Korespondencija J. Bajamontija,Grupa A, 209.

7/29/2019 7277 (2)

2/21

Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji116tuturskih ratova i teritorijalnog proirenja koje je suprot-stavilo razliita drutva dalmatinskih komuna i osloboenogzalea.

No, unato gospodarskom zaostajanju i uvijek prisutnimapolitikim iskuenjima do dalmatinske je periferije tijekom18. st. intenzivno dopirao odjek europskih intelektualnih

kretanja. Dalmatinski prosvjetitelji, uglavnom kolovani uItaliji, i po svom su povratku u provinciju pratili stasanjegraanskih institucija u Europi utemeljenih na empiristiko-senzualnoj filozofiji Locka i Newtona te racionalistikojfilozofiji Descartesa, Spinoze, Laibniza i Wolfa. U Engleskoji Francuskoj racionalizam je dobio odjeka u institucijama ifilozofiji, dok je u rascjepkanima Njemakoj i Italiji borba

izmeu racionalistike filozofije i ortodoksne teologije zavr-ila njihovim mirenjem u prirodnoj religiji koja je prirodushvaala kao izraz volje tvorca te bogomdanograzuma kojiotkriva prirodne zakone. U bibliotekama su se dalmatinskihilluminata meu ostalim nalazili Humeovi, Rousseauovi iVoltaiereovi radovi koji su postavili zahtjev za politikimsuverenitetom naroda koje je slavna revolucija pretoila u

institucije. Engleske prirodnjake, nizozemske fiziare i fran-cuske prosvjetitelje dalmatinski su prosvjetitelji usvajali u

nerevolucionarnoj formi talijanskog prosvjetiteljstva koje jeradilo na tihoj revoluciji.

Dalmatinskiphilosophesnadahnjivali su se i svjetski pozna-tim prosvjetiteljima koji su posjetili provinciju. Neki od njihosobno su upoznali kotskog arhitekta Roberta Adama koji

je 1757. sustavno istraivao palau, a 1764. objavio mono-grafiju Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at

Spalato. Pratili su i putovanje opata A. Fortisa i engleskogbiskupa Ferdinanda Harveya po Dalmaciji, koji su povezali

7/29/2019 7277 (2)

3/21

Josip Vrandei 117

dalmatinskephilosophessa irokim krugom europskih, prijesvega talijanskih prosvjetitelja.

Uz ove vanjske poticaje, dalmatinsko je prosvjetiteljstvodalo i svoje autohtone predstavnike, koji su integralno par-ticipirali u prosvjetiteljstvu svjetskom pokretu intelek-tualne elite koju je Peter Gay odredio kao nevezanu, ne-

formalnu skupinu kulturnih kritiara, vjerskih skeptika, ipolitikih reformatora.2 Iako su dalmatinski illuminati imalineznatan znaaj za europsku filozofiju, imali su ogromanpovijesni znaaj za Dalmaciju jer su kao eklektiari, enciklo-pedisti, moralni filozofi i nadasve fiziokrati3 zasadili prosvje-titeljske ideje na hrvatsko tlo, koje e nai svoju realizacijuu liberalizmu francuske Dalmacije. Prosvjetitelji poput J.

Bajamontija, Ivana Banovca, Andrije Borellija, Ivana Garag-nina, splitskog nadbiskupa, Ivana Lovria, Ivana Mollera,Ivana Skakoca, pripadnika zadarske obitelji Stratico, PetraNutrizia Grisogona, Radoa Antonija Michielija-Vitturija iostalih upisali su Dalmaciju u europsku kartu prosvjetiteljs-tva.

Dalmatinsko je prosvjetiteljstvo, unato politikome i gos-

podarskom zaostajanju Dalmacije, omoguilo intelektualnootkrie pokrajineu Veneciji i Europi openito. U isto vrije-me kada su znanstvene ekspedicije engleskog kapetanaJamesa Cooka istraivale istonu obalu Australije, Nove Ka-2 The Enlightenment: An Interpretation. The Rise of Modern Paganism,New York - London, W. W. Norton and Company, 1977, 3.3 Francuz Franois Quesnay najznaajniji je predstavnik fiziokratskog

pokreta, a nazvao ga je (ili oznaio)poljodjeljskim sustavomili drutvomfilozofa ekonomista. Njegov uenik Depont de Nemours pokretu dajenaziv fiziokratizam, to znai vladavina prirode, prema kojemu je jediniizvor bogatstva zemlja i njeni proizvodi, dok su trgovima i manufakturasporedne djelatnosti, podreene ratarstvu.

7/29/2019 7277 (2)

4/21

Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji118ledonije, Tonga i drugih otoka Pacifika, europska je intelek-tualna publika otkrivala svoje uroenike na istonojadran-skoj obali. Intelektualno otkrie Dalmacijepoelo je u jesen1758. kada je suvremeni mletaki komediograf Carlo Gol-doni predstavio venecijanskoj javnosti svoju novu pred-stavu La Dalmatina.4

Interes za Dalmaciju nastavio je kritiar Goldonija CarloGozzi, plemi i literat, koji je u njoj proveo tri godine voj-nike slube te ju ovjekovjeio svojim memoarima Memo-rie inutili (napisanima 1780., a objavljenima tek 1797.godine). Na to se nadovezao Zaccaria Vallaresso svojomepskom poemom Baiamonte Tiepolo objavljenom 1770.godine: opisao je urotnika Tiepola koji je 1310. pokuao

zbaciti mletakog duda, a nakon neuspjeha naao je zati-tu u Dalmaciji. Vrhunac interesa za Dalmaciju uslijedio jenakon 1774. kada je A. Fortis u Veneciji objavio svoj uve-ni Viaggio in Dalmazia, koji se putem njemakoga (1776.) ifrancuskog prijevoda (1778.), tiskanog u vicarskoj, teengleskog prijevoda (takoer 1778.) brzo proirio Eu-ropom.5

Prema svom obrazovanju dalmatinski je prosvjetitelj, poputBajamontija, univerzalni intelektualac (artium et medicinaedoctor) sa svestranou svojstvenu prosvjetiteljima. U nje-govoj korespodenciji nalazimo naglaeni senzualizam: lju-bav prema ivotu, avanturama, lijepim enama, dobrimadrutvu, jelu i pilu, poeziji, znanosti i istraivanju nepozna-

4 Usp. F. del Beccaro, Lesperienza esotica del Goldoni, Studi Goldo-niani, 5 (1979), 88-91.5 O intelektualnom otkriu Dalmacijeu 18. st. usp. L. Wolf, Venice and theSlavs. The Discovery of Dalmatia in the Age of Enlightenment, Stanford,2001.

7/29/2019 7277 (2)

5/21

Josip Vrandei 119

tog, pomijeanu sa osamom i ogorenou spram provincij-skih sredina.6

Europski (i dalmatinski) grad bitna je odrednica prosvje-titeljstva. A dalmatinski je prosvjetitelj bio tipian graaninte se, unato povremenim izletima na ladanje, samo u gra-du mogao razvijati. Dijelei osnovni postulat prosvjeti-

teljstva da se dobar ovjek nalazi samo u drutvu, a lo uosami, dalmatinski se prosvjetitelji nisu, poput Rousseaua,izolirali. Odreivala ih je, prije svega, unato njihovu dru-tvenom angamanu te izravnom doticaju sa graanima iliseljacima na kolonatskim posjedima, kultura pisma, zbogkoje je, uostalom, Samuel Johnson prosvjetiteljstvo i naz-vao republikom pisama, a prosvjetitelje zajednitvom mi-

ljenja.7

isto, posebno i jednostavno pismo novinskihpolemika i knjiga plelo je globalni pokret koji je dalma-tinske prosvjetitelje ujedinio u slavljenju razliitosti, ali ikozmopolitskoj europskoj harmoniji pokreta.

Dalmatinski su benemeriti, kao i ostali europski prosvje-titelji sa manje ili vie uspjeha otkrivali utjecajne prijateljesvuda. Njihovi soneti, djelom uglazbljeni, slave mletake i

austrijske dostojanstvenike jer su pomou ljudi od moidalmatinski prosvjetitelji, kao ljudi od akcije, pokualidjelovati kao grupa za pritisak.

A i kult radaobiljeio je prosvjetiteljstvo. Dalmatinski su seprosvjetitelji, stoga, podjednako snano angairali na pod-ruju prirodnih i humanistikih znanosti u kojima im jeantika posluila kao prirodno polazite u svim disciplinama.

6 Usp. Julijevi Dalmatinski prosvjetitelji, u: Zapisi o gradu Splitu, Split,1975, 35.7 Prema: P. Gay, The Enlightenment..., n.dj., 39.

7/29/2019 7277 (2)

6/21

Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji120Jer primat Grke i Rima oznaavao je primat filozofije predreligijom. Interes za antiku kod dalmatinskih illuminatado-datno je pojaan interesom europske javnosti za dalma-tinsku starinu, dakako antiku, jer prosvjetitelji su nalazilimalo vrijednoga u srednjem vijeku optereenome mitovimai praznovjerjem.

1. Program dalmatinskog prosvjetiteljstva

Dalmatinsko je prosvjetiteljstvo, naravno, izraslo iz europ-skoga intelektualnog gibanja, ali i iz konkretnih drutvenihpotreba pokrajine. Naime, iako je Venecija uspjela integri-rati pokrajinu, nije uspjela integrirati njeno drutvo te je,

nakon potiskivanja Turaka preko planinskog lanca Dinare uBosnu, Dalmacija osjetila opi boljitak 18. st., uvjetovandijelom i usponom nouveau richekoja stie iz Italije i stva-ranjem domae promletake vojne elite. Barokna je revo-lucijarazorila municipalne posebnosti te je integrirala svijetpost-srednjovjekovnih komuna u Dalmaciji na osnovi prav-ne jednakosti u jedinstveni dalmatinski politiki skloputemeljen na mletakom merkantilizmu i birokratskom cen-tralizmu. Stoga je mletaki generalni providur sve eeboravio u Splitu, a dalmatinska je flota jedrenjaka, osobitoLoinja, Hvara i Braa, ubrzano rasla ohrabrena povlae-njem Turaka i gospodarskim liberalizmom Venecije koji jeproistekao vie iz nemoi da se nametne ius patronatusnadjadranskom plovidbom negoli iz svjesne dravne politike.Venecija je, naime, uspjela centralizirati institucije (state-building process), ali nije mogla zapoeti mnogo sloenijiproces izgradnje nacije (nation-building process)ni u Italiji,a kamo li na slavenskome i helenskom Stato da Mar. Umjes-to integriranja zalea i dalmatinskih gradova u jedinstvenodrutvo, Mleani su nove zemlje organizirali kao izdvojeno,

7/29/2019 7277 (2)

7/21

Josip Vrandei 121

vojno pogranino podruje (Krajina) prema otomanskojBosni, pa Grimanijevim zakonomiz poetka 18. st. slobodnivojnici-seljaci dobivaju dravno zemljite u zamjenu za po-davanje desetine i obnaanje vojne slube. Nakon osvaja-nja splitskog zalea, godine 1673. Mleani su podijelilizemlju odanoj domaoj eliti (gratiati, famiglie qualificate),

vojnim zapovjednicima i stranim plaenicima.

Prema opjevanom Morlaku, dalmatinskome plemenitomdivljaku, dalmatinsko je prosvjetiteljstvo imalo osjeaj misi-je i moralne preobrazbe. Sukladno svojim idejama prakti-nosti i mirnih reformi, prosvjetiteljstvo je u Dalmaciji imalonaglaenu fiziokratsku odrednicu, ime se nastojalo potak-nuti dalmatinsko poljodjelstvo. Po vokaciji, meutim, dal-

matinski prosvjetitelji, uglavnom plemii, nisu bili demo-krati nego konzervativni reformatori. Pojedini saluni iposebno (poljodjelske) akademije postali suparlamenti filo-zofa, odnosno glavni nain njihova izraavanja.8 U drugojse polovici 18. st., prema uzoru na one u Europi, a posebicena one na venecijanskoj Terrafermi, i u pokrajini osnivajuakademije fiziokratskih znanosti koje su mletake vlasti

simboliki podupirale: prva je 1767. osnovana u Splitu, adjelovala je, razvijajui i druge djelatnosti (opismenjavanje

puanstva, prikupljanje pomoi gladnima...), do 1814.godine; potom su, u duhu mletakog fiziokratizma, otvo-rene i gospodarske ilirske akademije u Zadru 1787. i uTrogiru 1788. godine. lanovi akademija objavljivali susvoje radove u mletakom Giornale enciclopedicokoji im je

8 O dalmatinskim akademijama usp. D. Boi-Buani, Juna Hrvatska ueuropskome fiziokratskom pokretu. Pokret za obnovu gospodarstva,gospodarske akademije, ogledni vrtovi i poljodjelske kole druge poloviceXVIII. i poetka XIX. st., Split, 1995.

7/29/2019 7277 (2)

8/21

Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji122posluio kao glavni medij komunikacije s europskom sredi-nom. Osnovni ideal akademija bio je pribliiti zemljoposjed-nike sloju poljodjelaca, ija se sudbina, zbog njihove bijedei iseljavanja, saaljevala. Stoga su djela iz gospodarstva,primjerice J. Bajamontija, najbrojnija u dalmatinskom pros-vjetiteljstvu.

Iza ove brige za gospodarskim uzdizanjem pokrajine krilase elja za duhovnim objedinjenjem njenoga raznorodnogstanovnitva bez obzira na njegov jezik i porijeklo te kul-turni i gospodarski status. Prosvjetitelji su se nadali da enjihova ideologija osigurati kod Dalmatinaca osjeaj orga-nike graanske cjeline temeljene na pripadnosti zajed-nikom podruju te na povijesti njihove autonomne i slavne

domovine.9

Tanki sloj dalmatinskih pravnika, veleposjed-nika i lijenika u tom sklopu od drave oekuje da budepoduzetnija i uinkovitija u Dalmaciji. Dodue, na nekimadalmatinskim otocima trgovina jaa, ali prosvjetitelji traesudjelovanje connazionali Morlacchi da bi se proirila dal-matinska industria nazionale i pravednije raspodijelila do-bit.10 Ako je najvei dalmatinski povjesniar Ivan Luci

(Johannes Lucius) doivljavao Dalmaciju kao politiku za-jednicu, kao zbroj njenih neovisnih komuna, za prosvjeti-

telje je Dalmacija predstavljala skup njenih slobodnih,racionalnih pojedinaca.

Dalmatinsko je prosvjetiteljstvo poivalo na kritici munici-palizma, posebno kampanilizma, na to, u svome depoliti-

9 [N. Ivellio], Pensieri sulla Dalmazia esposti in versi dal co. Niccol Ivellio,[Venecija, 1803), 28.10 [R. A. Micheli-Vitturi], Continuazione ella Memoria sulla moltiplicazionedella specie Bovina nella Dalmazia, del co. Rados Antonio Michieli-Vitturi,Nuovo Giornale dItalia, 23 (1790), 183.

7/29/2019 7277 (2)

9/21

Josip Vrandei 123

ziranome i konformistikom vremenu, upozorava J. Baja-monti, tvrdei kako njegovi Spliani provode ivot uneznanju.11 On, pritom, preispituje vezu Spliana i starihSalonitanaca te kritizira srednjovjekovnu Splitsku nad-biskupiju kao sredite korupcije, prostitucije i skandala.12

Stoga je i sekularizacija ivota u 18. st. igrala znaajnu

ulogu u kriticizmu Crkve, velikoj temi prosvjetiteljstva ukojoj je sudjelovalo i liberalnije sveenstvo. Uvjerenje da seCrkva mora prilagoditi vremenu urodile su koncesijamamodernosti, kriticizmu, znanosti i filozofiji.13 Visok je klerbio, pak, indiferentan prema sekularizaciji, a nii je nije mo-gao sprijeiti. O svemu tome pie i J. Bajamonti, obrauna-vajui se s mitovima splitskog municipalizma: pritom pos-

tupno prestaje biti zagovornik mletakog skjavonstva tepostaje kritiar mletake politike.

Dalmatinski su prosvjetitelji nastojali kod zemljaka probu-diti hrabrost za kritiku tradicije i pokazati im relativnostobiaja, pozivajui se na sretnije narode koji su napustilitradiciju. J. Bajamonti, tako, u Povijesti kuge koja je haralaDalmacijom 1783.-1784. godine, Venecija, 1786., spomi-

nje prosjake kao bolesnu zarazu graanskog tijela, a pros-jaenje kao gangrenu kojoj se ekonomska znanost moesuprotstaviti.14 U raspravi, pak, o nezakonitoj djeci u Splitutvrdi da se na svakih est zakonitih raa jedno nezakonitodijete, to ini, prema njemu, porazan odnos.

Umjesto kranskog morala prosvjetiteljstvo je promicalopoznavanje moralnih zakona koje zahtijeva obrazovanje

11 Julijevi Dalmatinski prosvjetitelji, u: Zapisi..., n.dj., 87.12 Usp. isto.13 Usp. P. Gay, The Enlightenment..., n.dj., 350.14 Julijevi Dalmatinski prosvjetitelji, u: Zapisi..., n.dj., 296.

7/29/2019 7277 (2)

10/21

Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji124ovjeka da o svemu sudi po pravome i zdravom razumu,ime se, usto, briu i drutvene, vjerske te prirodne pre-pone i razlike meu ljudima, to vodi demokraciji, tole-ranciji i kozmopolitizmu. Zadatak je prosvjetiteljstva nauitiovjeka uzeti sudbinu u svoje ruke, raunajui pritom sasvijeu moralne slobode i odgovornosti. Stoga se, meu

ostalim, dalmatinski prosvjetitelji zalau protiv zvonjavezvona, pokapanja u crkvama, vjerovanja u uroke itd.: idealje ivot ljudi prema prirodi te, promaknuem znanja,otkrivati prirodne zakone pomou kojih je upravljen fiziki imoralni svijet.15

Naposljetku, prosvjetitelji polaze od racionalnog pojedincate vjeruju u postojanje zajednike ljudske prirode, ime

povijesno stvorene suprotnosti gube otrinu. A, za razlikuod protuturskog baroka Kavanjina i Kaia, dalmatinski suiluminati poeli doivljavati Bosnu u svjetlu tolerantnogaprosvjetiteljskog kozmopolitizma, dakle ne vie kao prijete-ega turskog susjeda, nego kao susjednu, srodnu provin-ciju, velikoga trgovakog potencijala.16

2. Nastanak ideologije regionalnog dalmatinstvaUnato integracijskim naznakama u srednjemu i ranom no-vom vijeku tek je prosvjetiteljstvo postavilo temelje ideolo-gije regionalnog dalmatinstva.17 Dok prosvjetitelji poput J.

15 Prema: P. Gay, The Enlightenment..., n.dj., 303.16 Usp. [P. N. Grisogono], Sopra il morbo pestilenziale insorto nellaDalmazia Veneta lanno 1783. Lettera del conte P. N. Grisogono avvocatoVeneto direta al chiarissimo dottor Cristiano Wolf medico svedese, e socciodelle reali Accademie ecc, Seconda edizione, [Mantova, 1789], 45-51.17 O tome usp. J. Vrandei, Dalmatinski gradovi izmeu regionalizma (iussoli)i hrvatskog nacionalizma (ius sanguinis). Teritorij kao imbenik samo-

7/29/2019 7277 (2)

11/21

Josip Vrandei 125

Bajamontija ili talijanskog putopisca A. Fortisa jo gledajuna Dalmatince kao na jedinstvenu kulturnu zajednicu, prviromantiari, poput Ivana Kreljanovia Albinonija, doivlja-vaju Dalmatince kao nacionalnu, demokratsku zajednicu.Pod utjecajem romantizma i Francuske revolucije dalma-tinski prosvjetitelji, potkraj 18. st., unutarnjemu integra-

cijskom procesu dodaju novu kvalitetu, vjeru u postojanjezasebne dalmatinske nacije. Tako je, pod utjecajem razvojaprirodnih znanosti, u svome eseju Del Carbone Benigno,objavljenome 1782. u Padovi, Gian Giacomo Danielli doka-zivao postojanje zasebnoga dalmatinskog nacionalnog tipakao znanstvenu injenicu. On je pripisao slavu dalma-tinske nacije genetici, tj. zasebnom krvotokuDalmatinacakoji obiluje fibrogenim molekulama (di fibre sangue)kojeomoguuju veliku apsorpciju kisika za vrijeme uveanihtjelesnih napora. Toj koagulaciji, znanoj meu lijenicimakao carbone benigno, pripisuje da je od Dalmatinaca stvo-rila posebno odvane i temperamentne ljude: njihovaizvanredna hrabrost svrstava Dalmatince meu kolerinenacije.18

I u Dalmaciji, isto kao i u Europi, klasini uzori prosvjetiteljaustupaju mjesto Rousseau, Vicou i, kasnije, Herderu koji su

traili duh naroda u jeziku, folkloru i narodnim obiajima.Iako je, pak, prosvjetiteljski pisac Bernardino/Peter Bicegaomalovaavao popoli inabissati fra il bujo della piu bar-intifikacije u dalmatinskima protonacionalnim ideologijama, Glasje, 9(1998.), 52-79, i Dalmatinski autonomistiki pokret u XIX. st., Zagreb,

2003, 313.18Del Carbone Benigno Famigliare nella Dalmazia ragionamento del sig.Dottor G. G. Danielli medico primario della citta di Zara consegrato asua eccelenza il sig. Simon Contarini proveditore straordinario vigilan-tissimo alla sanita di Dalmazia e di Albania, [Padova, 1782], 16-19.

7/29/2019 7277 (2)

12/21

Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji126bara ignoranza, za politike i gospodarske recesije Vene-cije dalmatinsko zalee odnosi primat nad urbanimsreditima na dalmatinskoj obali.19 A J. Bajamonti, nadalje,dri govor u kojemu opisuje prve susrete Hrvata s njegovimrodnim gradom,20 dok A. Fortis, u ve spomenutomeViaggio in Dalmazia, obrauje dalmatinske obiaje i narod-

ne pjesme, ukljuuju

i i poemu Hasanaginica, koja je pos-tala dio europskoga prosvjetiteljskog naslijea. Naposljet-

ku, ve spomenuti fiziokrat iz Zadra I. K. Albinoni, Memorieper la storia della Dalmazia, Zadar, 1809.,21 vidi u ilirskomplemenu Liburna pretke svojih dalmatinskih suvremenika.

Rasprava o predmodernoj dalmatinskoj naciji (nazione Dal-mata) dostie vrhunac u prepirci trogirskih plemia R. A.

Michielija-Vitturija i P. N. Grisogona, koja je zaokupila aka-demsko miljenje provincije. Potonji je plemi u svojimesejima veliao vrline drevnih ilirskih sunarodnjakaza vla-davine slavnih ilirskih kraljeva,22 dok prvi, u kritici Grisogo-novih teza,23 proteira, naprotiv, raspad tiranskoga Ilirskog

19 Usp. Panegirico in onor di San Doimo martire e primo vescovo di Salona

recitatato nel duomo di Spalato lanno 1812 da D. Bernardino Bicegoprofessor di belle lettere nel seminario di Spalato, [Split, 1813], 14-15.20 Prema: M. Matijaca (ur.), Kult svetog Dujma kroz vjekove, [akovo,1962.], 4-12.21 Prema: I. Pederin, Fiziokratski pokret u Dalmaciji, Prilog za povijesthrvatske filozofske batine, 10., 1-2 (1984.), 167-203.22 Objavio je 1777. u Veneciji djelo De Republica Dalmatiae, a uskoro,nakon odgovora R. A. Michielija-Vitturija, drugoga sudionika u raspravi,1779. i drugu studiju: Lettera del signor P. N. Grisogono diretta al signorconte R. A. Michieli Vitturi.O raspravi usp. i J. Vrandei, Nazione Dalmata ili nemir u trogirskomeprosvjetiteljskom krugu, Zbornik Janka Pleterskega, Ljubljana, 2003, 111-122.23Saggio epistolare sopra la repubblica della Dalmazia, [Venecija, 1777].

7/29/2019 7277 (2)

13/21

Josip Vrandei 127

Kraljevstva 168. prije Krista i stvaranje ue cjeline, neovisneRepublike Dalmacije, nazvane po veinskome ilirskom ple-menu Delmata.24 Raspad despotskoga Gencijeva kraljevstvai poraz Ardijejaca, najjaega ilirskog plemena, koje je bilookosnicom Ilirskog saveza, oznaili su povijesni zaetakplemena Delmata koje je nastalo izdvajanjem poraenih

Ardijejaca iz svoje matice. Taj je dio Ardijejaca utemeljionovu prijestolnicu, Delminium, te osnovao neovisnu re-publiku (governo Repubblicano). Prema R. A. Michieliju-Vitturiju, Grisogonove su irriflesionepotpuno ignorirale vieod stoljea dugi otpor Delmata Rimu koji je, tvrdi on, pred-stavljao najslavnije razdoblje u ivotu dalmatinske nacije.25

Ako je, u historiografskom smislu rasprava, ova i donijela

malo novina, u pogledu ideologije

smatra se prekretnicom upovijesti politikih ideja u Dalmaciji te oznaava prijelaz izprosvjetiteljstva u romantizam. Ona zainje i razraujekoncept dalmatinskog nacionalizma, unosei elementeRousseauova romantinog liberalizma u dalmatinski pros-vjetiteljski krug.26 Iako je antika povijesni okvir rasprave,ona vie nije nadahnuta ranim kranstvom i klasinim

duhom svojstvenim prosvjetiteljstvu nego duhom nemira ianarhijesvojstvenom romantizmu. Nije, naime, vie rije oklasinim idealima skladnog drutva i umjetnosti te duhuharmonijesvojstvenom prosvjetiteljstvu i klasicizmu nego oromantiarskom duhu ilirskih pobuna i nemira. Pritom su-24 Usp. P. N. Grisogono, Lettera al Conte R. A. Michieli Vitturi, Venecija,1779.25Osservasioni, n.dj., 42.26 U trogirskoj biblioteci Garagnin-Fanfogna nalaze se djela francuskihprosvjetitelja u najstarijim izdanjima, a za pretpostaviti je da su zaranapribavljena te da su ih navedeni prosvjetitelji imali u svojim bibliotekamaili, pak, koristili iz te biblioteke.

7/29/2019 7277 (2)

14/21

Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji128dionici rasprave ukazuju na udoree drevnoga dalma-tinskog svijeta, na njegovu hrabrost, krepost, red, stegu,sreu, snagu i pravednost, ime dovode u pitanje idekadentnu klasicistiku nadmo suvremenoga europskogdrutva. Rasprava, usto, ne zrai duhom neizbjenog pro-gresa i optimizmanego stradanjem i portvovnou: P. N.

Grisogono, tako, tvrdi kako se Dalmacija jo nalazi u polo-aju produenog ponienja (un bujo dignoranza)koji trajeod poraza Ilira. Ona je, naposljetku, okrenuta plemenimakoja ive u demokraciji primitivnoga i neiskvarenog drutvate, sukladno romantizmu, naglaava slobodu kao vrhovnuosobnu i drutvenu vrijednost. Stoga su sudionici rasprave isloni u velianju otpora Ilira/Dalmatinaca, pri emu R. A.Michieli-Vitturi slavi i probuenu dalmatinsku naciju, jer zadalmatinsku urbanu elitu upravo su divlja, predromanskailirska plemena polazite za izgradnju regionalnog identi-teta. Stoga, moralno nadmoni antikima Grcima i Rimlja-nima, Dalmati Autonomi, kako ih R. A. Michieli-Vitturinaziva, nalaze svoje mjesto uz germanska i galska plemena.

Potom e, u 19. st., romantizam nastojati od ideje zajed-

nike regionalne domovine stvoriti kolektivni nacionalniduh kojim e Francuzi nastojati proeti cjelokupno stanov-

nitvo pokrajine.

7/29/2019 7277 (2)

15/21

Josip Vrandei 129

3. Veliki razvod u dalmatinskom prosvjetiteljstvu

Non si pu fare ragionevoli calcoli n reprindere utili mi-sure in tanta irregolarit e estravaganza di avvenimenti,napisao je Bajamonti Bassagliju 10. svibnja 1797. uoi spo-menute anarhije koja je nakon pada Mletake Republikeizbila u dalmatinskim gradovima. Pritom, s timu vezi, dal-

matinski prosvjetitelji ne govore istim jezikom:J. Bajamontije, tako, te godine kada je Napoleon sruio Mletaku Re-publiku pozdravio njen pad, no nije se tada pridruiodalmatinskim frankofilima, pobornicima novoga demokrat-skog poretka u Veneciji, nego je pristao uz konzervativneprovincijske krugove i stao na elo pokreta za sjedinjenjeDalmacije s Hrvatskom uz pomo Habsburgovaca kao

povijesnih nasljednika hrvatskih narodnih vladara, za kojeje vjerovao da e uzdignuti Dalmaciju.

Ipak, malo tko je u razvoju dalmatinskog prosvjetiteljstvamogao predvidjeti razliiti odnos illuminata spram Fran-cuske revolucije i njenih politikih posljedica. A sve jeproizilo iz materijalizma i oduevljenog rada za napredakovjeanstva, koji su u Rousseaua prerasli u demokratski

politiki program. A veina europskih prosvjetitelja, kaouostalom i dalmatinskih, koji su sudjelovali u postojeemporetku starog reima, nisu bili radikali, nihilisti ili anarhistite su osudili Rousseauov radikalizam koji je uvjetovao tzv.veliki razvod prosvjetiteljstva. Unato tome, nakon Ame-rike revolucije koju je iznijelo graanstvo, prosvjetiteljstvose kretalo prema radikalizmu i ratu sa postojeom civili-

zacijom, s revolucionarnom ideologijom govornika koji subili slijepi za posljedice revolucije.27

27 Usp. P. Gay, The Enlightenme..., n.dj., 31.

7/29/2019 7277 (2)

16/21

Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji130A nervoza i sklonost prema romantizmu osjeala se i uDalmaciji: klasini uzori prosvjetitelja ustupali su, ve jespomenuto, kao i u Europi, mjesto Rousseau, Vicou ikasnije Herderu koji su, kako je potvrdila i navedenarasprava izmeu trogirskih plemia o poecima dalmatinskenacije, traili duh naroda, reeno je ve, u jeziku, folkloru i

narodnim obiajima. Fortisov Viaggio... izazvao je reakcijeu Dalmaciji, prije svega kod mladog I. Lovria, studenta

medicine na Sveuilitu u Padovi, porijeklom iz Sinja, koji jeodgovorio A. Fortisu svojim Osservasionima (Venecija,1776.): otro je, potaknut nacionalnim duhom, napaoFortisove etnografske opaske o Morlacima, poruivi autorueuropskog bestselera da je dobar prirodoslovac, ali loantropolog.

Romantine teme nailazimo i u sklonosti dalmatinskih pros-vjetitelja, bavljenjem Morlacima i putopisima, prema pro-uavanju jezika: znamenito je svjedoanstvo o tomeBajamontijeva Pohvala Dubrovniku (Lode di Ragusa), ukojoj je Dubrovane pohvalio kako, uz lijepe obiaje, nje-guju ilirski jezik, istodobno jadikujui nad Dalmatincima

koji domai jezik dre tu

inskim.Unato povremenima disonantnim tonovima u naelno se

skladnom pokretu prosvjetiteljstva politiki razlaz meudalmatinskim filozofima dogodio 1797. godine. Naime,tada su, jo od 18. veljae kada je francuski konzul, sasjeditem u ibeniku, doznao da su Francuzi stigli uAnkonu, stanovnici Dalmacije poeli ivjeti u nesigurnosti,

pa su neki Dalmatinci, kako je u svojim izvjetajima zabi-ljeio zadnji papinski nuncij u Veneciji Giovanni FilippoGallarati-Scotti, htjeli postati carevci, dok su se malobrojnijidemokrati, poput Dominika Garagnina ili Angela Calafatija,stavili u slubu nove, profrancuske graanske Venecije. No,

7/29/2019 7277 (2)

17/21

Josip Vrandei 131

pokuaj zadravanja Dalmacije u sklopu novoproklamiranedemokratske republike u Dalmaciji nije uspio. tovie, udalmatinskim gradovima, osobito ibeniku, Trogiru i Splitu,uslijedili su progoni profrancuskih pristalica u kojima jeubijeno desetak ljudi.28 A sudilo se, ako stigne carska,austrijska vojska, kako e biti prihvaena u Zadru i drugima

dalmatinskim mjestima bez prolijevanja krvi, jer su popolidalmati radije bili spremni predati se caru nego se demo-kratizirati.29

J. Bajamonti je, kao konzervativni plemi, u danima pre-vrata nastojao osigurati bezbolnutranziciju vlasti te je, kaolegitimist, povezao Habsburgovce sa hrvatskim pravom naDalmaciju. Tako je taj volterijanac, ali ne i jakobinac izrazio

nesklonost Francuskoj revoluciji i njenim pristalicama, ak ipjesmom In Gallorum fautores Elegidion, s epigramom napoleini: In democraticam Gallo-maniam. Stoga, jo prijepada Venecije, 12. travnja sudjeluje na sastanku sa split-skim uglednicima u samostanu u Dobrome: tada je sfranjevcem Andrijom Dorotiem dogovorena predaja gradaAustriji. A, nakon mjeseca izloenog anarhiji, odahnuo je

od fuoridell' anarchia tek dolaskom 14. srpnja austrij-skog generala Matije Rukavine u Split, kada su graani pri-segli na vjernost novom caru Franji II. koju je J. Bajamontipotpisao u ime svih Spliana (Universorum Spalatensiumnomine). tovie, sastavio je i pjesmu o tome: Francesco II

28 O graanskoj Veneciji i sudjelovanju Dalmatinaca u njenoj kratkotraj-

noj upravi usp. J. Vrandei, Cittadino Ivan Bujovi i graanska Venecija:svibanj-listopad 1797. godine, Historijski zbornik, [Zagreb], 2001, 33-46.29 Dravni arhiv Zadar, Fra Daniele, Dane Zec, Rukopis 76, La Dalmaziaossia i cenni storici dall anno 1700 nel 1797 inclusive e specialmentel'invasione Turca e le gesta dei Morlacchi, sv. V, 626.

7/29/2019 7277 (2)

18/21

Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji132Imperatori as Regi fidelitatis juramentum Matthia Ruka-via... Posve se smirio uspostavom austrijske uprave u Dal-maciji i Veneciji nakon Mira u Campo-Formiju u listopadu1797. godine, prema kojemu je Dalmacija i formalno pri-pala Austriji, te je 1800. umro, mogue i prije no to jeshvatio da Franjo II. nije onaj prosvijeeni despot kojega jeekao.

Zasade graanskog drutva koje je u Dalmaciji postaviloprosvjetiteljstvo nastavit e, potom, graditi tanki sloj dal-matinskih liberala, poput Giuseppea Begne, GiambattistaStratica, N. Ivellia, I. K. Albinonija, A. Borellija i drugih, kojisu u Napoleonu i njegovoj francuskoj Dalmaciji (1805.-1813.) nali svog prirodnog zatitnika.

Saetak

Dalmatinsko je prosvjetiteljstvo otvoreno u povijesnom razdoblju dru-ge polovice 18. st., u vrijeme kada je u Dalmaciji Mletaka Republikaila svome kraju. Njegovi su predstavnici pratili stasanje graanskihinstitucija u Europi, postavljajui i zahtjev za politikim suverenitetomnaroda koje je Francuska revolucija pretoila u institucije. U tom je

sklopu, uz vanjske poticaje, dalmatinsko prosvjetiteljstvo dalo i svojeautohtone predstavnike, koji su integralno participirali u prosvjeti-teljstvu svjetskom pokretu intelektualne elite. Oni su, meutim, imalineznatan znaaj za europsku filozofiju, ali ogroman povijesni znaaj zaDalmaciju, koju su upisali u europsku kartu prosvjetiteljstva, otvarajuii proces intelektualnog otkria pokrajine u Veneciji i Europi openito.

Sukladno svojim idejamapraktinosti i mirnih reformi, prosvjetiteljstvoje u Dalmaciji imalo naglaenu fiziokratsku odrednicu, ime se nasto-jalo potaknuti dalmatinsko poljodjelstvo. A iza te brige za gospodar-skim uzdizanjem pokrajine krila se elja za duhovnim objedinjenjemnjenoga raznorodnog stanovnitva. Prosvjetiteljima, stoga, Dalmacijapredstavlja skup njenih slobodnih, racionalnih pojedinaca. Pritompostavljaju i temelje ideologiji regionalnog dalmatinstva, oznaavajuiDalmatince kao jedinstvenu kulturnu ili nacionalnu, demokratsku za-

7/29/2019 7277 (2)

19/21

Josip Vrandei 133

jednicu. Potkraj 18. st. unutarnjemu integracijskom procesu dodaju inovu kvalitetu vjeru u postojanje zasebne dalmatinske nacije. Potome, u 19. st., romantizam nastojati od ideje zajednike regionalnedomovinestvoriti kolektivni nacionalni duhkojim e Francuzi nastojatiproeti cjelokupno stanovnitvo pokrajine.

No, uoi anarhije koja je 1797. godine, nakon pada Mletake Repu-blike, izbila u dalmatinskim gradovima, dalmatinski prosvjetitelji vie

ne govore istim jezikom: neki od njih pozdravljaju njen pad, pridru-ujui se dalmatinskim frankofilima, pobornicima novoga demokrat-skog poretka u Veneciji, dok drugi pristaju uz konzervativne provin-cijske krugove i pokret za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, a uzpomo Habsburgovaca. Meutim, pokuaj zadravanja Dalmacije usklopu novoproklamirane demokratske republike nije uspio te se unjoj, nakon Mira u Campo-Formiju, uspostavlja austrijska uprava. Azasade graanskog drutva, koje je u Dalmaciji postavilo prosvjeti-teljstvo, nastavit e, potom, graditi tanki sloj dalmatinskih liberala, koji

su u Napoleonu i njegovoj francuskoj Dalmaciji (1805.-1813.) nalisvog prirodnog zatitnika.

Zusammenfassung

Die Aufklrungsbewegung Dalmatiens begann in der historischbedeutsamen zweiten Hlfte des 18. Jahrhunderts, der Zeit, in der dasEnde der Republik Venedig in Dalmatien nahte. Ihre Vertreter

verfolgten den Aufbau der brgerlichen Institutionen in Europa undforderten die politische Souvernitt des Volkes, die durch dieFranzsische Revolution auf die Institutionen bertragen wurde. Indiesem Zusammenhang brachte die Aufklrung in Dalmatien ihreautochthonen Vertreter hervor, die sich an der Aufklrung dieserweltweiten Bewegung der intellektuellen Elite tatkrftig beteiligten.Ihre Bedeutung fr die europische Philosophie war zwar gering, daherwar sie aber von groer historischer Wichtigkeit fr Dalmatien, das

deswegen auf die Landkarte der Aufklrung in Europa eingetragenwurde; somit setzte der Prozess einer geistigen Entdeckung derProvinz in Venedig und auch allgemein in Europa ein.

Im Einklang mit ihren Ideen von Praktikabilitt und friedlichen Refor-men war die Aufklrung in Dalmatien ausgesprochen physiokratischgeprgt, womit man die Entwicklung der dalmatinischen Landwirt-

7/29/2019 7277 (2)

20/21

Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji134schaft anregen wollte. Hinter diesen Anstrengungen zum wirtschaft-lichen Aufstieg der Provinz verbarg sich der Wunsch, ihre ethnischvielfltige Bevlkerung geistig zu vereinen. Fr die Anhnger derAufklrungsbewegung stellte Dalmatien daher eine Gemeinschaft vonfreien, vernnftigen Individuen dar. Dabei legten sie die Fundamentefr die Ideologie des dalmatinischen Regionalismus, indem sie dieDalmatiner als eine einheitliche demokratische Kultur- oder National-gemeinschaftdefinierten. Ende des 18. Jahrhunderts bekam der innereIntegrationsprozess zustzlich noch eine neue Qualitt den Glaubenan das Bestehen einer eigenstndigen dalmatinischen Nation. Imdarauf folgenden 19. Jahrhundert versuchte der Romantismus, die Ideeder gemeinsamen regionalen Heimat zu einem kollektiven National-geistweiterzufhren, den die Franzosen auf die ganze Bevlkerung derProvinz zu verbreiten versuchten.

Am Vorabend der Anarchie, die im Jahr 1797 nach dem Fall derRepublik Venedig in den dalmatinischen Stdten ausbrach, sprachen

die Anhnger der dalmatinischen Aufklrungsbewegung jedoch nichtmehr die gleiche Sprache: einige freuten sich ber den Fall Venedigsund schlossen sich damit den dalmatinischen Frankophilen Befr-wortern einer neuen demokratischen Ordnung in Venedig an, wh-rend andere den konservativen Provinzkreisen und der Bewegung frdie von den Habsburgern untersttzte Vereinigung Dalmatiens mitKroatien folgten. Der Versuch, Dalmatien innerhalb der neu verkn-deten demokratischenRepublik festzuhalten, schlug aber fehl, so dassnach dem Friedensabkommen in Campo-Formio die Machtbernahmedurch die sterreichische Verwaltung erfolgte. Die von der Aufklrunggeschaffenen Anstze der brgerlichen Gesellschaft wurden nun voneiner kleinen Schicht der dalmatinischen Liberalen, die in Napoleonund seinem franzsischen Dalmatien (1805-1813) ihren natrlichenSchutzpatron gefunden haben, weitergetragen.

Summary

The Enlightenment in Dalmatia began in the period of the second halfof the 18th century, in time when the Venetian Republic was appro-aching its end. Its representatives followed the introduction ofEuropean civil institutions, demanding political sovereignity for thepeople, which was later integrated in the institutions created by the

7/29/2019 7277 (2)

21/21

Josip Vrandei 135

French revolution. It was within this context, combined with outsideinfluences, that Dalmatian Enlightenment produced its authentic repre-sentatives, who were an integral part of the Enlightenment worldmovement of the intellectual elite. However, although they werealmost insignificant to the philosophy of Europe, they made a greathistorical contribution to Dalmatia, which they put on the EuropeanEnlightenment map by opening the process of intellectual discoveryofthe province in Venice and Europe in general.

In accordance with their ideas of practicality and peaceful reforms,Enlightenment in Dalmatia had a pronounced physiocratic direction, bywhich they strived to encourage farming in Dalmatia. Behind theconcern for economic development of the province, there was a wishfor spiritual unity of its heterogeneous population. To the EnlightenersDalmatia therefore represented a blend of its free, rational individuals.At the same time they were laying the foundation for the ideology ofDalmatian awareness as a region, denoting Dalmatians as a unique

culture or a national, democratic community. By the end of the 18thcentury, they added a new quality to the process of internal integ-ration a belief that a distinct Dalmatian nationexisted. Later in the19th century, the movement of romanticism tried to create a collectivenational spirit on the foundations of the idea of a common regionalhomeland.

However, just before the break out of the anarchy in 1797, after thefall of the Venetian Republic in Dalmatian towns, Dalmatian Enlighte-

ners ceased to speak the same language; some of them are cheeringthis fall, and joining Dalmatian Francophiles, promoters of new democ-ratic order in Venice, while others supported conservative provincialcircles and the movement for uniting Dalmatia with Croatia, with thehelp of the Hapsburg Monarchy. However, an attempt to keepDalmatia in the newly proclaimed DemocraticRepublic failed and afterThe treaty in Campo Formio, the Austrian rule was established inDalmatia. Seeds of civil society, which were planted by the Enlighten-ment in Dalmatia, continued to yield a thin stratum of Dalmatian

liberals, who found their natural protector in Napoleon and his FrenchDalmatia(1805-1813).